“Ove promjene dovode do pojave novih vrsta u Jadranu, uključujući invazivne vrste poput ribe lava i četvorozupke, koje dolaze iz toplijih mora i mijenjaju postojeću ravnotežu morskog ekosistema. U takvim okolnostima, pitanje očuvanja biodiverziteta postaje ključno”, rekao je Joksimović.

Ukazao je da su najveći biodiverzitet i bogatstvo Jadranskog mora, što se tiče vrsta, u Južnojadranskoj kotlini.

“I vidite da je na ovom dijelu, upravo ovdje ispred Crne Gore, ta najveća dubina Jadrana izmjerena, to je negdje oko 1330 metara”, kazao je Joksimović.

Prema njegovim riječima, crnogorski ribari su upućeni na mali obalni pojas i ne mogu da konkurišu komšijama, Hrvatskoj, Albaniji i Italiji koje sa ozbiljnim ribarskim flotama izlovljavaju mnogo više resursa.

“Ali, nažalost u donošenju odluka Generalne komisije za ribarstvo Mediterana i Europske komisije, Crna Gora je negdje koletralna šteta, jer zapravo nije kriva za takvo stanje resursa u Jadranskom moru kako je sad, jer nismo doprinijeli ničemu da bi to bilo tako, a opet, odluke se odnose i donose na kompletnom području Jadranskog mora”, kazao je Joksimović.

Ukazao je da je u Jadranu bilo 407 vrsta po zadnjem popisu 1996. godine, ali “od tada do danas imamo 48 novih vrsta riba koje su ušle u Jadransko more, ili iz Crvenog mora putem Sueckog kanala ili iz Atlantskog okeana putem Gibraltara“, rekao je Joksimović.

Prema njegovim riječima, flora i fauna Jadranskog mora još uvijek nisu dovoljno istražene.

“Posebna je tajna taj duboki Jadran, još uvijek tu nemamo sve podatke o vrstama koji tu žive, to je neka buduća orijentacija i našeg Instituta i Crne Gore, ali i ostalih kolega iz ostalih regiona, odnosno dijelova Jadrana, da ispitamo sve što tu živi”, rekao je Joksimović.

Ukazao je da posebnu zabrinutost izazivaju promjene u temperaturnom režimu Jadranskog mora i njihov uticaj na cjelokupan ekosistem.

„U posljednjih godina imamo upliv toplije vode i prosječna temperatura Jadranskog mora, posebno na površini i na dubini se prilično promijenila za neki stepen, dva ili tri. Taj jedan stepen u vazduhu ne znači mnogo, ali jedan stepen u moru mnogo znači i mnogo mijenja, i ekološke cikluse, i ekološke niše“, pojasnio je Joksimović.

Kako je istakao, i relativno mali porast temperature mora ima značajne posljedice po živi svijet, utičući na promjene u ekološkim procesima i raspodjeli vrsta.

“Promjene u dinamici vjetrova i morskih strujanja, žarka ljeta, dovele su do toga da toplija i gušća površinska voda, posebno sjevernog Jadrana, prodire u dublje slojeve mora, narušavajući raniju temperaturnu stabilnost”, kazao je Joksimović.

„Dakle, nemamo one hladne vode, koje su se ranije u zimskim mjesecima, jadranskim burama obogaćivale kiseonikom, I hladnijom dubljom vodom, koja bi tu sad toplu vodu potisnula, a dokaz za to jeste i ekspedicija MEDITS (monitoring kočarskih resusrsa), koju svakog jula imamo u našim vodama, Jadrana. Dakle, mjerili smo temperaturu na 300 metara senzorom, i ta izmjerena temperatura je 17 stepeni. To je zaista veliko, to se nikad ranije nije dešavalo, temperatura na tim dubinama je uvijek bila 12 stepeni.“, rekao je Joksimović.

The post Joksimović: Jadran kakvog smo znali više ne postoji first appeared on BARinfo.

Fotosinteza se odvija u ćelijama algi i biljaka, za to postoje posebni odjeljci, hloroplasti. Puževi koji se hrane algama veći dio pojedu ali hloroplast ne, njega uskladište u svojim organima za varenje, gdje fotosinteza nastavlja da se odvija. Hloroplast zelene boje kod vrste na slici može “raditi” i do 100 dana.

Kada je ovaj puž izložen blagom svjetlu, on raširi parapodije (tzv. lažne nožice) i tako omogući fotosintezu. Puževi ne mogu živjeti od fotosinteze, već im ona služi samo kao dodatni izvor hrane.

Jedno od neriješenih pitanja je kako je moguće da hloroplasti iz alge mogu funkcionisati u životinji. Dugo se mislilo da je nekada došlo do horizontalnog prenosa gena koji to omogućuju, iz alge u puža, no najnovija istraživanja nisu pronašla konkretne dokaze toj teoriji.

(u saradnji sa sajtom podvodni.hr)

The post Puževi na solarno napajanje first appeared on BARinfo.

Pronađen je prvi (na slici), a nakon njega i čitavi rojevi, sve na ostrvu Čiovu, u hrvatskom dijelu Jadrana.

Ne zna se puno o ovoj vrsti, osim da se hrani drugim plivajućim pužem (Creseis clava), poznatom po tome što bocka kupače oštrom ljušturom. Pošto su uočeni i rojevi Creseis clava, pojava morskog anđela bi mogla biti povezana s njima.

U svakom slučaju, dobili smo novog stanovnika Jadrana, trenutno kod komšija,uskoro i kod nas.

The post Morski anđeo primijećen u Jadranu first appeared on BARinfo.