„Ovo je 18. izložba koju organizujemo u Baru. Krećemo sa platoa kod carine. Vozićemo kroz grad, zatim parkirati automobile ispred Robne kuće, dva – dva i po sata. Tu će posjetioci biti u prilici da razgledaju, fotografišu i pitaju sve što ih zanima“, najavio je gostujući u Radio Baru Tino Marđokić, glavni organizator ovog događaja, uz napomenu da su pored njega, u organizaciji učestvovali i Nino Pavlović, Danijel Jovančov, kao i najstariji oldtajmerista u Baru i Crnoj Gori Jovan Milo Dabović.

„U kontinuitetu organizaciju izložbe podržavaju Opština Bar i Turistička organizacija Bar, ali i sponzori, ljubitelji oldtajmera, koji izlaze u susret i doniraju sredstva shodno njihovim mogućnostima“, istakao je Marđokić i zahvalio im na podršci.

Po riječima našeg sagovornika, dobro očuvani oldtajmer modeli, dostižu astronomske cijene širom svijeta. Ipak, za većinu ljubitelja, emotivna vrijednost i strast prema starim automobilima često su važniji od bilo kakve finansijske dobiti.

„Na ovoj izložbi će biti preko 25 automobila, među kojima je najstariji ‘Opel Olympia’ iz 1952, zatim i izuzetno atraktivan FIAT – ‘Fića kontraš’ koja, kako kažu stari, ‘naopako’ ima vrata. To je danas vrlo vrijedan auto. Proizvodio se do 1968. Njegova cijena, ukoliko je očuvan, prelazi i 20 hiljada eura… Takođe, posjetioci će imati priliku da vide i Mercedese, od kojih je jedan bio je u Titovoj pratnji“, naveo je  Marđokić neke od atraktivnih modela.

S velikom ljubavlju i posvećenošću govori o svom „Volvo“-u 544 pv iz 1959. godine. Njegov stari četvorotočkaš u nijansama zelene boje, plijeni pažnju jedinstvenim dizajnom i atraktivnošću. Više puta je nagrađivan na smotrama oldtajmera širom regiona.

„Imam ga već desetak godina. To je boja kameleona. Neko ga je tako farbao i ja sam ga takvog kupio. Morao sam da ga restauriram, promijenim karburator, pumpu, da isperem čitav rashladni sistem, jer je dugo stajao, bilo je još nekih sitnica… Sam se brinem o njemu. Nije baš mali potrošač, troši osam litara na otvorenom putu, što je za ono vrijeme sasvim solidno, ali ne zamjeram ništa, samo nek me dobro služi “, s osmjehom priča Marđokić.

Savremenu auto-industriju komentariše uglavnom negativno i objašnjava mane i propuste.

„Automobili su danas puni plastike, u njima nema nigdje kontrasta između metala, branika…, koji su kod starih niklovani ili hromirani. Maske su pune gvožđa, stare ratkapne isto su hromirane ili niklovane. Kvalitet današnjih, u odnosu na stara vozila je neuporediv. Zato pozivam sve zainteresovane da posjete izložbu, vide vozila koja su proizvedena u periodu od 1950-ih do 70-ih i uvjere kakav je to kvalitet izrade bio, da se slikaju i uživaju u ljepotama oldtajmer automobila“, poručio je Marđokić.

The post Centar Bara u nedjelju će uljepšati oldtajmer automobili first appeared on BARinfo.

„Blažena Ozana  uzdigla se  svojim pokorničkim  životom u feudalno  doba,  pored brojnih  kotorskih plemkinja, od kojih su mnoge  bile vrlo pobožne, dušobrižnice, poznate  po svom milosrđu, žene koje su  zavještale dobar dio svoje imovine  siromašnima  i nevoljnima. Najrječitiji dokaz njene  svetosti   je taj  što Bog ne gleda  na plemstvo roda,  nego na plemenitost duše. Svetost života bila je jesno prepoznatljiva jer je u Kotoru  razvijala  svoj apostolski rad i pokorničkim životom uticala na Kotorane, u sudbonosno  doba političkih  i istorijskih  previranja…“

Na otvaranju izložbe govoriće predsjednik Matice crnogorske mr Ivan Jovović i teoretičar umjetnosti dr Milun Lutovac, navodi se u saopštenju JU Kulturni centar Bar.

