Cilj ovog poziva je pribavljanje novih seizmičkih i geofizičkih podataka koji će pokazati stvarni potencijal za otkrivanje komercijalnih rezervi nafte i gasa. Riječ je o prvom koraku u procesu koji bi kasnije mogao dovesti do potpisivanja ugovora o proizvodnji, ali će se u ovoj fazi raditi isključivo na istraživanju, bez prava na bušenje ili eksploataciju.

Nakon što se prikupe i obrade, novi podaci će postati vlasništvo države, dok će koncesionar imati pravo da ih prodaje zainteresovanim naftnim kompanijama i trećim licima. Prihod od prodaje će se dijeliti između koncesionara i Crne Gore, čime bi država mogla ostvariti značajne prihode, i prije eventualne proizvodnje.

Na pripremi ove dokumentacije, kako se navodi u zvaničnoj Vladinoj dokumentaciji, rade Ministarstva energetike i Uprava za ugljovodonike.

“Uprava za ugljovodonike je u prvoj polovini 2025. godine nastavila da radi na pripremi neophodne dokumentacije za raspisivanje novog Javnog poziva za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje. U cilju kompletiranja tenderske dokumentacije, Uprava za ugljovodonike će raspisati jednostavnu javnu nabavku za konsultantske usluge u domenu pravnog savjetovanja u pripremi i tokom realizacije predmetnog javnog poziva. Plan javnih nabavki je u fazi verifikacije nakon čega se očekuje pokretanje ovog postupka i u konačnom, raspisivanje Javnog poziva za istraživanje”, piše u Vladinoj informaciji.

Vlada je sa prvim tenderom za istraživanje nafte i gasa u podmorju krenula 2013. godine, što je dovelo do potpisivanja dva koncesiona ugovora koji su na kraju raskinuti – sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni-Novatek (zaključen 2016. godine) i sa grčkom kompanijom Energean (zaključen 2017. godine). Na tom tenderu za istraživanje se nalazilo 13 takozvanih blokova površine 3.000 kilometara u južnom i istočnom dijelu crnogorskog podmorja kod Bara i Ulcinja.

Italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek se 2022. godine povukao iz posla u Crnoj Gori nakon završene prve faze istraživanja. Prema ugovoru su trebalo da pređu u drugu fazu, ali kako se to nije desilo, od njih je naplaćena garancija od šest miliona eura zbog odustajanja od daljeg istraživanja nafte i gasa

Ugovor sa grčkom kompanijom Energean prestao je da važi 15. jula 2022. godine. Energean je završio prvi period istraživanja, ali pošto nije uspio da nađe partnera s kojim bi ušao u drugi period istraživanja, ugovor je istekao, a podrazumijevao je sprovođenje istražne bušotine s partnerskom kompanijom.

Kako je pojašnjeno u Vladinoj informaciji, istraživanje ugljovodonika prepoznato je kao aktivnost od izuzetnog značaja za Crnu Goru i otkriće bi dovelo do razvoja nove industrije, čija bi ekonomska dobit uticala na povećanje standarda i ekonomski razvoj države.

Skupština Crne Gore je 19. maja 2025. godine usvojila Zakon o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju kojim je izvršena implementacija Direktive 2013/30/EU od 12. juna 2013. godine, koja reguliše bezbjednost operacija istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju, kao i izmjene Direktive 2004/35/EU. Zakon je stupio na snagu 4. juna 2025. godine, a njegov cilj je da obezbijedi izvođenje svih operacija na siguran način, uz sprečavanje negativnih posljedica po životnu sredinu, ljude i imovinu, te da omogući ograničavanje štete u slučaju mogućih nesreća tokom izvođenja ovih aktivnosti.

Ovaj novi zakon se nadovezuje na Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika iz 2010. godine kojim su definisani uslovi, način i postupak istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, kao i druga pitanja od značaja za ovu oblast. Novi zakon uvodi strože mjere zaštite i bezbjednosti, u skladu sa evropskim standardima.

Ministarstvo energetike i rudarstva sada, kako se navodi u informaciji Vlade, priprema podzakonske akte potrebne za punu primjenu ovog zakona. Do kraja 2025. godine očekuje se donošenje tri ključna pravilnika: o izvještavanju o bezbjednosti i uticaju na životnu sredinu, o izradi dokumentacije koja definiše mjere sigurnosti i o procedurama za reagovanje na vanredne situacije poput požara ili havarija.

Ovi pravilnici će standardizovati način prijavljivanja i upravljanja rizicima, što je od presudne važnosti za kontrolu budućih operacija na moru. Njihova primjena planirana je od trenutka kada Crna Gora postane članica Evropske unije.

“U toku izrade tenderske dokumentacije u vezi sa novim aktivnostima vezanim za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, Uprava za ugljovodonike aktivno radi na provjeri usaglašenosti potencijalnih projekata sa novim javnim politikama i pravcima razvoja energetike i zaštite životne sredine u Crnoj Gori i na nivou Evropske unije”, navodi se u Informaciji koju je za Vladu pripremilo Ministarstvo energetike kojim rukovodi ministar Admir Šahmanović.

Posebnu ulogu u ovom procesu imaće tzv. Soba sa podacima, digitalna platforma koja omogućava naftnim kompanijama da na kontrolisan način pregledaju dostupne seizmičke i bušotinske podatke.

Uprava za ugljovodonike već je izradila pravila za pristup ovoj platformi, čime se podiže transparentnost i jasno definišu uslovi korišćenja informacija.

