RB: Imali smo prilike da čujemo informaciju da će crnogorske plaže ponovo biti u funkciji od 18. maja. Međutim, danas je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša predložio da se neke mjere ukinu od petka. Da li možda imate ekskluzivnu informaciju, da li će plaže biti otvorene od petka, a ne od ponedjeljka, kako je prvobitno bilo najavljeno?

Lazović: Kada je Institut za javno zdravlje, odnosno NKT, odobrio rad restoranima, kafićima, u taj paket su uvršteni i plažni barovi. Mi nijesmo uslovljavali naše zakupce, niti su oni dužni da ih otvore u petak ili u ponedjeljak, ali svakako smo još prije, gotovo prvog maja, najavili da polako počinju da pripremaju kupališta. Vjerovatno će oni sami odrediti dinamiku koji će to dan biti od dana odobrenja od strane državnih organa, a mi smo negdje dali rok 1. jun tekuće godine da plaže budu obezbijeđene bovama, stavljene u funkciju i osposobljene za korišćenje.

RB: Nedavno ste imali i sjednicu Upravnog odbora, na kojoj ste praktično stavili u funkciju određene smjernice, u skladu sa preporukama NKT za zarazne bolesti i naredbe Ministarstva zdravlja. O kakvim smjernicama se radi i šta će sve morati da urade i čega sve da se pridržavaju zakupci plaža?

Lazović: Stručna služba za održivi razvoj JP za upravljanje morskim dobrom je pripremila prijedloge organizacije kupališta u ovim uslovima za predstojeću sezonu. Usvojio ih je Upravni odbor, a zatim su poslati Institutu za javno zdravlje na odobrenje. Mi još uvijek čekamo potvrdu od strane Instituta, ali prema podacima koje sad imamo, ne bi trebalo da bude nekih prevelikih odstupanja, osim što će oni sa aspekta struke dati još možda neke uslove kako se to treba ove godine organizovati. Mjere se uglavnom odnose na raspored ležaljki na plažama, da na 11 m² budu raspoređene dvije ležaljke na javnim kupalištima, na hotelskim kupalištima sa četiri zvjezdice na 13 m² i na kupalištima hotela sa pet zvjezdica 16 m². To ne bi trebalo u slučaju hotelskih plaža da predstavlja neku značajniju razliku u odnosu na prethodne godine, one su uglavnom tako i organizovane, dok će taj razmak na javnim kupalištima, gdje je uglavnom i najveća frekvencija gostiju, biti malo povećan.

RB: U stalnoj ste komunikaciji sa zakupcima plaža, situacija je takva kakva jeste, a vi ste donijeli odluku da odobrite i brojne povlastice…

Lazović: JP za upravljanje morskim dobrom je imalo dva zasijedanja i u dva talasa je usvajalo olakšice za zakupce. Po samom izbijanju pandemije, nešto prije 15. marta zasijedao je Upravni odbor, koji je omogućio odlaganje plaćanja na tri mjeseca. U tom trenutku nijesmo ni znali do kada ova cjelokupna situacija može trajati, ni kakav će na kraju ishod imati. Tada smo najavili da ćemo, iz dana u dan, pratiti situaciju, u skladu sa onim mjerama koje donosi NKT i državni organi. Potom smo, krajem aprila donijeli još jedan, dodatni tekst olakšica, gdje ćemo definitivno osloboditi tromjesečnog plaćanja naknada, odnosno za onaj period u kome nisu bili u funkciji sve zakupce objekata, restorana i kafića u zoni Morskog dobra koji rade čitave godine.

RB: Jesu li to dugoročni ugovori?

