“Kao što znate, naš odred postoji već 50 godina i idemo jednom utabanom stazom: djeca su se jednom nedjeljno, nekada i dva puta, okupljala radi obuke, odnosno pripreme za završno kolo Izviđačke lige na Grahovu” kazao je starješina odreda, Miodrag Tanjo Masoničić. Tokom ljeta,kako kaže, uglavnom odmaraju, mada aktivno učestvuju u brojnim manifestacijama.

Na jesen ih čeka prijem novih članova, štampanje monografije i učešće u akciji Boranka, najavio je Masonićić.

Nikolina Gaćina je u odredu od 2021. godine.”Izviđači me čine srećnom, upoznajemo dosta novih ljudi i novih mjesta” ističe ona. Čak nije znala ni čime se bave izviđači. U odred je, prisjeća se, upisala majka i to smatra dobrom odlukom.

“Treba dosta toga da se nauči kako bi se išlo na brojna takmičenja, zapravo najljepše uspomene nosim sa prvog takmičenja” objašnjava Nikolina.

Vera Dabanović je u odredu od prošle godine.

“Htjela sam da isprobam nešto novo. Bila sam u prilici da idem na smotru na Grahovo sa njima. Tu sam se zaljubila u izviđaštvo, a nedavno završeno takmičenje ostaće mi zauvijek u sjećanju. To je moje prvo takmičenje, ostvarili smo dobar rezultat, a zaista sam se lijepo provela” ističe Vera.

Jovana Lekić je nekoliko mjeseci u odredu. Ova svestrana mlada djevojka željela je sebi da zada izazov, odnosno cilj da vidi koliko može da očekuje od sebe.

“Taj izazov je doveo toliko novih prijateljstava i lijepih uspomena” kaže Jovana.

“Na početku bio mi je upečatljiv intenzitet rada, kao i činjenica da se svi zalažu jedni za druge. Divan je osjećaj kada svi zajedno radimo “ ističe ona.

Na pitanje zašto je posljednje kolo Izviđačke lige održano na Grahovu, Masonićić objašnjava da je tada bilo vrijeme i za proslavu 70 godina Saveza izviđača Crne Gore.

“To je bila jedna velika svečanost, dodijeljene su nagrade zaslužnim članovima Saveza. Na Grahovu je i veliki izviđački centar, koji služi za obuku i održavanje velikih manifestacija” kazao je on.

Rezultatima kola je prezadovoljan.

 “Naša ekipa starijih izviđača osvojila je prvo mjesto u ukupnom plasmanu. Nikolinina ekipa osvojila je drugo, a Verina treće mjesto u ukupnom plasmanu. To je kruna našeg jednogodišnjeg rada.”

Na Grahovu je održan susret oldtajmera, kojih je u jednom trenutku bilo više od hiljadu. Oni su kasnije privlačili pažnju duž čitavog primorja.

“Izviđači su bili domaćini svega toga. Jedan od članova starješina našeg odreda, Ivan Martinović, bio je jedan od deset izviđača koji su volontirali. U jednom trenutku na Grahovu je bilo 1.300 automobila. Za četiri-pet dana nekoliko hiljada oldtajmera prošlo je kroz kamp. Za mnogo manje manifestacije potrebno je mnogo ljudi, a ovdje je sve proteklo u najboljem redu uz deset izviđača-volontera. Jedina je šteta što je ovaj događaj prošao nezapaženo” ocijenio je Masoničić.

Akcija Boranka je na pauzi zbog ljetnjih vrućina, ali se nastavlja na jesen. Izviđački odred “24. novembar”učestvuje u svim aktivnostima koje se tiču Boranke kazao je on.

“Na Golom brdu je prošle godine posađeno preko 30.000 sadnica. Nadam se da će se akcija nastaviti zajedno sa Opštinom Bar, koja nam je prošle godine dala ogroman vjetar u leđa. Akcija je bila na tom nivou upravo zahvaljujući njihovoj pomoći, ali i ostalih organizacija i kompanija koje su pomogle. Nadamo se da će od septembra ili oktobra početi sadnja na terenima Volujice i Golog brda. Mi ćemo od septembra ponovo početi obuku i prezentaciju Boranke po osnovnim i srednjim školama, kao i prošle godine” najavio je Masoničić.

