Programski direktor Građanske alijanse, Milan Radović je istakao kako je danas “rekordnih 120 miliona izbjeglica širom svijeta”, što vrlo jasno ukazuje na alarmantno stanje. “Želim da podsjetim javnost da su izbjeglice vrlo ranjive grupe, koje vrlo često ne poznaju jezik, nijesu upoznate s procedurama zemalja u koje dolaze, a često ne posjeduju ni lična dokumenta i nemaju imovinu sa sobom. To sve iziskuje osjetljivost pri radu sa njima. Zato vas sve pozivam da pokažemo da solidarnost ne poznaje granice. Pokažimo humanost, razumijevanje i pomoć prema onima koji su napustili svoje domove, i pružimo im priliku za novi početak”, kazao je Radović.

Prema riječima šefa kancelarije UNHCR u Crnoj Gori, Žan Iv Bušardija, Crna Gora sa ponosom održava već više od 30 godina tradiciju politike otvorenih vrata za izbjeglice iz cijelog svijeta. Iskoristio je priliku da potvrdi najveću zahvalnost UNHCR za posvećenost naše zemlje zaštiti prisilno raseljenih lica bez državljanstva: “Želio bih da istaknem važnost inkluzije unutar lokalne zajednice. Srdačna solidarnost koju demonstriraju građani Bara i njihovo prihvatanje izbjeglica stvara okruženje u kojem svako, bez obzira na porijeklo, može pronaći osjećaj pripadnosti.”

Ministarka rada i socijalnog staranja u Vladi CG Naida Nišić govorila je o trenutnim programima i inicijativama usmjerenim na poboljšanje integracija izbjeglica: “Ponosni smo na našu tradiciju, gostoprimstvo i solidarnost koja se vidi kroz prilagođavanje zakonodavnog okvira Crne Gore, ujedno i realizovanjem brojnih programa i aktivnosti koje smo pokrenuli kako bismo izbjeglicama omogućili dostojanstven i bezbrižan život. Ne smijemo zaboraviti da su iza svake statistike ljudi sa svojim pričama, nadama i snovima. U ime Ministarstva rada i socijalnog staranja želim da izrazim duboko poštovanje prema svim izbjeglicama širom svijeta, i želim da poručim svim izbjeglicama u Crnoj Gori da nijesu sami”.

Po riječima državnog sekretara MUP-a, Petra Koprivice, “izbjeglice napuštaju svoje domove jer nemaju drugog izbora”.

“Naš izbor je bio i biće da im pružimo zaštitu i stvorimo uslove da se uključe u društveni, kulturni, privredni i svaki drugi život jer je to ono što njima pripada, a na nama je da se potrudimo da im u skladu sa raspoloživim kapacitetima to i omogućimo. Posebno me raduje što upravo sa ovog mjesta iz grada u kojem sam odrastao, a koji je primjer međuvjerskog i međuetničkog sklada mogu da pošaljem ove poruke. Bar je simbol zajedništva i solidarnosti, te je stoga idealno mjesto da iskažemo našu podršku izbjeglicama.”

Branislav Nenezić, predsjednik Skupštine Opštine Bar, s ponosom je naglasio da je naš grad uvijek raširenih ruku i otvorenog srca prihvatao sve one kojima je bila potrebna pomoć i da smo u okvirima naših mogućnosti, a zajedno s međunarodnim partnerima pokušali da učinimo sve da se osjećaju kod svoje kuće.

“Ono što mogu istaći jeste da je lokalna uprava uvijek spremna da u okviru sopstvenih kapaciteta bude podrška i da u saradnji sa međunarodnim partnerima sprovede niz aktivnosti kako bismo danas u prvom redu izbjeglicama iz Ukrajine omogućili da koliko-toliko nastave živote normalnim tokovima, da školuju djecu, do momenta kada će se rat završiti i kada će se bezbjedno moći vratiti domovima”, kazao je Nenezić.

Događaj je uljepšao bogat kulturno umjetnički program, a prikazana je i video priča o životima izbjeglica na teritoriji grada Bara pod nazivom “Sigurna luka”. Produkciju je podržao UNHCR kroz ugovor o partnerstvu na projektu. Prisutni su takođe mogli uživati u izložbi slika “Mir kroz umjetnost – Likovni odjek prošlosti”. Likovni radovi koji su izloženi djela su srednjoškolaca i studenata likovne umjetnosti. Autori su inspiraciju tražili kroz aktivnosti projekta “Inicijativa tranzicione pravde kroz obrazovanje i umjetnost” koji inicijativa mladih za ljudska prava implementira u sklopu podrške EU izgradnji povjerenja Zapadnom Balkanu koji finansira EU, a sprovodi program UN za razvoj.

The post Solidarnost ne poznaje granice – program posvećen izbjeglicama first appeared on BARinfo.

