Poručila je da je neophodna ozbiljna državna strategija, otkrivajući da u udruženju, nakon osam godina rada, prvi put razmišljaju o mogućnosti zatvaranja narodne kuhinje, jer ne mogu vječno da se oslanjaju na humanost građana i donacije, dok izostaju sistemska rješenja za borbu protiv siromaštva.

Priča Udruženja „Žene Bara“ počela je 2018. godine, kada je grupa žena putem Fejsbuka razmjenjivala recepte, ne sluteći da će njihova inicijativa prerasti u organizaciju koja danas pomaže stotinama građana. „Na ove početke gledam kao na jednu svoju malu grešku, jer sam u tom momentu mislila da će sva ova pomoć biti potrebna veoma kratko. Međutim, kao što vidite, osam godina teškog, mukotrpnog rada sa ljudima i put kojem ja ne vidim stanicu“, kazala je Vujović.

Istakla je da je ponosna na sve što su članice udruženja postigle, ali i zabrinuta zbog izostanka sistemskih rješenja za borbu protiv siromaštva. „Zašto nemamo vizionare koji bi smislili dobru strategiju borbe protiv siromaštva, da se ona ne svodi samo na neke socijalne kartone, iza kojih ljudi koji ih pišu i stvaraju ne vide stvarna lica ljudi u potrebi? Sve se svodi na neke brojke“, upozorila je Vujović.

Posebno je ukazala na težak položaj starijih građana i djece, naglašavajući da siromaštvo nije samo nedostatak hrane, već i odsustvo odgovarajuće institucionalne podrške. „Gladni jesu, jer nemaju taj jedan obrok koji život znači. Ali to su ljudi gladni pomoći sistema. Moram da budem potpuno otvorena: najveći problem su stari ljudi. Uz to su problem i djeca, jer naša kuhinja hrani 90 djece na dnevnom nivou. To je Bogu zaplakati“, kazala je Vujović.

Upozorila je da je posebno zabrinjavajuće što se siromaštvo prenosi sa roditelja na djecu, bez dovoljno mogućnosti da se taj krug prekine. „Njima treba državno uže da se spusti u bunar i da izvadi ljude iz beznađa. Ako to ne budemo uradili, mi idemo u mnogo teške dane“, poručila je ona.

Vujović smatra da rast zarada, koji podržava, istovremeno može biti praćen povećanjem cijena osnovnih životnih namirnica, što dodatno otežava položaj najugroženijih.

Govoreći o teškoćama sa kojima se suočavaju, Vujović je otkrila da članice udruženja prvi put ozbiljno razgovaraju o mogućnosti prestanka rada narodne kuhinje. „Vjerujte mi da prvi put sada, poslije osam godina, često razgovaram sa Ženama Bara da li bi bilo normalno i da li bi bilo u redu da mi podijelimo paketiće našoj djeci za Novu godinu i da se pozdravimo sa narodnom kuhinjom“, kazala je Vujović.

Naglasila je da se pomoć najugroženijima ne može vječno zasnivati samo na humanosti građana i donacijama. „Ukoliko se država ne osvijesti i nešto ne uradi po ovom pitanju, mi ne možemo vječno da se oslanjamo na dobrotu čovjeka, na dobrotu dobrotvora. Ovo je problem državni“, poručila je.

Prema njenim riječima, jedan od najvećih problema korisnika narodne kuhinje jeste nedostatak adekvatnog smještaja. „Mi imamo 250 korisnika, sigurno njih 200 nemaju svoj krov nad glavom. Pa da imaju dva primanja u kući, oni kližu u siromaštvo. I to je siromaštvo bez povratka“, upozorila je Vujović.

