Strahinja Đorđević se u ime „Zelenog talasa“ zahvalio svima koji su učestvovali u akciji, ističući da su organizatori zadovoljni njenom realizacijom i odzivom građana.

„Veoma smo zadovoljni realizacijom akcije u Baru i odzivom svih koji su nam se pridružili. Posebno zahvaljujemo našem lokalnom partneru, kompaniji ‘Luka Bar’, kao i predstavnicima institucija, nevladinog i biznis sektora, volonterima i građanima koji su svojim učešćem podržali ovu inicijativu. Gradska plaža izabrana je kao prepoznatljiva i dostupna lokacija koja je direktno povezana sa temom očuvanja obale i prostora koji svakodnevno koristimo. Cilj akcije nije bio da ukažemo isključivo na količinu otpada na ovoj lokaciji, već prije svega da kroz zajedničku aktivnost skrenemo pažnju javnosti na značaj očuvanja naših prirodnih resursa i odgovornog odnosa prema životnoj sredini. Vjerujemo da upravo ovakve akcije, koje okupljaju različite djelove zajednice, doprinose tome da briga o prostoru u kojem živimo postane zajednička i kontinuirana obaveza“, kazao je Đorđević.

Pozivu za učešće su se odazvali predstavnici „Luka Bar“ AD, DOO „Kalamper“ i DOO „Možura“, kao i članice NVU „Žene Bara“ i učenici Osnovne škole „Blažo Jokov Orlandić“.

PR DOO „Kalamper“ Sanja Peročević kazala je da ta kompanija redovno podržava aktivnosti usmjerene na unapređenje kvaliteta života u lokalnoj zajednici.

“Akciju koju organizuje ‘Zeleni talas’ smatramo posebno važnom, jer je čistoća naših plaža i cijelog grada odraz kulture i predstavlja lice koje pokazujemo svima koji dođu u naš grad. Bez čiste plaže nema ni kvalitetnog turizma. Smatram da upravo ovakvim potezima možemo doprinijeti podizanju svijesti o značaju adekvatnog odlaganja otpada. Nažalost, na ulicama i na plažama, posebno nakon završetka turističke sezone, možemo naći dosta otpada, a veoma je važno da naše plaže održavamo čistim“, kazala je Peročević.

Jovan Popović iz DOO „Možura“, regionalne kompanije koja upravlja otpadom na području primorskih opština, ocijenio je da su ovakve akcije posebno značajne za najmlađe.

„Smatram da sve počinje od predškolskog uzrasta. Ove akcije treba, prije svega, organizovati u osnovnim školama i na taj način podići svijest djece. Jako se teško mijenjaju navike i kultura, posebno na Balkanu i kod starijih osoba, ali, naše je da radimo na tome“, kazao je Popović.

On je podsjetio da je „Možura“ učestvovala u kreiranju časopisa „Eko bilten“, koji potpisuje profesorica Smiljana Vukićević, a koji je, između ostalog, posvećen edukaciji najmlađih o upravljanju otpadom.

“Akcenat je bio na deponiji ‘Možura’, a časopis predstavlja dobar vodič za predškolce i đake. Smatram da ovakva izdanja, uz podršku lokalne samouprave, koja je stala iza ove publikacije, mogu biti jedan od važnih načina za podizanje svijesti djece i mladih o značaju očuvanja životne sredine i pravilnog upravljanja otpadom”, smatra Popović.

Ovakve akcije, dodaje, treba da se održavaju češće kako bi Crna Gora opravdala prefiks ekološke države, a pohvalio je i napore zakupaca na Gradskoj plaži i DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar.

„Gradska plaža, u šta su svi koji su učestvovali u akciji mogli i da se uvjere, je izuzetno čista. Što se tiče prikupljenog otpada, tu je najviše opušaka, čepova od boca, plastične ambalaže…“, naveo je Popović.

Iz “Luka Bar” AD navode da su učešćem u ovoj akciji dali konkretan doprinos očuvanju životne sredine i uređenju prostora koji svi dijelimo.

“Pored učešća zaposlenih prilikom čišćenja, Luka Bar pružila je i podršku realizaciji ove akcije, potvrđujući opredijeljenost kompanije da bude dio inicijativa koje doprinose čistijem i ljepšem Baru”, naveli su u saopštenju.

Doprinos akciji dale su i članice NVU „Žene Bara“. Predsjednica udruženja Ljiljana Vujović kazala je da rad „Zelenog talasa“ prate od njegovog osnivanja i da su željele da podrže aktivnosti kojima se daje doprinos očuvanju životne sredine.

