„Izgrađeno je novo šetalište, postavljene kante za otpad, međutim iz dana u dan ih je sve manje, što je prouzrokovalo ponovno nakupljanje smeća na određenim lokacijama, i stvara ružnu sliku o nama, posebno kada duva vjetar. Buka je u Sutomoru konstanta i ništa se u tom dijelu nije popravilo. Muzike mora biti, ali ja lično smatram na nekom višem i kulturnijem nivou. Problem već duže predstavlja i nedostatak radne snage u turizmu, koju smo često uvozili, ali ni sa strane ne dolaze više u potrebnom broju, a i administrativne procedure su komplikovane. Oslanjamo se na sopstvene snage, tu mislim na nas same, porodicu, izgaramo tih nekoliko mjeseci, kako bi što bolje odradili sezonu”, istakao je Lukšić, koji je naveo da se trude da je produže što duže, a u tom smislu prva dekada septembra je obećavajuća.

Za Darka Babovića, zakupca dijela sutomorske plaže, sezona je bila uspješna.

„Mislim da je protekla dobro, i još traje. Mi, zakupci plaža, smo imali problema zbog vremenskih prilika koje nam uvijek nisu išle na ruku, jer je bilo dosta vjetrovitih dana i talasa, što nije idealno za kupače, posebno na našoj plaži koja je kraća, i mali talasi naprave dosta problema. Ja ne mogu reći da smo imali pad u julu ili bilo kom drugom periodu, kada je riječ o mom dijelu plaže, jer imamo goste koji dolaze godinama i decenijama, i oni su u istom broju i ovoga ljeta ovdje. Čuo sam, naravno, da se pojedini ugostitelji žale, međutim, to nije slučaj , naglašavam, kada je ova plaža u pitanju”, kazao je Babović, koji je naveo da nisu kasnili, kao što je to bio slučaj na drugim lokacijama, sa zakupom, potpisivanjem ugovora, već da je sve odrađeno na vrijeme.

„Sve smo završili što je bilo potrebno i plaža je otvorena već prvog maja, angažovani spasioci, istaknute zastavice, bove, plažni mobilijar. Nemam primjedbe ni na visinu zakupnine, sve je bilo u redu, nismo podizali cijene na plaži. Što se tiče, generalno, ponude i usluge u Sutomoru, mislim da je iz godine u godinu bolja, da se stvari popravljaju, iako bi i dalje trebalo da radimo na unapređenju. Moramo biti ljubazni, kulturni, vaspitani, i imaćemo goste”, poručio je Darko Babović, koji je zakupac duže od deset godina.

Da je to tako, potvrdili su i gosti, koji decenijama dolaze u Sutomore i na tu plažu.

Branka, iz Srbije, ove godine je na kolektivnom smještaju, sa firmom u Budvi, ali svakodnevno dolazi u Sutomore.

„Iako smo organizovano u Budvi, nisam htjela da propustim da dođem , uprkos svakodnevnim gužvama na putu, cijeli dan, pa i veče, provodimo ovdje i radujemo se svakom dolasku. Prvenstveno, zbog ljubaznog osoblja, a zatim i kompletne usluge. Cijene su povoljnije nego u Budvi, ne smeta nam ni buka, smještaj je odličan, higijena, čistoća, takođe, i mogu da primjetim, s obzirom da od šeste godine, dakle, kao djevojčica, do danas, kada imam 41 godinu, stalno dolazim, u kontinuitetu, da je Sutomore mnogo napredovalo, i za mene je ‘broj 1’. Kako bi mi smetala muzika i buka, kada smo ovdje upravo da bi se proveli i relaksirali. Sutomore je pravo mjesto za izlazak i provod”, istakla je Branka.

Slično razmišlja i Danka iz Poljske, koja ima 73 godine, a već sedam godina u kontinuitetu, dva ili tri puta godišnje, nakon dužeg prekida, takođe, bira Sutomore za odmor. Dolazila je i u vrijeme bivše Jugoslavije kod privatnog ugostitelja, sa kojim je izgubila kontakt, ali su se prije sedam godina pronašli putem Facebook -a.

