Prema riječima Jelene Boričić, direktorice JU OŠ „Kekec“ projekat je ostavio izuzetno pozitivan utisak na učesnike.

„Radionice koje su održane u okviru projekta „Budi internet genijalac“ u našoj školi ostavile su snažan utisak na učenike, nastavnike i roditelje. Kroz teme digitalne bezbjednosti, odgovornog ponašanja na mreži, ljubaznosti i empatije u komunikaciji, kao i hrabrosti da se zatraži pomoć, naši učenici su stekli dragocjena znanja i vještine koje će im pomoći da budu sigurniji, odgovorniji i samopouzdaniji u online okruženju. Posebno nas je obradovalo što su radionice bile interaktivne, kreativne i prilagođene uzrastu djece, koja su sa velikim entuzijazmom učestvovala u razgovorima, igrama i praktičnim primjerima. Na taj način, projekat je doprinio ne samo njihovom digitalnom obrazovanju, već i razvoju vrijednosti koje čine internet i društvo boljim mjestom“, kazala je Jelena Boričić ističući zahvalnost Fondaciji „Čini dobro” na ukazanoj prilici da škola „Kekec“ bude dio projekta „Budi internet genijalac”.

„Hvala vam što ste prepoznali našu školu kao partnera i omogućili da zajedno gradimo topliji, sigurniji i podržavajući internet prostor za sve nas. Radujemo se budućim prilikama za saradnju i zajedničke projekte“, dodala je Boričić.

Projekat „Budi Internet genijalac“ finansira Fond za inovacije Crne Gore kroz program za realizaciju edukativnih programa u oblastima pametne specijalizacije. Do sada je realizovano 18 radionica u: JU OŠ “Risto Manojlović” Kolašin,  JU OŠ “Aleksa Đilas Bećo”, Mojkovac i JU OŠ “Kekec” Sutomore.  U narednoj godini projekat će se  ralizovati u: JU OŠ “Radojica Perović”, Podgorica, JU OŠ “Njegoš” Cetinje i JU OŠ “Druga osnovna škola” Budva. Radionice sprovode edukatorke: Milica Gogić, Edukativni centar „Dvorište“, Zorka Vojinović, NVO Cortex i Marija Manja Jovović, Fondacija „Čini dobro“.

Edukativni program „Budi Internet Genijalac” razvio je Google u saradnji sa The Net Safety Collaborative i The Internet Keep Safe Coalition, a u Crnoj Gori ga realizuju Fondacija „Čini dobro“.

The post Budi Internet Genijalac realizovan u školi u Sutomoru first appeared on BARinfo.

Direktorka Osnovne škole „Kekec“ u Sutomoru, Jelena Boričić, gostovala je u emisiji “Mozaik”, gdje je sa mnogo entuzijazma i topline govorila o radu ove vaspitno-obrazovne ustanove, koja već više od pola vijeka njeguje znanje, kreativnost i zajedništvo.

“Kada govorimo o školstvu u Sutomoru, njegovi počeci sežu daleko u prošlost, ali zgrada u kojoj se danas odvija nastava čuva tradiciju dugu 55 godina. Više od pet decenija naša škola njeguje mladalački istraživački duh i temelji svoj rad na najplemenitijoj misiji –  vaspitanju i obrazovanju”, kazala je Boričić.

Kako ističe, škola stavlja dijete u centar svih svojih aktivnosti, vjerujući da su znanje, empatija i kritičko mišljenje temeljne vrijednosti koje treba da ih prate kroz život.

Povodom obilježavanja 55 godina postojanja, u školi je upriličeno prisjećanje na uspjehe i postignuća, kao i zahvalnost svim generacijama nastavnika i učenika koji su dali doprinos razvoju ove ustanove. Posebno su istaknuti sadašnji učenici koji, svojim znanjem i vještinama, potvrđuju da škola i dalje ostaje istinski „hram znanja, ljubavi i prijateljstva“.

Školu „Kekec“ trenutno pohađa 473 učenika, a o njihovom obrazovanju i vaspitanju brine 31 nastavnik. Prema riječima direktorke, škola širom otvara vrata djeci i roditeljima, njeguje otvorenu komunikaciju, međusobno poštovanje i stalnu saradnju. “Savjet roditelja ima važnu ulogu u svakodnevnom funkcionisanju škole, aktivno učestvujući u njenim aktivnostima, kroz donacije, zajedničke projekte i osluškivanje potreba djece”.