The post Barski izviđači spremaju se za nastavak velike akcije Boranka first appeared on BARinfo.

Uz svečani stroj Izviđačkog odreda “24. novembar”, vijence su položili predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević i delegacija Udruženja boraca NOB-a i antifašista Bara na čelu sa predsjednikom Đurom Markovićem i članicom Glavnog odbora, Brankom Nikezić.

Prisjećajući se sa posebnim pijetetom barskih rodoljuba zahvaljujući čijoj hrabrosti i žrtvi danas živimo slobodno, Raičević je istakao da sjećanje na pretke ujedno predstavlja odgovornost za sve ono što činimo danas, i za nasljeđe koje će biti ostavljeno budućim generacijama.

“Naša dužnost nije samo da čuvamo spomenike, već da čuvamo vrijednosti zbog kojih su oni podignuti. Naša dužnost je da njegujemo zajedništvo, solidarnost, međusobno poštovanje, toleranciju i antifašizam kao trajno opredjeljenje našeg grada i našeg društva”, podvukao je on.

Govoreći o značaju ovog dana, Raičević je poručio da je pobjeda nad fašizmom otvorila prostor idejama mira, saradnje i zajedničkih vrijednosti, te da Dan Evrope podsjeća da sloboda mora biti dopunjena odgovornošću, demokratijom, vladavinom prava i poštovanjem ljudskog dostojanstva.

“Antifašizam nije samo dio naše prošlosti, on je temelj naše sadašnjosti i naše budućnosti. Zato danas u Baru njegujemo sjećanje na naše oslobodioce, čuvamo antifašistički karakter našeg grada i nastavljamo da gradimo Bar kao otvorenu, građansku, evropsku i slobodarsku sredinu”, zaključio je Raičević.

Predsjednik UBNOR-a i antifašista Bara, Đuro Marković poručio je da današnji dan predstavlja jedan od najsvjetlijih i najsudbonosnijih datuma u modernoj evropskoj istoriji.

“Drugi svjetski rat odnio je oko 60 miliona života, a više od polovine stradalih bili su nevini ljudi – žene, djeca i starci. To su brojevi koji opominju i podsjećaju nas koliko su mir, sloboda i ljudsko dostojanstvo dragocjeni i koliko ih moramo čuvati”, podvukao je Marković.

U ime UBNOR-a i antifašista Bara prisutne je pozdravio i sekretar Udruženja, Vukan Vujačić podsjećajući da je upravo crnogorski narod 13. jula “planuo u jedinstvenom buntovničkim plamenu u prvom opštenarodnom ustanku u porobljenoj Evropi”.

“Taj čin nije bio samo puka borba za goli opstanak; bio je to sveti čin antifašizma, duboko utkan u najskrivenije biće Crne Gore”, kazao je on.

Dan pobjede nad fašizmom obilježava se u znak sjećanja na dan kada je 1945. godine stupila na snagu bezuslovna kapitulacija Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Istog dana, širom Evrope se slavi Dan Evrope, u znak sjećanja na deklaraciju francuskog ministra spoljnih poslova Roberta Šumana iz 1950. godine, koja se smatra prvim zvaničnim korakom ka stvaranju današnje EU.

The post Raičević: Antifašizam je temelj naše sadašnjosti i budućnosti first appeared on BARinfo.

U skladu sa planiranim aktivnostima, na području Parka prirode „Platamuni“ realizovana je akcija čišćenja morskog dna u pećini Velika Krekavica i okolnim uvalama, tokom koje je prikupljeno oko 50 kilograma otpada, pri čemu je najveći dio činila plastika, naročito plastične boce. 

Na području Parka prirode „Katič“ sprovedeno je čišćenje morskog dna kod plaže Petrovac, kao i u unutrašnjem dijelu pristaništa, pri čemu je sakupljeno oko 150 kilograma raznovrsnog otpada, uključujući plastične boce i kese, ostatake ribarskih mreža, sitni metalni otpad, automobilske gume i slično. 

U Parku prirode „Stari Ulcinj“ akcija čišćenja morskog dna organizovana je na potezu od rta Rep prema uvali Valdanos uključujući i podmorje oko ostrva. Tom prilikom sakupljeno je oko 400 kilograma otpada različitog sastava, među kojim su dominirali plastični i metalni otpad te automobilske gume.

