„Iako je ljeto i sezona godišnjih odmora, za nas nema predaha. Naše aktivnosti odvijaju se tokom čitave godine. Sve one akcije koje sprovodimo i dalje teku svojom dinamikom. Naročito je to zastupljeno kod lica kojima je naša pomoć neophodna. Moramo stalno biti na raspolaganju i sugrađanima, ali i svima ostalima kada je to potrebno. Uvijek je bilo tako i uvijek će biti i ubuduće“ kaže Dušanka Dabović.

Briga o neformativnim njegovateljima je ogromna.

„Svako može biti neformalni njegovatelj. To su lica koja koja brinu o starijima. Evo već dvije godine taj program postoji kod nas. Svako može da nam se obrati za pomoć, a onda na scenu stupaju naše službe. Psiho socijalna podrška je jako važna. Njegovatelja ima puno, i njima treba pomoć. Mi se trudimo da ih na što bolji način podučavamo. Veliki je broj njegovatelja, a ima i onih koji i ne znaju da su to postali. Naše kancelarije su otvorene za svaki savjet, psihološku pomoć ili bilo što drugo“, dodaje Dabović.

A volonteri, kojih je u Baru sve više posebna su priča.

„Moram sa ponosom da istaknem te mlade ljude. Bez njih dosta toga ne bi bilo moguće. Nema veze što je sezona odmora, što neki i rade, na svaki naš poziv se ljubazno odazovu. Ove godine imamo i poletarce volontere, što je još jedan pokazatelj da ne treba da brinemo o budućnsti tog poziva. Volonteri su svakodnevno na terenu, sa njima svakodnevno radimo“, kaže Đurović.

Brojne su akcije, manje one vezane za solidarnost tokom ljeta, ali posla ima. Tako je i sa Centrom za njegu u zajednici. Takođe, važna je i sama obuka o prvoj pomoći.

„Prva pomoć je nešto na čemu smo redovno aktivni. Znate i sami šta sve može da se dogodi, ne samo u sabraćaju, već i na ulici, kada je potrebno pravovremeno pružiti tu prvu pomoć. Naše obuke su sveobuhvatne. Posebna pažnja je usmjerena na ovu problematiku, i zaista je ozbiljno shvatamo. Naš cilj je da svako domaćinstvo ima bar po jednu osobu obučenu za pružanje prve pomoći. U fokusu su edukativne radionice od predškolskog uzrasta do srednjeđkolskog. Na državnom takmičenju uvijek su naše ekipe među prvima, naglašava Đurović.

Spremaju se i za Svjetski dan prve pomoći sredinom septembra, tako da je poziv za sve zainteresovane koji žele da steknu ovo znanje stalno otvoren.

The post Za humanitarce nema odmora first appeared on BARinfo.

Opštinska organizacija Crvenog krsta Bar obilježiće 1. oktobar – Međunarodni dan starijih. Ovaj datum ustanovljen je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 1990. godine, sa ciljem da se poboljša položaj starijih lica u svijetu i da oni kao jedna značajna grupacija u društvu i dalje mogu da daju doprinos zajednici u kojoj žive.

“U Crvenom krstu Crne Gore i u Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta Bar dugi niz godina brinemo svakodnevno o starijim osobama. Ovaj datum za nas je prilika da istaknemo koliko crnogorsko društvo ubrzano stari. Ukupno stanovništvo treba da usmjerava svoje aktivnosti na način da se jačaju servisi koji mogu i trebaju da poboljšaju položaj starijih lica. Crvenom krstu se sve više obraćaju ljudi koji u svojoj porodici imaju stariju osobu, a nisu u mogućnosti da o njima brinu kako i koliko bi trebalo iz ekonomskih, socijalnih razloga i drugih promjena koje su nastale u našem društvu“, kazala je Zorica Crnčević, sekretarka OO Crvenog krsta Bar.

Kroz projekat “Inovativne usluge podrške za starije u zajednici” Crveni krst pruža podršku starijim osobama, ali i osobama sa invaliditetom. U Centru za njegu su angažovani socijalni radnik, dvije gerotnodomaćice i medicinski tim, koji brinu o 70 korisnika na gradskom i ruralnom području.

