Projekat koji realizuje NVU “Mravinjak” pod pokroviteljstvom Opštine Bar okupio je veliki broj učesnika iz različitih oblasti, sa ciljem razmjene iskustava i kreiranja strategije za prevenciju nasilja među mladima, koristeći umjetnost i kulturu kao sredstva za osnaživanje i lični razvoj.

Među učesnicima okruglog stola bili su mr Tanja Spičanović – potpredsjednica Opštine Bar, Jana Šekularac – viša savjetnica za prevenciju bolesti zavisnosti u Seketarijatu za sport i mlade, Katarina Čelebić – savjetnica za kulturu i medije u Sekretarijatu za kulturu, Biljana Tvrdišić-Pajović – direktorka Centra za socijalni rad, te Milena Leković – psihološkinja u ovom centru. Diskusiji su se pridružili i Vlatka Gažević Marković – pedagogica u Osnovnoj školi “Anto Đedović”, Teodora Dević – pedagogica u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi, Ivana Kovač – profesorica engleskog jezika i učesnica programa “Superschools”, Marija Backović – predstavnica NVO “Prazan prostor”, Sanja Smolović – predsjednica NVO “Roditeljska snaga”, Dejan Senić – predsjednik NVO “Bubulj”, Marija Šušter – predsjednica NVO “Rasplet”, te Asad Škrijelj – učesnik programa “Superschools”. Okruglom stolu su prisustvovali i srednjoškolci Minja Kisić, Adea Ćeranić, Konstantin Žarković i Sofija Andrijašević, koji su aktivno učestvovali u diskusiji o izazovima s kojima se suočavaju mladi, kao i mogućim rješenjima.

Mr Tanja Spičanović je ukazala na značaj organizovanja inicijativa koje aktivno uključuju mlade u kulturni život grada, ističući spremnost Opštine da podrži ovakve projekte. Podsjetila je da je Opština Bar bila inicijator otvaranja Omladinskog centra, čije se prostorije nalaze u Sportskoj sali. Ipak, dodala je kako je “neophodno obezbijediti prostor većih kapaciteta kako bi omladinski servisi imali adekvatne uslove za rad”.

Biljana Tvrdišić Pajović je iskazala spremnost Centra za socijalni rad da podrži inicijative koje integrišu mlade ljude u kulturne i društvene aktivnosti grada, te podijelila pozitivna iskustva koje je Centar imao u ovoj oblasti.

Asad Škrijelj je govorio je o pozitivnom iskustvu koje mu je donijela razmjena, upoznavanje vršnjaka iz Tuzle, apostrofirajući značaj radionica, umjetničkih izražaja  sa kojima se tada prvi put susreo i u kojima je aktivno učestvovao.

Profesorica Ivana Kovač podijelila je iskustva u Superschools projektu u kojem je učestvovala, i osvrnula se na projekat “Mladi- samospoznaja kroz umjetnost“ u okviru kojeg su mladi ljudi imali priliku da kroz bogat umjetnički program i radionice, prije svega upoznaju i razmijene iskustva. “Naša želja je da ovim projektima pružimo mladima ne samo priliku za umjetničko izražavanje, već i šansu da se osnaže, steknu veće samopouzdanje i postanu aktivni članovi zajednice. To su sve faktori koji utiču na smanjenje nasilja i izgradnju socijalne kohezije“, dodala je organizatorka okruglog stola Marija Šušter.

Marija Backović je govorila o rezultatima koje je ostvario Dramski studio „Prazan prostor“ u radu sa mladima, ne samo u Podgorici, već i drugim gradovima Crne Gore, podsjetivši da su u Baru osnovali Dramski studio i istakla da kultura mora biti dostupna svima, te da ne bi trebalo gledati na nju kao na potrebu elite.