Cilj ovih aktivnosti je očuvanje morskog ekosistema i unapređenje svijesti o značaju zaštite prirodnih vrijednosti morskih zaštićenih područja u Crnoj Gori. Pored članova Izviđačkog odreda „24. novembar“ i predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u akcijama su učestvovali i ronioci, kao i volonteri iz NVO „Udruženja korisnika vezova u marini Bar“.

Ove aktivnosti predstavljaju nastavak saradnje sa lokalnim nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom životne sredine, sa ciljem jačanja partnerstava, edukacije i podizanja svijesti lokalnog stanovništva o značaju očuvanja mora i obale.

Predmetne aktivnosti su realizovane u okviru međunarodnih projekata koje finansira Udruženje za održivo finansiranje mediteranskih morskih zaštićenih područja – MedFund, i predstavljaju dio regionalnog projekta pod nazivom „Build back a blue and stronger Mediterranean – Izgraditi ponovo plavi i jači Mediteran“, koji se finansira od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) uz podršku organizacije Conservation International (CI), a sprovodi putem MedFund-a s ciljem unapređenja zaštite mora i obale u Mediteranu.

The post Izviđački odred 24. novembar uklonio otpad iz mora i morskih pećina first appeared on BARinfo.

“50 godina možda djeluje mnogo, ali, kada se osvrnem i premotam film, kao da je juče bilo – pored više društveno-omladinskih organizacija naš grad dobija i izviđačku. Iščekivanja, neizvjesnost, nestrpljenje, a na kraju neopisiva sreća zbog osnivanja izviđačke organizacije. Bilo je više opcija za ime, među njima i Mornar, ali nakon predloga da to bude baš današnji naziv koji simbolizuje pobjedu nad fašizmom, niko nije imao dilemu. Odred punih pedeset godina ponosno nosi ime ’24. novembar’ i to je ono što danas proslavljamo”, kazao je pozdravljajući zvanice-bivše i sadašnje članove starješina odreda Miodrag Tanjo Masoničić, živa institucija izviđačkog pokreta Bara i Crne Gore.

Podsjetivši da je prvi logotip odreda sadržao tadašnje simbole našeg grada, prugu Beograd-Bar i Luku Bar “kao stubove nade u prosperitetnu budućnost toga doba”, Masoničić je akcentovao da današnji logotip na kom je prikazana panorama Bara “takođe ne odstupa od osnovnih ideja: mira, sloge, zajedništva i suživota”.

Masoničić se prisjetio i prvih odredska logorovanja u Čanju, Madžarici i Dobroj Vodi, saradnje sa odredima iz čitave Jugoslavije, “saradnju koja je vremenom prerasla u prijateljstvo, a kasnije i u bratske odnose”.

“Izviđačka takmičenja su mnogima od nas bila prilika da prvi put odemo van teritorije Bara. Teško se to može objasniti mlađim generacijama koje odrastaju u vremenu kada je svijet povezaniji nego ikada, ali nama je to bilo sve na svijetu. Akcije i takmičenja koje su mnogima od nas obilježila živote kroz sklapanje prijateljstava, ali i mnogih ljubavi, a što ne reći i brakova, odredu su donijela mnoge pehare i medalje, od kojih neke čuvamo i dan danas.

Pripremajući materijale za monografiju čiju štampu privodimo kraju, prošao sam istoriju odreda uzduž i poprijeko, stoga neću pretjerati kada kažem da naš odred stvarno ima bogatu istoriju i ima čime da se ponosi. Koliko je društvena zajednica cijenila rad naše organizacije pokazuje činjenica da smo bili u prvom redu prilikom dočeka štafete i prilikom otvaranja pruge Beograd Bar, kada je Maršal Tito posjetio našu Opštinu. Ako bismo izdvojili najznačajnije priznanje za najveći ponos svih članova odreda, to je dobijanje Nagrade oslobođenja Bara ’24. novembar’, jer je to trenutak koji je utemeljio naš odred u istoriju Opštine Bar”, naglasio je Masoničić.

Prema njegovim riječima, odred od prvog dana predstavlja “čvrstu osovinu omladinskog života u gradu”, i tokom svih ovih 50 godina bio je na raspolaganju lokalnoj zajednici.