“Značajna usluga koja se pruža u Centru je podrška neformalnim njegovateljima, odnosno osobama koje brinu o svojim članovima porodice koji imaju zdravstvene probleme sa akcentom na demenciju. Takođe, volonteri Crvenog krsta jako su važni i pomažu u aktivnostima odlaskom na teren, obilaskom starijih korisnika i pri pomoći da starija lica obavljaju njihove svakodnevne aktivnosti. Kada govorimo o problemima ono što se pokazalo kao osnovni problem starijih ljudi jeste udaljenost, socijalna izolacija, samoća. Ovaj vid usluga i novina koju pruža Crveni krst Bar veoma ja značajna. Ono što mi njima pružamo jesu socijalne usluge i usluge iz zdravstvene zaštite. Imamo tim ljudi koji su stručni i koji pružaju savjetodavni rad i pružaju podršku. Ukoliko ti ljudi mogu da ostvare neko pravo iz socijalne zaštite, tu je naš socijalni radnik koji im daje savjete kako mogu ostvariti tuđu pomoć i njegu, prijaviti nasilje u porodici, ukoliko žele da preda papire za dom… Naš socijalni radnik povezuje korisnike sa institucijama, daje im savjetodavnu podršku, i obavi umjesto njih razgovore sa stručnim licima. Isto tako, medicinska sestra pruža usluge iz zdravstvene zaštite. Ove usluge vrše se i u našem Centru za njegu. Pozivamo sve sugrađane da provjere nivo šećer u krvi i krvni pritisak, da se posvjetuju sa našom medicinskom sestrom srijedom i petkom od 10-12 časova. Vrata su otvorena da dođu i provjere. Centar za njegu se nalazi u Ulici barskih logoraša 3A, pored Lovćen banke“, rekla je Dušanka Dabović, savjetnica u ovoj organizaciji.

Kako je Crnčević naglasila, korisnici usluga Crvenog krsta su većinom starija lica od 65 godina koja nemaju bliže srodnike, već žive sami u gradu, okolini ili na udaljenom seoskom području. Oni imaju apsolutnu brigu Crvenog krsta.

“Ne moraju da razmišljaju ko će im doneti namirnice, nabaviti ono šta im je potrebno, da li će dobiti ljekove ili uputi stići na vrijeme. Govorimo o 129 korisnika u okviru Crvenog krsta koji primaju različite usluge od usluga pomoć u kući, usluga socijalna radnika i medicinskog radnika, gerontodomaćica i volontera. Mi smo izuzetno ponosni na svoj rad, koji je dugogodišnji i trudimo se da svakodnevno unaprjeđujemo naše usluge i da povećavamo zadovoljstvo korisnika stvarajući ambijent da se ono što duže zadrže u svojoj prirodnoj sredini. Uvijek se trudimo, ne samo ovaj datum, već i mnoge druge da obilježimo zajedno sa njima kako bi na neki način dali doprinos da uveselimo nečiji život. To je misija čovjeka na ovoj zemlji” kazala je Crnčević.

Barska organizacija Crvenog krsta će Međunarodni dan starijih obilježiti u saradnji sa Crvenim krstom prijestonice Cetinje. Članovi njihovog Kluba za starija lica zajedno sa koordinatorom posjetiće barsku organizaciju, imaće priliku da se upoznaju i druže sa korisnicima, da se upoznaju sa našim gradom.

“Taj dan će zaista provesti lijepo, a biće uključeno oko 30 ljudi. Moram napomenuti da je značajan partner Crvenom krstu, u programu Briga o starijima i Pomoć u kući, Opština Bar. I nadamo se da ćemo u narednom periodu imati još veću podršku. Zaista, starija lica moraju da imaju podršku i pomoć, a mi moramo čuvati i njegovati njihove kapacitete. Svako zdravo društvo treba da koristi potencijal svojih sugrađana bez obzira na životnu dob. Mi se jako borimo protiv diskriminacije po osnovu starosti, a toga imamo, posebno kada je u pitanju zapošljavanje starijih osoba, moramo ispoštovati prije svega ljudsko dostojanstvo. Tokom cijele godine se zaista trudimo i naši korisnici imaju lijepe trenutke, posebno kad su im rođendani. Ni jedan korisnik taj dan ne provede sam, svaki rođendan naših korisnika bude obilježen na poseban način sa velikom pažnjom, tu su i torta i svjećice. Crveni krst Bar u saradnji sa Opštinom Bar i Crvenim krstom Crne Gore radi na stalnom unaprjeđenju usluga kada su u pitanju starija lica kako bi usluge bile što kvalitetnije i što bolje“, dodala je Crnčević.