Govoreći o svakodnevnim susretima sa ljudima kojima je pomoć neophodna, Vujović je ispričala potresan primjer petnaestogodišnje djevojčice, korisnice narodne kuhinje, koja joj se obratila zbog teške materijalne situacije u porodici. „Stiže mi poruka djevojčice od 15 godina: ‘Teta Ljiljo, molim vas, možete li nekako mojoj mami da pomognete, jer mi nemamo stanarinu da platimo?’“, ispričala je Vujović.

Kako je navela, djevojčica joj je tokom razgovora priznala i da porodica često nema novca za školsku užinu. „Znam da ima obrok kod nas, znam da ima školski pribor, znam da ima garderobu. Ona onako ćutljivo, stidljivo kaže: ‘Teta Ljiljo, mi često nemamo za užinu’. Pa to je duša da te zaboli“, kazala je Vujović.

Istakla je da takve probleme ne može riješiti nijedna nevladina organizacija, bez obzira na posvećenost i humanost njenih članova. Posebno je ukazala na potrebu uvođenja socijalnog stanovanja i direktnijeg rada nadležnih institucija sa ugroženim porodicama. „Mi radimo osam godina, još niko nije kročio u našu kuhinju da vidi ko su ti ljudi. Ako se bavite samo papirima i statistikom i pravite programe za ljude koje ne poznajete, kako ćete im pomoći?“, upitala je Vujović.

Pohvalila je pojedine mjere Opštine Bar, među kojima su subvencije za školske užine, sportske i vannastavne aktivnosti i školski pribor, navodeći da bi i druge opštine trebalo da slijede taj primjer.

Ipak, upozorila je da postoje roditelji koji nijesu u mogućnosti ni da samostalno popune dokumentaciju neophodnu za ostvarivanje tih prava.

Predstavnica Udruženja „Žene Bara“ Jasmina Rabrenović, koja je i profesorica njemačkog jezika u gimnaziji, istakla je da humanitarne organizacije mogu ublažiti posljedice siromaštva, ali da je za njegovo suzbijanje neophodna dugoročna državna politika.

„Mi smo organizacija koja pomaže ljudima, ali mi, dakle, gasimo neki požar. Država mora da ima jasan sistem i plan kako da se pomogne tim ljudima“, poručila je Rabrenović.

Naglasila je da je neophodan konkretan akcioni plan, koji bi uključivao i izmjene određenih zakonskih rješenja.

Govoreći o radu udruženja, Rabrenović je navela da se njihove aktivnosti ne završavaju svakodnevnom podjelom obroka. „Pored svakodnevne podjele hrane, obroka, mi pomažemo u renoviranju nekog objekta, da bude uslovniji, ili čak izgradnji neke kuće. Tu smo dosta angažovani“, objasnila je Rabrenović.

Članice Udruženja, kako je kazala, sarađuju sa građevinskim firmama, organizuju radove i prikupljaju sredstva za pomoć porodicama.

Jedan od načina finansiranja narodne kuhinje jeste i priprema keteringa za kompanije i različite događaje. „Dosta često nas angažuju razne firme da im pravimo ketering. Mi to sve napravimo, odnesemo, a novac koji se nama uplati opet ide za narodnu kuhinju“, kazala je Rabrenović.

Udruženje sarađuje i sa Turističkom organizacijom Bara, Kućom maslina i brojnim privrednim subjektima, a učestvuje i na manifestacijama na kojima promoviše tradicionalnu barsku kuhinju. Svoje kulinarsko umijeće predstavljale su i van Crne Gore, među ostalim u Novom Sadu, Beogradu i Sloveniji.

Osim pružanja materijalne pomoći, članice udruženja nastoje da osnaže žene koje koriste usluge narodne kuhinje kako bi postale samostalnije.

Vujović je objasnila da svakog petka organizuju radionice tokom kojih žene uče da pletu, slikaju i izrađuju različite rukotvorine. „Prije svega, to je psihološka podrška, a onda i usvajanje vještina koje će im sigurno kasnije valjati“, kazala je Vujović.