Lazović: To su takođe privremeni, samo sa odobrenjem da rade čitave godine. Imamo nekoliko objekata ovdje u Budvi, nekoliko u Boki, Ulcinju, na Adi Bojani, to su restorani, oni objekti koji jednostavno rade čitave godine. Logično je bilo da se oni oslobode za ovaj period, gdje su bili faktički onemogućeni da otvore svoje lokale. Potom ćemo investicionim ugovorima produžiti rok na 90 dana. Povodom te procedure oko pripreme oko pripreme investicione dokumentacije ili radova na terenu, daćemo im zastoj od tri mjeseca dok ne vidimo i sami kako će se završiti situacija sa pandemijom. Potom smo sve zakupce plaža oslobodili obaveze dostavljanja bankarske garancije. Imali smo i razgovore na tu temu, to nije jedan trošak koji im se smanjuje, ali u svakom slučaju, oni su bili dužni da već u ovom periodu završe proceduru kod banaka, izvrše te uplate, bukvalno u ovim mjesecima pred sezonu. Oni ove godine neće imati tu obavezu. I na kraju, dozvolićemo im da do 1. decembra ove godine u ratama plaćaju godišnju zakupninu, što ranije nije bio slučaj. Morsko dobro će pratiti situaciju i razvoj turističke sezone u narednom periodu u skladu sa onim što bude preporučivao i Operativni štab za turističku privredu koji funkcioniše na nivou Vlade CG i NKT i Institut za javno zdravlje, i u skladu sa tim donosićemo mjere.

RB: Zakupci koji su hotelske objekte stavili u službu karantina biće oslobođeni plaćanja…

Lazović: Oni će biti oslobođeni plaćanja godišnje naknade. To je još jedna mjera. Riječ je o tri hotela. Oni su na sutomorskoj i ulcinjskoj rivijeri, jedan u Petrovcu. Oni će biti, s obzirom da su imali dodatne troškove i obaveze oko stavljanja u funkciju svojih objekata za potrebe karantina, oslobođeni naknade za zakup plaža.

RB: Vaš direktor je bio kad je počela pandemija u Sutomoru, počeli su i tamo radovi koji nisu stajali i to je ono što je dobro za naše sugrađane koji žive u Sutomoru.

Lazović: Mi smo imali i preporuke i iz Vlade CG i odluke preduzeća da za sredstva koja su mandatornog karaktera i koja se ulažu u kapitalne investicije, u ovoj situaciji ne bude zastoja. Ovo vrijeme koje smo, na neki način, provodili u karantinu, s obzirom da su građevinski radovi, pod bezbjednosnim uslovima koje je propisalo NKT, mogli da se nastave, iskoristili smo da završimo nekoliko sanacija objekata na obalnoj infrastrukturi u zoni Morskog dobra. U Sutomoru je završena hitna sanacija, odnosno popunjavanje potpornog zida, tzv. velike kaverne koja se otvorila za vrijeme plimskog talasa prethodne zime. Na tom mjestu na šetalištu u Sutomoru bezbjednost pješaka i prolaznika bila je ugrožena i to je po hitnom postupku sanirano i završeno. Za to je izdvojeno nešto preko 12.000 eura. Kada su u pitanju veće investicije i projekti, čiju realizaciju možemo očekivati do kraja godine, tu je i početak rekonstrukcije velikog trga i dijela sutomorskog šetališta. Kako smo ranije najavljivali, to bi bila ta prva faza, koja će biti realna za izvođenje radova u 2020. godini. Ukupan potez šetališta koštaće preko pet i po miliona eura, a za prvu fazu, koja će biti realizovana ove godine, ukoliko Uprava za javne radove uspješno sklopi ugovor sa izabranim izvođačem radova, ta procedura je u toku, potreban je milion eura.

RB: Kakva je bila vaša saradnja sa komunalnim preduzećima, Opštinom i institucijama u nadležnosti Opštine? Bilo je i donacija prema komunalnim preduzećima od strane Morskog dobra.