“Realizovano je na hiljade projekata i aktivnosti, stotine obuka i seminara, a nekad mi se čini da je pola grada prošlo kroz naš odred. Bili smo u prvim redovima kada su u pitanju proslave, ali i kada je gradu bilo najteže, bilo da je u pitanju razorni zemljotres iz 1979, ili poplave, požari, sniježni smetovi, pandemija. Naši članovi nisu čekali poziv da se stave na raspolaganje Opštini Bar, nadležnim službama za djelovanje u vanrednim situacijama, ali i svim građanima Bara. Bar je to znao da cijeni i uvijek smo dobijali podršku od naših prijatelja, a moram posebno istaći odnos lokalne samouprave prema našoj organizaciji, jer je naša Opština uvijek snažno stajala iza svih odredskih aktivnosti, a da je tako i dan danas govori to da je odred uključen u sve aktivnosti povodom obilježavanja Dana opštine, što je činjenica za ponos svih naših članova, ali i rijetkost kako u Crnoj Gori tako i u regionu. Zato ovom prilikom ističem veliku zahvalnost Opštini Bar na podršci” poručio je pored ostalog Masoničić.

On je pozvao sve sadašnje i bivše članove, kao i prijatelje odreda da se odazovu akciji Saveza izviđača Crne Gore uz podršku Opštine Bar-nastavku Boranke, projekta pošumljavanja opožarenog područja Golog brda u Sutomoru, gdje će narednog vikenda biti posađeno novih 10.000 sadnica.

“Na sceni, na štafelaju možete vidjeti i marku koju je Pošta Crne Gore izdala povodom ovog našeg jubileja, na čemu joj dugujemo veliku zahvalnost jer tako naš jubilej ne ostaje samo dio istorije već i budućnosti jer će naše slavno ime pored naših putovanja, sada i putem poštanskih maraka praviti krugove oko svijeta. Na samom kraju, ne mogu a da ne spomenem one bez kojih ova priča možda ne bi ni postojala, a sasvim sigurno ne bi bila ovoliko uspješna, a da nisu više sa nama, dugujemo im veliku zahvalnost i biće uvijek u našim srcima: Džemal Husić, Svetozar Vuletić, Svetozar Bato Jovetić, Slavko Bakić i Nenad Vuković”, zaključio je Masoničić.

Predsjednik Saveza izviđača Crne Gore Peko Vukadinović potom je Masoničiću uručio posebno priznanje Saveza povodom 50 godina od osnivanja odreda. Priznanje su Masoničiću takođe uručili i prijatelji iz Izviđačko-porečanskog odreda “Jadran” iz Skoplja koji su specijalno za ovu priliku došli u grad.

“Ovo nije jubilej samo jedne organizacije, već proslava tradicije, jedne ideje koja je oblikovala generacije. Izviđački odred ’24. Novembar’ bio je i ostao vodilja mladih ljudi, odred koji njeguje disciplinu, istrajnost i spremnost da se ide putem kojim se rjeđe ide. Njihova misija je jasna-stvarati mlade lidere, osposobljavati ih za život, učiti ih da budu korisni svojoj zajednici, domovini, i jedni drugima. U tome su bili svih ovih Godina neumorni, dali su ogroman doprinos razvoju Saveza, i za Savez, ovo je brod raširenih jedara izviđaštva na jugu Crne Gore”, rekao je Vukadinović čestitajući jubilej.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević prisjetio se svojih izviđačkih dana iz vremena dok je pohađao Osnovnu školu “Meksiko”.

“Još tada sam spoznao značenje ovog slogana na vašem logu – Čista strana života, i zaista je tako -jednom izviđač – uvijek izviđač. Vi ste od samog osnivanja pa do danas bili i ostali nosioci moralnih i građanskih vrijednosti ovog grada, primjer odgovornosti, entuzijazma i podrške našoj zajednici”, kazao je Raičević.

Onje ukazao da je Bar grad koji raste i mijenja se, ali, “istovremeno i brižljivo čuva ono što je naša posebnost”.

“Jedna od najljepših posebnosti Bara je upravo tradicija koja živi u ovom odredu, i koja u sebi nosi najčistije vrijednosti Bara. Te vrijednosti nijedna generacija koja je prošla kroz odred nije zaboravila-naprotiv, ponijeli su ih dalje u svoje domove, porodice, živote kao trajni pečat odrastanja odreda. Izviđači su neizostavan dio svakog segmenta života našeg grada, simbol su mnogih generacija, simbol Bara i onog najboljeg u njemu. Zato u ime Opštine Bar i svoje lično ime upućujem iskrenu zahvalnost odredu sa Tanjom Masoničićem na čelu”, poručio je predsjednik Opštine Bar.