„Iako sam čula neku priču – ‘ko ima para ide na more, ko nema, u Sutomore’. To nije tako. Možda zato, što su ljudi na ovoj plaži, domaćini, tako ljubazni, njihovi spasioci su pravi čuvari, spremni uvijek da pomognu,i kada nije rizično na plaži. To govori da taj ljudski pristup, topao i ljubazan mnogo znači, ali i voda je kristalno čista. Obišla sam, u međuvremenu, mnoge atraktivne destinacije po svijetu, vjerujte mi, ovdje mi je najbolje”, kazala je Danka, koja je naglasila da toliko voli Sutomore da joj ne smetaju ni buka, ni nedostatak kanti za smeće na šetalištu.

„Ovo je divno mjestašce, sa prelijepom plažom i ljudima. Zanemarim neke stvari na kojima bi trebalo poraditi”, zaključila je Danka, koja odlično govori naš jezik, zahvaljujući, otkrila nam je, komunikaciji i druženju ovdje.

Lijepo je vidjeti pune sutomorske plaže i u septembru, čuti ovako lijepe utiske (impresije su ekipe naše medijske kuće koja je radila na terenu) a zakupci očekuju da tako bude do kraja mjeseca, pa i početkom oktobra, ako vremenske prilike budu povoljne.

The post U Sutomoru još uvijek puno gostiju, ugostitelji – sezona generalno dobra first appeared on BARinfo.

PT: Zanimljivo je da, iako ste najmlađi barski klub kojem je sjedište u Sutomoru, imate članove iz cijele barske opštine?

IL: Pa jeste. Imamo članova sa svih strana opštine. I to ne samo iz Bara, već i iz Podgorice. Dođu ljudi i iz Budve, o strancima da ne pričam.

PT: Kako je došlo do toga da osnujete klub baš u Sutomoru, znamo da je tamo nije bilo kluba…

IL: Pa generalno je bilo uvijek nekih problema oko dobijanja dozvola. I onda smo dva moja prijatelja i ja smo rekli – “Ajde, nema što, nego da pravimo taj klub da imamo tih 10 -15 dozvola za nas i još nekome da izdamo”. I to je krenulo iz nekog entuzijazma najviše. Nismo ni znali u što ulazimo u tom momentu. I evo, već pet godina smo tu.

PT: To je, pretpostavljam za tebe kao predsjednika, prvo dosta papirologije i drugih obaveza…

IL: Opet se vraćam na to, nisam znao što me očekuje kad smo osnivali klub. Ali, onda sam vidio da to nije baš mala rabota, što bi se reklo. Kad se klub napravi, postoje obaveze koje ti savez nalaže – da moraš ideš na takmičenja, da imaš školu ribolova itd.

U suštini jednaki smo kao svi ostali sportovi – fudbal, košarka ili odbojka. To ljudi ne shvataju, misle da je to ribolov, pa ajde.  U suštini funkcionišemo kao svih klubovi regularni.

PT: Koliko članova imate?

IL: Oko 60-70 članova. To je koliko nam savez na godišnjem nivou propiše dozvola.

PT: Kroz razgovor sa predsjednicima drugih klubova, ukazali su da je poskupljenje dozvola malo usporilo njihovo izdavanje. Da li imate taj osjećaj ili se odvija otprilike kao prošle godine?

IL: S obzirom da nemamo toliko dozvola kao što imaju drugi klubovi koji su stariji, a normalno i treba da imaju, nisam osjetio nekakvu razliku. Od ove godine su i pravila malo drugačija, mogu i stranci da dobiju godišnju dozvolu regularno, do sad je to bila neka privremena.

Što se tiče tog poskupljenja, kad pogledamo cijene dozvola u regionu, mislim da smo dosta jeftiniji.

PT: Kada Barani idu da love sa obale, nekako su im više pri ruci tereni prema Volujici  i Velikom Pijesku. Prema Sutomoru se išlo tu do Ratca. Kakvi su tereni kojima vi gravitirate?

IL: Dosta se lovi sa sutomorske plaže, zatim tamo prema Ineksu i Ratcu. Onda, ovamo kod Maljevika, na pontu od Štrbine i iza Golog brda kroz tunel. Tako to su ti tereni na koje može da se ide sa obale.

