Dabović je podsjetio da je njihovo udruženje jedina nevladina organizacija u Crnoj Gori koja okuplja korisnike vezova. Iako je javnost o pripremi pravilnika saznala iz medijskih napisa, dodao je, Udruženje je još ranije pokušalo da dobije informacije od Ministarstva i da bude uključeno u proces.

Prema njegovim riječima, još 27. januara prošle godine dobili su informaciju od Uprave pomorske sigurnosti da je formirana radna grupa za izmjene Zakona o lukama, koji se odnosi i na marine. Udruženje je tada Ministarstvu dostavilo predlog definicije komunalnog veza.

„Sve kreće od toga šta je komunalni vez“, objašnjava Dabović. Njihov predlog bio je da komunalni vez bude dio marine otvoren za javni promet, namijenjen stalnom vezu plovnih objekata čiji vlasnici imaju prebivalište na području lokalne samouprave, a plovila su upisana za sport i razonodu.

Problem u Udruženju vide u mogućnosti da se u kategoriju komunalnih vezova uključe i plovila koja služe za privredne djelatnosti, poput prevoza putnika i ribolova.

„Nemamo ništa protiv ribolovaca, njih ima i u našem udruženju, ali ribolovci imaju državne subvencije za veliki dio svojih troškova. Ne možemo onda privrednu djelatnost uguravati u prostor koji je namijenjen komunalnim korisnicima“, smatra Dabović.

Jedna od ključnih zamjerki odnosi se na predloženi sistem bodovanja. Dugogodišnji korisnici smatraju da pojedini kriterijumi ne odražavaju stvarni kontinuitet korišćenja veza.

Tomo Iličković, koji komunalni vez u Baru koristi oko 35 godina, posebno problematičnim smatra odnos između vremena provedenog na vezu i vremena provedenog na listi čekanja.

U razgovoru je kao primjer navedeno da korisnik sa 11 do 20 godina prethodnog korišćenja dobija šest bodova, dok više od deset godina neprekidnog čekanja na listi donosi osam bodova.

Iličković smatra da takva matematika može dovesti do apsurdnih situacija.

“Čovjek može godinama čekati vez, konačno ga dobiti, kupiti čamac i poslije određenog vremena ostati bez njega zbog toga što je neko drugi duže bio na listi čekanja. Ja mislim da se neko ozbiljno šali sa nama“, poručuje Iličković.

Za dugogodišnje korisnike pitanje veza nije samo administrativno pitanje. Iličković podsjeća da su čamci sastavni dio života brojnih barskih porodica.

Govoreći o vremenu sankcija, prisjeća se da su ljudi gorivo koje su kupovali koristili za čamce, a ne za automobile. Čamac im je omogućavao da izađu na more, bave se ribolovom, sportom i drugim aktivnostima.

„To je dio našeg života. To je dio nas“, poručuje Iličković.

Zbog toga predstavnici Udruženja posebno insistiraju na tome da se očuva porodični kontinuitet. Među korisnicima ima mnogo ljudi starijih od 60 godina, koji decenijama imaju komunalne vezove, a čija djeca takođe nastavljaju da se bave čamcima i morem.

Jedna od odredbi nacrta koja izaziva najveće nezadovoljstvo jeste ona prema kojoj korisnik smrću gubi pravo na komunalni vez i briše se sa rang-liste, odnosno liste zaključenih ugovora.

Dabović i Iličković ne traže da vez postane privatno vlasništvo. Svjesni su da je vez u vlasništvu Marine Bar. Međutim, smatraju da bi porodici trebalo omogućiti da nastavi korišćenje veza, odnosno da nasljednik preuzme kontinuitet koji je decenijama stvaran.

„Tradicija ne može da živi samo od prošlosti, ona se nastavlja u budućnosti“, poručuju sagovornici Radio Bara.

Dabović kao primjer dobre prakse navodi Marinu Split. Prema njegovim riječima, njihov pravilnik predviđa da nakon smrti korisnika porodica ima rok od 90 dana da se javi i odredi ko će nastaviti da koristi vez – supružnik ili neko od djece.

On smatra da bi i crnogorska pravila trebalo da uvaže takvu mogućnost, posebno kada je riječ o porodicama koje decenijama koriste isti vez.

Koliko je pitanje kontinuiteta značajno, pokazuje i primjer iz Tivta koji navodi Dabović. Kontaktirao ga je korisnik čija porodica koristi vez još od 1955. godine.

„Mi pričamo o kontinuitetu od skoro sedam decenija u jednoj porodici“, kaže Dabović.

Problem je, kako dodaje, što korisnici u Tivtu nemaju organizovano udruženje poput barskog, pa ne znaju kako da se suprotstave rješenjima za koja smatraju da ugrožavaju njihov status. Ipak, u međuvremenu pokušavaju da se organizuju i da Ministarstvu upute primjedbe kao grupa građana.

Dabović ukazuje da tri marine – Kalimanj u Tivtu, Marina Budva i Marina Bar – imaju ukupno oko 900 vezova. Marina Kalimanj raspolaže sa oko 370, Marina Budva sa oko 400, a Marina Bar sa 217 vezova.

Predstavnici Udruženja problem vide i u tome što se pravilima želi centralno urediti pitanje koje se odnosi na marine sa različitim vlasničkim, upravljačkim i prostornim karakteristikama. Dabović navodi da su u Tivtu i Budvi potpuno drugačiji modeli upravljanja nego u Baru. Zbog toga smatra da bi pravilnike trebalo prilagođavati pojedinačnim marinama. Takav zahtjev, prema njegovim riječima, iznijela je i Marina Tivat, uz obrazloženje da marine nemaju iste kapacitete niti iste potrebe.

Dabović posebno ukazuje na iskustva hrvatskih marina. Kada je Udruženje počelo da se bavi problematikom, proučili su pravilnike marina od Dubrovnika do Zadra. Kao primjer navodi Marinu Split, čiji je pravilnik, prema njegovim riječima, detaljno razrađen i jasno uređuje odnose sa korisnicima.

