Prema riječima njegovim riječima, izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka “je ujedno i povod da se prisjetimo zajedničke, kako staroslovenske tako i hrišćanske baštine Crne Gore i Češke, u čijim temeljima je ugrađena ćirilo-metodska tradicija, koja je dominantno oblikovala kulturno-jezički habitus crnogorskog i češkog naroda. Zahvaljujući djelatnosti ovih slovenskih svetitelja i prosvetitelja, te njihovih učenika, tj. sljedbenika, slovenski jezik je postao jedan od službenih, odnosno sakralnih jezika, uz grčki i latinski, tadašnje jedinstvene hrišćanske crkve, koji je sa autentičnim pismima, glagoljicom i ćirilicom, bio raspostranjen kod Zapadnih, Istočnih i Južnih Slovena, a što je bilo od presudnog značaja za razvoj dalje pismenosti među slovenskim narodima“, rekao je Jovović na otvaranju izložbe.

U tom kontekstu, kako je kazao, možemo sagledati i pojavu štamparstva u slovenskom svijetu, imajući, prije svega, u vidu činjenicu da među slovenskim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule, s tim da Česi među spomenutim narodima posjeduju najbogatiji fond inkunabula – šezdesetak koje su štampane latiničnim pismom, dok Crnogorci imaju pet ćiriličnih inkunabula, zbog čega je bibilioteka „Klementinum“ upečatljivi ambijent za prezentaciju srednjevjekovnog crnogorskog štamparstva.

Štamparska djelatost na prostoru Crne Gore krajem XV i početkom XVI vijeka, prema njegovim riječima, predstavlja bogatu zaostavštinu koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu, pri čemu treba ukazati da navedeni civilizacijski iskorak je napravljen u krajnje nepovoljim društveno-političkim okolnostima, u vrijeme osmanske invazije na Crnu Goru.

„Takav razvoj događaja je dalekosežno izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narednim stoljećima. To je uzrokovalo da se djela srednjevjekovne tehnike štampe iz Crne Gore, kao i onih štampara sa crnogorskog prostora, poput Božidara Vukovića Podgoričanina, koji su djelovali u drugim sredinama, u kratkom periodu, do kraja XVI vijeka, potisnu i izgube na tlu Crne Gore, mada bogoslužbene ćirilske knjige iz ovih štamparija nalazimo u svjetovnim i crkvenim ustanovama širom država Balkana, ali i na tlu nekadašnje Austrougarske“, rekao je Jovović.

„Smatramo da je ova izložba događaj koji dodatno otvara horizonte na polju kulturne saradnje između institucija Crne Gore i Češke, s obzirom da odnosi između ove dvije države, odnosno naroda naročito su sadržajni u posljednja dva stoljeća, što je razlog da te relacije do danas počivaju na obostranom iskrenom prijateljstvu“, zaključio je predsjednik Matice crnogorske.

Na otvaranju izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ u Pragu govorili su direktor Nacionalne biblioteke Češke Tomaš Foltin, rukovodilac Slovenske biblioteke pri Nacionalnoj biblioteci Češke republike Lukaš Babka, zamjenik ministra vanjskih poslova Češke republike Jan Marjan i češki istoričar František Šistek, saradnik Matice crnogorske.

Izložba će biti otvorena do 30. aprila.

The post Izložba Matice crnogorske u čast 530 godina štamparske tradicije u našoj državi sinoć otvorena u Pragu first appeared on BARinfo.