Sastanku su prisustvovali i predstavnik UNHCR-a u Crnoj Gori Žan Iv Bušardi (Jean Yves Bouchardy), ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka i v.d. direktora Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Radovan Popović.

Rajzing Ranke je istakla da je sjutrašnja godišnjica ovog rata podsjetnik na sve užase koji su bili i na ovim prostorima, ali i na to koliko je Crna Gora dala sebe, pružila i dalje pruža utočište izbjeglicama.

„Ovi ljudi su morali da potraže svoj novi dom i bili su srećni da ga nađu u Crnoj Gori. Iz tog razloga želim još jednom da pohvalim gostoljubivost Crnogoraca, kada je riječ o prijemu Ukrajinaca. Isto tako, želim da se zahvalim Crnoj Gori na pomoći koju je pružila Ukrajini, kako u odbrani svoje teritorije, tako i na svim naporima i usvajanjem Odluke o privremenoj zaštiti za izbjeglice iz Ukrajine. Oni sada uveliko zavise od vaše pomoći, Crna Goro hvala ti još jedanput“, navela je Rajzing Ranke.

Napomenula je da Crna Gora treba da bude svjesna da će sama snositi posljedice rata u Ukrajini u slučaju da ova zemlje ne uspije da se odupre ruskoj agresiji.

Američka ambasadorka je kazala da je rat u Ukrajini uzdrmao temelje sistema uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata, pa sada predstavlja osnovnu prijetnju međunarodnom bezbjednosnom poretku. Rajzing Ranke je na kraju dodala da SAD čvrsto stoji uz ukrajinski narod.

Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasimenko je kazao da su na sastanku sa predstavnicima ukrajinskih izbjeglica imali priliku da čuju njihove primjedbe i sugestije.

„Postoje još neka pitanja koja treba riješiti i mi ćemo uložiti zajedničke napore da zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom za ljudska i manjinska prava zajednički dođemo do validnih rješenja. Nastavićemo da računamo na vaše razumijevanje i podršku“, istakao je.

Herasimenko je kazao da se, imajući u vidu posljednje izvještaje ruskog rukovodstva, „čini da nema najava ili indikacija da će doći do obustave ratnih dejstava, već se, naprotiv, teži ka njihovoj eskalaciji“.

„To znači da će Ukrajina nastaviti da zahtijeva pomoć, solidarnost i podršku za ukrajinske izbjeglice od međunarodne zajednice, kojoj i Crna Gora, takođe, pripada. Želim da još jedanput iskoristim priliku da se zahvalim Crnoj Gori, njenim ljudima i Vladi za svu pomoć koju su pružili Ukrajini i njenim građanima“, podvukao je Herasimenko.

Predstavnik UNHCR-a u Crnoj Gori, Žan Iv Bušardi kazao je da je ova organizacija od prvog dana prisutna na terenu i da će nastaviti da pruža podršku ukrajinskim izbjeglicama u Crnoj Gori.

„To ćemo raditi sami, kroz naše programe, radićemo i sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvom unutrašnjih poslova i drugim nacionalnim i međunarodnim partnerima u Crnoj Gori. Zahvalni smo i Vladi Crne Gore na tome što je produžila režim privremene zaštite tokom protekle godine, tako da ćemo i tu nastaviti da pružamo podršku svim Ukrajincima koji su u potrebi – da osiguramo da se svi pravni standardi implementiraju u najboljoj mogućoj mjeri. Pored toga, pružićemo i finansijsku podršku licima kojima ona bude potrebna“, kazao je Bušardi, iskazavši zahvalnost crnogorskom narodu na gostoprimstvu prema ukrajinskim izbjeglicama.

„Nastavićemo da pružamo svu moguću podršku i ukrajinskim izbjeglicama i Vladi Crne Gore na sprovođenju svega što nas čeka u budućnosti“, podvukao je.

Ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka poručio je da Ukrajinci koji se nalaze u Crnoj Gori mogu biti mirni i da su u našoj zemlji našli svoj dom.

„Moramo biti veoma oprezni i ne smijemo da dozvolimo više provokacije koje smo imali prije nekoliko dana u Budvi. Ne možemo dozvoliti taj luksuz da neko prenese kod nas te provokacije, jer tradicija ove države je međuetnički sklad, a on ne smije da bude ugrožen. Nastavićemo da im obezbjeđujemo sigurnost“, naveo je.

Đeka je istakao da Crna Gora ima tradiciju zbrinjavanja izbjeglica i raseljenih lica.

„Nadali smo se da nećemo imati opet priliku da vidimo izbjeglice i rat, ali to je ponovljena slika kada smo ’99. dočekali oko 150 000 ljudi ovdje“, podsjetio je.

V.d. direktora Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Radovan Popović kazao je da je Vlada Crne Gore, na sjednici 14. februara donijela odluku da se produži privremena zaštita za sva lica iz Ukrajine.

