Delegaciju su predvodili predsjednici Đuro Marković i Đorđe Dabović. Oni su, zajedno sa brojnim učesnicima iz svih krajeva bivše Jugoslavije, odali počast čovjeku čije su ideje oblikovale modernu istoriju Balkana.

Kako je istaknuto, „obilježava se život Josipa Broza i njegov neizmjeran doprinos političkom, kulturnom i ekonomskom procvatu svih naroda i narodnosti bivše zajedničke države”. Posebno je naglašena Titova odlučna podrška davanju punopravnog statusa crnogorskom, bosanskom i makedonskom narodu – potez kojim je ispravljena istorijska nepravda iz 1918. godine, kada je Crna Gora anektirana od strane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

Pod njegovim vođstvom, narodi Jugoslavije doživjeli su svoj civilizacijski vrhunac. Danas se moramo osvrnuti na pozitivne aspekte tog vremena i težiti da ih primijenimo u savremenom društvu”, kazao je Đuro Marković.

U Kumrovcu su bile delegacije iz svih bivših jugoslovenskih republika, a veliki broj okupljenih, od mladih do najstarijih, živa je potvrda da ideali bratstva i jedinstva nisu zamrli, već se i dalje njeguju uprkos svim podjelama koje su uslijedile posljednjih decenija.

Obilježavanje Dana mladosti u Kumrovcu i ove godine je bilo mjesto susreta, sjećanja i zajedništva onih koji istinu o zajedničkoj antifašističkoj borbi i prosperitetu ne žele da prepuste zaboravu, ističu iz UBNOR-a Bar.

The post Predstavnici UBNORA Bara i Ulcinja na Danu mladosti u Kumrovcu first appeared on BARinfo.

On je, naime, jutros, s prvim zracima sunca, duž čitave Ulice maršala Tita, od logorskog spomen-kompleksa do Doma revolucije, ostavio 43 minijaturne biste maršala Josipa Broza Tita, nekadašnjeg predsjednika SFRJ, u spomen na isto toliko godina od njegove smrti.

Kako je naveo, figurice su tu “da ih uzme ko želi”.

The post FOTO: Duž Ulice maršala Tita ostavljene 43 njegove biste u spomen na Dan mladosti first appeared on BARinfo.

S ove istorijske distance gledajući, bio je to istinski kraj jedne etape života poslijeratnog Balkana, kraj čvrstog vjerovanja u nepogrešivost neprikosnovenog lidera južnoslovenskih naroda i narodnosti, čovjeka koji je bio na čelu države i partije gotovo četiri decenije, “druga i vođe”.

Između Tita i Jugoslavije, i u samoj zemlji i van nje, stajao je znak jednakosti. Tito je bio prva stranica bukvara, slika na zidu u državnim i opštinskim kancelarijama, osoba čija se nije poricala i koja je pokretala državu da se digne na noge, “velikan i građanin svijeta koji neće umrijeti”… A umro je toga dana u 15:15.

I Bar je, kao uostalom i svi gradovi zemlje, tu vijest dočekao s nevjericom i u suzama, dosta njih i u strahu “šta će biti poslije”. Djeca su tog popodneva vraćana sa igre kući, radnje su zatvarane, vladala je kolektivna žalost, sve je bilo ispod glasa. Uslijedile su specijalne emisije i reportaže, dokumentarni filmovi o njegovom životu i mučne scene kolektivnog plača nakon što je prekinuta utakmica Hajduk – Crvena zvezda, završena pjesmom “Druže Tito, mi ti se kunemo”. Pjesma kao lijek protiv očaja, balkanski omiljeni specijalitet.

Sve svjetske agencije prenijele su kao hitnu vijest o smrti, a u Jugoslaviji je proglašena sedmodnevna žalost.

Narednih dana, u školama je upriličeno pisanje sastava na temu “Tito”, uz adekvatna predavanja, a u Domu kulture organizovane počasne straže pored Titove fotografije. Za tu privilegiju birali su se najistaknutiji pojedinci.

No, život je nezadrživo tekao naprijed, i teška atmosfera je, prirodno, posustajala. Iščekivao se trenutak, kako se govorilo tada, “najveće sahrane u istoriji” – 8. maja 1980. okupilo se 218 delegacija iz 126 zemalja. I Barani su sve pomno pratili preko TV-a, gotovo da nije bilo nikoga na ulicama za vrijeme sahrane.  