A što se tiče ribolova iz barke, kada sam bio mali, nije bilo ponte. Nije bilo ništa. Barke su bile sve onamo na početku plaže. Vadile su se ručno, gurali smo ih i ređali po plaži. Kada bi bilo lijepo vrijeme, bile su u moru, na sidru. I baš tu sam, idući sa ocem na more, dobio ljubav prema ribanju.

U Sutomoru imamo veliku ribolovačku tradiciju. Još poslije rata postojala je ribarska zadruga. Ljudi su išli u ribolov, živjelo se od toga. Tu sam rođen, po prirodi stvari tako i bude da se to zavoli.

PT: Koji ti je omiljeni način ribolova?

IL: Volim da idem na pendulu i na dubinca, na arbune i bukve. Nijesam imao nekih velikih trofeja, ali je bilo finih ulova. Što je za mene zadovoljavajuće, jer to volim da radim.

PT: Kako se u porodici odnose prema toj strasti?

IL: Imam podršku porodice, za sve ti treba to. Mislim, to je prosto ljubav i kad se vidi da to ljudi vole, onda nema problema. Sve se uskladi, koliko je moguće sa ostalim obavezama. Ne može se baš to tako često ići, ali kad se nađe vrijeme, obavezno sam na vodi.

PT: Pošto si ugostitelj, pretpostavlja da je to ljeti teško uskladiti?

IL: Teško, teško. To je rijetko, ako nekad uhvatim vremena da pođem malo da se kupam barkom, pa onda ono čisto pustim pendulu za sobom, da ne idem džabe. Tamo do kraja septembra teško se može…

PT: Više nema one dječije nevinosti ljetnje da se uživa, kupa, roni…

IL: A nema, sad su obaveze druge, veće. Tako je i prirodno, pa vjerovatno, tamo negdje za jedno 20 godina, kad budemo penzioneri, onda će se imati i više vremena da se ide u ribu.

PT: Svi klubovi u Baru imaju neku vrstu škole ribolova, odnosno rada s mladim ribolovcima. Kakva je situacija kod vas?

IL: Trudimo se da animiramo djecu, da idu u ribolov. Ne mogu da kažem da je to na nekom nivou, kao što imaju “Pristan” i “Rumija”. Kad vidim koliko oni djece imaju, to je ozbiljan rad. Kod nas je to na manjem nivou, ali se trudimo da pokrenemo djecu. Oni sad imaju neka druga interesovanja, ali nađemo i djecu koju nešto zanima da im se pokaže. Ribolov je prost – ili ga voliš, ili ga ne voliš! Ako zavoliš ribolov, onda je to potpuno druga priča, ali sad da nekoga na silu držimo tamo, to ne ide.

PT: S obzirom da ste najmlađi barski klub, vi ste došli u okruženje gdje su već postojala četiri kluba u Baru. Kako ste primljeni sa njihove strane?

IL: Moram da kažem da su nas odmah prihvatili kao da postojimo 15 godina! Prije svega moram da naglasim da kada se osnivao naš klub, veliku pomoć nam je pružio predsjednik „Rumije“ Branko Pržica. On nas je uputio što i kako da radimo i dao nam smjernice. Pomogao mi je kao da sam mu dijete, eto.  

A da ne pričam za Zvonka Radevića, Marka Krivokapića i Slavka Petrovića. Ne znam kako je u drugim gradovima, kako funkcionišu, ali mi smo pravi drugovi.

To se najbolje vidi kad je Kup Bara u ribolovu, jer se to zajednički organizuje. Svako pomalo nešto odradi, zapne se i organizuje se.

PT: Učestvujete na takmičenjima. Imali ste par zapaženih u nastupa. Recite mi što je naredno, imate li nešto u planu?

IL: Jeste, sad je sezona takmičenja. Mi smo imali pretprošle nedjelje kvalifikaciono takmičenje za seniore. Zatim je juniorsko u Kostanjici. Uglavnom ispratimo sve što treba da se isprati, sva takmičenja, kupove itd…

PT: Koliko vas ograničava, ono da ne možete stalno na more, s obzirom da je to pristanište u Sutomoru, da kažemo, improvizovano?

