***

Hoće li planirana trasa Jadransko-jonskog auto-puta ugroziti viševjekovne maslinjake, vodoizvorišta, poljoprivredna imanja i tradicionalna barska naselja?

Da li je moguće da se u zemlji koja se ponosi Starom maslinom na Mirovici, jednim od simbola našeg istorijskog nasljeđa, razmatra izgradnja auto-puta kroz područja na kojima se generacijama uzgajaju masline stare više stotina, pa i više od hiljadu godina?

Naučno istraživanje koje obavezuje na oprez

U okviru projekta „Enhancing the competitiveness of local SMEs in Montenegro through cluster development“, finansiranog sredstvima Evropske unije, a koji je UNIDO sprovodio u partnerstvu sa UNDP-om i Ministarstvom ekonomije Crne Gore i Društva maslinara Bar, tokom novembra 2014. godine uzorkovano je 50 stabala masline: 25 u Baru i 25 u Ulcinju. Rezultati su objavljeni u konačnom izvještaju dr Nesibe Köse i H. Tuncaya Günera iz marta 2015. godine.

Prema procjenama iz tog izvještaja, među samo 25 uzorkovanih barskih maslina devet stabala starije je od hiljadu godina, a među njima su stabla procijenjene starosti 1.381, 1.799, 2.056 i 2.240 godina. Riječ je o naučnim procjenama što je posebno zahtjevno kod starih i šupljih stabala masline.

Opšte je poznato da ovih 25 stabala nijesu popis svih starih maslina Bara. Naprotiv, na području Bara postoje brojni drugi viševjekovni čitavi maslinjaci i stabla čija starost nije naučno ispitana. Nije isključeno da među njima postoje i masline starije od Stare masline na Mirovici. To tek treba istražiti, a upravo je ta nepoznanica dodatni razlog za najveći mogući oprez prilikom projektovanja trase.

Da li su Ujedinjene nacije uzaludno podržale utvrđivanje starosti naših maslina ako bi se ovo neprocjenjivo nasljeđe moglo ugroziti građevinskim zahvatima? Ko je spreman da odobri sječu stabla koje raste hiljadu ili dvije hiljade godina? Kojom novčanom naknadom bi se takav gubitak mogao nadoknaditi, ko može “izračunati” koliko vrijedi maslina stara dvije hiljade godina?

Može li iko danas sa sigurnošću tvrditi da na planiranoj trasi, u njenom zaštitnom pojasu ili na prostoru pratećih radova nema takvih stabala? Bez sveobuhvatne inventarizacije i stručnog uvida, takva tvrdnja ne bi bila odgovorna. Objavljeni rezultati UNIDO istraživanja ne dokazuju da se konkretna ispitana stabla nalaze na trasi, ali jasno pokazuju kakvo se nasljeđe na području Bara mora zaštititi.

Zašto se tranzitni auto-put približava barskim naseljima?

Na brojnim međunarodnim saobraćajnim koridorima tranzitni saobraćaj vodi se izvan gradskih i vrijednih poljoprivrednih područja, dok se gradovi povezuju priključnim putevima. Zato tražimo javno i stručno obrazloženje zbog čega se na području Bara razmatra trasa dionice Virpazar–Zaljevo–Sukobin koja bi mogla ugroziti Zupce, Stari Bar, Zaljevo, Dobru Vodu i Mrkojeviće, kao i maslinjake, imanja, izvorišta i lokalne puteve odnosno trasa koja “cijepa” urbana naselja gotovo urbane djelove Bara.

Zašto se ne predstave i uporede udaljenije varijante, uz kvalitetne pristupne saobraćajnice prema Baru? Potrebno je objaviti uporedne analize trasa iz okruženja, a ne građane stavljati pred gotovu odluku. Ne tvrdimo da je u svim drugim državama koridor svuda daleko od mora; tražimo da se barsko rješenje uporedi sa dobrim primjerima zaobilaženja naselja i očuvanja vrijednog zemljišta, prirodnog i kulturnog nasljeđa.