Naglasila je da te aktivnosti ženama pružaju priliku da otkriju sopstvene sposobnosti, razviju samopouzdanje i osjećaju se vrijednim kroz ono što same stvaraju.

Udruženje „Žene Bara“, koje okuplja 21 volonterku, tokom osam godina rada preraslo je, kako je ocijenila Vujović, u svojevrsnu malu instituciju. „Nevladino udruženje ‘Žene Bara’ je, bez imalo lažne skromnosti, postalo jedna mala institucija za ovih osam godina“, zaključila je Vujović.

The post Vujović: Narodna kuhinja u Baru hrani 90 djece dnevno, država mora da preuzme odgovornost first appeared on BARinfo.

Jedan od najvrijednijih barskih kolektiva već dva mjeseca sprovodi anketu među korisnicima u cilju boljeg evidentiranja njihovog stvarnog stanja i potreba. Za Dan nezavisnosti, svom gradu su poklonile izložbu pod nazivom „Iz babine škrinje“ i napravile 250 sendviča za pripadnike obezbjeđenja koncerta Zdravka Čolića. Krajem prošle nedjelje, marljive humanitarke su svojim slanim delicijama počastile učesnike humanitarnog košarkaškog turnira.

„Činjenica je da mi svakog korisnika Narodne kuhinje poznajemo. Obilazimo ih, a to smo posebno činile tokom trajanja pandemije koronavirusa. I pored toga, posljednjih mjeseci pravimo popis na osnovu kojeg imamo bolju sistematičnost, pregled i uvid gdje i sa kim žive, kolika su im mjesečna primanja, da li dobijaju neki vid socijalne pomoć, imaju li podstanarski status, šta im nedostaje od pokućstva…, a sve u cilju obezbjeđivanja boljih uslova za život. Nedavno smo jednoj porodici obezbijedili izolacioni materijal, drugoj ležaj koji je ponuđen preko FB stranice,  trećoj dječji radni sto“, navodi Rabrenović.

Na Dan nezavisnosti Crne Gore, članice NVU “Žene Bara” bile su posebno aktivne. 

„Izložba ‘Iz babine škrinje’ je bila naš poklon gradu za Dan nezavisnosti. Takvi datumi i treba da se obilježavaju podsjećanjem na pretke, na našu tradiciju i kulturu. Sve što smo predstavili na Trgu 21. maja privlačilo je pažnju brojnih Barana i gostiju“, naglasila je Rabrenović, koristeći priliku da još jednom zahvali svima koji su tog dana iz škrinja svojih baka i prabaka izvukli vrijedne ručno rađene predmete, koji imaju posebno mjesto u životima i srcima njihovih vlasnika.

„Bilo je goblena, vezenih, štrikanih i heklanih prekrivača, stolnjaka, miljea, zatim tkanica  kao i djelova  šestanske i spičanske narodne nošnje, odjevnih komada od žuke, šerpi, drvenih kolijevki starih preko stotinu godina“, podsjetila je naša sagovornica.

Najstariji eksponat, po riječima Rabrenović, bio je ručni rad  koji je u Bar donijela odiva iz Skadra 1885. godine.

Članicama Udruženja je, tokom proslave Dana nezavisnosti, Turistička organizacija Bar ponudila zanimljiv vid saradnje.

„Data nam je prilika da napravimo sendviče za pripadnike službe obezbjeđenja koncerta Zdravka Čolića, a da zauzvrat dobijemo novčanu nadoknadu. Mi smo to iskoristili  i povećali svoj budžet.  Isto tako, pripremili smo slana peciva za učesnike nedavno održanog Omladinskog košarkaškog turnira koji je bio humanitarnog karaktera“, kazala je Rabrenović dodajući da svaku akciju NVU Žene Bara prati i kutija za dobrovoljne priloge.