“Jedan od izazova sa kojim se suočavamo jeste očuvanje kvaliteta nastave u uslovima prostorne i kadrovske ograničenosti, kao i balansiranje između rastućih administrativnih obaveza i suštinskog pedagoškog rukovođenja”.

Uprkos izazovima, Boričić ističe da je nastavnički tim izuzetno posvećen i motivisan, a njena uloga, osim rukovođenja, jeste i da pruži podršku kolegama i učenicima. Kako kaže, potiče iz prosvjetne porodice, a ljubav prema učionici nosi još iz djetinjstva, što je utkala u svoj svakodnevni rad.

Direktorka Jelena Boričić poseban akcenat stavlja na brigu o emocionalnom i socijalnom razvoju učenika. U tom kontekstu, naglasila je značaj prevencije vršnjačkog nasilja. “Škola ozbiljno pristupa svakom obliku nasilja, a aktivnosti se sprovode kroz rad sa djecom, roditeljima i nastavnicima”. Vjeruje da se samo zajedničkim djelovanjem škole, porodice i šire zajednice može stvoriti bezbjedno i podsticajno okruženje za sve učenike.

Govoreći o saradnji sa institucijama, Boričić je istakla značaj podrške Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje kroz strateško usmjeravanje, finansiranje i obezbjeđivanje uslova za stručno usavršavanje nastavnika daje doprinos razvoju škola. Zahvaljujući toj saradnji, škola je nedavno dobila energetski efikasan sistem grijanja i hlađenja, vrijedan gotovo 250.000 eura, čime je riješen jedan od ključnih infrastrukturnih problema.

Stručno usavršavanje nastavnika, naglašava, proces je kojem se posvećuje posebna pažnja. “Naši nastavnici rado učestvuju na seminarima, obukama i konferencijama, i to ne samo na nacionalnom, već i međunarodnom nivou. Poseban fokus stavljamo na razvijanje digitalnih kompetencija, inkluzivne metode rada i strategije motivacije učenika u savremenom, digitalizovanom društvu”, pojašnjava Boričić, dodajući da kvalitet nastavnika direktno utiče na kvalitet obrazovanja.

Veliki uspjeh učenici škole „Kekec“ postigli su i u oblasti robotike. Tim Cyber10, koji čine učenici Stefan Đurišić, Milica Raković, Stefan Raković i Stefan Savićević, osvojio je prvo mjesto na državnom takmičenju i predstavljao Crnu Goru na međunarodnom takmičenju u Izmiru, u Turskoj. Iako nijesu osvojili medalju, samo učešće na ovakvom prestižnom događaju bilo je izuzetno iskustvo i veliki ponos za školu. Tim su pripremale učiteljica Dragana Aprcović i nastavnica informatike Vera Radović Pješčić, koje su, uprkos skromnim početnim uslovima, pokazale izuzetnu posvećenost i profesionalizam. Ove godine, tim je ponovo ostvario uspjeh – drugo mjesto na državnom nivou.

Jelena Boričić naglašava da ovakva takmičenja ne razvijaju samo tehničke i analitičke vještine učenika, već i timski duh, komunikacione sposobnosti i želju za istraživanjem.

“Obrazovanje nije samo sticanje znanja, već i oblikovanje vrijednosti i izgradnja ličnosti”,  poručuje Boričić uz zaključak da “škola može biti snažno i podsticajno mjesto za razvoj djeteta samo ukoliko postoji kontinuirana i iskrena saradnja svih aktera: nastavnika, porodice, zajednice i institucija.

The post Pedeset pet godina škole Kekec: Tragovi u učionicama i srcima first appeared on BARinfo.

Učenik osmog razreda OŠ “Kekec” Dušan Matović osvojio je treće mjesto , dok je Anastasiji Matović, takođe osmi razred, pripala specijalna plaketa. Njihova mentorka je profesorica Jelena Boričić.

Učenik osmog razreda OŠ “Anto Đedović”, Sergej Vukčević dobio je  specijalnu plaketu, a njegova mentorka je profesorica Ljiljana Milović.

Barski osnovci su jedini nagrađeni iz južne regije.

Danas su im, na prigodnoj svečanosti u prostorijama SUBNOR-a, dodijeljene diplome i pokloni, a organizatori su učenicima i njihovim mentorkama zahvalili na učešću i doprinosu literarnom takmičenju.

The post SUBNOR nagradio barske osnovce first appeared on BARinfo.

Pozdravljajući kolege, učitelje, nastavnike i profesore književnosti, direktorica Slavica Radević istakla je značaj teme, uz poseban akcenat na učešće prof. dr Popović „budući da je mnogo puta pokazala koliko je njena vizija jaka i dobra, inicirajući i realizujući brojne projekte koji su imali uspješnu implementaciju u sistem obrazovanja“.