Zaštita maslinjaka, izvorišta i smisao javnih ulaganja

Postavljamo pitanje pune primjene Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju, kao i propisa o zaštiti voda, životne sredine i poljoprivrednog zemljišta. Posebno tražimo provjeru uticaja na izvorišta, kaptaže, vodotoke i tradicionalne sisteme navodnjavanja. Posljedice mogućeg ugrožavanja vode prevazilaze interese pojedinačnih vlasnika i tiču se opstanka i kvaliteta života čitavih naselja.

Kakav je smisao ulaganja Vlade Crne Gore i Opštine Bar u obnovu maslinjaka, poljoprivredu i promociju domaćeg maslinovog ulja ako se istovremeno ne preduzmu sve mjere da se sačuvaju resursi u koje se ulaže? Maslinjak nije samo parcela za eksproprijaciju: on je nasljeđe, proizvodnja, pejzaž i dio identiteta Bara, “Maslina je ime Bara“.

Pozdravljamo odgovor Ministarstva saobraćaja

Društvo maslinara Bar obratilo se Monteputu, Ministarstvu saobraćaja, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Opštini Bar. Do pripreme ovog saopštenja odgovorili su nam iz Ministarstva saobraćaja, dok odgovore ostalih institucija još očekujemo.

Ministarstvo saobraćaja je u odgovoru na naš dopis od 12. oktobra 2026. prepoznalo značaj barskih maslinjaka, izvorišta i tradicionalnih naselja. Dopis je proslijedilo Monteputu uz preporuku da se analiziraju varijantna rješenja, evidentiraju potencijalno ugrožena stabla, zaštite izvorišta i lokalni putevi, organizuje javna prezentacija u Baru i u konsultacije uključe predstavnici Društva maslinara Bar i stručnjaci za maslinarstvo.

Pozdravljamo takav konstruktivan odgovor. Važno je što je Ministarstvo potvrdilo da je projektna dokumentacija još u izradi i da postoji mogućnost da se primjedbe blagovremeno razmotre. Sada očekujemo konkretne korake investitora i drugih nadležnih institucija.

Što tražimo prije konačne odluke?

Tražimo da se javno predstave sve razmatrane varijante trase i njihove posljedice; da se prije izbora rješenja sprovede detaljna inventarizacija maslina, naročito starih i monumentalnih stabala; da se izvrše hidrološke i hidrogeološke analize; da se očuvaju naselja, lokalni putevi i pristupi imanjima; i da se u Baru organizuje otvorena javna prezentacija uz stvarno učešće stanovnika, mjesnih zajednica, maslinara i stručne javnosti.

Društvo maslinara Bar nije protiv Jadransko-jonskog auto-puta. Podržavamo savremenu saobraćajnu povezanost, ali razvoj ne smije podrazumijevati nepotreban gubitak neobnovljivih vrijednosti. Naši preci čuvali su masline za generacije koje dolaze. Imamo li pravo da budućim generacijama uskratimo takvo nasljeđe?

Auto-put se može projektovati različitim trasama, ali maslina stara hiljadu ili dvije hiljade godina ne može se ponovo stvoriti.

The post Društvo maslinara: Da li su Ujedinjene nacije uzaludno utvrđivale starost barskih maslina? first appeared on BARinfo.

“Ministarstvo je s dužnom pažnjom razmotrilo navode iz Vašeg dopisa i u potpunosti razumije zabrinutost stanovnika Bara, a posebno vlasnika maslinjaka i poljoprivrednih imanja. Svjesni smo da barski maslinjaci, među kojima su i stabla stara više stotina godina, predstavljaju ne samo poljoprivredni resurs već i neprocjenjivo prirodno, kulturno i porodično nasljeđe, kao i dio identiteta Bara i Crne Gore. Jednako tako, razumijemo značaj očuvanja izvorišta vode, sistema navodnjavanja i cjelovitosti tradicionalnih naselja kao što su Zupci, Stari Bar, Zaljevo, Dobra Voda i Mrkojevići.

Jadransko-jonski auto-put jedan je od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za Crnu Goru, ali je stav Ministarstva da se on mora realizovati odgovorno, uz puno uvažavanje interesa lokalnog stanovništva i uz najmanji mogući uticaj na prostor kroz koji prolazi.