„Ako već govorimo o Evropskoj uniji, zašto ne pogledamo kako se ovakve stvari rješavaju u Hrvatskoj?“, pita Dabović.

Smatra da ne bi trebalo izmišljati rješenja ako u neposrednom okruženju postoje primjeri koji mogu biti korisni za uređenje komunalnih vezova.

Kada je riječ o saradnji sa Marinom Bar, Dabović kaže da je situacija u posljednje vrijeme poboljšana. U prethodne dvije godine kompanija je promijenila više direktora i dugo se nalazila u svojevrsnom statusu vršioca dužnosti, što je otežavalo komunikaciju.

Sa aktuelnim direktorom, međutim, Udruženje je održalo dva sastanka koje Dabović ocjenjuje veoma konstruktivnim. Ipak, nezadovoljstvo u Udruženju izaziva činjenica da Ministarstvo pomorstva nije odgovorilo na njihove zahtjeve za sastanak. Dabović navodi da su se Ministarstvu obraćali direktno, a da je u jednom trenutku Morsko dobro ponudilo da bude posrednik. Ni nakon toga, kako tvrdi, odgovor nije stigao.

“Zbog toga smatramo da je sedmodnevni rok za podnošenje primjedbi prekratak za ovako složeno pitanje. Ne tražimo ucjene, ne tražimo buku. Samo da sjednemo za sto, da mi njima objasnimo neke stvari“, poručuje Dabović.

Udruženje želi da u razgovor uključi i obične korisnike, među kojima su ljudi čije porodice već decenijama imaju vezove. Kako kaže Dabović, možda bi mnogo toga bilo jasnije kada bi čovjek koji ima 70 godina porodične tradicije vezane za jedan vez direktno objasnio nadležnima šta taj vez predstavlja.

Dodatni problem predstavlja neizvjesnost kada bi novi pravilnik mogao početi da se primjenjuje. Dabović strahuje da bi se sve moglo završiti veoma brzo, a da bi pojedini korisnici tek tada saznali da više nemaju pravo na vez.

“Tokom razgovora sa Vučetom Stanišićem, direktorom Komunalnog Tivat koje gazduje marinom Kalimanj, bilo riječi o tome da bi, čak i ako pravilnik bude usvojen, primjena trebalo da bude odložena do 1. januara 2028. godine. Takvo odlaganje smatram važnim jer su neki dugogodišnji korisnici tek prije nekoliko mjeseci kupili čamce. Čamac nije cipela, naglašava Dabović, ukazujući da se plovilo ne može jednostavno prodati ili zamijeniti preko noći.

Na kraju razgovora Iličković je pozvao korisnike vezova i građane Bara da se bolje organizuju i budu jedinstveni.

“Aktuelna situacija pokazala je koliko je važno da korisnici međusobno komuniciraju i da imaju organizaciju koja može zastupati njihove interese. Da se skupimo i budemo jedinstveni. Da nas ovo malo više pokrene, da više komuniciramo i da nas ima što više“, poručuje Iličković.

Predstavnici Udruženja naglasili su na kraju da njihov cilj nije sukob sa Ministarstvom, već razgovor i pronalaženje rješenja koje će istovremeno poštovati propise, ali i realnost života ljudi koji decenijama koriste komunalne vezove.

The post Korisnici vezova Marine Bar traže razgovor sa Ministarstvom: Tradicija ne može da živi samo od prošlosti first appeared on BARinfo.

“Ne sporimo potrebu da ova oblast konačno bude uređena jasno, transparentno i pravično. Međutim, smatramo da se o ljudima koji decenijama koriste komunalne vezove ne može odlučivati bez tih ljudi za stolom.

Naše Udruženje se već zvanično obratilo Ministarstvu pomorstva sa zahtjevom da nam dostavi tekst novog Pravilnika ili, ukoliko konačna verzija još nije utvrđena, da predstavnici korisnika budu uključeni u proces njegove izrade. Odgovor još nijesmo dobili.

Ono što za sada znamo saznajemo uglavnom iz medija. Prema objavljenim informacijama, predviđeno je godišnje konkurisanje i ponovno rangiranje korisnika, dok se kontinuitet prethodnog korišćenja komunalnog veza vrednuje sa svega nekoliko bodova. Takav sistem može dovesti do situacije da neko ko uredno koristi vez deset, dvadeset ili trideset godina već naredne godine izgubi pravo na njega.

Za nas komunalni vez nije samo nekoliko metara prostora u marini.

On predstavlja kontinuitet jednog načina života koji je neraskidivo vezan za more i naše primorske gradove. Pomorska tradicija ne čuva se samo pričama o prošlosti. Ona postoji samo dok se prenosi sa generacije na generaciju.

Ako dugogodišnji korisnici budu dovedeni u situaciju da svake godine iznova strahuju da li će zadržati svoj vez, rizikujemo da prekinemo upravo taj kontinuitet.

A bez kontinuiteta nema ni tradicije.

Da postoje i drugačiji modeli pokazuje praksa u regionu. Primjera radi, u Hrvatskoj je pod određenim uslovima omogućeno da nasljednici preminulog korisnika nastave korišćenje komunalnog veza ukoliko ispunjavaju propisane kriterijume. Ne tvrdimo da Crna Gora treba da prepisuje tuđa rješenja, ali država koja želi da sačuva svoju pomorsku tradiciju mora pronaći način da zaštiti i ljude koji tu tradiciju danas žive.

Posebno zabrinjava pokušaj da se jedinstvenim pravilima urede marine i luke koje imaju potpuno različitu istoriju, način nastanka i potrebe lokalnog stanovništva. Na isti problem već su javno ukazali i predstavnici Tivta, upozoravajući da novi kriterijumi mogu dovesti do toga da se izgubi upravo namjena zbog koje su pojedine komunalne luke svojevremeno građene.

Vrijeme dodatno zabrinjava. Nalazimo se početkom septembra, a nova pravila trebalo bi da se primjenjuju od naredne godine. Riječ je o odluci koja može značajno promijeniti položaj velikog broja ljudi duž cijelog crnogorskog primorja.