Rabrenović podsjeća da Dragan Gašo Radmilović čeka na transplataciju bubrega, a sedmogodišnjoj Mariji Šćekić, sa teškim oštećenjem sluha, predstoji zahtjevna operacija u Beogradu. Prikupljena su određena sredstva ali nisu dovoljna, pa Jasmina apeluje na Barane da pomognu sugrađanima.

Među značajnim aktivnostima “Žena Bara”,  Rabrenović  ističe učešće i izlaganje njihove predsjednice Ljiljane Vujović na panelu „Kako pobijediti siromaštvo?“, održanom u Podgorici.

„Sve što radimo radimo srcem i uvijek ćemo inicirati i podržavati humanitarne akcije, ali  ništa ne bismo mogli da postignemo bez pomoći velikodušnih ljudi u koje vjerujemo i koji nam vjeruju“, zaključila je Jasmina Rabrenović.

The post Brojne aktivnosti osvjedočenih humanitarki first appeared on BARinfo.

“To su bili higijenski paketi i namirnice koje se ne kvare, naglasak smo dali na grijalice. Vidite kako je kod nas hladno, pa možete onda zamisliti kako je u Ukrajini. U subotu je naša članica Aleksandra Kosović sa suprugom svojim kombi vozilom kontingent povezla u Podgoricu”, kaže Rabrenović. Istakla je da je svaka akcija pomoći dotakne, a ova ju je “podsjetila na neke ružne dane koje smo i mi imali”.

“Sjećam se zemljotresa 1979. kada su nam stizali upravo takvi kontingenti pomoći. Sjećam se rečenice koja se tada najčešće uptrebljavala, a to je:’Solidarnost cijelog svijeta sa narodom Crne Gore’”, podsjeća naša gošća i kaže da su  iz solidarnosti, narodu Ukrajine poslali koliko su mogli.

U ovom NVU u toku je akcija pomoći majci koja je prije nekoliko dana doživjela tragediju. Preminuo joj je sin.

“Od nas je traženo da joj platimo kiriju za jedan mjesec i mi smo to učinili. Da li će to biti i dalje, vidjećemo”, kaže Jasmina.

Velike količine namirnica se troše za pripremu 250 obroka, koji se u Narodnoj kuhinji svakodnevno pripremaju. Tu su i paketi koje, s vremena na vrijeme, dijele ljudima koji nijesu na obroku, već ih na taj način pomažemo. I u Udruženju postoji strah zbog najnovijih dešavanja u Ukrajini, sankcija i nestašica koje se predviđaju.

“Ali, kod nas je neizvjesnost od prvog dana od kada postojimo, jer ne znamo do kada će biti donacija, a samim tim ni kako ćemo raditi. Toga smo se plašili i prije dvije godine kada je počela korona. Međutim, tada su ljudi velikog srca doniriali i više nego prije”, s ponosom ističe Jasmina i izražava nadu da će tako biti i sada.

Osim donacija, vrijedne žene u Narodnoj kuhinji i na druge načine pokušavaju da doprinesu, pa tako za sjutra pripremaju ketering za 15 osoba za Biznis Centar Bar, a 15. marta za još 35, takođe za ovaj centar. I na taj način dolaze do prihoda.

“Ekipa RTCG danas snima emisiju o Baru, a ‘Žene Bara’ će u priči o kulturi i tradiciji učestvovati kroz hranu. Pripremili smo dosta jela: (japrake, raštan, kobasice, riblju čorbu, domaći hleb, pite, pulaćiju, priganice, fugacu, tespište, gurabije, urmašice)…”, kaže Jasmina i posjeća da su upravo razmjenjujući stare tradicionalne recepte na facebooku, počele da se druže i tako su i došle na ideju da osnuju udruženje.

Povodom Osmog marta predsjednica SO Bar mr Milena Božović je, u znak zahvalnosti, pozvala članice ovog udruženja na svečanu večeru, koja će biti večeras u restoranu “Izvor” u Sutomoru.