Mlada Jelena Đurović, istakla je važnost i drugih aktivnosti.

„Jedna od neizostavnih i redovnih aktivnosti Crvenog krsta Bar je zdravstvena djelatnost. Posebnu pažnju posvećujemo prvoj pomoći. U septembru mjesecu obilježili smo i Svjetski dan Prve pomoći. Povodom ovog dana sproveli smo niz aktivnosti koje su imale za cilj edukaciju što većeg broja lica o značaju prve pomoći i prevenciji povrjeđivanja. Isto tako imali smo niz radionica sa učenicima osnovnih škola ‘Kekec’ i ‘Srbija’ i predškolskim grupama vrtića ‘Vukosava Ivanović Mašanović’. Radionicama je prisustvovalo 165-oro djece i 14 učiteljica/vaspitačica. Sprovedene su radionice Prve pomoći za djecu i odrasla lica izbjegla iz Ukrajine, kao i za djecu i porodice romske populacije. I u narednom periodu planiramo da sprovedemo obuke prve pomoći kako u svim vaspitno-obrazovnim ustanova, tako i za lokalno stanovništvo, institucije i organizacije, javna preduzeća. Statistika pokazuje da je 80% ljudskih života spašeno upravo od strane laika”, kazala je Đurović, uz napomenu da se njihova ekipa Prve pomoći sprema za smotru koju organizuje Crveni krst Crne Gore 16. oktobra, kada ce se obilježiti i Svjetski dan reanimacije.

Od 1. marta Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta Bar javila se 231 porodica sa 570 članova, od kojih je 189 maloljetne djece. Najčešće to budu majke koje su došle sa svojom maloljetnom djecom. Svakodnevno se javljaju nove porodice i lica. Ponekad to i budu izbjegla lica koja su došla u Baru prije par mjeseci, ali se sada tek javljaju usljed nedostatka sredstava. Osim pružanja humanitarne pomoći, Crveni krst svakodnevno licima pruža psihosocijalnu podršku, vrši usmjeravanje na nadležne institucije, pruža informacije o njihovim pravima i mogućnostima.

U Crvenom krstu neće zaboraviti domaće socijalno ugroženo stanovništvo.

“Ono što planiramo za sljedeću godinu, ukoliko bude prihvaćeno u Budžeta Opštine Bar, jeste podrška djeci iz socijalno ugroženih i romskih porodica. Planirali smo da organizujemo radionice sa njima u vidu pomoći pri učenju za djecu od 6-15 godina, učenje engleskog jezika, gdje će biti uključene osobe koje posjeduju certifikat, kako bi što bolje savladali engleski jezik i materiju koja ih čeka tokom osnovnog obrazovanja. Pored radionica, biće značajan i rad sa roditeljima i fokusiraćemo se na porodice koje se nalaze u socijalnom riziku, gdje je primijećeno nasilje u porodici, samohrane majke i druge pojave koje tište i negativno utiču na ukupnu porodicu“, kazala je Đurović.

U narednom periodu OO Crveni krst će razvijati sve servise, pogotovo timove za djelovanje u nesrećama.

“Biće nam potrebna podrška. Mi smo pomažući organ državi u humanitarnoj oblasti. Mi u Crvenom krstu osjećamo da ljudi nemaju dovoljno informacija o tome šta je to Crveni krst, koji su to poslovi Crvenog krsta, koliko je težak rad, koje su to ciljne grupe sa kojima se radi i da treba biti kompletna ličnost da bi mogli da radite taj posao. Zaista smo zabrinuti zašto imamo tako malo donatora kada je u pitanju obezbjeđivanje sredstava za nabavku hrane i higijene. To nas tišti. Pozivam ljude koji su u mogućnosti, koji imaju svoje stabilne firme. Dovoljno je da sami izvrše nabavku i da se dopremi određena pomoć Crvenom krstu. Mi znamo da u našem gradu postoji Narodna kuhinja, koja jako puno pomaže, gdje se kuvaju gotovi obroci i dijeli druga pomoć kako za odrasle, tako i za djecu. Zaista je tamo veliki broj korisnika. Jako je značajno da postoji takva vrsta usluge. Međutim, veliki broj naših korisnika ne koristi usluge Narodne kuhinje, već im je potrebna pomoć u hrani i higijeni i mogućnost da sami pripreme obrok. Poražavajuće je za Organizaciju Crvenog krsta da ne postoje privatni preduzetnici koji bi makar dva-tri puta godišnje odvojili određena sredstva, uplatili nekom prodajnom objektu i usmjerili Crvenog krstu, već ljudima koji su u potrebi i koji nisu korisnici drugih usluga gdje se pruža slična pomoć”, zaključila je Crnčević.