Činjenica da se projektna dokumentacija za predmetnu dionicu još uvijek nalazi u fazi izrade daje realnu mogućnost da se Vaše primjedbe i prijedlozi blagovremeno sagledaju. U tom smislu, Ministarstvo je Vaš dopis proslijedilo Monteputu d.o.o., uz preporuku da se u daljoj razradi projekta posebna pažnja posveti:

– analizi varijantnih rješenja trase kojima bi se izbjegli ili maksimalno umanjili zahvati na maslinjacima, posebno na površinama sa stablima starijim od 100 godina, uz prethodno evidentiranje potencijalno ugroženih stabala;

– zaštiti izvorišta vode, kaptaža, tradicionalnih sistema navodnjavanja i vodotoka, kroz odgovarajuće hidrološke i hidrogeološke analize;

– očuvanju najvrednijeg poljoprivrednog zemljišta i funkcionalne povezanosti naselja, uključujući očuvanje lokalnih puteva i pristupa imanjima;

– organizovanju javne prezentacije u Baru, u saradnji s Opštinom Bar, na kojoj bi građani, mjesne zajednice, poljoprivredna udruženja i stručna javnost mogli dobiti uvid u planirana rješenja i iznijeti svoje primjedbe i prijedloge;

– uključivanju predstavnika Društva maslinara Bar i stručnjaka iz oblasti maslinarstva u konsultativni proces.

Podsjećamo i da postupci propisani zakonom, uključujući procjenu uticaja na životnu sredinu, podrazumijevaju učešće zainteresovane javnosti, čime će građanima biti omogućeno da i formalno iznesu svoje stavove.

Uvjereni smo da će Monteput d.o.o., kao investitor, učiniti sve što je moguće kako bi projekat bio realizovan u interesu građana ovog područja, uz očuvanje maslinjaka, prirodnih resursa i načina života u barskim selima. Ministarstvo saobraćaja će, u okviru svojih nadležnosti, pratiti ovaj proces i ostati otvoreno za saradnju s Društvom maslinara Bar, Opštinom Bar i drugim nadležnim institucijama.

Cijenimo Vašu spremnost na konstruktivnu saradnju i vjerujemo da ćemo zajedničkim radom pronaći rješenja koja će uskladiti potrebe razvoja saobraćajne infrastrukture i očuvanje vrijednog nasljeđa Bara”, zaključuje se u odgovoru.

The post Odgovor Ministarstva saobraćaja Društvu maslinara i građanima Bara first appeared on BARinfo.

Informacija je tražena za dionicu auto-puta Virpazar–Zaljevo–Sukobin koja bi, po najavama, trebala proći kroz poljoprivredne i ekološke cjeline Zubaca, Starog Bara, Zaljeva, Dobre Vode, Mrkojevića…

“Prema Vašim izjavama na nedavno održanoj konferenciji u Budvi, idejna rješenja za svih 127 kilometara Jadransko-jonskog auto-puta kroz Crnu Goru već su završena, dok je izrada idejnog projekta pomenute dionice u toku. Ove informacije izazvale su ozbiljnu zabrinutost među stanovnicima Bara, posebno među vlasnicima poljoprivrednih imanja i maslinjaka u naseljima kroz koja bi planirana saobraćajnica mogla prolaziti”, istakli su iz Društvo maslinara, navodeći da se realizacija ovako značajnog infrastrukturnog projekta mora odvijati “uz puno uvažavanje interesa lokalnog stanovništva i očuvanje prirodnih resursa, poljoprivrednog zemljišta i kulturnog nasljeđa”.

“Na području kojim bi mogla prolaziti planirana trasa nalaze se brojni maslinjaci sa stablima starim više stotina godina, a pojedina stabla imaju i milenijumsku starost. Postoji opravdana bojazan da bi izgradnja auto-puta mogla ugroziti stotine, pa i hiljade stabala masline, što bi predstavljalo nenadoknadiv gubitak za barsko i crnogorsko maslinarstvo. Podsjećamo da Zakon o maslinarstvu i maslinovom ulju, uključujući njegove izmjene i dopune iz 2025. godine, članom 15 propisuje zaštitu stabala masline starijih od 100 godina i zabranu njihove sječe i presađivanja.