Minja Kisić, učenica Gimnazije i predsjednica Učeničkog parlamenta, osvrnula se na nemio događaj u Gimnaziji koji je potresao cjelokupnu javnost, napominnjući da je važno, ne samo da roditelji i profesori ragovaraju sa mladima, već i mladi međusobno. Ona je ukazala na značaj profesionalne psihološke podrške mladima i eliminisanja predrasuda koje o ovom načinu rješavanja problema imaju mladi ljudi.

Milena Leković je navela značaj demistifikovanja psihološkog savjetovanja, kao i boljeg informisanja mladih ljudi o psihološkoj besplatnoj pomoći koju mogu da dobiju u ovom centru. Jana Šekularac i Katarina Čelebić prezentovale su dosadašnje realizovane planove i govorile o strategijama razvoja Opštine Bar iz oblasti kulture i mladih.

Pedagogica Teodora Dević upoznala je učesnike sa pozitivnim iskustvima u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi, posebno u radu sa problematičnom djecom, ističući značaj podrške i prilika koje treba pružiti mladim ljudima koji pokazuju problematično ponašanje. Vlatka Gažević Marković predstavila je uspješne primjere preobražaja učenika OŠ “Anto Đedović“, ali i onih koje je imala u okviru desetogodišnjeg projekta koji je kao članica NVO „Otvorena škola“ realizovala u Baru. Sanja Smolović je podijelila pozitivna iskustva koje je Udruženje „Roditeljska snaga“ imalo u dosadašnjem radu, ukazajući na značaj edukacije i osnaživanja roditelja djece koja pokazuju problematično ponašanje, ali i na pozitivne primjere ruske i ukrajinske zajednice u Baru, koja vodi bogat kulturni život.

Dejan Senić je govorio o svom radu sa profesoricama Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole na filmu “Preobražaj” koji je tematizovao problem nasilja, ali i preobražaja nasilnika, te na saradnju sa Srednjom stručnom školom čiji su učenici i profesorice realizovali film “Mr. Recycle Bin”, koji je osvojio prvo mjesto na opštinskom takmičenju, nakon čega su srednjoškolci otputovali u Italiju i predstavili film.

“Jedan od ključnih zaključaka okruglog stola bio je potreba za aktivnim uključivanjem mladih s problematičnim ponašanjem u kulturne sadržaje, kao što su radionice, realizacija pozorišnih predstava, snimanje filmova i organizacija okruglih stolova. Kroz ove aktivnosti, mladi ne samo da imaju priliku da se izraze na kreativan način, već i da postanu dio zajednice koja prepoznaje njihove vrijednosti i doprinos. Pored toga, uključivanje mladih u organizaciju samih kulturnih događanja omogućava im da preuzmu odgovornost, razvijaju timski rad i stiču važne životne vještine. Takve aktivnosti takođe pozitivno utiču na njihov razvoj samopouzdanja, što je često osnovni faktor u prevenciji problematičnog ponašanja.

Uključivanje mladih s problematičnim ponašanjem u umjetničke i kulturne projekte predstavlja dugoročni pristup prevenciji nasilja, jer pruža mogućnosti za lični razvoj, emocionalnu stabilnost i izgradnju pozitivnog identiteta. Aktivnosti koje podstiču kreativnost i samospoznaju postaju ključni alati u prevenciji nasilja i izgradnji sigurnijih zajednica”, istakla je organizatorka Okruglog stola Marija Šušter.

The post Održan okrugli sto Kulturom protiv nasilja first appeared on BARinfo.

Film govori o Šejli Bakiji, djevojci koja je, uprkos tome što je tražila zaštitu od nasilja, ubijena na kućnom pragu. Institucije nijesu adekvatno reagovale, a njeno ubistvo je podiglo na noge hiljade ljudi koji su se okupljali na trgovima crnogorskih gradova u znak otpora prema nasilju. Film priča o devetnaestogodišnjoj žrtvi femicida i jednog u nizu primjera nefunkcionalnosti, sporosti i neblagovremenog djelovanja sistema u cilju zaštite od nasilja. U produkciji Ateljea “Arlekin” namjenski je pravljen kao najjače medijsko sredstvo, da utiče na buđenje svijesti kod mladih, kako bi došlo do smanjenja vršnjačkog i nasilja nad ženama i djevojčicama. 