Večeras su uručene i plakete odreda pojedincima, institucijama i preduzećima koji su, svako iz svog ugla i na svoj način, dali ruku pomoći i podrške barskim izviđačima.

Program koji je moderirala Nađa Lalović otvoren je pozdravom zastavi uz intoniranje državne himne. Nastupio je izviđački hor, bend Akademia je izveo Pjesmu izviđača koju je napisao Rajko Joličić, a u čast jubileja nastupile su na violončelu Lenka Ćetković, te na klavijaturi Staša Novaković.

The post Obilježeno 50 godina Izviđačkog odreda 24. novembar first appeared on BARinfo.

Vijence su položili predsjednik Opštine Dušan Raičević, predsjednik SO Bar Branislav Nenezić i predsjednik UBNOR-a Bar Đuro Marković, kao i delegacija Opštine Stari Grad.

Predsjednik UBNOR-a i antifašista Bara, Đuro Marković, čestitao je Dan oslobođenja Bara i istakao da “ovaj dan nije još jedan dan u kalendaru, već vječni spomen na naše sinove i kćeri koje dadoše svoje živote za slobodu i sreću našega naroda”.

“Ja ću danas podsjetiti na brojne spomen ploče i spomenike širom Crne Gore i nekadašnje Titove Jugoslavije. Među njima je 885 naših sugrađana, čija su imena uklesana na mermernim pločama. Njihov čin hrabrosti ostaje vječna obaveza svih nas”. Osvrnuo se i na pokušaje revizije istorije, te kazao da se mora stati na put podjelama i mržnji. Marković je zahvalio lokalnoj upravi na predanom radu i očuvanju spomen obilježja.

Predsjednik Opštine Dušan Raičević čestitao je Dan Bara i podsjetio da Dom revolucije čuva uspomenu na najsvjetlije stranice naše istorije.

“Dva datuma stoje kao vječni stubovi identiteta i ponosa Bara – 13. jul, kada se u našem gradu zapalila baklja slobode i kada je počela borba za ono što je najdragocjenije, da budemo svoji na svome i 24. novembar, dan kada je 1944. godine Bar, nakon nepokolebljive borbe i velike žrtve naših naroda, konačno oslobođen”, kazao je Raičević.

On je istakao da Bar i njegovi ljudi viševjekovnim, a opet i svakodnevnim primjerom, pokazuju da se ovdje žive najbolje evropske vrijednosti.

“Antifašizam, kosmopolitizam, solidarnost, slobodoljublje su sinonimi za Bar. To su vrijednosti Baranki i Barana koji su, kada je bilo najteže, znali da sačuvaju slobodu po svaku cijenu, ali su isto tako znali da jedni drugima pruže ruku, da budu podrška, snaga i oslonac. Zato mi predstavlja istinsku čast i ponos što sam na čelu ovoga grada. Jer Bar je dokaz da je antifašizam naš DNK, da je sloboda naš duh, a Evropa naš način života”, zaključio je Raičević.

Predsjednik Izviđačkog odreda “24. novembar” Miodrag Tanjo Masoničić zahvalio je na prilici da svoj jubilej obilježe u sklopu obilježavanja Dana Opštine. Podsjetio je na akciju “Boranka”, u kojoj je već posađeno 10.000 sadnica na Golom brdu i pozvao sugrađane da se pridruže nastavku, narednog vikenda. Nakon toga, najmlađim članovima Odreda marame je uručio predsjednik Opštine.

Dušan Masoničić obratio se emotivnim govorom, istakavši da je ovdje u više uloga. “Prije svega, kao antifašista, kao unuk Nikole i praunuk Velike Masoničić, kao izviđač, ali i kao rukovodilac Službe prodaje i marketinga Pošte Crne Gore”. Aleksandra Perović, specijalista za filateliju u Pošti Crne Gore, istakla je da se ovo izdanje realizuje upravo uvažavajući da je IO “24. novembar” u dosadašnjem periodu zauzimao značajno mjesto u životu mladih Bara.