Ovakve odluke ne smiju se donositi na brzinu.

Zato pozivamo Ministarstvo pomorstva da prije donošenja konačnog Pravilnika njegov tekst učini dostupnim korisnicima i omogući njihovim predstavnicima da iznesu primjedbe i predloge.

Ne tražimo privilegije niti pravo na vez po svaku cijenu. Tražimo da se dugogodišnje uredno korišćenje, kontinuitet, lokalne specifičnosti i pomorska tradicija vrednuju onako kako zaslužuju.

Jer tradicija nije samo ono što smo naslijedili od prethodnih generacija.

Tradicija je i ono što ćemo uspjeti da ostavimo narednim”, navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednik NVU „Udruženje korisnika vezova u Marini Bar“ Ivan Dabović.

The post NVU Udruženje korisnika vezova u Marini Bar: Komunalni vezovi nisu samo brojevi na rang listi first appeared on BARinfo.

RB/BI: Šta sve novi zakon, u dijelu koji se tiče marina, znači ne samo za članove vašeg udruženja, već i za sve ostale korisnike vezova?

Alković: Zakon je usvojen 31. decembra 2025. u Skupštini Crne Gore i ima nekoliko tačaka koje nas stvarno zanimaju i koje definišu ulogu naše organizacije i korisnika vezova u Marini. Nama je u interesu da to bude što jasnije, da se ne ostavlja dilema kako i što, nego da bude potpuno jasno što nama pripada i što ne možemo da radimo u Marini. U Članu 10 Zakona tako imamo podjelu luka na operativni i na komunalni dio. To je nama važno, jer znači da će ovim zakonom biti jasno definisano koji je komunalni dio koji pripada, da kažem, nama, običnim Baranima koji nismo bogati i nemamo jahte, ali, koji volimo more i imamo čamce.

Ovim zakonom je, dakle, definisano što podrazumijeva taj komunalni dio, vez plovnih objekata registrovanih za privredne svrhe, ali što je nama jako važno – i vez čamaca registrovanih za lične potrebe, sport i razonodu. Zakon donosi i odredbe koje su sada jasnije definisane, pa se kaže da će se ugovor o vezu sklapati isključivo sa vlasnikom plovnog objekta. Znamo da je bilo ranije ljudi koji su pravili razne kombinacije po tom pitanju, a sad ko voli more, ima svoj brod i svoj vez, i tu su čista posla. Takođe vrlo bitna stvar je, u svijetlu dileme oko Pravilnika koji je izradila Marina prošle godine, da sada prednost za dobijanje jednog veza imaju vlasnici plovnih objekata koji imaju prebivalište, odnosno sjedište na području jedinice lokalne samuprave u kojoj se luka nalazi. 

Još jedna zanimljiva stvar je da je sada zakonska obaveza da se objavi javno spisak korisnika Marine, jer uvijek tu imamo dilemu ko to ima tamo vezove, ima li neko dva ili tri veza. Isto tako, biće objavljeni javni spiskovi onih koji čekaju na red da dobiju vez u Marini, jer postoji spisak više od stotinu ljudi koji bi takođe htjeli da imaju komunalni vez u našoj Marini.

Sve ove odredbe zakona ništa ne smetaju svim ljudima koji rade regularno, koji se trude da pošteno održe ono što imamo tamo. Neki članovi našeg udruženja su bukvalno od samog osnivanja Marine korisnici vezova, rijetko ko od nas ima vez manje od deset godina, ja kući čak 22 godine čuvam ugovore sa Marinom.

RB/BI: Ovaj zakon je, sudeći prema ovim vašim reakcijama, unio lijepu dozu optimizma za 2026?

Dabović: Jeste, ali, naravno nijedan zakon nije savršen, tako i ovdje imamo par primjedbi. Da se ogradim, na kraju samog zakona piše da je Vlada obavezna da donese u roku od 12 mjeseci još podzakonskih akata koji će vjerojatno pojasniti neke nedoumice. Konkretno, u zakonu piše da  je Vlada dužna da osnuje Nacionalni savjet za luke koji treba da ima 11 članova, od kojih je jedan iz nevladinog sektora. Jedan dio zakona kaže da ostvarivanje prava na vez na komunalnom dijelu luke propisuje Ministarstvo, što nam odmah budi sumnju da će iz Podgorice propisivati pravila po kojima će se dobijati vezovi u marinama, a nije svaka marina ista.

Tu bismo već voljeli da budemo uključeni, ukoliko je moguće. Pitaćemo resorno Ministarstvo koji su kriterijumi za ulazak u taj nacionalni savjet, kao i da nam pojasne neke od tih propisa koji su nama nejasni, pa ćemo izvući zaključak i obratiti se javnosti nakon toga.

The post Dabović i Alković o Zakonu o lukama i što donosi korisnicima vezova first appeared on BARinfo.

Na plaži Crvena stijena djeca su se iskrcala i imala kraću pauzu, tokom koje su uživala u druženju i upoznavanju sa ljepotama ovog jedinstvenog predjela.

Tokom izleta održana su edukativna predavanja o očuvanju morskog ekosistema, biodiverzitetu Jadrana i važnosti odgovornog odnosa prema prirodi. Učenicima su znanje i iskustva prenijeli nastavnica biologije Dragana Vukčević i predsjednik kluba za sportski ribolov „Pristan“ Zvonko Radević.

„Naše udruženje će i u budućnosti nastaviti sa realizacijom ovakvih i sličnih aktivnosti posvećenih podizanju ekološke svijesti kod djece, jer vjerujemo da upravo najmlađi predstavljaju ključnu snagu u očuvanju našeg mora i prirode. Uvijek smo otvoreni za saradnju i rado ćemo podržati sve škole koje pokažu interesovanje da zajedno obrazujemo i inspirišemo nove generacije čuvara životne sredine“, naveo je Ivan Dabović, predsjednik NVU “Udruženje korisnika vezova u Marini Bar”.

The post U okviru projekta Plavi eko talas organizovan izlet za djecu iz OŠ Anto Đedović first appeared on BARinfo.