Pitanje koje se nameće je šta je Šejla, pored izjave koju je dala, trebala da kaže policiji, da bi državne institucije shvatile da je u životnoj opasnosti i da li je Šejlu ubio čovjek koji je potegao pištolj ili država koja nije blagovremeno reagovala da je zaštiti.

“Ovo je izuzetno bitan dan, kad možemo da se osvrnemo na probleme sa kojima se suočavaju žene širom svijeta, a može i da nam pokaže šta kao društvo možemo da učinimo i koliko smo moćni”, kazala je, otvarajući panel-diskusiju, Jana Šekularac u ime Lokalnog tima za prevenciju nasilja nad djecom i mladima.

“Nasilje nad ženama nije samo narušavanje ljudskih osnovnih prava, već  predstavlja prepreku u ekonomskom i socijalnom integritetu našeg društva u cjelini. Ako zatvaramo oči pred nasiljem, ono postaje društveno prihvatljivo ponašanje. Treba da radimo na prevenciji, adresiramo svaki oblik nasilja i budemo uključeni kao zajednica. Opština Bar je zato i formirala Tim sastavljen od predstavnika relevantnih institucija i djece, predstavnika barskih škola. Zajedno smo radili na definisanju problema koje možemo da rješavamo sa lokalnog nivoa, a kao rezultat tog rada nastao je Plan aktivnosti za prevenciju nasilja nad djecom i mladima koji u fokus stavlja  informisanost društva o ovom problemu i pružanje psihosocijalne podrške u cilju uticaja na mlade da slobodno vrijeme provode na bolji i sadržajniji način”, pojašnjava Šekularac.

Vesna Drašković, odbornica i inicijatorka formiranja Ženskog odborničkog kluba u Skupštini opštine Bar, podsjetila je na slučaj naše tragično stradale mlade sugrađanke Zumrite Nerde, koju je nemilosrdno zlostavljao nevjenčani suprug i navela poražavajuće podatke koji se tiču nasilja nad ženama u Crnoj Gori.

“Svaka treća žena u Crnoj Gori je doživjela neki vid fizičkog nasilja, a prema posljednjem OEBS-ovom istraživanju, svaka druga poznaje ženu koja je žrtva nasilja, dok samo 12 % njih, među kojima je bila i Šejla, su se odvažile da nasilje prijave”, navela je Drašković.

Drašković navodi da nasilje iz godine u godine raste, žrtve su, uglavnom, finansijski nesamostalne, a nasilnici ili nisu, ili su blago kažnjeni. Osvrnula se i na nasilje koje je prisutno na društvenim mrežama, smatrajući to dodatnim problemom kad je osnaživanje žena u zajednici u pitanju.

Nužna je, ukazuje Drašković, promjena zakonske regulative u ovoj oblasti, kroz Nacrt izmjena zakona o zaštiti  od nasilja.

“Osim toga, putem medija možemo svakodnevno da dajemo informacije koliko se često vrši nasilje nad ženama kao podsjećanje i neki vid opomene. Podatak kojim se ne možemo pohvaliti je da je u ukupnom broju sagovornika koji se pojavljuju u medijima samo 26 posto žena dok samo 1,7 posto medija u Crnoj Gori govori o rodnoj ravnopravnosti. Neophodno je organizovati što više radionica, raznih vidova edukacije na ovu temu, a dokumentarni film ‘Šejla’ treba da odgledaju svi barski srednjoškolci/ke i da im to bude snažan podsticaj da prijave nasilje, nezavisno od toga da li su lično žrtve ili su svjedoci nasilja. Prijavljivanjem nasilja imamo veću šansu da mu stanemo na put”, poručila je Drašković dodajući da “žene nisu samo nježniji već i hrabriji pol”.