Prof. dr Dušanku Popović je ideja da se bavi čitanjem okupirala jer je imala pristup svim segmentima obrazovanja, a nakon što je počela da predaje vaspitačima, ušla je u problematiku pripreme djece za savladavanje vještine čitanja.

„Nakon vaspitača idu učitelji koji djeci daju prve sistematske upute u ono što čitanje jeste, slijede predmetni nastavnici, pa profesori u srednjoj školi, gdje se očekuje da je postignut zavidan nivo čitanja. Međutim“, po riječima Popović, „vještinu čitanja, razvijanje strategije čitanja, sistemsko i sistematsko bavljenje čitanjem vidimo kao zadatak učitelja. Ipak, ima djece koja i nakon devetogodišnjeg školovanja ne umiju da čitaju, što je kulminiralo izuzetno lošim rezultatima iz čitalačke pismenosti na PISA testiranju“.

„Ukoliko bismo u obrazovnoj vertikali promišljali o čitanju i o tome koliko je to zahtjevna vještina, pomogli bismo djeci u njenom savladavanju. Mi odgovaramo na potrebe djece kojoj predajemo jezik i književnost. Imate alatke, prisjetite se toga i na taj način priđite nastavi“, poručila je Popović kolegama ističući i podatak da, ako se godinu dana nakon srednje škole ne zaposle i ne čitaju intenzivno, mladi ljudi gube pedeset odsto vještine čitanja.

„Nije slučajno ključna kompetencija cjeloživotno učenje“, kazala je Popović ukazujući na razlike između funkcionalnog čitanja i kritičkog koje se podvodi pod komunikaciju onoga ko je napisao tekst i čitaoca, a čiji je nedostatak, prema istraživanjima, evidentan.

„Direktori škola, takođe, imaju bitnu funkciju. Ako nema sinergije, ako smo sami, nemoćni smo. Profesionalni razvoj na nivou škole je veoma važan, u okviru tih aktivnosti može se uraditi niz analiza i doći do rješenja. Nama, prosvetarima, je to u prirodi jer mi nosimo luču, svijetlimo i tako će biti dok god radimo“, kazala je Popović, izrazivši uvjerenje da je sesija okupila upravo one koji tako promišljaju i koji sebe vide kao lučonoše.

Doc. dr Olga Vojičić Komatina u svom izlaganju je ponudila svojevrstan eksperiment koji je Kanjoša Macedonovića i vojvodu Draška povezao kulturnom shemom radi lakšeg razumijevanja šta to Kanjoš ne razumije u venecijanskoj i mletačkoj kulturi i zašto je vojvoda Draško i smiješan i tragičan u određenim momentima.

“Postoje načini da se Kanjoš i Draško približe djeci, da shvate da su obojica naši, da su vrjedniji od inostranih junaka, Vikinga ili kojih god, jer bi prvo trebalo da se uči svoje, pa da se upoznaje tuđe. Ne samo da su ovi likovi domaći, domicilni, već pripadaju domovini, te ih kao takve treba tumačiti a onda, kad znaju koje je to bogatstvo, ne samo u naraciji, već i u pojmanju kulture i prepoznavanju onog što je dobro u našoj kulturi, djeca mogu da formiraju kritička mišljenja. Kritičko čitanje budi intelekt”, smatra Vojičić Komatina.

Sve ovo prevazilazi priču o čitanju, o literarnom angažmanu i o svim djelima koje izučavaju, jer svako to djelo im služi da postanu misleći i dobromisleći ljudi.

“Neće se svi baviti književnošću, ali će oni koji su voljeli književnost zapamtiti Kanjoša, ’Gorski vijenac’, priče ‘Duga’, “’Imanje’…, pa će to primjenjivati na život i početi da se bune protiv nekih stvari, stvarati male ili velike revolucije, stvarati poeziju, a poezija i revolucija nikad jedna drugu nisu uspjele da zaustave. Boriće se za bolje sjutra, kojim god se poslom bavili”, zaključuje Vojičić Komatina.

Mr Dragan Marković navodi podatak da na globalnom nivou 80 posto učenika u školama nije motivisano za učenje. On podsjeća da je čitanje bilo problem i prije tridesetak godina, ističući da danas ne vole da čitaju ni studenti sa grupe Književnost na fakultetima, a kamoli učenici osnovnih i srednjih škola. Marković smatra da je neophodno savladavanje funkcionalnog čitanja kroz proces osnovnoškolskog obrazovanja, dok bi kritičko trebalo prenijeti na srednje i visokoškolske ustanove.

