Očekuju da, sa završetkom izgradnje ekskluzivnog kompleksa “Amma Resort”, stranaca bude više, a kako Čanj i u tom kontekstu vide u budućnosti, za Radio Bar i Bar info, razgovarali smo sa jednim od najpoznatijih i najstarijih tamošnjih ugostitelja, Zoranom Zecom i njegovom kćerkom Jelenom, koja na najbolji način nastavlja porodičnu tradiciju.

“Da se vratim na početke. Čanj je nekada počinjao da ‘živi’ već u aprilu, kada su se ovdje održavale popularne Radničke sportske igre, što je bio podsticaj za nas, sve ugostitelje, da se dodatno dobro pripremimo, unaprijedimo ponudu i na najbolji način dočekamo glavnu turističku sezonu. Poslednjih godina toga nema, niti toliko turista kao nekada. Ova godina je specifična, jer su april, maj, jun, pa čak i prva polovina jula, podbacili. Specifična je i zbog toga što društvene i ekonomske prilike u svijetu nisu povoljne. Osim ratova, prisutna je recesija u Njemačkoj i svim drugim evropskim zemljama. Isključujem Poljsku, mislim da je to trenutno najstabilnija država u Evropi, i na sreću, imamo puno gostiju iz te zemlje koji vole Crnu Goru i dolaze u velikom broju, ne od ove godine, već unazad skoro dvije decenije. Najstandardniji gosti u Čanju su, uz Srbe, upravo Poljaci. Rusa je nekada bilo puno, sada ne, Ukrajinci dolaze iz određenih razloga, ali ne znam da li njih možemo svrstati u kategoriju ‘gosti’, jer većina ima stambene jedinice u svom vlasništvu na području opštine i države, i mnogi se, takođe, bave turizmom”, kazao je Zec, koji je kao jedan od razloga smanjenog broja gostiju naveo i radove na putu, od granice sa Hrvatskom do Budve, i na sjeveru, od Bijelog Polja prema Podgorici.

“Niko ne želi da sate i sate provodi u putu, i umjesto odmora, preživljava stres. Suvišno je govoriti o našim prirodnim ljepotama i potencijalima, to je evidentno i poznato. Gosti, posebno stranci, žele da odu i izvan Čanja, obiđu atraktivna mjesta i destinacije, a u tome ih onemogućavaju saobraćajne gužve. Nama je u takvim uslovima veoma naporno, jer svakodnevno idemo u nabavku do Bara, posebno od kraja jula do kraja avgusta, kada imamo puno tranzitnih gostiju. Godinama se priča o izgradnji brze ceste koja ne bi prolazila kroz naseljena mjesta i koja bi imala izlazne pravce. Dok se to ne uradi, biće ovako. Da ne spominjem željeznicu i da su brojni gosti otkazali dolazak zbog neredovnog željezničkog saobraćaja. Pojedini turisti su stigli vozom do Podgorice, pa tri dana čekali da preuzmu svoje automobile. U jednoj ozbiljnoj turističkoj zemlji, kakva bi mi trebalo da budemo, to ne smije da se dešava. Imamo puno toga dobrog i lijepog – raste ponuda, sve više imamo kvalitetnih ugostiteljskih objekata, hotela, privatnih apartmana, ali sve to bude anulirano i obezvrijeđeno zbog prateće problematike. Očekujemo u Čanju otvaranje velelepnog hotelskog kompleksa ‘Amma Resort’, koji će biti jedan od najljepših i najboljih u Crnoj Gori, a možda i najbolji (uz nekadašnju Bisernu obalu koja je, nakon privatizacije, renovirana i ima sve potrebne sadržaje). To je značajna ponuda, ali pitamo se što će biti sa infrastrukturom, vodom, kanalizacijom, strujom, o putu da ne govorim. Ukoliko se to ne riješi, stradaće svi koji se bave turističkom uslugom. Upravo ovakvi objekti bi trebalo da podstaknu rješavanje hronične problematike, jer od ovakvih hotela svi imamo koristi. Njihovi gosti su po pravilu visoko platežna klijentela koja dolazi kod nas, u naše objekte, država i opština ubiraju prihode, ali, na primjer, vode nema dovoljno ni sada, a što će se desiti kada bude stavljen u funkciju tako veliki objekat, sa ogromnim brojem smještajnih jedinica”, zapitao se Zec, koji je odao priznanje zaposlenima u barskom Vodovodu, jer su ovoga ljeta ulagali ogromne napore kako bi izbjegli restrikcije, u nepovoljnim uslovima zbog suše i izostanka obilnijih padavina. Istovremeno je upozorio da bazen za vodu, iz kojeg se snabdijeva Čanj, građen krajem šezdesetih, početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, ima kapacitet 800.000 litara vode, što ne podmiruje, smatra, ni sadašnje potrebe.