The post Izložba Kult Blažene Ozane Kotorke u barskoj Galeriji first appeared on BARinfo.

Rođena je u Beranama 1973. godine. Odrastala je u umjetničkoj porodici, uz oca Huseina Bašića, književnika, i majku Eminu, profesoricu književnosti. Redovno su u njihovu kuću navraćali intelektualci različitih profila: književnici, slikari, muzičari, glumc,… Sve je to uticalo da se Sejla u doba odrastanja zainteresuje za različite vidove umjetnosti, što je rezultiralo angažovanjem u više oblasti i osvajanjem nagrada na državnom nivou.

„Sejline slike govore da bi trebalo vježbati oko za skrivena značenja stvari. Vid registruje, navodi i zavodi, ali ne tumači. Traganje za ličnim izrazom, koliko ispunjava i raduje, toliko i obeshrabruje jer slika je najbliža pogledu. Tu nema prevare. Boja skriva i otkriva lice čednosti koje prebiva u sjenci istine, zato joj se više vjeruje, nego liniji. Ona je mjesto gdje nastaje ili nestaje oblik – vječna priča o dolasku i odlasku čovjeka. Da bi stvorio neki svoj svijet, umjetnik se mora potpuno “otvoriti” pred sobom”, riječi su dr Miluna Lutovca.

Kerović je do sada imala osam samostalnih i više kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Živi u Podgorici.

The post Izložba slika Sejle Kerović 8. marta u Umjetničkoj galeriji Velimir A. Leković first appeared on BARinfo.

Izložbu će otvoriti predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić i Irfan Čengić, načelnik Opštine Stari Grad Sarajevo.

Organizovana je u sklopu posjete delegacija Grada Sarajeva i Opštine Stari Grad Sarajevo sa kojima će Opština Bar potpisati Sporazum o saradnji.

The post Izložba u Arhiepiskopskoj palati first appeared on BARinfo.

„Kroz organizaciju različitih događaja, poput „Dana otvorenih vrata“, želimo djeci i građanima da ukažemo na ljepotu ovog divnog jedrenjaka, na ono što je značio kroz istoriju i što treba da predstavlja u budućnosti. Nakon dvije godine, ponovo smo ovdje sa nadom da će ‘Jadran’ uskoro, u novom ruhu, zaploviti punim jedrima. Veze koje smo prethodnih godina gradili između Bara i ‘Jadrana’ sada su još snažnije i jače, možda i zbog toga što naši Barani, kalafatska radionica ‘Bokovac’, radi na obnavljanju brodskih drvenih elemenata, na čemu im se posebno zahvaljujem, kao i našem sugrađaninu Goranu Grkoviću, osvjedočenom prijatelju jedrenjaka, koji je i ove godine uspio da nam, kroz sjajnu foto dokumentaciju, približi dio njegove sjajne istorije“, kazao je Raičević.

VD komandanta Mornarice Vojske Crne Gore, kapetan fregate, Milan Jevtović, kazao je da obilježavanje jubileja počinje u Baru, bazičnom gradu školskog broda „Jadran“.

„Kroz ovu foto priču htjeli smo da pošaljemo sliku o tome šta je brod u svojoj devedesetogodišnjoj istoriji prošao i proživio, koliko je generacija obučio, i pokažemo koje bogatstvo imamo u Ratnoj mornarici“, kazao je za Radio Bar i Bar info komandant Jevtović, koji je, takođe, nakon završene Vojne akademije, prva pomorska znanja i vještine sticao upravo na tom brodu.

„Osjetim sjetu gledajući ove fotografije, ali i ponos što imamo ovakvo blago u našoj Mornarici, vjerujući da će nas ‘Jadran’ stalno okupljati i da ćemo sa njim ostvariti i mnoga značajna međunarodna krstarenja“, zaključio je komandant Mornarice, kapetan fregate, Milan Jevtović.

Za komandanta broda, kapetana korvete, Ivana Lakovića,  velika je čast i privilegija što je na njegovom čelu.

„Počastvovan sam što sam odabran da budem komandant ‘Jadrana’. Na ovim panoima predstavljeni su su svi čelnici broda od 1933. godine do danas“, kazao je komandant Laković, koji je u razgovoru za naše medije pojasnio kako izgleda jedan radni dan na brodu.