“Izdanje se sastoji od marke i prateće koverte prvog dana. Marka je štampana u tabaku od 20 komada, a na njoj je predstavljen mladi izviđač, koji izvodi signalizaciju zastavama. Nominalna vrijednost marke je 50 centi. Izdanje je dizajnirala Romana Pehar, slikarka iz Kotora. Ovo prigodno izdanje je danas pušteno u promet u Pošti Bar, a dostupno je na web shopu Pošte Crne Gore.

Prve izviđačke poštanske marke uručene su predsjedniku Opštine Dušanu Raičeviću i predsjedniku SO Bar, Branislavu Neneziću.

The post Dan Bara: Položeno cvijeće, svečani stroj Izviđača, promovisana poštanska marka first appeared on BARinfo.

Razgovarali smo sa ljudima koji su bili aktivni u Civilnoj zaštiti, koja je do devedesetih bila organizovana tako da pomaže u kriznim situacijama.

Jedan od njih je i Miloš Šušter, koji objašnjava da je zakonima SFRJ bilo propisano da svaka opština u svakoj republici i pokrajini ima štab civilne zaštite.

„Sistem opštenarodne odbrane i društvene samozaštite bio je vezan za Jugoslaviju, kao zajedničku državu svih republika, i funkcionisao je u situacijama kao što je današnja“, kaže Šušter, dodajući da su mnoge dobre stvari iz tog vremena uništene, a da nisu stvoreni novi sistemi, ni približno dobri onome što je postojalo.

„Imam osjećaj da nismo dovoljno pripremljeni za ovakve situacije. Država se mora organizovati, izgraditi sistem, nabaviti opremu i obučiti ljude, što je posebno važno“, ističe on.

Šušter podsjeća da je civilna zaštita bila dio sistema opštenarodne odbrane, zadužena za vanredne situacije.

„Mogu govoriti sa nivoa opštine, jer sam tada bio u poziciji da odlučujem. Imali smo štab civilne zaštite, koji je okupljao starije ljude u dobroj kondiciji, spremne da odrade ono što treba. Postojalo je i profesionalno vatrogasno društvo, prvi činilac u odbrani od požara, a zatim i organizacije koje su pomagale profesionalcima: rezervni sastav obučenih ljudi u mjesnim zajednicama i u preduzećima. U ljetnjem periodu postojala su dežurna preduzeća, koja su se nedjeljno smjenjivala. To su bila veća preduzeća sa po 500–600 zaposlenih, a njihov zadatak bio je da, u slučaju požara, pomognu vatrogascima i mjesnim štabovima civilne zaštite. Najčešće se uspijevalo da se požar u ranoj fazi zaustavi jačim snagama i spriječi dalja šteta.“

On podsjeća da je najveći ispit civilna zaštita u Baru i cijeloj Crnoj Gori imala 1979. godine.

„Tada se desio razorni zemljotres. Nažalost, stradali su brojni ljudi, mnogi su bili povrijeđeni. U takvim situacijama civilna zaštita je bila ta koja prva pomaže. Pošto je riječ bila o nesreći velikih razmjera, bile su uključene i vojska i policija, ali je civilna zaštita bila osnovni nosilac poslova“. objašnjava Šušter.

„Kao građanin, vatrogascima odajem svako priznanje za maksimalni trud koji ulažu ovih dana, ali mislim da su previše ostavljeni sami. Veći dio grada navija za tih 40-50 ljudi“, kaže Šušter i dodaje da Bar ima mnogo veći potencijal, potrebno je obučiti ljude i obezbijediti sredstva.

„Ovakvi požari bi se tada lakše rješavali na nivou lokalne zajednice, bez pomoći sa strane. Danas nam pomažu svi, a mi nismo učinili dovoljno da sami sebi pomognemo“.

On smatra da bi trebalo obučiti građane, kako bi mogli da pomognu vatrogascima u ovakvim situacijama. O tome je, kaže, nekada razgovarao sa pokojnim Velizarom Čađenovićem, načelnikom Službe zaštite. „Na taj način stvorila bi se okosnica u ljudstvu. Treba napraviti posebnu studiju izvodljivosti. Nadam se da će neko tu ideju prihvatiti i realizovati, a vjerujem da lokalna uprava ima snage za to“.