Parola “I poslije Tita – Tito”, mudro smišljena da se koncept nastavi, funkcionisala je nekoliko godina, sve do kraja osamdesetih. Štafete su se i dalje nosile njemu u čast, samo su se davale predsjedniku SSOJ, čak je 1985. naš grad određen da na stadionu JNA učestvuje u sletu za Dan mladosti.

Tih osamdesetih, građani Jugoslavije su stajali mirno svakog 4. maja u 15:05, u vrijeme Titove smrti, a ekskurzije su pohodile Kuću cvijeća, mjesto gdje je sahranjen. Ni ekskurzije barskih osnovaca, nakon osmog razreda, nisu bile izuzetak.

Danas, 43 godine kasnije, polarizovana su mišljenja o tome kakav je Tito uistinu bio, i koliko je i šta uradio za balkanske krajeve. I više nego o bilo kome, mišljenja su različita.

Potpuno drugačija nego u danu o kome je “Zabranjeno pušenje” ispjevalo stih “stade jedna nedjelja da se nastavi maj”.

The post I bi jednom četvrti maj first appeared on BARinfo.

“Crnogorsku delegaciju činili su predstavnici UBNOR-a iz Podgorice, Cetinja, Bara, Danilovgrada… Bilo je više hiljada posjetilaca, a u ime crnogorske delegacije govorio je generalni sekretar UBNOR-a Dragan Mitov Đurović. Jedan od govornika bio je i bivši hrvatski predsjednik, Stipe Mesić“, kazao je za Radio Bar i Bar Info predsjednik UBNOR-a i antifašista Bara, Đuro Marković.

“Na skupu je bilo nekoliko hiljada ljudi. Bila je to i prilika da se podsjetimo lika i djela nekadašnjeg ratnog komantanta i doživotnog predsjednika Jugoslavije i vremena u kome su svi narodi bili jednaki, imali mir i sigurnost”, kazao je Marković.

The post Predstavnici UBNOR-a i antifašista Bara u Kumrovcu first appeared on BARinfo.

Članovi UBNOR-a i antifašista Bara ne zaboravljaju važne datume. U subotu ujutro za članove i simpatizere organizuju prevoz autobusom do Jablanice, gdje  će biti održana centralna svečanost povodom 77 godina bitke za ranjenike.

“U Spomen domu u Jablanici biće otvorena izložba posvećena trinaestojulskom ustanku”, kazao je Marković za Radio Bar i Bar Info. On dodaje da će ovom događaju prisustvovati udruženja iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Makedonije i Crne Gore.

“Nakon polaganja cvijeća i prigodnog programa, predviđen je prijem kod načelnika opštine Jablanica, Seada Đulića”, kazao je Marković.

On je najavio i da će u ponedjeljak, 9. maja, povodom Dana pobjede nad fašizmom, delegacija UBNOR-a i Opštine Bar položiti cvijeće na spomen ploču u Domu Revolucije.

The post Godišnjica smrti Josipa Broza i brojne aktivnosti UBNOR-a first appeared on BARinfo.

Ovaj praznik slavio se skoro 60 godina, sa radošću su ga mnogi iščekivali i proslavljali, mada su posljednjih deset godina tog perioda Jugoslaviju činile samo dvije članice – Srbija i Crna Gora. Ona velika Jugoslavija ostala je za mnoge koji su u njoj živjeli simbol bratstva, jedinstva, sloge, ljubavi….

U anketi za Radio Bar i Bar Info smo pitali naše starije sugrađane kakva ih sjećanja vezuju za Jugoslaviju i zamolili da uporede svoj način života tada i sad, a mlađe da li i odakle imaju saznanja o SFRJ i njenom doživotnom predsjedniku Josipu Brozu Titu, čija je ulica nedavno, više od 50 godina od otvaranja, dobila info-tablu sa likom istorijske ličnosti kojoj je posvećena.

N.L. (64): “Gledano iz ove perspektive, u tom vremenu kad sam živjela, znalo se svemu reda… Bilo je društvo uređeno, socijalno i statusno zapošljavanje, stanovi, obrazovanje, zdravstvo, sve je bilo na nivou i sve je bilo kako treba. Bila je zemlja u razvoju, velika država u kojoj se mogao i naći posao i školovati i sve je imalo svoj red. Danas  ima dosta pozitivnih, ali i negativnih stvari. Kad gledam ovo stanje, upoređujući sa prethodnim, sve više težim nečemu što je prije bilo”.