Osim ugrožavanja maslinjaka, posebno zabrinjava mogućnost da planirana saobraćajnica presiječe tradicionalna barska sela, razdvoji njihove djelove, prekine postojeće lokalne puteve i pristupe imanjima, te trajno naruši uslove života stanovništva. Zupci, Stari Bar, Zaljevo, Dobra Voda, Mrkojevići i druga naselja na potencijalnom pravcu koridora predstavljaju žive ruralne zajednice sa dugom poljoprivrednom tradicijom, čije očuvanje mora imati značajno mjesto u postupku planiranja saobraćajne infrastrukture.

Posebno ukazujemo na brojna prirodna izvorišta vode, tradicionalne sisteme navodnjavanja i vodne tokove koji se koriste za potrebe poljoprivrede i domaćinstava. Na ove opasnosti nedavno su javno upozorili i mještani Zubaca, izražavajući zabrinutost za izvor rijeke Željeznice, seoske kaptaže, tradicionalne jaže i poljoprivredna imanja. Građevinski zahvati velikog obima, naročito iskopi i izmjene prirodne konfiguracije terena, mogu ugroziti režim podzemnih i površinskih voda, a time i dugoročnu održivost poljoprivredne proizvodnje i života u ovim naseljima”, kaže se u dopisu Društva maslinara Bar.

Društvo maslinara Bar, u saradnji i dogovoru sa stanovnicima prigradskih mjesnih zajednica, od Monteputa zahtijeva, prije svega, uvid u planiranu trasu auto-puta, zatim organizovanje javne prezentacije i rasprave, uključivanje Društva maslinara Bar i lokalnog stanovništva u konsultativni proces, i na kraju zaštitu vjekovnih maslina i maslinjaka, uz očuvanje poljoprivrednog zemljišta, izvorišta vode i seoskih naselja.

“Uvjereni smo da razvoj savremene saobraćajne infrastrukture i očuvanje viševjekovnog maslinarskog nasljeđa ne moraju biti međusobno suprotstavljeni ciljevi. Međutim, za njihovo usklađivanje neophodno je da se odluke donose transparentno, uz blagovremeno uključivanje građana, stručne javnosti i organizacija koje predstavljaju interese lokalnog stanovništva. Izgradnja auto-puta ne smije značiti trajno uništavanje vjekovnih maslinjaka, nestajanje izvorišta vode, niti presijecanje i postepeno odumiranje tradicionalnih barskih sela.

Ono što se jednom uništi, posebno kada su u pitanju masline stare više stotina godina, ne može se nadoknaditi novčanim obeštećenjem, niti sadnjom novih stabala. Društvo maslinara Bar spremno je da konstruktivno sarađuje sa ‘Monteputom’, projektantima, Opštinom Bar i nadležnim državnim institucijama kako bi se pronašla rješenja koja će omogućiti realizaciju ovog značajnog infrastrukturnog projekta uz najmanju moguću štetu po stanovništvo, poljoprivredu i prirodno nasljeđe”, stoji u dopisu Društva maslinara Bar, kojeg potpisuje mr Ćazim Alković, a koje je, osim “Monteputu”, proslijeđeno i Ministarstvu saobraćaja Crne Gore, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i predsjedniku Opštine Bar.

The post Društvo maslinara Bar traži detaljan uvid u trasu Jadransko-jonskog auto-puta i organizovanje javne rasprave first appeared on BARinfo.

Prema dokumentu koji je pripremila Vlada, za vođenje pregovora ovlašćena je ministarka javnih radova. Ministarstvo javnih radova zaduženo je da, nakon završetka pregovora, Vladi dostavi izvještaj sa usaglašenim tekstom Sporazuma.

Time je Ministarstvo javnih radova određeno kao centralni organ za pripremu, koordinaciju i praćenje implementacije G2G sporazuma, uključujući institucionalnu komunikaciju sa američkom stranom i koordinaciju projekata obuhvaćenih sporazumom.