“To bi trebalo imati u vidu i razmišljati o izgradnji novog bazena i spajanju na regionalni vodovod. Trafostanica je dobro radila ovoga ljeta, nismo imali problema u napajanju električnom energijom, kao prethodnih godina. Pitam se da li je razlog tome smanjen broj gostiju ili nešto drugo. Kanalizacioni sistem je, takođe, dobro funkcionisao, nije se dešavalo izlivanje fekalija, ali sa svakom prvom, većom kišom, svjedočimo i tome. Strahujemo što će biti kada se priključi, i da li će uopšte moći, novi, veliki objekat o kojem smo govorili. Moje mišljenje, kao laika, jeste da nemamo kapacitete za to i da ćemo biti prinuđeni da gradimo novi kolektor. Sadašnji ispust rađen je, takođe, sedamdesetih godina, na dubini od 42 m, pitanje je da li je još uvijek tako i da li su sve cijevi u dobrom stanju ili su manje–više oštećene”.

Uprkos lošijem početku, sezona u Čanju trenutno je zadovoljavajuća i plaža je krajem avgusta, i sada, prvih dana septembra, još uvijek puna.

“Da, trenutno možemo reći da je broj gostiju solidan, a kako će sezona teći dalje, zavisi od vremenskih prilika. Dobro je da je pala kiša, zbog vode, nadamo se da nije otjerala goste, koji su pretežno iz regiona, najviše Srbije, zatim Poljske, Mađarske, Češke, Slovačke. Ove godine imamo znatno manje Njemaca, zbog, kako sam kazao, recesije, što potvrđuje sve veći broj onih koji zbog loše ekonomske situacije dolaze da žive kod nas. Imamo manje i Francuza, govorim o nama, manjim ugostiteljima, u Bisernoj obali ih sigurno ima više. Što se tiče cijena, na što se često reaguje, moram reći da barska rivijera, generalno, nije skupa. Čistoća i higijena, na što smo nekada imali primjedbe, održavaju se zahvaljujući velikim naporima Komunalnog preduzeća, jer znamo koliko je teško za njihove kamione da dva puta dnevno, po ovakvim gužvama, dođu u Čanj. Rad komunalaca treba pohvaliti, a za nas, sve ostale, je potrebna edukacija, jer nismo odgovorni i vaspitani kada je odlaganje smeća u pitanju. Dovoljno je vidjeti što more izbaci nakon juga. Neophodno je, možda, da bude malo više kanti, ne kontejnera, pored mora i šetališta. Nedostaje nam i ambulanta, ne samo Čanju, već i na Velikom Pijesku. Ona koja radi u Sutomoru, samo do 15 časova, gdje imamo, vjerovatno, 100.000 gostiju, ne samo da nije dovoljna, nego je takvo radno vrijeme nedopustivo. Da ne govorim ponovo o saobraćajnim gužvama i koliko je potrebno kolima hitne pomoći da dođu do Čanja, a imamo slučajeve utapanja, raznih zdravstvenih tegoba, rizičnih i po život, ne samo kod gostiju, već i mještana. Ne smijemo dozvoliti da ijedan život bude ugrožen”, naglašava Zec.

Jelena Zec je navela da su više puta imali hitne medicinske slučajeve, a da kola hitne pomoći nisu mogla brzo da stignu jer su bila na intervenciji u drugom kraju opštine.

“Nerazumljivo je da opština, koja se prostire na 600 km², sa 45.000 stanovnika, ima samo jedno vozilo za hitnu pomoć. Čestitam na nedavnom renoviranju prostorija, što jeste važno, ali mislim da se mora razmisliti i o ovoj činjenici. Čanj nije prostorno velik, ali ima ogroman broj kuća i ugostiteljskih objekata, turista, i predstavlja nam veliki problem to kada se neko razboli. Biserna obala ima svoju ambulantu, i ovoga ljeta, kada je pozlilo jednoj djevojčici, koja nije bila naša gošća, odvela sam je tamo, obezbjeđenje nas je pustilo, na sreću, i pružena joj je potrebna medicinska pomoć. Danas sam svjedočila u banci kada je jedna gospođa pala u nesvijest. Pozvali smo Hitnu pomoć, ali nam je rečeno da su kola sa ekipom na Virpazaru. Prošle godine smo imali tri smrtna slučaja na ovom dijelu obale, ovoga ljeta, koliko mi je poznato, utopio se jedan čovjek na Kraljičinoj plaži. Moramo razmišljati o tome i rješavati taj problem, jer svaki ljudski život je važan”, naglasila je Zec.

Poznati ugostitelji osvrnuli su se i na nedavni požar u Čanju, u kojem niko nije stradao, ali, razumljivo, vatrena stihija izazvala je uznemirenje i kod domicilnog stanovništva i kod turista.