Sav prikupljeni otpad do vrha je napunio kamion komunalnog preduzeća.

Ivan Dabović, predsjednik NVU “Udruženje korisnika vezova u Marini Bar”, za Radio Bar i Bar Infoje ocijenio da je ova akcija u sklopu projekta “Plavi eko talas – volonterska inicijativa za očuvanje mora” koji je podržala Opština Bar, bila pun pogodak.

„Veoma smo zadovoljni kako je sve proteklo, skoro pa da nije moglo bolje od ovoga. Svakako je u planu još jedna akcija naredne godine, i to uz učešće još više djece, jer su oni poenta ove akcije, oni stari su ionako napravili ovo smeće koje smo danas vadili“, ocijenio je Dabović.

On nije krio oduševljenje odzivom volontera.

„Upoznati ste da smo u junu imali sličnu akciju, tako da je ovo sada bilo vremenski relativno blizu, i zaista smo oduševljeni odzivom volontera, kako mladih, tako starih, bukvalno smo uspjeli da animiramo akcijaše od 7 do 77 godina. Kao i prošli put, najveći dio otpada je bio gabaritan, ali, isto tako bilo je i manjih komada plastike, stakla. To je samo dio onoga što i dalje leži na dnu marine, jer je jako teško i zahtjevno roniti dolje, pošto se voda brzo zamuti kad se izvadi nekoliko stvari. U svakom slučaju, nema povratka nazad, idemo dalje, biće vjerojatno posla  i za drugi put“, dodao je Dabović.

Ovom prilikom, naš sagovornik je posebno akcentovao doprinos najstarijeg akcijaša, sedamdesettrogodišnjeg ronioca Slobodana Lekića, popularnog Krnje.

„Njegov entuzijazam i doprinos akciji su za svaku pohvalu, primjer i poštovanje, inspirisao je sve svojim odnosom. Inače, spisak svih onih koji su pomogli akciju ovog puta je duži – od  Opštine Bar koja nas je podržala preko konkursa za sredstva koja su dodijeljena nevladinim organizacijama još u martu. Veliko hvala DOO Komunalne djelatnosti Bar, jer su nam za ovu akciju ustupili dva specijalizovana vozila – grajfer sa granom, bez koje ne bismo odradili pola posla, jer su dizali jako teške terete, i perilicu koja je prošla nakon grajfera gatovima i oprala cijelu obalu. Hvala svim roniocima koji su bili danas sa nama, to su sjajni momci, naravno, tu je i ekipa izviđača „24. novembra“ Tanja Masoničića, hvala, takođe, i drugima koji su ispratili ovu sjajnu akciju koja može da bude primjer ostalima“, zaključio je Dabović.

The post Korisnici vezova u marini sproveli akciju čišćenja first appeared on BARinfo.

RB/BI: Molim vas da našim slušaocima predstavite povod za formiranje udruženja.

Dabović: I ranije su postojala slična udruženja, ali kratkog daha – obično formirana povodom povećanja cijena vezova ili nekih uslova korišćenja. To su bila udruženja privremenog karaktera koja su se brzo gasila. Novo udruženje je, za razliku od tih, osnovano sa željom da traje duže i rješava probleme korisnika vezova na sistemski način. U oktobru prošle godine nekoliko korisnika komunalnih vezova sjelo je i odlučilo da osnuje udruženje. Vrlo brzo nakon toga, krajem novembra, Marina Bar objavila je novi pravilnik o raspodjeli komunalnih vezova, što je predstavljalo prvi veliki izazov za udruženje. Iako ideja pravilnika nije bila loša, uočene su mnoge manjkavosti. Udruženje je već u oktobru obavijestilo Marinu Bar o svom osnivanju i izrazilo želju za saradnjom, ali prilikom donošenja pravilnika nismo bili konsultovani. Marina Bar je, dakle, taj postupak sprovela samostalno, bez uključenja udruženja. Kada je pravilnik objavljen, naši članovi su ga kritikovali, pitali smo zašto nije bilo konsultacija sa nama jer su upravo korisnici vezova ti koji najbolje poznaju problematiku. Nakon toga, iako smo predali potrebnu dokumentaciju i učestvovali na konkursu, pravilnik je završio na Ustavnom sudu i do danas on nije zaživio – vezovi se koriste po starom sistemu, a Marina Bar i udruženje čekaju odluku suda. Zadržan je stari sistem, pa vezove i dalje koriste i oni koji faktički ne žive u Baru, već posjeduju formalno ličnu kartu izdatu u ovom gradu.

RB/BI Koliko članova ima udruženje sada?

Dabović: Trenutno brojimo oko 40 članova, ali mnogi korisnici, naročito stariji, nisu ni obaviješteni o postojanju udruženja jer ne koriste društvene mreže ni moderne komunikacione kanale. Zbog toga pripremamo akcija telefonskog obavještavanja radi širenja članstva.

RB/BI: Šta je zapravo komunalni vez?

Dabović: Komunalni vez predstavlja vez predviđen za „običnog čovjeka“ i manje barke. Problem je što zakon uopšte ne definiše pojam komunalnog veza. Udruženje je slalo dopis Ministarstvu pomorstva tražeći da se to precizno uredi kroz izmjene i dopune Zakona o lukama. Trenutno, po starom zakonu, čak i vojni brod može biti vezan na komunalni vez, što je apsurd. Cilj inicijative je da se jasno propiše koje plovilo i kojih gabarita može koristiti komunalni vez. Na komunalnom vezu smiju biti samo manje barke i čamci bez toaleta. Ako plovilo ima toalet, smatra se jahtom i ne spada u ovu kategoriju. Međutim, sada je dozvoljeno i da se privredni čamci vezuju, što nije logično niti u skladu s praksom iz regiona. Mi se inače pozivamo na primjer Hrvatske, gdje su stvari jasno uređene. Direktor Marine Bar obećao je da će nakon odluke Ustavnog suda udruženje biti uključeno u izmjene i dopune pravilnika. Postavlja se i pitanje snage motora na plovilima. Problem nije u snazi motora, već u gabaritima plovila – dužini i širini. Nekada su komunalne marine građene za manja plovila, dok danas postoje čamci sa motorima od 100–200 konjskih snaga, što mijenja situaciju. Ako se dozvole veća plovila, smanjuje se broj mjesta jer ona zauzimaju znatno više prostora. Zato komunalni vez treba ostati namijenjen malim barkama.