„Radni dan na školskom brodu je veoma dinamičan, jer se on u kontinuitetu koristi za obuku pomoraca, oficirskog i podoficirskog kadra, kao i mornara. Uz Mornaricu, imamo i veoma dobru saradnju sa civilnim institucijama, obrazovnim ustanovama – Pomorskim fakultetom u Kotoru, tamošnjom Srednjom pomorskom školom, Srednjom stručnom školom u Baru… Trudimo se da mlađim generacijama prenosimo svoja znanja i iskustvo, kako bi oni kasnije mogli da ih primjene u profesionalnoj karijeri“, kazao je Laković i zahvalio se  komandi Mornarice, Generalštabu i državi Crnoj Gori koji su podržali inicijativu da brod „ Jadran“ bude rekonstruisan i sačuvan.

Goran Grković, autor zanimljive izložbe, otkrio je da se prvi put sreo sa „Jadranom“ i, kako je kazao, zaljubio na prvi pogled daleke 1987. godine, ali da se ozbiljnije posvetio istraživanju i fotografskoj arhivi prije nešto više od desetak godina, kada se susreo sa tadašnjim komandantom Mornarice, Darkom Vukovićem.

„Tada počinje moje intenzivnije bavljenje ‘Jadranom’, a u sakupljanju fotografske građe pomogli su mi penzionisani članovi posade, ljudi iz Pomorskog muzeja, prijatelji, Internet… Sve se dešavalo bez nekih pravila, jednostavno tragajući dešavalo mi se na nađem nešto što i nisam tražio“, kazao je Grković, koji na pitanje da li ima sve ključne momente iz života popularnog jedrenjaka, kaže:

„Da bih kompletirao dokumentaciju, fali mi još ugovor o gradnji , koliko je novaca donirao pokrovitelj i zaštitnik Jadranske straže , ‘otac’ jedrenjaka, kralj Aeksandar,  i da prikupim  fotografije svih komandanata broda (od njih 27 ,  u ovom trenutku imam 14), jer je zamisao da se njihovi portreti nađu u salonu na brodu. Nedostaju i fotografije iz Venecije, takođe jedan bitan period iz istorije. Nakon kapitulacije Italije, ‘Jadran’ je bio opljačkan i uništen, a služio je kao pontonski most kod venecijanskih kanala. Poslije rata dotegljen je u Remontni zavod u Tivat, gdje je rekonstruisan i dobio izgled kakav ima i danas“, objasnio je Grković, koji je naveo da mu je posebno draga fotografija jedrenjaka iz Njujorka, na kojoj se vidi gdje je brod bio vezan i kakvo je slavlje u njegovu čast bilo priređeno u Americi.

Grković se nada da će do najznačajnijeg jubileja – 100 godina školskog broda „Jadran“, zaokružiti zbirku fotografija, a za taj veliki datum, planirano je i štampanje monografije sa fotografijama i pričama o brodu.

Nakon Bara, program obilježavanja 90 godina „Jadrana“, biće nastavljen u Kotoru i Tivtu, gradu u čiju luku je prvi put uplovio 1933. godine.

The post VIDEO: Počeo program obilježavanja 90 godina školskog broda Jadran first appeared on BARinfo.

Udre se barskoj publici predstavlja radovima koji uvezuju i reprezentuju njegove osnovne umjetničke vokacije – režiju i vizuelnu umjetnost. Likovni umjetnik je kreirao slike, reditelj ih je učinio “živim”. Sredstva realizacije nisu kist, boje, paleta, već, ljudi, predmeti i savremene tehnologije. Kritičari i mediji  nazvali su projekat “novom umjetničkom formom”. Izložba se sastoji od dvanaest radova posvećenih čovječanstvu – njegovoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Udre radovima želi da saopšti, da se dostignuća savremenog društva, zasnovana na najboljem iz prošlosti, uz njihov održiv i odgovoran međuodnos, mogu naći u budućnosti, proširujući naše sposobnosti u novom civilizacijskom krugu. Višemjesečni proces kreiranja/režiranja “scena – slika” upotpunjen je proširenom stvarnošću, u koju posjetilac “ulazi” posredstvom QR koda.