IL: Mi smo prosto naučili, taj drugi dio, od Ratca, pa prema Crnom rtu i Čanju da idemo da ribamo sa obale. I kad spustimo barke u more ide se na tu desnu stranu, prema Petrovcu i Budvi. Nađe se vremena, za sve što se hoće, uvijek se nađe s vremena, to je vazda bilo.

PT: Sve smo naše goste pitali za neki recept. Kako spremaju ribu?

IL: Najviše volim ribu da jedem sa gradela, onako što se kaže, najprostije. U zavisnosti od perioda godine, kad se koja lovi, ali najčešće arbune, potrefi se poneki sarg ili orada.

PT: Ivane, hvala što si gostovao u našoj emisiji.

IL: Hvala vama što ste pozvali, i drago mi je što se ovako promoviše ribolov. Da ljudi malo čuju o tome, da shvate da u ribolovu postoji i taj važan takmičarski segment. Svi koji žele i hoće mogu da se priključe našim klubovima i da pomognu razvoju ovog sporta. Ovo je jedna vrsta promocije našeg grada, pogotovo kad idemo na takmičenja u druge gradove.

The post Priče talasa – Ivan Lukšić: Ribolov je prost – ili ga voliš, ili ga ne voliš first appeared on BARinfo.

Menadžerka hotela „Sea Fort“ Maja Knežević zadovoljna je kako protiče sezona.

„Predsezona je bila odlična, jul je bio popunjen skoro 100 %, a takva je situacija i sa avgustom. Septembar ostaje pod znakom pitanja, malo sporije ulaze rezervacije, lošija je popunjenost, međutim Sutomore je specifična destinacija gdje gosti rezervišu smještaj par dana pred dolazak, pa stoga smatram da će i septembar biti dobar“, kazala je Knežević.

U hotelu, kao i prethodnih godina, uglavnom borave gosti iz regiona, međutim, ove godine veliki dio turista pristiže sa zapadnog tržišta.

„Tradicionalno, najviše je gostiju iz BiH i Srbije, zatim Makedonije. Ove godine, tu su i turisti sa francuskog tržišta, kao i veliki broj Poljaka i Čeha“.

Knežević ističe da je vanpansionska ponuda slabija u odnosu na ranije godine.

„To je genaralno problem cijelog Sutomora. Smještaj jeste pun, pansionske usluge su popunjene, međutim vanpansionske usluge idu malo slabije nego prošle godine“, objašnjava ona.

Cijene u hotelu, kako ističe Knežević, rasle su srazmjerno rastu troškova.

„To nije bio preveliki rast cijena, čak nisu pratile ni rast troškova. Ove godine su tri do pet odsto skuplje u odnosu na prošlu godinu, s tim što su troškovi dosta visočiji“, istakla je Knežević.

Sezonom je od samog početka zadovoljan i Pavle Ćeklić, zakupac plaže „Centar“, koja je nosilac plave zastavice.

„Jedino je jun podbacio zbog lošeg vremena, a što se tiče jula i avgusta, zadovoljni smo, sezona je na nivou pršlih godina, finansijski gledano, čak i bolja. Što se tiče posjećenosti, kod nas je plaža popunjena skoro svakog dana“, zadovoljan je Ćeklić.

Na ovoj plaži komplet ležaljki sa suncobranom iznosi 20 eura.

„Ista je cijena i u prvom i u posljednjem redu, nikad goste po tome nismo odvajali, to je za mene nepojmljivo. U tu cijenu ulazi tuš sa toplom vodom, internet, toalet… Razmaci između redova su po propisima, a imamo i slobodan dio na kojima se takođe nalaze tuševi i kante za smeće. Kod nas je sve po propisima, baš onako kako stoji u ugovoru“, objasnio je.

Na ovoj plaži najviše je gostiju iz regiona, ali isto tako, ima kako domaćih, tako i stranih turista.

„Imamo dosta starih gostiju koji su tu godinama. Najviše ih je iz Srbije i Bosne i Hecegovine, a ima i Crnogoraca. Gosti su nam dugo bili službenici austrijske ambasade koji sada, zbog gužvi prave pauzu, ali su kazali da će se vratiti u septembru“, ponosan je Ćeklić.