Lazović: To nisu konkretne donacije. Ovo je sad druga godina zaredom, kako se promijenio Zakon o finansiranju lokalne samouprave, a mi smo inicirali da se sredstva za održavanje zone Morskog dobra ne uplaćuju u opštinski budžet već direktno lokalnim komunalnim preduzećima, u skladu sa troškovnicima koje ona dostavljaju, sa fakturama i urađenim na terenu. Vjerujem da je to bio veliki podsticaj lokalnim komunalnim preduzećima da efikasnije obavljaju svoju djelatnost u zoni Morskog dobra i mi im na mjesečnom nivou isplaćujemo iznose. I u ovom slučaju koronavirusa i smanjenja troškova mi smo nastavili redovno da plaćamo lokalna komunalna preduzeća. Do prije nekoliko dana, preko 300.000 eura je u svih šest gradova uplaćeno lokalnim komunalnim preduzećima. Naši kontrolori su u redovnoj komunikaciji sa komunalnim službama, pogotovo u ovom periodu, a biće i u periodu kad nam slijedi sezona i veća frekvencija ljudi na obali.

RB: Kako će sve ovo funkcionisati kada se otvore kupališta, vjerujemo da će sanitarni kvalitet vode biti ispitivan češće nego što je to bio slučaj do sada, da ćete pratiti da li se poštuju mjere. Kod određenih kupališta dezinfekcija će morati da se vrši svakog dana, je li tako?

Lazović: Uslovi dezinfekcije kupališta su propisani našim novim mjerama. Dakle oni moraju imati otprilike što sada imaju radnje ili otvoreni centri, restorani i ugostiteljski objekti, kada se otvore. Potrebno je da imaju nekoliko sredstava za dezinfekciju, koja se može izvršiti po dolasku na plažu, da postave više kanti za otpatke, poštuju razmak i svakodnevno dezinfikuju plažni mobilijar. Morsko dobro će sanitarni kvalitet morske vode u periodu jun, jul i avgust, kontrolisati na deset dana, umjesto na dvije nedjelje, kako je bilo ranijih godina. Odvojili smo i sredstva koja mogu služiti za vanredna testiranja, ukoliko za to bude bilo potrebe.

RB: Svjedoci smo da mnogi zavise od turističke sezone. Nezahvalno je davati bilo kakve prognoze, ali da li vi u Morskom dobru imate informacije o tome kakva nas sezona očekuje? U kontaktu ste sa zakupcima, šta oni očekuju od sezone?

Lazović: To je teško procijeniti, niko sada ne može dati konkretan i precizan odgovor. Ako bi napravili sublimaciju nekih ranijih najava, od Nacionalne turističke organizacije, Ministarstva turizma, lokalnih turističkih organizacija, možemo reći, pa i Morskog dobra – ako država otvori granice u nekom narednom periodu, vidjeli smo da bi možda mogli očekivati neki priliv gostiju iz onih zemalja koje su se uspješno, kao i Crna Gora, izborili sa pandemijom. Kampanja će biti rađena ka Sloveniji, Njemačkoj, zapadnim tržištima, dominantno ka regionu i naravno, uz kampanju „Ljetuj doma“ i ka našim, domaćim gostima.

RB: U planu je i nova aplikacija Morskog dobra?

Lazović: U periodu kada je online komuniciranje bio mainstream za svaku vrstu informisanja o različitim uslugama koje se nude iz različitih oblasti i generalno kulture, društva, zdravstva itd, naravno da smo pripremili i online aplikaciju gdje će se svi zainteresovani ili potencijalni gosti moći upoznati sa ponudom i uslovima na našim plažama. Njom je obuhvaćeno nešto preko 500 plaža, a svaka je na engleskom jeziku opisana do detalja – udaljenost, vrsta pijeska, zastupljenost mobilijara, kvalitet vode itd. Ove godine imaće i neke naznake o tim sanitarnim uslovima u cilju sprječavanja koronavirusa. Moći će da se upoznaju i sa tim standardima i da sami odluče do koje plaže bi najlakše mogli doći, koja je najbezbjednija, ili da se informišu za neki naredni period, da znaju šta ih očekuje na Crnogorskom primorju.

The post Ivana Lazović: Morsko dobro je dalo rok do 1. juna da se plaže stave u funkciju first appeared on BARinfo.