The post Barski Crveni krst – humanost na prvom mjestu first appeared on BARinfo.

RB/BI: Svjedočimo ratnim razaranjima u Ukrajini. Iako smo kilometrima daleko, moramo razmišljati globalno- pomoći, podržati. Crveni krst je i ovoga puta u misiji humanosti.

Crnčević: Naravno. Međunarodni pokret Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca je globalna humanitarna organizacija. Prati sve humanitarne katastrofe na svakoj tački naše planete, bez obzira da li su izazvane od strane prirode ili ih je izazvao čovjek, kao što je u ovom slučaju- teški oružani sukob koji se vodi na teritoriji Ukrajine. Radi opšte, a ne stručne javnosti, objasniću koja je uloga Crvenog krsta u ovoj situaciji. Vi znate da su i u prethodnom periodu, kada su se dešavale katastrofe- bilo da je bio rat u Aziji, Africi, zemljotresi u Hrvatskoj, Albaniji, poplave, sva nacionalna društva reagovala u skladu sa humanitarnom misijom. Po instrukcijama Međunardone federacije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca su sva nacionalna društva aktivirala žiro-račun i dala mogućnost slanja SMS poruka. U Crnoj Gori, posredstvom naša tri operatera, građani su u mogućnosti da putem SMS poruke, koja košta jedan euro, daju prilog ugroženom stanovništvu.

RB/BI: Počeli ste od 1. marta?

Crnčević: Tako je. Sva nacionalna društva su otvorila žiro-račun i pokrenula mogućnost dopirinosa putem SMS poruke. Važno je da se kaže da Crveni krst i Crveni polumjesec svugdje u svijetu prilikom obraćanja javnosti apeluju na sve zaraćene strane da se poštuje Ženevska konvencija, da se zaštiti stanovništvo, objekti gdje su civili, zdravstvene i obrazovne ustanove. Crveni krst je nezavisna, nepristrasna i neutralna humanitrana Organizacija, koja se ne stavlja ni na jednu stranu. Zato smo mi jedinstveni u svijetu, zato je naš pokret globalan u nastojanju da pomognemo svakom pojedincu i svakoj zajednici, bez obzira na kojoj strani se nalazi, a kada je u stanju potrebe. Mnogi naši sugrađani ne znaju- mi se nikada ne stavljamo ni na jednu stranu. Ono što je za nas najvažnije jeste ljudska potreba, zaštita ljudskog dostojanstva, života i zdravlja ljudi. I upravo zbog teških komentara koji su upućeni Međunarodnom pokretu Crvenog krsta, pa se to reflektuje i na nacionalna društva, je i apel Međunarodnog komiteta da se informiše javnost koja je uloga Crvenog krsta, da su za nas jednako značajne sve žrtve.

RB/BI: Da li je uloga Crvenog krsta i da pomaže ljudima koji kod nas stignu iz ratom zahvaćenih područja?

Crnčević: Da, naravno. Mi smo to već imali, nije to neka davna prošlost, kada je Crna Gora primila ogroman broj izbjeglica. Tako je i nastao Crveni krst, primajući izbjeglice iz Hercegovine u doba tursko- hercegovačkog rata. Nije tako davno bilo kada je Crna Gora primila preko 100.000 izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, zatim sa Kosava i Metohije. Zapravo, to su humanitarni zadaci Crvenog krsta, da uz pomoć Međunarodne federacije i Međunarodnog pokreta obezbjeđuje i prikuplja humanitarnu pomoć, pruža psihosocijalnu podršku, aktivira službu traženja (koja je izuzetno značajna kada su u pitanju ratovi, kada dolazi do razdvajanja porodice). Tada se preko Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, posredstvom naših nadležnih službi i instituacija, aktivira služba traženja, šalju se porodične poruke i na taj način se pruža podrška odvojenim porodicama. To zaista puno znači. Apel Međunarodnog komiteta je da se isključivo služimo važećim zvaničnim podacima, da se ne podgrijavaju strasti, da svako radi svoj posao, da se služimo istinom i činjenicama.