RB/BI: Niste se zadržali samo na dopisivanju sa upravom Marine, već ste pokrenuli i konkretne aktivnosti. Kakav je učinak na terenu do sada?

Dabović: U januaru smo reagovali na novi cjenovnik za korišćenje parkinga koji je Marina Bar objavila, što je izazvalo veliko interesovanje javnosti. Godišnja cijena parkinga iznosila je 150 eura, ali ni komunalni ni komercijalni korisnici vezova nisu imali nikakve privilegije. Smatrali smo to nelogičnim, jer vlasnici plovila moraju imati pristup svojim brodovima. Nakon pokretanja inicijative, uspjeli smo se izboriti za povoljnije rješenje: po istoj cijeni od 150 eura godišnje, omogućeno nam je korišćenje dva parking mjesta umjesto jednog. Mada je udruženje tada postojalo tek dva mjeseca, ovo je za nas bio veliki uspjeh. Iako se ne slažemo uvijek sa upravom Marine, ona nam je izašla u susret na više naših inicijativa i saradnja sa njima za sada funkcioniše korektno. Nakon rješavanja pitanja parkinga, prijavili smo se na konkurs Opštine Bar za dodjelu sredstava nevladinim organizacijama i naš projekat „Plavi Eko Talas“ je prihvaćen. On obuhvata radionice za djecu i čišćenje podvodnog dijela Marine. Prva aktivnost bila je ekološko predavanje u OŠ „Srbija“ u Starom Baru, održano povodom Dana planete Zemlje. Djeci su predstavljeni važnost očuvanja mora, problem zagađenja i klimatske promjene. Projekat je nastavljen akcijom podvodnog čišćenja Marine u junu, kojoj se odazvalo 6–7 ronioca i veći broj volontera na kopnu. U akciji je izvađen jedan i po veliki kontejner otpada, među kojim su bili gume i razni predmeti koji nemaju veze sa brodovima. Iako za mještane Marine to nije bilo iznenađenje, volonteri koji su prvi put došli bili su šokirani. Problem otpada traje dugo, a uzrokovan je i neredovnim čišćenjem i slabim bagerovanjem Marine. Zbog pozitivnih reakcija planirana je nova, veća akcija čišćenja krajem septembra, jer se mnogi volonteri i ronioci već prijavljuju za učešće.

RB/BI: Imate li još neku akciju u vidu?

Dabović: Pripremamo još ozbiljniju inicijativu koja se odnosi na građane Bara i Marinu, ali, ne bih sada otkrivao detalje jer plan zahtijeva širu i ozbiljniju razradu. Biće održane i dodatne radionice za djecu, uključujući radionicu u OŠ „Anto Đedović“ i posebne aktivnosti za učenike OŠ „Srbija“ u Starom Baru, kako bismo im približili život u marini. Cilj je da djeca koja žive na moru dobiju priliku da se upoznaju sa čamcima i marinskim životom, jer većina nikada nije kročila na plovilo.

Udruženje je imalo i inicijativu prema Marini Bar za postavljanje odbojnika na nultom gatu, zbog učestalih slučajeva da automobili upadnu u more usljed kvara kočnica ili drugih razloga, što je izazivalo veliku štetu čamcima. Marina je uvažila zahtjev i odbojnici su postavljeni, čime su ovakvi incidenti spriječeni. Takođe, na prvom gatu uvedene su elektronske brave i kartice, čime je smanjena cirkulacija putnika i spriječeni rizici od požara izazvanih neopreznim ponašanjem prilikom masovnih ukrcavanja na taksi čamce. Fokus udruženja sada je na povećanju standarda i kvaliteta na nultom gatu, gdje plovila i dalje imaju najmanje uslova.

Pored većih projekata, udruženje stalno radi i na manjim inicijativama koje mogu realizovati samostalno, uz pomoć članarina i vlastitog budžeta. Udruženje broji oko četrdesetak članova i redovno ulaže sredstva u unapređenje života u marini, pa iako se sve ne predstavlja javno, postoji niz aktivnosti koje doprinose zajednici.

RB/BI: Koje plovilo vi posjedujete?

Dabović: Imam mali čamac od 5,90 metara, marke Fortis, sa kabinom, a moj prvi čamac bila je “Istranka”. Kao i mnogi drugi vlasnici, zbog posla i manjka vremena sve manje koristim plovilo, ali i pored toga ostajem entuzijastičan i spreman da vodim nove inicijative kroz udruženje. Ovim putem upućujem poziv svim korisnicima vezova koji još nisu članovi da se pridruže udruženju, jer svaki novi član jača glas organizacije, omogućava da se čuje dalje i snažnije, a zajedničkim radom može se ostvariti još više rezultata.

The post Dabović: Udruženje korisnika vezova u marini Bar želi da probleme članstva rješava na sistemski način first appeared on BARinfo.

Nevladino udruženje „Korisnici vezova u Marini Bar“ formirano je krajem oktobra. Sa predsjednikom, Ivanom Dabovićem razgovarali smo o razlozima formiranja udruženja.

„Inicijalni razlog je zato što smo konstatovali da komunalni vezovi u Marini Bar funkcionišu dugo godina bez ikakvog udruženja. Negdje smo spontano, na čamcu jednog od članova, sjeli i razgovarali da se organizujemo, ne znajući što se sprema. Naši ciljevi su: obezbjeđenje sigurnosti plovila koja su vezana u Marini Bar, unaprijeđenje kvaliteta opremljenosti i sigurnosti u Marini, saradnja sa menadžmentom AD Marina Bar, promocija zdravih stilova života, razmjena znanja i iskustava i bolje povezivanje vlasnika plovila, zaštita životne sredine sa posebnim osvrtom na akvatorijum Marine Bar, kao i povezivanje i razmjena iskustava sa sličnim udruženjima u Crnoj Gori i regionu“, objašnjava Dabović.