D.B. (18): “Čuo sam za Jugoslaviju, to je bila država sastavljena od današnjih šest nezavisnih republika. Josip Broz Tito je bio na čelu te države kao predsjednik. Dosta stvari vezano za Jugoslaviju sam čuo od svojih ukućana, a i u osnovnoj školi smo dosta naučili o tome”.

M.Š. (40): “Posljednji sam Titov pionir, iz priča mojih roditelja znam da je tada bilo jako lijepo i dobro vrijeme, da se jako lijepo živjelo… I novac, plate, to je sve bilo okej… Jedno mirno i lijepo vrijeme, za razliku od ovog današnjeg. Današnje i vrijeme u tadašnjoj Jugoslaviji ne može da se uporedi nikako”.

J.D. (45): “Lijepo je bilo, jako lijepo. Ljudi su se više družili i više voljeli nego danas. Velika je razlika, interes je veliki preovladao. Ljudi se više ne druže zbog druženja, nego zbog interesa… Nažalost“.

A.A. (17): “Josip Broz Tito je bio tajni agent Rusije. Kasnije je zavladao Jugoslavijom i bio jedan pošten čovjek. Pročitao sam to”.

K.I. (46): “U svakom slučaju, bolje je bilo nego danas, bolje su imali uslove za život, bolje je bilo za mlade kad završe fakultet, radili su taj posao koji treba da rade. Danas mladi idu iz naše države. Čovjek je bio sigurniji, život je bio stabilniji, sve je bolje bilo. Tada je bilo dobro, ali mislim da će opet biti bolje, nadamo se da će biti bolje”.

N.M.(43): “Bilo je super, bilo je slobode, bilo je para, bilo je svega i svačega, ali toga više nema. Ovo sad je propast i nula”.

Dž.S. (17): “Čuo sam za Jugoslaviju, znam da je to bila Savezna Federativna Republika, koja je činila savez od naših država sa Balkana i znam da je Josip Broz Tito bio njen predsjednik. Učili smo to, naravno, kroz časove istorije u osnovnoj školi… U srednjoj malo manje, ali najviše sam o tome saznao od mog đeda koji je bio član Titove vojske”.

J.V. (45): “U to vrijeme sam bila mala, ali ono čega se sjećam je da smo živjeli opušteno nekako, da nismo zaključavali vrata, da je moglo svuda da se putuje, da je sasvim drugačiji bio ambijent nego što je, recimo, danas. Mi smo tada, 29. novembra, imali određene svečanosti, pa onda i za Titov rođendan, 25. maja. To je tek bio poseban događaj, posebna sreća, radost, pjesme, igra, zabava, baš lijepo vrijeme. Taj duh stare Jugoslavije se i dalje donekle osjeća. Međutim, sasvim je drugačije, postoje određene barijere, ali trudimo se posllednjih godina da svi skupa doprinesemo tome da se te barijere uklone.

Sudeći po anketi, mladi znaju za Jugoslaviju uglavnom sa časova istorije i od roditelja, dok se stariji sa nostalgijom prisjećaju srećnog vremena provedenog u zemlji koja je rođena 29. novembra, prije 78 godina, i koje, nažalost, više nema.

Drugo zasijedanje AVNOJ-a održano je 29. i 30. novembra 1943. godine i na njemu je donijeta odluka da se Jugoslavija izgradi na federativnom principu, pod vođstvom samo jedne stranke – Komunističke partije Jugoslavije.

Odlučeno je i da se budućoj Jugoslaviji pripoje teritorije koje su na kraju Prvog svjetskog rata ostale u sastavu Italije (Istra, Zadar, Slovenačko primorje, Julijska krajina i druge), te da se formira Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije koji je imao izvjesna svojstva Vlade, a oduzeta su zakonska prava jugoslovenskoj vladi u izbjeglištvu, zabranjen je povratak u zemlju kralju Petru II Karađorđeviću, do kraja rata. Funkcija predsjednika “prve vlade” nove Jugoslavije povjerena je Titu.

Na dvogodišnjicu zasijedanja u Jajcu, 29. novembra 1945, dotadašnja Demokratska Federativna Jugoslavija preimenovana je u Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju, što znači da je monarhija i formalno oborena.

Prema tadašnjem Zakonu o državnim praznicima, proslavljao se dva neradna dana, uz svečane akademije u glavnim gradovima republika bivše države, počasne plotune, a 1964. godine ustanovljena je i nagrada AVNOJ-a.

Savezna skupština Savezne Republike Jugoslavije SRJ ukinula ga je 14. novembra 2002.

The post Anketa: U susret 29. novembru, nekadašnjem Danu Republike first appeared on BARinfo.