RB/BI: Veoma je značajna i uloga volontera. Jelena, šta volonteri u ovakvim situacijama treba da rade?

Đurović: Uvijek ističemo da je volontiranje oblik humanog ponašanja , pa su time naši volonteri osnovna snaga Crvenog krsta. Obučavamo mlade pružanju prve pomoći, motivisanju dobrovoljnih davalaca krvi, organizujemo akcije solidarnosti, obilježavamo značajne datume, sprovodimo razne edukativne radionice, kako u klubu tako i školama, vrtićima. Klub mladih volontera trenutno broji 63 člana koji su aktivni na mjesečnom nivou, a broj iz nedelje u nedelju raste. Primijetili smo da su srednjoškolci pokazali veliku zainteresovanost za priključivanje i veoma se radujemo kada spoznamo da mladi prepoznaju istinsku vrijednost. Naši sastanci se održavaju svakog utorka, ukoliko je potrebno i češće. Moram naglasiti da prije početka svake radionice sa volonterima govorimo o osnovnim princpima. Svaki volonter mora da posjeduje osnovno znanje o istorijatu i medjunarodnom humanitarnom pravu.

RB/BI: U kojoj mjeri mladi ljudi imaju izgrađenu svijest da je humano pomoći, koliko su spremni da žrtvuju slobodno vrijeme zarad viših ciljeva?

Đurović: Moram da pohvalim naše volontere, koji su izrazito profesionalni i uvijek na visini zadatka. Kada se vrate sa terena, ushićeni su, puni utisaka. Preko vršnjaka, profesora, društvenih mreža, saznaju za naš Klub koji trenutno broji 63 člana. Pod okriljem projekta „Inovativne usluge podrške za starije u zajednici“, 20 volontera obilazi 30 korisnika na nedeljnom nivou. Pružaju im psihosocijalnu podršku, za šta su obučeni, pomažu im oko sitnih kućnih poslova, nabavljaju im ljekove, namirnice… Korisnicima ostave broj telefona, ukoliko im bilo šta zatreba, da mogu da ih nazovu. Osim toga, kroz projekat „Briga o starijima“ koji sprovodimo u saradnji sa Crvenim krstom Italije, volonteri obilaze korisnike na ruralnom području. Poznato je da se stariji i mladi ljudi najbolje slažu, da vremešnim ljudima izuzetno prijaju mladi, da ih “vraćaju” u njihovu mladost. Volonteri su neprocjenjiva vrijednost naše Organizacije i društva. To smo vidjeli i u doba korone, kada se uključila “armija” volontera. Osim njih, jako je važno da se snaži i Organizacija Crvenog krsta kada su profesionalci u pitanju. Oni su glavni pokretači, motivatori, svojim primjerom treba da daju građanima do znanja kako ljudi treba da se ponašaju, šta su iskonske vrijednosti. Svi znamo da će ljubav i doborota spasiti svijest. To stalno govorimo. Svijet bi odavno propao da nema ljubavi, da nema dobrote. Upravo zato je još jasnije da mi posljednjih godina zaista prolazimo kroz težak period. Crveni krst je, nažalost, u stalnoj borbi i dokazivanju sopstvene uloge i značaja. Ima mnogo otrovnih strijela, a mi jednostavno nikada ne želimo da uzvraćamo istom mjerom.

RB/BI: Jelena, volonteri su angažovani i u pružanju prve pomoći. Imate česte obuke iz te oblasti… Kako se one realizuju?