Ističe da su se AD Marina Bar obratili desetak dana nakon što su zvanično formirani, sa željom da ih o tome obavijeste i da ostvare kontakt. Odgovora nije bilo, pa su se obratili desetak dana kasnije.

„Trećeg decembra na Bar Infu vidjeli smo obavještenje o novom pravilniku. Bili smo zatečeni i mi i bukvalno svako ko je imao čamac u Marini. Istog dana opet smo poslali mejl, da nam pojasne što je to, o čemu se radi, da bi i mi lakše pojasnili svojim članovima. Znate kako, tu ima dosta članova koji su stariji, nemaju internet, čak ni viber. Međutim, ostali smo bez odgovora. Na kraju smo nekako ipak uspjeli tako što smo lično otišli, nas nekoliko članova Inicijativnog odbora i ostavili dopis za direktora Marine Bar u kome smo objasnili da želimo da se sastanemo sa njim u vezi sa pravilnikom. Istog dana me je nazvao, zakazali smo sastanak koji je održan 9. decembra i na kojem je on pokušao da nam objasni taj pravilnik“, kaže Dabović.

Na tom sastanku, objašnjava on, saznali su da Marina do sada nije imala pravilnik o korišćenju vezova.

„Ispostavili su da su nama mazali oči sve ove godine sa nekakvim pravilima o širini, dužini, jačini motora i tako dalje. Naravno da nemamo ništa protiv pravilnika kao takvog, jer i mi smo da se zna što se dešava u Marini, kakvo plovilo smije da se veže i pod kojim uslovima. Ali isto tako smo primijetili da tu ima propusta. Prva je bodovna lista – po našem tumačenju degradirani su stari korisnici vezova, jer smo došli u situaciju da korisnik koji vez koristi preko deset godina, a tu imamo ljude koji su i dvostruko duže korisnici vezova, su u istoj ravni kao i oni koji su prošle godine registrovali čamac za privredni ribolov ili za taksi prevoz. A onda se dolje, u okviru tog člana stavlja jedna napomena: ‘U slučaju jednakog broja bodova, prednost na rang listi se ostvaruje prema vremenu podnošenja zahtjeva, na način što se prednost na rang listi daje ranije podnešenom zahtjevu’, što je narod natjeralo da se guraju tamo ko će prije da preda dokumenta. Ima ljudi koji nisu u tom momentu u Baru a vezove koriste po 20-30 godina. Dok su stigli, skupili papire, stvorila se gužva, a prednost dobija onaj ko je prvi predao dokumenta“, objašnjava Dabović.

U Lučkoj kapetaniji je prijavljeno oko 600 plovila sa BR oznakom, a vezova ima 217, što, smatra naš sagovornik, znači da definitivno neće svi dobiti vez.

„Definitivno nismo zadovoljni načinom bodovanja i nismo nikako zadovoljni što nam je odmah u startu rečeno da će se ovo bodovanje vršiti svake godine. To nemate ni u jednoj marini koja ima pravilnik, a do koje smo mi uspjeli da dođemo, uglavnom hrvatskih. Ja sam čitao pravilnike marina Split, Zadar, Dubrovnik. Tamo nema ovih bodovanja – imate vez, koristite ga i po automatizmu, na kraju godine produžavate korišćenje. Ukoliko se cijena mijenja, to je sloboda marine da mijenja cijenu, a kako nam je objašnjeno to se radi u saradnji sa Upravom pomorske sigurnosti, kad su komunalni vezovi u pitanju. Oni su recimo tradicionalnu drvenu gradnju bodovali sa 20 bodova, a klasične plastične barke 10 bodova. Sad može neko da donese čun sa jezera, koji će da prođe registraciju i on će tu da ga veže, a ja koji sam tu 20 godina ili neko ko je tu još duže, on gubi vez. Mislim da je nepotrebno bodovanje svake godine, razumijem da ako neko otpadne, boduju ove koji su se prijavili za vez“, apostrofirao je Dabović.

Dabović ističe da se za komunalni vez mogu prijaviti i pravna lica – privredni ribolov i plovila za prevoz putnika, što takođe vidi kao manu ovog pravilnika, jer smatra da plovila koja se koriste za privredne svrhe treba da se vežu na komercijalni vez.

Raskid ugovora, definisano je pravilnikom, nastupa smrću podnosioca zahtjeva.

„U pravilniku Marine Split stoji: ‘U slučaju smrti korisnika veza, porodica ima 90 dana da dostavi ime i prezime nasljednika, odnosno osobe koja će da nastavi da koristi vez. To može biti supružnik ili neko od djece“, navodi Dabović.

On dodaje da su ove primjedbe saopštili na sastanku sa direktorom Marine, te da im je rečeno da postoji mogućnost da se pravilnik koriguje „da mi imamo pravo da podnesemo neki zahtjev, predlog, koji će on uputiti ka Bordu, ali što se tiče pravilnika za ovu godinu, to je to.“

Dabović ističe da je cilj Udruženja da svaki član zadrži vez. Smatra da bi predstavnici Udruženja trebalo da prisustvuju radu Komisije koja će bodovati zahtjeve za vezove.

„Ako po zakonu u Komisiji ne smije da bude niko ko ima plovilo, to razumijem, ali smo mi tražili da budemo samo posmatrači, jer je nekako taj pravilnik unio veliku nervozu kod naših članova, koji su višegodišnji korisnici vezova u Marini i stanovnici Bara. U ponedjeljak smo se zvaničnim mejlom obratili direktoru Marine, koji je kazao da će našu molbu proslijediti Bordu, ali u svakom slučaju, ako ne bude, da računamo da će sve biti transparentno. Ako je transparentno, što je problem da se to prati? 24. decembra je zadnji dan za predaju papira za vezove i nadali smo se da će do tada da nam jave. Ipak smo nevladino udruženje, bilo bi korektno da to možemo da ispratimo“, zaključuje Dabović.