„Trenutno ih je u Crnoj Gori oko 8 000 i svima su omogućena osnovna prava. Vlada Crne Gore je takođe formirala i Koordinaciono tijelo koje je imalo za cilj da se bavi sprovođenjem ove odluke. Ovim licima omogućeno je pravo na smještaj, pravo na rad, zdravstvenu zaštitu, školovanje, kao i ostala ljudska prava koja su im potrebna za vrijeme boravka u Crnoj Gori“, objasnio je Popović.

Volodimir Vakula jedan je od izbjeglica koji je, sa porodicom, utočište našao u Crnoj Gori. U Sutomoru je tek 23 dana, a prije toga je deset mjeseci bio na frontu, boreći se za Ukrajinu. Ipak, zdravstveno stanje mu se pogoršalo, pa se sa porodicom vratio u Crnu Goru.

„Imam četvoro djece, troje je maloljetno, a naša kuća se nalazi na 12 km od granice sa Rusijom, pa je bilo nemoguće da tamo ostanemo. Zato smo odlučili da se vratimo u Crnu Goru, jer smo i ranije bili ovdje. Stvorili smo ukrajinsku dijasporu i odlučili da se ugledamo na crnogorski narod koji njeguje tradiciju, gostoprimstvo. Što se tiče našeg boravka ovdje, zahvalni smo što sve crnogorski narod radi za nas. Ovo je mala zemlja, a primila je veliki broj ljudi. Volimo Crnu Goru, nama se ovdje sviđa, volimo Crnogorce, moja porodica i svi Ukrajinci koji su ovdje su zahvalni Crnogorcima“, zadovoljno je kazao Vakula.

The post Izbjegli Ukrajinci u Crnoj Gori našli sigurnost i podršku first appeared on BARinfo.

Pored toga što su promijenili svoje gradove i kuće, i na njih morali da se priviknu, djeca iz Ukrajine promijenila su i školu i od ponedjeljka pokušavaju da se uklope u naš obrazovni sistem i način rada. Pomoć u vidu školskog pribora jedan je vid podrške za njihovu lakšu integraciju kako u obrazovni sistem tako i u društvo.

Od početka izbijanja rata u Ukrajini, i dolaska izbjeglica iz ove zemlje u Crnu Goru, Caritas preduzima različite aktivnosti kako bi olakšao njihovu integraciju u naše društvo. U tom smislu, izbjeglice koje se za pomoć obrate Caritasu, podršku su dobijali u vidu smještaja, hrane, higijenskih sredstava, ljekova i slično. Pored navedenog oni na raspolaganju imaju i psihosocijalnu podršku obezbjeđenu od strane Caritasovog stručnog tima koji čine psiholog i socijalni radnik.

Jučerašnja dodjela pomoći za školarce je obezbjeđena uz podršku Caritasove mreže. Caritasova mreža u Crnoj Gori će i u narednom periodu nastaviti da realizuje aktivnosti usmjerene na unaprijeđenje kvaliteta života izbjeglica iz Ukrajine.

The post Caritas podijelio školski pribor djeci izbjeglicama iz Ukrajine first appeared on BARinfo.

Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta Bar, od 1. marta do 4. aprila, obratilo se 56 porodica sa 139 članova, među kojima je 54 maloljetne djece. Najstarija osoba na evidenciji ima 82 godine, a najmlađa samo dva mjeseca.

Kako je Radio Baru i Bar Infu saopštila sekeretarka CK Bar, Zorica Crnčević, riječ je dominantno o majkama sa malom djecom. Obratili su se za humanitarnu pomoć u hrani, higijenskim proizvodima i odjevnim predmetima.

“Crveni krst pored humanitrarne pomoći pruža psihosocijalnu podršku, pomoć u komunikaciji sa nadležnim institucijama i druge savjetodavne aktivnosti”, kazala je Crnčević.

Ona dodaje da je izražena potreba za zdravstvenom zaštitom i upisom djece u predškolske i školske ustanove.

Oko polovina prijavljenih ima smještaj, ili u ličnom vlasništvu ili kod rodbine. Ostali iznajmljuju stanove, a jednoj porodici naš sugrađanin je besplatno ustupio stan.

Crveni krst Bar je u rad sa izbjeglicama uključio volontere-građane Ukrajine koji duže vremena žive u Baru i pomažu u ostvarenju dobre komunikacije i prikupljanju informacija od izbjeglica.

S obzirom na strukturu populacije, i izbjeglicama je data mogućnost da volontiraju i uključe se u razne aktivnosti, kako bi se lakše prilagodili i “razbili tugu i patnju za onima koje su ostavili u domovini”, ističu iz CK Bar.

Ova humanitarna organizacija aktivirala je i Službu traženja, Zakonom regulisanu oblast rada, koja, u slučaju da se izgubi kontakt, povezuje porodice i omogućava razmjenu informacija.

The post Pomoć OO CK Bar zatražilo 56 porodica izbjeglih iz Ukrajine first appeared on BARinfo.