“Situaciju je otežavao sjeverni vjetar. Dovoljno je bilo da ponese jednu šišarku i izazove požare na više lokacija. Ovo nije prvi veći požar ovdje. Sjetimo se onog iz 2017. ili 1998. godine, kada je bila ugrožena i trafostanica. Tada je izgorio jedan objekat, a ljudi su, kao i ovoga puta, dolazili da spavaju na plaži. Svaka čast vatrogascima i ljudima koji su pošli na lice mjesta i pomagali u gašenju vatre. Bilo je požara i osamdesetih godina prošlog vijeka, i još tada se pričalo o potrebi izgradnje puta Kufin – Čanj, čak je odrađeno idejno rješenje, ali od tada do danas, ništa od toga se nije realizovalo. Čuo sam da je raspisan tender, što je odlično, i znak nade da će se početi sa izgradnjom. Na prilazu Čanju ne mogu da se mimoiđu dva autobusa, kolaps se dešavao nekoliko puta, sudari, pa uviđaji koji traju, što uzrokuje prekid u saobraćaju i po dva sata. Dakle, požari, udesi, ozbiljni zdravstveni problemi kod pojedinih ljudi, a mi smo u blokadi. Jedan broj gostiju je, zbog požara, napustio Čanj, upravo u trenutku kada je krenuo špic sezone u avgustu”, kazao je Zoran Zec.

Jelena Zec je objasnila da su tokom požara svi gosti sa djecom bili sklonjeni na plažu, da su bili smireni, ali da je panika nastala kada su u srbijanskim medijima pročitali da se spremaju brodovi za evakuaciju.

“To je bio drugi dan požara, uslijedili su pozivi rodbine, panika i masovni odlazak. Naši gosti su ostali, bili aktivni i spremni da pomognu. U vrijeme požara radili su restorani, sve je bilo puno i funkcionisalo, ali tog kritičnog dana i nakon te vijesti, Čanj se ispraznio. ‘Kapa do poda’ za barske vatrogasce, ostaću suzdržana i neću komentarisati postupanje ostalih službi”, kazala je Zec, koja se osvrnula na još jedan hroničan problem u turističkoj privredi – nedostatak radne snage.

“Ne znam što se dešava sa mladim generacijama, koje, očigledno, ne žele da rade. Mi smo nekada svi radili sezonske poslove, iako smo izlazili i družili se. Danas to nije slučaj, da li su mladi ‘zaluđeni’ internetom i nekom vrstom posla od kuće, brzom zaradom uz što manje rada, ili je nešto drugo u pitanju, ali mi, ugostitelji, smo prinuđeni da radnu snagu uvozimo iz drugih zemalja. Kod nas je trenutno 90 posto uposlenih iz Srbije, koji dolaze da rade, kao i ostali radnici, najčešće posredstvom agencija. Uobičajeno, ima ponuda i iz Bosne i Hercegovine, a u poslednje vrijeme i iz udaljenih krajeva svijeta, indijskih i drugih zemalja. To je začuđujuće, tim prije što naša država pretežno živi od turizma. Problem jeste naći odgovarajući broj ljudi koji hoće da radi, ali isto tako problem postoji i u kvalitetu – naći stručan, profesionalni kadar, koji je spreman da odgovorno radi. Pritom, plate nisu niske, nego čak i više u odnosu na okruženje, ali primjetili smo da ni to više ne predstavlja podsticaj”, naglasila je Jelena.

Zoran Zec smatra da je teško naći radnu snagu iz Bara i okolnih gradova, i zbog saobraćajnih gužvi, nemogućnosti da se na vrijeme stigne na posao i vrati kući.

Generalno, primjetan je pad u kvalitetu usluge, kada je riječ o konobarima, trgovcima, koje u brojnim objektima odlikuje neljubaznost, nonšalantnost u poslu, nezainteresovanost, spora i neprofesionalna usluga.

“To je tačno, i ja, kao mještanka, sam to zapazila na drugim mjestima, ali takvo ponašanje nije karakteristično za Čanj. Mi se družimo, odlazimo jedni kod drugih, i uglavnom osoblje je kvalitetno i dobro radi svoj posao. U tom smislu, mogli bi reći da su odgovorni i poslodavci, koji bi morali da postavljaju standarde i zahtijevaju od zaposlenih profesionalizam. Kod određenog broja se to može postići, kod nekih ne, jer je radna etika stvari i lične kulture, vaspitanja. Možda se, upravo zbog nedostatka radne snage, i toleriše takvo ponašanje”, naglasila je Jelena Zec.

The post Plaže u Čanju pune i sa prvim septembarskim danima first appeared on BARinfo.