***

Nakon razgovora sa Ivanom Dabovićem, juče popodne, kapetanu Danku Mirkoviću, direktoru AD Marina, poslali smo mejl sa pitanjima, na koja je on odgovorio. Odgovor prenosimo integralno.

RB/BI: Koliko sam razumjela, prednost pri dobijanju vezova imaju oni koji prije podnesu potrebnu dokumentaciju. 

Mirković: Mislim da niste dobro razumjeli. Navedeno pravilo primjenuje se isključivo u slučaju da podnosioci zahtjeva ostvare isti broj bodova. U tom slučaju, prednost na listi daje se podnosiocu zahtjeva koji je ranije predao dokumentaciju. Kako je broj komunalnih vezova ograničen, ne postoji drugi način rangiranja podnosioca zahtjeva koji ostvare isti broj bodova. Ovaj princip se koristi u pravnim kontekstima, posebno u imovinskom pravu i konkursima, kako bi se odredilo prvenstvo prava na osnovu hronološkog reda podnošenja zahtjeva.

RB/BI: Da li uzimate u obzir da ima ljudi koji su trenutno van zemlje (pomorci) ili su stari, neinformisani i nevješti u modernim tehnologijama, a vez imaju možda deceniju-dvije?

Mirković: Svim postojećim korisnicima komunalnih vezova ugovor ističe 31.12.2024. godine, tako da se razumno može očekivati da su isti informisani o vremenu trajanja ugovora koji su zaključili. U pogledu samog čamca, pravo na korišćenje komunalnog veza mogu ostvariti vlasnici registrovanih čamaca za koje postoji važeći ugovor o osiguranju odgovornosti prema trećim licima. S tim u vezi, zakonska je obaveza vlasnika čamaca u plovidbi da iste registruje i da za vrijeme trajanja registracije ima zaključen ugovor o obaveznom osiguranju. Isto je propisano i opštim aktima AD Marina Bar kao uslov za zaključenje ugovora o vezu. Dakle, vlasnici čamaca koji su slijedili zakon ne mogu imati problem sa prikupljanjem dokumentacije, čemu svjedoči veliki broj podnijetih zahtjeva u prva dva dana trajanja odnosnog javnog poziva. 

U vezi sa drugim dijelom Vašeg pitanja, navodi se da za potrebe podnošenja zahtjeva nije potrebno da podnosilac zahtjeva bude vješt u modernim tehnologijama jer se zahtjev i dokumentacija podnose direktno Marini u papirnoj formi. 

Kada su u pitanju pomorci i drugi potencijalni korisnici komunalnih vezova koji se ne nalaze u Crnoj Gori, napominje se da Pravilnik ne propisuje da se zahtjev podnosi lično pa ne vidimo razlog da će takve korisnike privremena odsutnost spriječiti da blagovremeno podnesu zahtjev. Konkretno za pomorce, čak i da je potrebno punomoćje za podnošenje zahtjeva, isto može ovjeriti zapovjednik broda. 

​​​​​RB/BI: Zašto više bodova (13) dobija npr. vlasnik čamca za prevoz turista, dok osoba koja vez ima preko 10 godina dobija tri boda?

Mirković: Ovo pitanje je postavljeno tendenciozno i na način koji ukazuje da lice koje Vam ga je dostavilo nije ni pročitalo Pravilnik ili da ima namjere da u medijima izazove navodnu nelogičnost odredbi Pravilnika. 

Dakle, saglasno Pravilniku Rang lista se utvrđuje se na osnovu podnesenih zahtjeva za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza prema sljedećim kriterijumima:

-​trajanju prebivališta, odnosno sjedišta podnosioca zahtjeva na teritoriji opštine Bar;

-​namjeni čamca;

-​tipu gradnje čamca;

-​periodu prethodnog korišćenja komunalnog veza u istoj marini.

Kada je u pitanju kriterijum „namjena čamca“, vlasnik čamca za prevoz putnika i ribolov dobija 13 bodova, dok čamci koji su namijenjeni ličnim potrebama i drugi čamci namijenjeni za obavljanje privredne djelatnosti dobijaju 10 bodova, a ne tri kako navodite jer se tri boda odnose na potpuno drugi kriterijum koji nema veza sa namjenom čamca.

Prilikom izrade Pravilnika vodili smo se zakonskom odrednicom komunalnog veza, postojećim stanjem u pogledu namjene čamaca za koje trenutno postoji zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza, ali i stanjem u Upisniku čamaca koji vodi Lučka kapetanija Bar. 

Dakle, zakonom je predviđeno da je komunalni vez, između ostalog, namijenjen vezivanju plovnih objekata registrovanih za sport i rekreaciju, privredni ribolov, prevoz putnika, tehničkih plovnih objekata i slično. 

Kada je u pitanju postojeće stanje, manje od 3 odsto od ukupnog broja čamac za koje je trenutno zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza namijenjeno je obavljanju privrednih djelatnosti. Svi drugi čamci registrovani su za lične potrebe.

Prema stanju u Upisniku čamaca, odnosno prema posljednjim podacima objavljenim u izvještaju nadležnog ministarstva o stanju u upravnim oblastima, u Upisnik čamaca Lučke kapetanije Bar ukupno je upisano 619 čamaca od čega su 534 čamca za lične potrebe (od toga 31 skuter), a 60 čamaca za privredne svrhe – ribarenje, javni prevoz i dr, i 25 čamaca za javne svrhe (od toga 5 skutera). 

Dakle, velika većina čamaca je registrovana za lične potrebe i isto tako velika većina čamaca za koje je trenutno zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza je namijenjena ličnim potrebama. Dakle, da kojim slučajem nismo uveli ovaj kriterijum, čamci namijenjeni prevozu putnika i privrednom ribolovu, ne bi imali bilo kakvu mogućnost da ostvare pravo na komunalni vez, jer smo, kako je već rečeno, uveli posebni kriterijum koji se odnosi na period prethodnog korišćenja komunalnog veza u istoj marini, a bodove po tom osnovu iz naprijed navedenih razloga mogu ostvariti gotovo u cjelosti samo čamci registrovani za lične potrebe.