Milanka Okuka, pedagoškinja u Srednjoj stručnoj školi smatra da sve dok država ne sprovede strože kažnjavanje nasilnika, mladi će dobijati jasnu poruku da im se ništa neće dogoditi ako se budu nasilno ponašali.

“Pored fizičkih posljedica koje su bolne ali zarastaju, ostaju psihološke koje su složenije, kompleksnije, teže se uočavaju, dugo liječe a većina stručnaka kaže da se nikada ne izliječe. Kad shvatite da je sopstvena agresija, u stvari, reakcija na smetnje i prepreke na putu ostvarenja ciljeva, onda ste na pravom putu otrežnjenja. Ponašajte se prema drugima onako kako želite da se oni ponašaju prema vama. Prijavite nasilje, pomognite vršnjacima da se izbore sa ovako teškim oblicima nasilja i njegovim posljedicama sa kojima se nije lako nostiti”, poručila je Okuka.

“Nasilje je izabrano ponašanje, a sa onima koji su ga izabrali mi svakodnevno radimo”, kazala je Alma Hot, inspektorka za maloljetničku delinkvenciju i nasilje Odjeljenja bezbjednosti Bar.

“Trudimo se da, koristeći razne mehanizme suzbijemo nasilje ali smo nemoćni ako naiđemo na sistemski  problem. Nastojimo da ukažemo na probleme u cilju pružanja pomoći žrtvama, ali ako nemamo informaciju o problemu, ne možemo ga ni rješavati. Stoga je neophodno da s nama podijelite svaku informaciju koju imate jer ćete nam na taj način dati priliku da postupimo po zakonu i na adekvatan način riješimo problem. Budite humani, to je ono što je prirodno, ali je zatajilo, pa nam se događa nasilje kako među vršnjacima, tako i u porodici”, zaključila je Hot.

Neposredno nakon završetka projekcije, u bioskopskoj sali je najprije zavladao muk, a onda se prolomio aplauz. Tragična priča o Šejli dirnula je gledaoce među kojima je najviše bilo učenika Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Njihova profesorica Denisa Halimić žali što broj učenika nije još veći i smatra da bi projekcija filma “Šejla” i diskusije na temu nasilja trebalo da budu organizovane češće ali u prikladnijem terminu.

“Pojedinac može mnogo, od pojedinca sve kreće. Žene treba da budu jake, mada je to u uslovima ekonomske i svake druge krize veoma teško. Institucionalna podrška je neophodna, a u slučaju Šejle Bakije je zakazala.  Ovaj film mora da vidi što veći broj ljudi, pogotovo mladih”, smatra Halimić.

Film je bio izuzetno emotivan ali i edukativan za Teodoru Gašić.

“Šejla i ja smo vršnjakinje. Možda sam upravo zato sa posebnom emocijom ispratila film. Važno je da ne ostanemo nijemi kad je nasilje u pitanju. Ovaj nas film ohrabruje da prijavimo bilo koji vid nasilja. Juče sam se vratila sa četvorodnevnog seminara na istu temu, još sam pod utiskom i tog predavanja. Čini se da je neophodno uključiti i muškarce da budu predavači, edukatori… imalo bi efekta”, smatra Teodora.

U ime organizatora, na početku večeri se  obratio VD sekretara Sekretarijata za kulturu, Srđan Lekić istakavši da će Opština Bar i u narednom periodu, u skladu sa svojim nadležnostima, podržavati ovakve projekte i biti otvorena za nove ideje i sugestije u borbi protiv svih vidova nasilja.

The post Drašković: Šejla može biti svaka od nas first appeared on BARinfo.