On ističe da gosti njegove plaže nemaju primjedbi, te da je u ugostiteljstvu najbitniji kvalitet usluge.

„Mi smo porodična plaža, ne dozvoljavamo žurke, buku. Gosti nemaju primjedbi što se tiče plaže, nisam još čuo. Može se desiti da voda na tuševima ne bude tokom cijelog dana topla, jer je velika koncentracija gostiju, pa treba vremena da se ugrije, ali imamo poseban režim za djecu, dvije cijevi na kojima uvijek čuvamo toplu vodu za njih.Onako kako radiš, tako možeš i da očekuješ. Mi radimo po propisima, imamo najave i za septembar. Gost će da dođe, nije sve u cijeni, bitna je usluga“, poručio je Ćeklić.

Vlasnik jednog od kafića u Sutomoru, Ivan Lukšić, ističe da se „sezona definitivno svake godine skraćuje“.

„Sezona nije loša, do prije nekoliko dana se vidjelo da ima manje turista u odnosu na prošlu godinu, ali situacija se promijenila, sada je povećan broj gostiju na sutomorskom šetalištu. Špicobično kreće oko 20. jula, ali ove godine smo tek oko prvog avgusta mogli da osjetimo veću razliku“, objasnio je.

Lukšić ističe da su pazari na nivou prošlogodišnjih.

„Samim tim što su turisti došli je dobro za nas. Ima raznih gostiju, pojedini troše više, a ima i onih koji gledaju koliko će da izdvoje na hranu i piće“.

On smatra da glasna muzika u Sutomoru loše utiče na imidž ovog mjesta.

„Definitivno je potrebno da se dovede u red glasna muzika koja dolazi sa raznih mjesta na šetalištu. Moramo nekako uticati na to da Sutomore popnemo na veći nivo kako bi postalo bolje turističko mjesto“, zaključio je Lukšić.

Menadžerka kompleksa hotela „Babović“ u Čanju Dubravka Babović kazala je da je ova sezona mnogo lošija od očekivane.

„Što se tiče ovogodišnje sezone, sve do polovine jula nije bila na nivou 2021. godine, ali od 20. jula možemo da kažemo da se situacija znatno popravila i nadamo se da će taj trend rasta posjećenosti biti još veći“, navela je Babović.

I kod njih su uglavnom smješteni gosti iz regiona, a kapaciteti hotela broje oko 250 ležaja.

„Popunjenost je trenutno oko 70%, to su uglavnom dvokrevetne sobe“, objašnjava.

Kompleti ležaljki na plaži „Vela beach“, koja je nosilac plave zastavice kreću se 10 do 20 eura.

„Ima interesovanja, mada ni tu popunjenost nije 100 %, a nije ni na nivou ranijih godina“.

Gosti se u Čanju, kako ističe Babović, najviše žale na usku saobraćajnicu.

„Problem predstavlja uključenje za Čanj koje je veoma usko. Teško da mogu da se mimoiđu dva autobusa i onda se stvaraju kolone. Autobusi koji dolaze iz pravca Budve ne mogu direktno da dođu, već prvo moraju da odu do Sutomora kako bi se okrenuli, da bi turisti uopšte mogli da dođu do nas. Osim toga, zamijeraju i što je trotoar jako uzak, pa se automobili i pješaci kreću istim putem. I šetalište zaslužuje renoviranje i ozelenjivanje“, iskrena je Babović.

Ugostitelj sa Velikog pijeska, vlasnik restorana i apartmana „XXL“ Slavko Petrović naveo je da se definitivno špic sezone pomjerio.

„Što se tiče avgusta, imamo dosta rezervacija, ali je činjenica da je špic sezone pomjeren. Kod nas na Velikom pijesku je postojao veliki vakuum, od 25. juna do 15. jula. Ugostiteljstvom se bavim 25 godina, ne pamtim da mi se ovako nešto desilo, da smo polupuni, svega 40%. Međutim, od sredine jula sezona je krenula normalnim tokom. Imamo i najave za septembar“, kazao je Petrović gostujući u programu Radio Bara.