Radi Vašeg potpunijeg razumijevanja, mjesto na Rang listi utvrđuje se ukupnim zbirom pojedinačnih bodova ostvarenih u skladu sa bodovnom listom za svaki naprijed navedeni kriterijum.

RB/BI: Je li istina da će se novi konkurs organizovati svake godine, iako u marinama u zemljama okruženja, samo produžavaju ugovore?

Mirković: Saglasno odredbama Pravilnika, javni poziv se objavljuje, po pravilu, jednom godišnje, i to u prvoj sedmici decembra tekuće godine, za narednu kalendarsku godinu. Prethodno upravo iz razloga kako bi AD MARINA BAR mogla da kontroliše da li vlasnici čamaca koji ostvaruju pravo na komunalni vez i dalje ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza. Na ovaj način će se spriječiti zloupotrebe, odnosno prodaja vezova putem oglasa na društvenim mrežama, davanje u podzakup veza suprotno opštim aktima društva, ali i mogućnost da su vezovi zaključeni za čamce koji nisu registrovani ili koji ne postoje i za koje ne postoji zaključen ugovor o obaveznom osiguranju, što je, nažalost, do sada bio slučaj. 

RB/BI: Je li istina da će, nakon smrti vlasnika veza, njegovi potomci izgubiti pravo na vez?

Mirković: Kako je već navedeno, pravo na komunalnu i vez ostvaruje se jednom godišnje i to u decembru mjesecu za narednu kalendarsku godinu. Vlasnik veza je AD Marina Bar, a ne vlasnik čamca za koji je zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza, pa se samim tim ne radi o pravu svojine koje bi moglo biti naslijeđeno, nego o klasičnoj obligaciji. U tom smislu, nakon smrti vlasnika čamca za koji postoji zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza, njegovi zakonski nasljednici će naslijediti čamac, a pravo na korišćenje komunalnog veza mogu ostvariti u skladu sa odredbama Pravilnika ukoliko ispunjavaju Pravilnikom određene uslove. 

Osim naprijed navedenog, na ovaj način se takođe sprječavaju zloupotrebe pa se više ne može desiti da pravo na korišćenje komunalnog veza imaju zakonski nasljednici vlasnika čamaca koji uopšte nemaju prebivalište na teritoriji opštine Bar. 

RB/BI: Da li ćete predstavnicima Udruženja korisnika vezova biti dozvoljeno da prisustvuju radu Komisije za dodjelu vezova?

Saglasno članu 9 Pravilnika, utvrđivanje ispunjenosti uslova i kriterijuma iz Pravilnika, bodovanje i sačinjavanje Rang liste vrši Komisija koja je sastavljena je od tri člana iz reda zaposlenih u AD Marina Bar. Predsjednik i članovi Komisije ne smiju biti u sukobu interesa, smatra se takav sukob interesa postoji kada privatni interes člana Komisije utiče ili može uticati na njegovu nepristrasnost u odlučivanju. Dakle, kako predstavnici Udruženja nisu zaposleni u društvu, a isti imaju direktan privatni interes koji može uticati na njegovu nepristrasnost u odlučivanju, to isti ne mogu biti članovi odnosne Komisije jer bi tako nešto podrazumijevalo povredu odredbi Pravilnika. 

The post Novi Pravilnik o komunalnim vezovima u marini: Nesigurnost ili mirna luka? first appeared on BARinfo.

Inicijativni, odnosno Osnivački odbor NVU“ Udruženje korisnika vezova u Marini Bar“ čine: predsjednik Ivan Dabović i članovi: Tomislav Iličković, Ćazim Alković, Niko Jovićević i Andrej Rađenović .

„Inicijativnom odboru se već pridružio veliki broj korisnika vezova u Marini Bar, a očekuje se da će gotovo svi korisnici pristupiti ovoj organizaciji. Ciljevi našeg udruženje su:

– Obezbjeđenje sigurnosti plovila koja su vezana u Marini Bar.
– Unaprijeđenje kvaliteta, opremljenosti i sigurnosti vezova u Marini Bar.
– Saradnja sa menadžmentom AD Marina Bar koja će biti na obostrano zadovoljstvo i korist.
– Promocija zdravih stilova života sa posebnim osvrtom na duh Mediterana u Baru.
– Razmjena znanja i iskustava i bolje povezivanje vlasnika plovila.
– Zaštita životne sredine sa posebnim osvrtom na akvatorij Marine Bar.
– Povezivanje i razmjena iskustava sa sličnim udruženjima u Crnoj Gori i region

S obzirom da su korisnici vezova širokog spektra interesovanja i obrazovanja Udruženje će sigurno biti veoma kvalitetan saradnik menadžmentu Marine Bar, što će biti na obostranu korist i zadovoljstvo. Udruženje je spremno da da svoj maksimalni doprinos na svim poljima, a posebno na vraćanju mediteranskog duha“, naveli su iz novoosnovanog udruženja.

The post Osnovano Udruženje korisnika vezova u Marini Bar first appeared on BARinfo.

„Vidjeli smo da se nešto batrga na površini mora. Približili smo se i vidjeli veliku kornjaču, za koju smo mislili da se upetljala u mrežu ili konope. Oduševljenje prizorom je ubrzo preraslo u užas, jer je imala ogromnu ranu na donjem dijelu oklopa. Nedostajalo joj i je cijelo peraje“, priča Dabović, koji pretpostavlja da je udario neki čamac, mada nije isključeno ni da je stradala od nekog većeg morskog predatora.

On kaže da su odmah pozvali Institut za biologiju mora u Kotoru, odakle su bili spremni da pošalju vozilo da preuzmu kornjaču, međutim životinja je brzo potonula.

Dabović je apelovao na brojne nautičare da budu oprezniji kada glisiraju da bi se izbjegle ovakve situacije.

The post VIDEO: U Barskom zalivu stradala morska kornjača first appeared on BARinfo.