”Biće to prilika da se bolje upoznamo, družimo i dogovorimo o nekim daljim akcijama”, kaže Rabrenović.

Vrijedne kuvarice u Narodnoj kuhinji danas  spremaju pileće pohovane šnicle, pire krompir i kupus salatu.

Iz knjige Milice Kovačević “Kroz brvačke pinjate”, Jasmina je danas pročitala recept za pripremu Fugace, naglasivši da je to jelo koje se priprema za prvi dan Uskrsa.

Na kraju razgovora Jasmina se zahvalila slušaocima Radio Bara, jer su, ističe, primijetili reakciju nakon početka emitovanja ove rubrike. Zahvalila se divnim ljudima iz Bara, Crne Gore i regiona koji pomažu i koji će i dalje, nada se, donirati, kako se kuhinja ne bi zatvorila.

”Kao ljudi smo dužni da pomognemo jedni drugima. Ne voli se samo srcem i riječima, već i djelima, a mi ta djela osjećamo. Svakome od nas znači lijepa riječ i pružena ruka, a ljudima u nevolji, koji su bolesni, koji  nemaju za hranu, ta pružena ruka je i te kako važna. Ja sam zaista srećna i ponosna što živim u ovom gradu i što sam svjedok ovolikom dobročinstvu, brojnim donacijama i dobrim djelima koje čine njegovi građani”, naglasila je profesorica  Jasmina Rabrenović, članica NVU “Žene Bara”, gostujući u rubrici Radio Bara, “Žene Bara kuvaju za vas”.

The post NVU Žene Bara u akciji za pomoć stanovništvu Ukrajine first appeared on BARinfo.

Pod vodstvom profesorice Jasmine Rabrenović i đakona don Damira Vrbešića, akcija se odvijala u dva dijela – prvi na imanjima, gdje su se najmlađi mogli upoznati sa raznim životinjama i biljkama, a drugi dio u restoranu hotela “Sea Fort”, gdje je likovnu koloniju za djecu i mlade vodila Branka Ćetković. 

Susret je započeo na imanjima Glavanovića i Zankovića, gdje su domaćini pokazali gostima kako izgleda porodično domaćinstvo koje se bavi stočarstvom i zemljoradnjom, a profesorica Jasmina Rabrenović je djeci govorila o životinjama i biljkama u prošlosti, konkretno o onima koje se pominju u Bibliji, ali i o korištenju hrane u savremenom svijetu. Don Damir Vrbešić je sa teološkog aspekta govorio o stvaranju i prirodi uopšte.

U restoranu hotela „Sea Fort“, Milica Leković i Tijana Đurović, članice NVO Šapice Bar, organizovale su predavanje na temu napuštenih životinja i prikazali rad NVO na njihovoj zaštiti. Djecu su upoznali i sa načinom pristupa napuštenim životinjama.

Uslijedila je potom likovna kolonija pod vodstvom Branke Ćetković. Djeca i mladi slikali su na temu “Biblija i stvaranje”, na osnovu onoga što su čuli i vidjeli tokom prvog dijela susreta.

“Zbog oduševljenja djece i roditelja ovom inicijativom, planiramo uskoro izlet do farme ‘Bašta Zeta’ kod Spuža. Oni organizuju besplatne edukativne radionice subotom o prirodi i baštovanstvu za djecu i porodicu i imaju svježe proizvode za podgoričke banke hrane i narodne kuhinje. Mjesto je bioraznolik prostor za floru i faunu prostora oko rijeke Zete, te će svi moći da nauče nešto o organskoj proizvodnji. Naravno, kao i svaki put do sada, sva zainteresirana djeca i njihovi roditelji, bez obzira na vjeru, naciju ili bilo kakvu drugu pripadnost, dobrodošla su na druženje i sticanje znanja“, rekao je don Dejan Turza, župnik Spiča i Sutomora, jedan od organizatora ovih ekološko-edkuativnih akcija.