„Učenici, najprije, nemaju strpljenja za čitanje, a taj problem dolazi od nastavnika“, smatra Marković. Kada bi naši učenici u umjetničkom ili neumjetničkom tekstu mogli da nađu određene podatke i kad bi znali šta s njima da rade, mislim da bismo značajno unaprijedili obrazovni sistem. Buđenjem radoznalosti kod djece, objašnjavanjem da je vrijedno pročitati knjigu, učenjem tehnika čitanja, ohrabrivanjem da posao čitanja dovedu do kraja, omogućavanjem da biraju djela koja nisu u predmetnom programu (u skladu sa uzrastom), zahtijevanjem da sami biraju djela koja bi željeli da čitaju, na najbolji način ćemo ih motivisati za čitanje“, smatra Marković zaključujući da škola ima najveću ulogu u obrazovanju i vaspitanju, ali su i roditelji nezaobilazni faktor u sticanju navike čitanja kod djece.

Jelena Boričić se, govoreći na temu školske lektira u eri interneta, složila sa kolegom Markovićem da je neophodno savladavanje funkcionalnog čitanja kod djece, te se „služi svim poznatim i dostupnim metodama kako bi razvijala čitalačku pismenost u učionici i probudila ili održala ljubav prema pisanoj riječi“.

„U eri interneta, školska lektira i nastavnici se suočavaju sa izazovima i prilikama koji su donedavno bili nezamislivi. Tradicionalni način čitanja danas je neophodno prilagoditi dinamičnom i brzom internet okruženju. Pitanje je kako lektiru integrisati sa on line resursima, pritom unaprijediti obrazovni proces i podstaći učenike na kritičko razmišljanje, a ne na puko primanje informacija koje su svuda oko njih“, kaže Boričić, navodeći i dobre strane interneta, od toga da je „PDF izdanje nekog djela uvijek dostupno, uz to ne može da bude ‘debelo’, do nemogućnosti pravdanja na način ‘nisam imao knjigu’“.

Boričić je predstavila rezultate ankete na temu čitanja koju je sprovela među 49 učenika osmog razreda, a na koju je podstakao poražavajući podatak istraživanja u regionu da svaki sedmi učenik, za vrijeme pohađanja osnovne škole, nije pročitao nijedno djelo predviđeno lektirom. Anketa je pokazala da je motivisanost učenika da usvajaju nova znanja putem književnih djela isključivo vezana za dobijanje bolje ocjene.

„Učenici nemaju dovoljno razvijenu čitalačku kondiciju. Čitalačka pismenost im nije na zavidnom nivou, uz to veoma mali broj djece kritički pristupa čitanju“, zaključila je Boričić.

The post Prof. dr Popović: Razvijanje strategije čitanja je zadatak učitelja first appeared on BARinfo.

Poziv su dobili predstavnici Crvenog krsta Crne Gore,  UNICEF-a UNHCR-a Ministarstva prosvjete, Građanske alijanse, kao i predstavnici osnovnih škola južne regije u kojima djeca iz Ukrajine pohađaju nastavu .

Bar su na sastanku  „Razmjena iskustava sa djecom izbjeglicama iz Ukrajine“  predstavljale Ljiljana Milović,  profesorica u  OŠ „Anto Đedović“ (koja ima najveći broj upisanih učenika stranog porijekla na barskoj teritoriji), Jelena Boričić,  profesorica u OŠ „Kekec“ i predstavnica Crvenog krsta Bar,  Dušanka Dabović. One su podijelile svoja iskustva u radu sa djecom stranog porijekla.

Cilj sastanka je bio razmjena informacija i načina savladavanja prepreka među svim akterima uključenim u rad sa izbjeglicama iz Ukrajine. Bilo je riječi o važnim temama, kao što su : pristup obrazovanju – akteri podrške, kao i o vršnjačkom nasilju i prevenciji. 

U završnici sastanka, nakon sumiranja rezultata sa terena, izvedeni su zaključci i dogovoreno o unapređenju rada, daljem djelovanju i strategiji podrške, saopštila je Milović za Radio Bar i Bar Info.

Projekat „Podrška i zaštita najugroženijih izbjeglica djece i porodice u Crnoj Gori“ finansira UNICEF.

The post Predstavnice Bara na sastanku o radu sa djecom izbjeglicama iz Ukrajine first appeared on BARinfo.