Na taj način Vlada je kroz formalni međudržavni aranžman uspostavila okvir za stratešku saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz jasno definisanu podjelu nadležnosti i institucionalnu odgovornost na crnogorskoj strani.

Sporazum o saradnji u implementaciji strateških projekata između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, predstavlja klasični „government to government“ (G2G) aranžman, međudržavni sporazum dvije vlade, a ne ugovor sa privatnim kompanijama.

Draft sporazuma koji je razmatrala Vlada, a koji je sačinila američka strana i u koji je Pobjeda imala uvid, precizira da je cilj saradnje unapređenje infrastrukturne, energetske, bezbjednosne i tehnološke povezanosti, kao i jačanje komercijalnih veza između dvije zemlje.

U tekstu prvog drafta Sporazuma o kojem će da se pregovara i na koji crnogorska strana ima primjedbe, naglašava se da je riječ o međuvladinom sporazumu, odnosno G2G aranžmanu, kojim se ne dodjeljuju poslovi unaprijed određenim kompanijama, niti se uspostavlja ekskluzivitet za američke subjekte. Sjedinjene Američke Države, prema odredbama drafta, mogu promovisati projekte kod američkih kompanija i dijeliti informacije o mogućnostima ulaganja, ali neće djelovati kao posrednik, agent niti pregovarati u ime privatnih subjekata. Sporazum izričito navodi da svaka eventualna finansijska podrška, kreditni aranžman ili tehnička pomoć može biti predmet posebnih sporazuma, koji će se zaključivati u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore i međunarodnim obavezama države. Pojedine navedene odredbe su sporne crnogorskoj strani i o njima će se pregovarati.

U dokumentu se kao projekti od prioritetnog značaja navode infrastrukturni pravci koji doprinose regionalnoj povezanosti, uključujući jadransko-jonsku kombinovanu autoputnu mrežu, čiji je cilj povezivanje Albanije i Hrvatske preko teritorije Crne Gore i Bosne i Hercegovine, uz premošćavanje obalnog jaza između Koridora Vc i Koridora 8.

Pored saobraćajne infrastrukture, Sporazum obuhvata i projekte u oblasti energetike, uključujući gasnu infrastrukturu, kao i razvoj optičke i digitalne infrastrukture, što ukazuje na širi koncept strateške povezanosti i otpornosti.

Kako proizilazi iz teksta, u realizaciji projekata mogu učestvovati relevantne američke institucije, među kojima su Međunarodna finansijska razvojna korporacija SAD (DFC), Izvozno-uvozna banka SAD, Američka agencija za trgovinu i razvoj (USTDA) i Ministarstvo trgovine SAD.

Njihova uloga može uključivati finansijske, kreditne, tehničke i savjetodavne instrumente, ali bez preuzimanja formalne uloge nosioca projekta.

Sporazum predviđa da će transakcije realizovane u vezi sa projektima biti oslobođene poreza na dodatu vrijednost i carinskih dažbina, u skladu sa važećim crnogorskim propisima. Takođe se uređuje razmjena informacija i zaštita povjerljivih podataka, dok se eventualni sporovi rješavaju konsultacijama između strana, bez upućivanja na međunarodnu arbitražu.

Razgovori Crne Gore i SAD o mogućem međudržavnom G2G sporazumu, koji bi obuhvatio investicije, trgovinu i bezbjednosnu saradnju, nastavljaju se i brzo će ući u osjetljivu fazu diplomatskih konsultacija.

Iz američke administracije listu Dan je potvrđeno da komunikacija sa crnogorskim institucijama traje, te da se razmatra dokument koji bi mogao da otvori novo poglavlje u odnosima Podgorice i Vašingtona, sa posebnim akcentom na ekonomsku dinamiku i strateško partnerstvo.

„Kao što je saopšteno u decembru, nastavljamo razgovore sa našim crnogorskim kolegama o potencijalnom bilateralnom sporazumu koji bi ojačao saradnju u oblastima investicija, trgovine i bezbjednosti između SAD i Crne Gore“, saopštio je Danu portparol Stejt departmenta.

The post Amerikanci žele da grade jadransko-jonski auto-put i da ulažu u energetiku first appeared on BARinfo.

Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar. Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.

Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, “Monteput” je opredijelio 7.382.716 eura.

The post Monteput ulaže u planiranje dionica kroz barsku opštinu first appeared on BARinfo.

Sagovornik “Vijesti” iz ove oblasti kaže da bi svi preduslovi do izbora izvođača mogli da traju dvije do tri godine, ukoliko ne bi bilo iznenađenja i problema, kao i da bi se postupak mogao ubrzati ukoliko bi se istim tenderom tražio izvođač glavnog projekta i sami graditelj. Kazao je da do samog početka radova teško da može proći manje od tri godine, kao i da bi se i to moglo ubrzati ukoliko se izvođač ne bi birao na tenderu već međudržavnim ugovorima kao kod prve dionice.

U urbanističkim uslovima i u odgovorima više institucija na njih, ističe se da prilikom izrade projektne dokumentacije posebno treba voditi računa o zaštiti kulturnih dobara u blizini kojih prolazi trasa, vodoizvorišta Prijestinice, kao i glavnog cjevovoda za vodosnabdjevanje Cetinja čiji se sadašnji položaj djelimično poklapa sa budućim auto-putem.

Jadransko-jonski put je međunarodni tranzitni pravac koji je veza centralne Evrope sa Grčkom, preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. On je od centralne Evrope završen do Čapljine u BiH, a kod dvije entitetske vlasti u toku je priprema dokumentacije za dvije trase od Čapljine do granice sa Crnom Gorom. Vlasti BiH i Crne Gore ranije su se dogovorile da je tačka susreta mjesto Nudo u graničnom pojasu u blizini Grahova.

Crnogorski dio Jadransko-jonskog puta, prema nedavno usvojenom Prostornom planu, podijeljen je na tri dionice. Prva je Nudo – Grahovo (s petljom za priključenje na put Vilusi – Risan) – Čevo (gdje je predviđena petlja za uključenje na puteve Cetinje – Nikšić i Čevo – Danilovgrad), a od Čeva ide do rejona sela Gradac u Lješanskoj nahiji (u blizini magistralnog puta Podgorica – Cetinje) gdje je predviđena petlja i spajanje sa auto-putem Bar – Boljare.

Druga dionica je Gradac – Zaljevo kod Bara, tako što trasa obilazi Rijeku Crnojevića, Skadarsko jezero, prolazi kroz dio Crmnice, novim tunelom izlazi kod Đurmana, i obilazi Bar do Zaljeva. Ova dionica je ista kao i za auto-put Bar – Boljare.

Treća dionica je od Zaljeva, obilazi Ulcinj, i kod Sukobina prelazi u Albaniju. Ova dionica je tek sada dodata u Prostorni plan, ranije je bilo predviđeno da dionica Jadransko-jonskog auto-puta nastavlja od petlje na Smokovcu, da obilazi Tuzi i ka Skadru.

Urbanističko-tehničkim uslovima daje se mogućnost procjene prioriteta izgradnje i faznog izvođenja po dionicama. Širina koridora kroz koji će proći ovaj auto-put iznosi od 600 do hiljadu metara, a tačna trasa biće poznata tek izradom glavnog projekta.

Koridor prolazi kroz više katastarskih opština (KO) i one su u dokumentu upisane redom od granice sa BiH do Albanije – Nudo, Bijela Gora, Grahovo, Krivošije Gornje, Ledenice Gornje, Ledenice Donje, Orahovac ll, Bata, Grab, Resna, Prediš, Đinovići, Štitari, Meterizi, Rijeka Crnojevića, Ceklin, Ljubotinj I, Ljubotinj ll, Orasi, Progonovići, Trnovo, Komarno, Popratnice, Braćeni, Dupilo, Orahovo, Sotonići, Gluhi Do, Boljevići, Limljani, Tuđemili, Zupci, Šušanj, Stari Bar, Novi Bar, Turčini, Bartula, Tomba, Zaljevo, Dobra Voda, Pečurice, Velje Selo, Dabezići, Pelinkovići, Leskovac, Krute VIadimirske, Klezna, Vladimir, Šas, Brajša, Lisna Bori, Sukobin i Kravari.