Petrović ističe da državne institucije nisu uradile dovoljno kako bi ovu sezonu spremno dočekali. Kazao je da na Velikom pijesku postoji veliki problem sa vodom, strujom i infrastrukturom.

„Ne važi ovo za cijeli Veliki pijesak, već samo za zapadni dio. Kada je riječ o južnom, tamo je urađena saobraćajnica u dva smjera, trotoari, postavljene su i cijevi za kanalizaciju… Sve to poštujem i cijenim, srećan sam što je tako, ali u isto vrijeme mi je žao što se do naših objekata može doći samo kaldrmom i ulicom u jednom pravcu“.

Ovaj dio Velikog pijeska sredinom jula je nekoliko dana bio bez struje. A kada nema struje, u zapadnom dijelu nema ni vode, zbog čega su, kako tvrdi Petrović, izgubili na desetine gostiju.

„Mi smo sedam dana bili bez struje, toliko smo štetovali hrane, to je naš gubitak. Ono što smo trebali da dobijemo, mi smo izgubili.. Čim nema struje, nema ni vode, jer nama, za razliku od južnog dijela, još uvijek vodu dostavljaju u cisternama. Tužno je što je Regionalni vodovod prije 15 godina prošao prema Ulcinju, a da Veliki pijesak sa preko 7000 objekata nije priključen na njega, osim južni dio. Opština se maćehinski ponaša prema našem dijelu. Kako se Veliki pijesak širio, Elektrodistribucija je davala priključke, ali ništa nisu uložili kako bi se taj napon pojačao. Radimo sa 160 w, zbog toga ne rade liftovi i hidrofori, to je problem čitave prve linije na Velikom pijesku. Mi na ovaj način tjeramo goste, u dva dana smo izgubili desetak porodica koje su rezervisale apartmane. Vratili smo im kompletan iznos, čak smo nekima pomogli tako što smo im pronašli smještaj u drugim objektima, gdje su uslovi korektni“, istakao je.

Petrović je kazao da je apsurdno očekivati goste sa Zapada, kada ne postoje osnovni uslovi – struja, voda i put.

„U svemu tome najviše krivim Opštinu Bar koja nam je milion puta obećala da će taj put napraviti i dati vodu. Ništa se po tom pitanju nije preduzelo. I dalje sa sinom krpim cestu od plaže do magistrale. Potrebno je da se početkom novembra okupimo iz svih mjesnih zajednica i da iznesemo probleme svim relevantnim institucijama, kako bi ih zajedničkim snagama riješili“, jasan je Petrović.

Vlasnik restorana „Knjaževa bašta“, Luka Bogdanović zadovoljan je kako protiče sezona u njegovom objektu.

„Jun i maj su bili po pazaru isti kao i prošle godine. Jul nam je bolji bio nego prošle godine, iako smo imali manje gostiju, ali to su bili gosti visoko platežne moći. Ako avgust bude kao i prošle godine, biće dobro“, iskren je Bogdanović.

Ove godine imaju dosta gostiju iz regiona, prvenstveno iz Srbije, a kada su u pitanju strani gosti, dominiraju Njemci i Francuzi.

„Sada su gosti iz Srbije i regiona imućniji. Naruče i boce vina, zatim ribu, nije to kao prije što je bilo, što je dobro. Imamo dosta starih gostiju koji dolaze kod nas već deset godina zaredom“.

Cijene hrane nisu mijenjali, dok je piće nešto skuplja u odnosu na prošlu godinu.

Bogdanović smatra da ove godine nije bilo špica sezone, ali da očekuju da će septembar biti kvalitetan.

„Nema prevelikih gužvi, osim onih u saobraćaju na koju se žale i gosti koji dolaze. Svi kažu da je zemlja prelijepa, ali da su putevi očajni i da je gužva u saobraćaju ogromna. Očekujemo bolje i još kvalitetnije goste, što i imamo svake godine. Pravi gosti dolaze sredinom avgusta i tu su do polovine septembra. Prošle godine je bila postsezona dobra, možda i najbolja koju pametim. Ako bude ova godina na tom nivou, opet ćemo biti zadovoljni“, zaključio je Bogdanović.

The post Barski ugostitelji: Sezona slabija i sve kraća first appeared on BARinfo.