Organizatori izložbe su Udruženje za međunarodnu saradnju – ADRUM iz Kijeva i Kulturni centar Br – Zavičajni muzej. U pratećem programu, izvedbom prigodnih kompozicija, učestvuje mješoviti barski hor, Antivari Musica, pod dirigentskim vođstvom mr Mira Krušćića, uz klavirsku pratnju prof. Jelene Dobrković, trubača, prof. Uroša Sučića i gitariste Peđe Đikanovića. Izložba, nosi snažnu, simboličnu poruku mira, o čemu referiše i datum njenog otvaranja – na godišnjicu početka rata u Ukrajini. Izložbu “Klasika budućnosti” Oleksandra Udre otvoriće dr Anastazija Miranović, istoričarka umejtnosti, upravnica Zavičajnog muzeja i biće u postavci do 20.marta 2023, najavljuju iz Kulturnog centra.

The post U Zavičajnom muzeju izložba Klasika budućnosti Oleksandra Udre first appeared on BARinfo.

“Kroz ovu radionicu, učesnici su se okušali u formi kolaža i asamblaža, sa osvrtom na doba praznika, gdje su dočarali što duh praznika za svakog od njih predstavlja i što karakteriše. Kolaž, odnosno asamblaž, u svojoj osnovi eksperimentalna forma, već na samom početku nudi širok izbor pristupa i polazišta, kako idejnih, tako i izvedbenih.

Cilj je bio da polaznici dostupnim sredstvima pokušaju da artikulišu svoje inicijalne zamisli, kroz proces koji podrazumijeva jednu višeslojnu igru – igru prostora, materijala, boje, teksture, i sveukupno najrazličitijih formi koje mogu proisteći iz ovog procesa”, navela je Darinka Škuletić, koordinatorka kulturno- umjetničkog programa u Kulturnom centru Bar i zahvalila učesnicima na “bajkovitoj izložbi”.

Akcenat je, kako dodaje, bio na propitivanju prostora, i stoga je za ovu priliku odabran nešto veći format, na kojem su učesnici radili, kako bi kao rezultat imali radove koji su svojim dimenzijama preskočili okvir nečeg što bi zvali razglednicama ili čestitkama.

U četvrtak u 11 h u sali Doma kulture na programu je interaktivni mjuzikl za djecu „Baš čarobna frula“ kojeg izvodi trupa „Monicart“ iz Beograda.

The post Interesantna radionica okupila mlade talente first appeared on BARinfo.

 „Zaveden prirodnim ljepotama Boke Kotorske, Mihajlović pronicljivo promatra i likovnim jezikom tumači svjetlost u rađanju i smiraju dana, u punom zenitu kao i u dubini noći, koja u sebi sadrži sve boje i nijanse Mediterana. O čarima boja i svjetlosti Boke govori i legenda po kojoj je kraljica Teuta silazila na njenu obalu kako bi ukrala boju moru, za svoje oči“, kazala je istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić Ilić.

Ona je istakla da autor tragom naturalističkog likovnog promišljanja oslikava sopstveni intuitivni odnos sa tajanstvenim bićem Boke Kotorske.

„Meditativnost Mihajlovićevih pejzaža prije svega se ogleda u umjetnikovom osjećaju za harmoničnu kompoziciju ili fimskim jezikom rećeno ’daleki total’, koji posmatraču nudi cjelinu mogućeg vidnog polja. Vješto biran, dominantni volumen planinskog masiva, koji se proteže po horizontu i spaja tiha prostranstva mora i neba, u dosluhu sa Hipnosom, bogom sna, tvori i spaja mozaik zagonetnog prostora Boke u neponovljivo jedinstvo. Susret sa njenom obalom, lajtmotiv je na radovima Veljka Mihajlovića i predstavlja zanimljivu sinergiju drevnog, koje još uvijek živi i tiho traje, i savremenog bitisanja, sa svim svojim novovjekovnim izazovima.

„Htio bih da vam se zahvalim što ste došli, a drugo, da kažem nešto što često ne govorim: ovakvu zgradu i ovakvu galeriju mnogo veći gradovi nemaju. Na sjajnom mjestu je odlična galerija, a naravno, i ljudi koji su u njoj“, kazao je Mihajlović.