“Saobraćajna projektna rješenja moraju bitì prostorno, ekološki, sociološki i tehnički prihvatljiva. U slučaju izraženih ograničenja u prostoru, koridor za projektovanje saobraćajnice može se suziti, (prolazak kroz naselja i sl.), ili u slučaju prirodnih ograničenja po potrebi proširiti, kako bi se izbjegli konflikti u prostoru i prevazišla navedena ograničenja. Prilikom izrade tehničke dokumentacije potrebno je prethodno sprovesti arheološko rekonosciranje trase kako bi buduće saobraćajnice bile dovoljno udaljene od kulturnih dobara, dobara sa potencijalnim kulturnim vrijednostima i arheološkim lokalitetima kako se ne bi ugrozile prepoznate vrijednosti”, navedeno je u dokumentu.

Brzina na ovom auto-putu se projektuje do 120 kilometara na sat, uz mogućnost da na pojedinim dionicama bude do 100 kilometara na sat.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara dostavila je Ministarstvu svoja mišljenja koja su postala dio urbanističko tehničkih uslova.

“Uvidom u dostavljeni dokument nacrta Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, planska karta 21 – Saobraćajna infrastruktura, i daljim uvidom u dokumentaciju Uprave utvrđeno je da predmetni zahvat prema dostavljenom nacrtu može obuhvatati veći broj kulturih dobara, kao i dobara sa potencijalnim kulturnim vrijednostima. Takođe, treba navesti da zbog nedovoljno podataka o jasnim katastarskim parcelama planiranog auto-puta, nije moguće utvrditi da li su i u kojem obimu zahvaćene granice kulturnih dobara i njihove zaštićene okoline”, naveli su iz Uprave.

Oni su dostavili spisak kulturnih dobra i dobara sa potencijalnim kulturnim vrijednostima za koje smatraju da su na trasi ili u njenoj blizini. To su zaštićena kulturna dobra Crkva sv. Nikole Grahovo, Manastir Orahovo, Stari grad Bar sa čaršijom i podgrađem, Spomen-ploča pripadnicima NOR-a, Spomenik palim Crnogorcima u borbi protiv Turaka, Spomen-ploča na zgradi Šlakovića, Spomen-ploča strijeljanim rodoljubima Belveder, Spomen-ploča sedmorici palih boraca Vladimir, i srednjovjekovni grad Svač.

Dobra s potencijalnim kulturnim vrijednostima su Spomen-ploča Strekanica Grahovo, Nekropola pod humkama u mahali Petković i stećak tumul Grahovo i Spomen-ploča Ivu Nikiću u Limljanima, Bar.

Ukazuju da su u koridoru trase nalaze i ostala kulturno-istorijska dobra: Austrougarski bunari Jankov vrh – Istočna tvrđava, Krivošije Unter Fortress, Kotor Monument for fallen fighters, Obodska pećina, Crkva rođenja Trnovo, Tvrđava Sutorman, kula Lubija, kula Vijet, spomenik Tuđemilske bitke, manastir Ribnjak, lokalitet Stara Maslina, džamija u Krutama, džamija u Sukobinu i džamija u Selitama.

“Imajući u vidu blizinu i moguću zahvaćenost spomenutih kulturnih dobara ili njihove zaštićene okoline predmetnim auto-putem, sve radnje je neophodno planirati u skladu sa preporukama arheologa uključenih u svim fazama izrade i realizacije predmetnog projekta, odnosno u skladu sa metodologijom arheoloških istraživanja”, naveli su iz Uprave.

Ukazuju i da Zakon o zaštiti kulturnih dobara propisuje obaveze ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na slučajno otkriće – nalaze od arheološkog značaja kojih može biti na ovoj trasi, ali i da zbog nedovoljno podataka o konkretnim katastarskim parcelama planiranog puta sada ne mogu izdati smjernice ili konzervatorske uslove sve dok se kroz razradu projektne dokumentacije ne utvrdi precizna trasa planiranog auto-puta.

The post Trasa Jadransko – jonskog auto-puta kroz zaleđe barske opštine first appeared on BARinfo.