“Pravila za pristup Sobi sa podacima predstavljaju dio tenderske dokumentacije, konkretno Prilog 7 uz Javni poziv, koji će biti objavljen u narednom periodu, a čime se osigurava jasno definisanje uslova i načina pristupa podacima o istraživanju nafte i gasa u postupku tendera za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika. Pravila treba da pruže jasne smjernice o tome kako kompanije mogu pristupiti i koristiti dostupne podatke u vezi sa istraživanjem nafte i gasa, sa posebnim naglaskom na pristup i davanje na uvid novih podataka istraživanja”, piše u dokumentaciji.

Kako je pojašnjeno, ova pravila osiguravaju da se Sobi sa podacima pristupa na kontrolisan način, čime se štite intelektualna svojina i povjerljivi podaci.

“Važno je naglasiti da se ova Pravila odnose isključivo na pregled podataka, dok će cijene za pristup biti definisane naknadno, uzimajući u obzir tip željenih podataka i troškove održavanja i administracije Sobe sa podacima”.

The post Uskoro novi tender za istraživanje nafte i gasa first appeared on BARinfo.

Podsjećamo, državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović saopštio je juče da proizvodnja ugljovodonika na ležištu koje buši konzorcijum kompanija Eni i Novatek u crnogorskom podmorju neće biti moguća, jer je bušotina, prema informacijama koncesionara, suva.

“Na svu sreću, jer u slučaju i jednog incidenta sa izlivanjem nafte iz naftne platforme, brodova rafinerija ili tankera koju bi naftu prevozili, Crna Gora nije i nikada neće imati kapaciteta ni mehanizacije da se izbori i na vrijeme sanira naftnu mrlju što bi imalo katastrofalne posljedice kako po živi svijet tako i po turizam”, kazao je Dragićević.

On je pojasnio da je teret sanacije incidenta po ugovoru preuzeo koncesionar, koji bi mehanizaciju morao da transportuje iz Italije, te bi potencijalni ekološki incident sa naftne platforme koja bi bila udaljena svega dvadesetak kilometara od naših plaža izazvao nesagledive posljedice.

“Ne treba trošiti riječi o tome koliko je finansijski dio ugovora bio štetan po Crnu Goru i njene građane. Sada kada je saga o Crnoj Gori kao Kuvajtu završena, možemo se pridružiti ostatku svijeta koji pravi otklon od fosilnih goriva kroz ulaganje u zelene tehnologije i privlačenje zelenih investicija”, zaključio je Dragićević.

Ekološka aktivistkinja iz Organizacije KOD Nina Pantović je reagujući na vijest da u našem moru nafte nema kazala da je “poltička klasa toliko bila ubijeđena da nafta postoji da su skoro i nas ubijedili da je to stvarno tako”.

Petković je poručila da kako ćemo krenuti naprijed zavisi od nas i od našeg znanja Petković.

“Sve je djelovalo kao da treba samo da se iskopa neka rupa i da će crno zlato da nam donese ogromno bogatstvo, a mi nećemo morati ništa raditi do kraja života. Nametano nam je ekonomsko blagostanje na bazi pretpostavki, kopao se bunar, a vode niodkuda. Sada, nakon prvog bušenja znamo da nafte i gasa nema, ali ne znamo na koliko mjesta će da se buši i ko će da nadoknadi nastalu štetu u morskom ekosistemu, jer buka i vibracije su pogubni za ribe delfine i morske kornjače. I dalje nam izvještaji o načinu rada i posljedicma bušenja nijesu dostupni”, naglasila je Pantović.

Ona ističe da i dalje činimo grešku, jer se oslanjamo na odluke energetskih korporacija, a ne na stvarne potrebe razvoja.

“Ako nastavimo sa bušenjem, doprinosimo destrukciji planete i klimatskim promjenama, ali i direktno činimo manje vrijednim naše bogatstvo – južno primorje. Svakako, ostaje nam da se nadamo da će i na drugim mjestima našeg mora rupe biti suve. Što prije shvatimo da naši resursi treba da budu u našim rukama, da zavise od nas i od našeg znanja, to ćemo prije krenuti naprijed”, smatra Pantović.

Ona je podsjetila da je od 2001. godine registrovano preko 130 globalno značajnih izlivanja nafte, te da je veliki broj onih koji su povezane sa naftnim platformama.

“Najčuvenija je ona koja se desila u Meksičkom zalivu, kada je 2010. havarija na naftnoj platformi uzrokovala ekološku katastrofu u kojoj je stradalo oko 800.000 ptica, a procjene su da se izliv nafte proširio se na oko 176 hiljada kvadratnih kilomatara, što predstavja jednu i po površinu cijelog Jadranskog mora. U pokušaju saniranje ove kolosalne štete u more je ubacivana supstanca koje će zatrovati more i dugoročno poremetiti lanac ishrane. Deset godina kasnije ljudi umiru od teških bolesti, jer su se kupali kad im je rečeno da su posljedice sanirane, a da je voda bezbjedna”, upozorava Pantović.

Ona je zaključila da zabrinjava stav državnih institucija po pitanju odnosa prema potencijalnim opasnostima po životnu sredinu.

“Na sve ove potencijalne probleme, iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma su sedmicama iznosili stavove o tome da ne postoji gotovo nikakva opasnost, a da je prošla vlast odradila savršen posao sklapajući ugovor o bušenju Jadrana. Tokom razgovora kada smo ukazivali na opasnosti ovog posla, u Ministarstvu kapitalnih investicija nam je rečeno da možemo napustiti sastanak ako nam se ne dopada. Funkcionere plaćamo da bi vodili računa o svakom potencijalnom riziku zato i dalje insistiramo na tome”, izričita je Pantović.

The post Suva bušotina u podmorju povod za slavlje first appeared on BARinfo.