„Kao djevojčica sam tražila mahovinu i pravila mini-vrtove i lavirinte s njom. Zamišljala sam da sam u nekoj čarobnoj bašti poput one iz ‘The secret garden’ – filma koji je tada bio popularan. Oduvijek sam uživala u biljkama zbog moje babe, s kojom sam skupljala pelcere i bila oduševljena kako puštaju korijenje. To dvoje se nekako spojilo u jedno, s nedostatkom prostora za nove biljke, a kao super ideja da više biljaka bude zasađeno zajedno. Naravno, bilo mi je potrebno istraživanje koje biljke traže slične uslove, i tako sam došla do terarijuma”, priča Šekularac.

 Opčinjena predivnim mini baštama na koje je naišla, poželjela je da napravi svoju.

“Prvobitna ideja je bila da to budu samo pejzaži, a figurice su došle ubrzo i zaokružile priču o terarijumima. Praveći figurice shvatila sam da mogu da pravim šta god želim, pa su tako nastale i saksijice i upotpunile ovo što radim. Korona pored svega lošeg što je donijela, meni je omogućila da se posvetim biljkama, malo više nego ranije. Dok je svijet stajao i čekao u neizvjesnosti, moja ‘urbana džungla’ je rasla i ‘punila’ me energijom. Biljke su polako zauzele svaki ćošak mog doma, a terarijumi su postali kreativan način, kako da iskoristim prostor još bolje”, dodaje naša sagovornica.

Svaki njen terarijum i saksija imaju neku priču i to je, kako kaže, ono što im daje život.

“Dok ih pravim zamišljam cio jedan novi svijet i uživam u tome. U otvorenim terarijumima mogu se naći razne biljke, dok se u zatvorenim nalaze biljke koje ‘vole’ veću vlažnost. Baš zbog toga su mi zatvoreni fascinantni, jer u njima možete vidjeti kako priroda stvara i održava jedan mikrosistem. Vlaga preko transpiracije recirkuliše, vraća se natrag u vidu kondenzovanih kapi, dok fotosinteza koju vrše biljke, održava vazduh čistim. S pravom količinom vode, terarijum može ‘živjeti’ i mjesecima bez zalivanja”, objašnjava Šekularac.

Za izradu figurica koristi sve što se može naći u prirodi (kora drveta, kamenčići, školjke…), glinu za modelovanje, akrilne boje i lak. Dok za pravljenje terarijuma (pored kamenčića koje koristi za “drenažu”) stavlja i aktivni ugalj koji, kako pojašnjava, djeluje kao filter i izvlači toksine i bakterije iz vode, te tako sprječava stvaranje neprijatnih mirisa.

U zavisnosti od veličine i elemenata koje koristi, za izradu ovih originalnih ukrasnih predmeta Jani je potrebno tri do pet dana.

Interesovanje kupaca raste, zbog čega je kako ističe, veoma srećna.

 “Idemo pozitivnom putanjom. Kupci su obično osobe koje žele za sebe ili kao poklon za voljene, nešto neobično i drugačije. Najbitnije mi je da su zadovoljni i naravno, da se vraćaju. Veoma mi znači podrška meni bitnih ljudi bez kojih ovo sigurno ne bi došlo do očiju sada već zadovoljnih kupaca”, konstatuje Šekularac.

S obzirom da je tek nedavno odlučila da svoje radove predstavi javnosti, društvene mreže su bile njen jedini kanal. Sada se kako kaže, polako stvara i mreža preko preporuka, koja joj je još draža.

“U struci sam radila u bolnici odakle sam ponijela dragocjeno iskustvo posebno u radu s djecom i mladima s kojima najviše volim da radim. Najljepši osjećaj mi je kad vidim napredak i osmijeh jer ovaj svijet ostaje na njima. Uvijek sam spremna za nove izazove i raduje me što ljudi daju svoje sugestije i ideje za naredne projekte. Cilj mi je da proširim asortiman i budem prepoznata kao neko ko radi kvalitetno i s ljubavlju”, zaključuje Šekularac.

The post Čarobni svijet Jane Šekularac first appeared on BARinfo.