Miodrag Tanjo Masoničić, predsjednik IO „24. Novembar, podsjeća da su postojale obuke za sve strukture civilne zaštite: za opšte namjene, za štabove, pa i za vanškolsku omladinu. „Ljudi su završavali obuku i znali šta ih očekuje u vanrednim situacijama. Zemljotres u Baru dogodio se svega nekoliko dana nakon kontrolnih vježbi i inspekcija civilne zaštite, tako da je ljudima to bilo svježe i prisutno“.

Nažalost, od devedesetih se, kaže, smatralo da civilna zaštita više nije potrebna i da država može sama da preuzme sve te poslove.

„Mislim da i danas u zakonodavstvu sve to postoji, samo se ne sprovodi ili ne poštuje. Da li treba ili ne treba, neko drugi je nadležan da odluči. Ja mislim da treba, a to najbolje pokazuju apeli na društvenim mrežama u kojima se traže volonteri da pomognu u gašenju požara oko Podgorice“, zaključuje Masoničić.

Požara, poplava, pa i zemljotresa na ovom području biće opet. Koliko smo kao društvo spremni da se organizujemo i odgovorimo izazovima, pokazaće vrijeme.

The post Vatrogasci sami u borbi s vatrom – Da li smo dovoljno pripremljeni za vanredne situacije? first appeared on BARinfo.

Okupljanje i polazak planirani su za 8:30 časova kod tunela rijeke Rikavac, gdje postoji i parking za sve učesnike koji dolaze sopstvenim prevozom.

Tura počinje blagim usponom od tunela ka novom repetitoru. Ovo je ujedno i jedina uzbrdica na ruti, dok ostatak staze vodi relativno ravnim terenom, što je čini pristupačnom i rekreativcima.

Nakon dostizanja repetitora, učesnici će uživati u pogledu sa vrha Volujice, a potom nastaviti prema crkvi Svetog Ilije, gdje će biti predviđeno kratko zadržavanje i obilazak male pećine u blizini. Povratak se organizuje starim putem koji vodi podnožjem brda nazad do polazne tačke – tunela Rikavac.

Staza obuhvata sledeće tačke: tunel Rikavac – vidikovac – Novi repetitor – Stari repetitor – crkva Svetog Ilije – pećina – Kapljeva – povratak do tunela.

Očekivano trajanje ture je do 13 časova.

Organizatori preporučuju svim učesnicima da ponesu udobnu i čvrstu obuću za hodanje, kapu ili šešir za zaštitu od sunca, kao i dovoljno osvježenja i vode. “Dobrodošli su svi koji žele da provedu dan u prirodi, u zdravom okruženju i dobrom društvu”, poručuju iz Izviđačkog odreda “24. Novembar”.

The post Sa izviđačima stazama Volujice first appeared on BARinfo.

Danas će, kako je za naše medije kazao starješina odreda, Miodrag Tanjo Masoničić, biti upoznati sa teorijskim dijelom. Učiće o nastajanju, uzrocima i tipovima šumskih požara, kao i ulozi Direktorata za zaštitu i spašavanje, lokalnih vatrogasnih jedinica i civilne zaštite i načinima saradnje sa njima. 

U praktičnom dijelu, koji će biti održan sjutra, izviđači će sa trenerom i pripadnicima Službe zaštite i spašavanja biti u prilici da naučeno primijene na terenu. Obuka ima za cilj da izviđačima pruži vještine za pravilno reagovanje, ali i da inspirišu druge i grade kulturu bezbjednosti i odgovornosti prema prirodi.

Obuka je dio projekta „Osnaživanje građana u transparentnom, odgovornom i održivom upravljanju šumskim požarima“ koji se sprovodi kroz program „Upravljanje šumskim požarima na Zapadnom Balkanu“, uz finansijsku podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC). 

IO „24. novembar“ uskoro će realizovati još jedan projekat – markiranje staze u podnožju Volujice, od tunela Rikavca, preko Kapljeve do zgrade Monopola.

Masoničić je najavio i zanimljivu promociju, koju IO „24. novembar“ organizuje u saradnji sa Savezom izviđača Crne Gore i uz podršku Kulturnog centra Bar. U ponedjeljak 2. juna u 18 i 30 u čitaonici Narodne biblioteke „Ivo Vučković“ biće promovisane knjige za djecu Biljane Kordić. 

The post Izviđači iz Bara na obuci za upravljanje šumskim požarima first appeared on BARinfo.