On je zahvalio klapi KUD „Jedinstvo“ i zamolio ih da otpjevaju još jednu pjesmu.

Mihajlović živi i radi u Beogradu. Specifično za njega je što izlaže po ciklusima i samostalno. Do sada je imao 224 samostalne izložbe, od toga 58 u Beogradu, a osim u brojnim gradovima bivše Jugoslavije, izlagao je u i u Budimpešti, Atini, Čikagu, Torontu, Sofiji, Monci, Madridu…

The post Otvorena izložba Boka Veljka Mihajlovića first appeared on BARinfo.

Novosadska umjetnica će se crnogorskoj javnosti predstaviti serijom kolažnih crteža, nastalim u poslednjih šest godina.

“Osobenost Marijetine umjetničke leksike očitava se u naizgled jednostavnom činu spajanja različitih medija i tehnika u transmitere svima nama bliskih, znanih poruka ljubavi. Umjetnica filigranskom preciznošću, minucioznom posvećenošću pohranjuje i gradacijski ‘slaže’ u svoj ‘intimni herbarijum’ rafinirano, potisnuto, neizrecivo, njoj značajno i vrijedno. Višeslojnost čitanja Marijetnong umjetničkog pisma penetrira u staroslovensku i vizantijsku kulturu, istodobno, i u kulturu Zapada”, zapisala je, između ostalog, u predgovoru kataloga dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti, koja će otvoriti izložbu, koja će biti u postavci do 10. oktobra.

Mr Marijeta Sidovski (1973) diplomirala je slikarstvo sa konzervacijom i restauracijom u Skoplju na Fakultetu likovnih umjetnosti, a potom magistrirala na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Studijski se usavršavala u Parizu, Bretanji, Njujorku, Firenci itd. Radila je u Muzeju savremene umetnosti u Skoplju do 2016. a od tada je radno angaživana u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu. Do sada je izlagala na preko 40-tak samostalnih i više desetina kolektivnih izložbi. Dobitnica je brojnih nagrada za slikarstvo, konzervaciju i restauraciju.

The post U utorak izložba Marijete Sidovski first appeared on BARinfo.

Ovom izložbom obilježava se 50-godišnjica stvaralaštva poznatog crnogorskog umjetnika, koji je svoju prvu samostalnu izložbu imao 1972. u Nikšiću. Na barskoj izložbi umjetnik će se predstaviti najnovijim likovnim radovima u prepoznatljivom maniru, nastalim 2021/22.godine.

“U simbiozi realno-irealnog, kognitivno-osjetilnog Radulovićevi pejzaži istovremeno privlače i odbijaju, odišu dječačkom čednošću, tvore specifičnu, ličnu “mentalnu geografiju”, prepoznatljiv krajolik kulture sjećanja, po kojem smo nekad hodili, jer, u Mikijevim slikama otkrivamo zaboravljeni dio sebe…”, zapisano je u tekstu pratećeg kataloga izložbe koji potpisuje dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti, selektorka likovnog programa Festivala koja će i otvoriti izložbu.

Izložba je u postavci do 15.avgusta 2022.

Milovan Miki Radulović rođen je 1947. godine u Nikšiću. Pedagošku akademiju, grupa likovno vaspitanje u Nikšiću završio je 1972. Pet godina kasnije diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu u klasi prof. Miloša Bajića, a 1980. godine magistrirao kod prof. Radenka Miševića, na istom fakultetu. Član je ULUCG-a od 1987. godine. Pripadao je umjetničkoj grupi ”Generacija 9” .

Priredio  je oko  30 samostalnih i učestvovao na preko 200 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu: Nikšić, Podgorica, Beograd, Novi Sad, Skoplje, Pančevo, Rijeka, Trst, Bar, Herceg Novi, Bari, Rim, Pariz i dr. Dobitnik je više stručnih nagrada, među kojima je i nagrada Oslobođenja grada Nikšića. Radio je kao profesor likovnog vaspitanja u Gimnaziji u Nikšiću. Bavi se slikarstvom, akvarelom i crtežom.

The post Otvaranje izložbe Milovana Mikija Radulovića večeras na Ljetopisu first appeared on BARinfo.