Po njegovom mišljenju, „izraz stvaranje nadilazi značenje pojma priroda, jer je, prema enkliktici ‘Laudato si’, povezan s naumom Božje ljubavi, gdje svako stvorenje ima vrijednost i značenje“.

The post Ekološka i edukativna akcija za mlade Sutomora, Brca i Šušanja first appeared on BARinfo.

Slušaoci su bili u prilici da čuju kako se priprema tikvanik, specijalitet iz Sutomora. Jelo se pravi u vrijeme posta i obavezno je na trpezi za Badnje veče. Napomenula je da domaćice koje odluče da pripremaju ovo jelo, na pijaci obavezno traže tikvu saraćinku, jer nijesu sve tikve iste, zbog količine tečnosti, a ova je provjereno najbolja za pripremu tikvanika.

,,Autorka je recepte zapisivala onako kako su joj stare žene govorile. Kniga je pisana  arhaičnim jezikom, na kraju se nalazi rječnik sa objašnjenjima. U prvoj verziji je pokušala da knjigu prilagodi današnjem govoru, ali je vidjela da se mnogo izgubilo na autentičnosti i da ne bi imalo smisla. Mislim da je to naše veliko bogatstvo, i sam riječnik, a i recepti koji su nam tu dati. Uz recepte, ima puno interesantnih priča, odakle je jelo, ko ga je donio, iz kog kraja Evrope. Tako npr. tikva sarićanka ili stambolka, kako je još zovu, nosi naziv po Saracenima, borcima iz Krstaških ratova. Taj izraz je kod nas preokrenut u saraćinka”, istakla je naša sagovornica.

,,Današnji obrok za najugroženije u narodnoj kuhinji priprema se zahvaljujući donaciji jedne Baranke, u spomen svojoj preminuloj majci. Mi sada dobijamo dosta sezonskog voća (japanske jabuke, mandarine), daje onaj koji ima onome koji nema, ali je razlika kada ljudi dijele ono što imaju sa ljudima koji su u potrebi”, naglašava naša sagovornica.

,,Mi sa našim korisnicima dijelimo to što imamo – i slobodno vrijeme i brige i radosti koje se svakodnevno dešavaju. Zato i naglašavam da nam ljudi vrlo često doniraju kada je pomen nekom od preminulih članova porodice, ali i kada su radosni događaji: rođendani, svadbe, rođenje djeteta,”dodaje ona.

U NVU,, Žene Bara”ovih dana pripremaju paketiće za najmladje, a aktivno rade i na pripremi proizvoda koje planiraju da izlože na Bazaru, za koji se nadaju da će biti održan. Pozivaju sugrađane da  posjete njihov štand, gdje će biti izloženi suveniri, džemovi, likeri, a biće i kolača i tikvanika. Sredstva sakupljena od prodaje ići ce Narodnoj kuhinji.

“I prihod od knjige Milice Kovačević ‘Kroz Brvačke pinjate’, koja će se uskoro naći u prodaji, biće darivan Narodnoj kuhinji. Uvijek je tako bilo, da su se ljudi međusobno pomagali. Autorka je to pomenula u knjizi, pa otuda i naziv ,’Kroz Brvačke pinjate’, jer su i tada žene jedna drugoj pomagale, nosile su ‘pinjatice’ onima koji trenutno nemaju obrok za djecu i sebe. Pošto to Žene Bara i sada rade, autorka je odlučila da kompletan prihod od ove knjige pokloni Narodnoj kuhinji. A predstavljajuci recepte, što će svake srijede u jutarnjem programu Radio Bara  činiti neka od aktivistkinja ovog udruženja, održavamo tradiciju našeg kraja”, naglasila je profesorica  Jasmina Rabrenović.

The post Srijedom nova rubrika u jutarnjem programu Radio Bara – Žene Bara kuvaju za vas first appeared on BARinfo.