Otpad je selektovan, odložen u plastične kese, a granje i otpaci od drveta sakupljeni na posebno mjesto, u dogovoru sa DOO Komunalne djelatnosti.

Na kraju akcije, na sportskim terenima su zasađene dvije palme, koje su, kako ističe starješina Odreda, Miodrag Tanjo Masoničić, poklon izviđača svome gradu.

Masoničić je istakao da je u ovoj akciji učestvovao i najstariji volonter i NVO aktivista, Miodrag Banović.

The post Povodom Dana planete Zemlje izviđači i volonteri očistili plažu first appeared on BARinfo.

Emir Alković je govorio o najbitnijim aktivnostima koje je odred realizovao tokom ljeta.

“Među najbitnijima je Vodna škola na Grahovu, koja je obučavanje mladih da budu lideri, da rade sa djecom i napreduju u izviđačkim vještinama. Organizovali smo takmičenje ‘Mladi za čist vazduh’. Riječ je o projektu Saveza izviđača, koji smo mi realizovali u Baru. Pobjednici ovog takmičenja takođe su išli na Grahovo, gdje je organizovano državno takmičenje. Ivan Martinović i ja smo imali čast da budemo vođe crnogorskog kontingenta u Bosni, na događaju koji je okupio izviđače iz regiona. Ljetos smo počeli da učestvujemo u projektu ‘Boranka’, koji se realizuje u Nikšiću, a od sljedeće godine i u Baru” kazao je Alković.

Ivan Martinović objasnio je koliko su im od pomoći bili treninzi liderskih vještina za obučavanje najmlađe generacije izviđača. Podsjeća da je odred tokom novembra i decembra imao brojne aktivnosti.

“Sa predsjednikom Opštine Dušanom Raičevićem razgovarali smo 18. novembra, da bi se dogovorili da na proljeće ‘Boranka’ bude organizovana u Baru. 26. decembra bili smo kod ‘Žena Bara’ da uručimo poklone za djecu, što radimo od osnivanja ove humanitarne organizacije” objašnjava Martinović.

On dodaje da je svaki izviđač uz poklon, pripremio i pismo-čestitku za drugara kome će poklon pripasti.

“Petnaestoro poletaraca i pčelica dobilo je sertifikat da je položilo prvi let. To znači da imaju osnovno znanje o izviđačima i da to znaju besprekorno. Znaju načine da se snađu u prirodi i sve osnovne stvari o izviđačima” istakao je on.

U narednoj godini navršiće se 50 godina od osnivanja odreda, naglasio je starješina Miodrag Tanjo Masoničić.

“Očekuje nas puno izazova u organizaciji i obilježavanju tih dana. Odmah nakon Nove godine počinjemo sa pripremama” ističe on, dodajući da mu kao starješini najviše imponuje što stasavaju sjajni mladi ljudi poput Ivana, Emira, Elene, Kaće, Mihajla…

Ponosan je što je kroz odred prošlo više hiljada mladih ljudi.

“Svake godine ih je 50-60, nekih godina je bilo i mnogo više, masovnije je to bilo nego sada, ali smo zadovoljni, postižemo veoma dobre rezultate i jedan smo od prepoznatljivih odreda u Crnoj Gori” apostrofirao je on.

Dodaje da izviđač treba da bude “dobro dijete i dobro vaspitan”, a sve ostalo što mu nedostaje će se nadograditi u odredu, a sitni strahovi postaće prošlost.

“U planu nam je da ove godine, povodom 50 godina rada odreda, izdamo monografiju. Nadamo se da će biti ljudi koji će nam pomoći u tome, kako u pisanju  i sklapanju monografije, tako i finansijski. To je značajan projekat koji iziskuje i dosta sredstava. Brojne generacije prošle su kroz odred, od kojih su mnogi postali uspješni ljudi, tako da se nadam da će imati sluha i da će nam pomoći da se, putem ove monografije, sa našim radom upozna i šira javnost”, optimističan je Masoničić.

On je pozvao sugrađane da se priključe akciji “Boranka” koja će biti realizovana od februara. Radi se o akciji koju organizuje Savez izviđača Crne Gore – pošumljavanje opožarenih terena.

The post Izviđački odred 24. novembar sumira rezultate, kreću pripreme za proslavu 50 godina od osnivanja first appeared on BARinfo.