Đurović: Na sastancima volontera se, prije svega, dogovaramo o planiranim aktivnostima, razmjenjujemo ideje, kroz edukativne radionice unapređujemo znanje, ali se i družimo. Upravo smo juče imali obuku iz prve pomoći. Trenutno pripremamo timove. Možemo se pohvaliti da je naša Organizacija izabrana da predstavlja Crveni krst Crne Gore u takmičenju iz prve pomoći, koje će se u maju održati u Subotici. Takođe, pripremili smo iznenađenje za naše sugrađanke povodom 8. Marta. Veoma je važno da sa mladima sprovodimo ovaj vid obuka i da znaju kako pravilno pružiti prvu pomoć- bilo da se nalaze u školi i da nekome od društva pozli, ili u situaciji da budu slučajni prolaznici prilikom nekog udesa… Crveni krst Bar takođe sprovodi obuke i za lokalno stanovništvo. Moram iskoristiti priliku da se, ako neko ima želju da nauči kako se pruža prva pomoć, svakako obrati našoj organizaciji. Obuke sprovodimo i u vrtićima i školama. Ukoliko nam mjere dozvole, nastavićemo i dalje. Prošle godine sprovodili smo obuku prve pomoći za najmlađe u vrtićima, koja je bila prilagodjena njihovom uzrastu. Na radionicama je prisustvovalo 335 djece i 21 vaspitačica. Moramo uvijek naglašavati značaj zdravstvene djelatnosti, kao jedne od aktivnosti koje sprovodi Crveni krst.

RB/BI: Na koji način pronalazite i uspijevate da animirate ove mlade ljude da vam se pridruže?

Crnčević: Ljudi se u Crveni krst zapošljavaju na osnovnu ljudskih osobina koje ih krase, i naravno, na osnovu poznavanja rada Crvenog krsta, privrženosti ovoj organizaciji. To su jedine preporuke, jedini kriteriji i ništa više ne dolazi u obzir. Crveni krst nije firma, kompanija koja može da podnese da u svojim redovima ima i nekoga ko će se zaposliti na ovakav ili onakav način. Mi smo mali kolektiv, svako mora da da maksimalan doprinos Organizaciji, a prije svega, mora u moralnom i ljudskom smislu, karakternim osobinama da odgovara znaku Crvenog krsta.

RB/BI: Imate li informaciju, iako je tek počelo, kakav je odziv građana, žele li da pomognu slanjem SMS poruka?

Crnčević: Nemamo. To radi Crveni krst Crne Gore. Oni daju redovna saopštenja, imaju svoj plan. To je žiro-račun Crvenog krsta Crne Gore. Crveni krst Crne Gore je u stalnom kontaktu sa Crvenim krstom Ukrajine, sa Međunarodnom federacijom i Međunarodnim komitetom koji je tamo na terenu. Međunarodni komitet, aktivisti i volonteri, stručna lica u okviru Međunarodnog komiteta, jedini imaju pravo da uđu na zaraćeno područje i niko ne smije dovesti u opasnost njihov život i njihovo zdravlje tokom služenja humanitarne misije. Oni se kreću na cijeloj teritoriji bilo koje zaraćene strane, spašavaju ljudske živote, spašavaju civilno stanovništvo. Izmještaju nastradale. Izuzetno težak, izuzetno odgovoran i, nadavse, human posao. Sve zaraćene strane zbog toga pozivaju Međunarodni komitet. U njegovoj je nadležnosti i da obavještava zaraćene strane da moraju da imaju human odnos prema zarobljenicima. Predstavnici Komiteta imaju dozvolu da ulaze u zatvore, razgovaraju sa zarobljenicima, vide kakav je odnos prema njima, da se prenose porodične poruke, obezbijeđuje ono što je potrebno.

RB/BI: Poštuje li se to?

Crnčević: Trebalo bi da se poštuje, u dovoljnoj mjeri se poštuje. Sada, kada su u pitanju ratovanja, tu se naravno dešava da države krše postulate Ženevske konvencije.

RB/BI: Šta znači kršenje Ženevskih konvencija?

Crnčević: Znači da ne bi smjelo da mete budu civilni objekti, medijske kuće, obrazovne i zdravstvene ustanove, infrastruktura koju je koristii civilno stanovništvo. Mete ne smiju da budu ona mjesta gdje borave i koje koristi civilno stanovništvo i stanovništvo koje ne učestvuje u ratu. Međutim, to je već neka druga priča. To teško može da se izbjegne. Vidjeli ste kako je bilo u Siriji, Iraku, Egiptu, Libiji… Vojna sila je suprotnost Crvenom krstu, ali Crveni krst je tu da ih opominje na Ženevsku konvenciju koju su sami potpisali. Ona propisuje da se štiti zdravlje ljudi, da se štiti život ljudi koji ne učestvuju u ratu, da se štite žene, djeca, stari, bolesni…

The post Crveni krst ne posustaje u širenju dobrote, pomoći i humanosti first appeared on BARinfo.