„Svakom građaninu Crne Gore, a posebno nama koji živimo u primorskim opštinama, imperativ treba da bude čistoća plaže, jer je to ogledalo jednog grada. S obzirom na to koliko su ‘Žene Bara’ posvećene svim vrijednostima Bara kao sredine i zajednice, bilo je sasvim logično da se pojavimo i podržimo jednu ovakvu akciju“, kazala je Vujović i dodala da volonterke ovog udruženja i inače učestvuju u akcijama čišćenja plaža.

Prema mišljenju Vujović, najveća vrijednost ovog događaja je to što se pozivu odazvao veliki broj đaka.

„Kao što ističemo da se empatija uči od malih nogu i da se djetetu usađuje ta vrijednost, tako i ovu vrijednost možda treba još više njegovati. Jer, tek onda kada naučimo da čuvamo opšte dobro, da očistimo prostor oko sebe, možemo očekivati da nam pogled, duša i biće, sve ono što nosimo u sebi, bude čisto“, zaključila je Vujović.

U akciji su učestvovala i 32 člana Učeničkog parlamenta Osnovne škole „Blažo Jokov Orlandić“. Nastavnica engleskog jezika Marina Pekić ističe da ova škola svake godine obilježava 20. septembar, dan kada je Crna Gora proglašena ekološkom državom.

„Prošle godine smo imali akciju sadnje maslina u dvorištu škole, a ove godine imamo u planu slične aktivnosti u saradnji sa Ekološkom sekcijom. Kako se ne bismo ograničavali samo na sadnju, odlučili smo da budemo dio i ove akcije, sa ciljem podizanja svijesti o značaju čuvanja naše sredine, posebno plaža, koje svi koristimo. Važno je da srednjoškolci i učenici starijih razreda osnovne škole budu u što većoj mjeri dio ovakvih događaja, jer oni predstavljaju uzor novim generacijama. Kreće se od malih koraka i vjerujem da upravo ovakvim akcijama učimo djecu da neke stvari drugačije rade“, navela je Pekić.

U Osnovnoj školi „Blažo Jokov Orlandić“ redovno se obilježava i Dan planete Zemlje, a prošle godine je tim povodom napravljen veliki edukativni pano koji je postavljen u holu škole. Pekić kaže da učenike najviše interesuje tema zagađenja životne sredine.

„Uticaj zagađenja na naše fizičko zdravlje tema je o kojoj najviše žele da saznaju. Potenciraju i temu reciklaže i naša škola razmatra postavljanje reciklažnog ostrva u dvorištu“, zaključila je Pekić.

Učenica devetog razreda Maša Lazović kazala je da je i ranije učestvovala u sličnim akcijama.

„Za mene je ovo bilo jedno jako lijepo iskustvo. Sakupili smo razni otpad, najviše plastike, metala, papira i flaša. U našoj školi svake godine imamo veliki broj aktivnosti na temu ekologije i svjesni smo koliko je važno da nam okolina bude čista“, navela je Lazović.

Njena školska drugarica Mia Golović kazala je da je na plaži bilo različitih vrsta otpada.

„Ovo je bila jako lijepa akcija. Na plaži smo zatekli raznovrstan otpad, karton, flaše, opuške i mnogo stvari koje ne bismo trebali da ostavljamo za sobom. Nadam se da će i narednih godina biti organizovane ovakve akcije i vrlo rado ću se odazvati“, kazala je Golović.

Za Vanju Sjekloću akcija je bila i zabavna, a posebno mu je drago što je dao doprinos čistoći grada.

„Volio bih da u školi govorimo više o ekološkim temama. Najveći problem je način na koji se ljudi ophode prema prirodi. Naša priroda je lijepa i ne bismo trebali da je uništavamo“, kazao je Sjekloća.

The post Zajedno za čiste obale: Oko 70 volontera čistilo Gradsku plažu first appeared on BARinfo.

RB/BI: Na početku, jeste li spremni za turističku sezonu koja se zahuktava?

Popović: Sa zadovoljstvom mogu da istaknem da jesmo. Ovo je posao koji se radi 365 dana u godini. Mehanizacija je spremna, ljudstvo je spremno, pa iako su količine otpada koji se deponuje na „Možuri“ veće nego proteklih mjeseci, dobro odgovaramo svim zahtjevima.

RB/BI: Koje su prosječne dnevne količine otpada koji se dopremi na Možuru?

Popović: U ljetnjim mjesecima dostižu i do 500 tona dnevno. Podsjećam da je „Možura“ regionalna deponija za čitavo crnogorsko primorje, izuzev Herceg Novog. Količine otpada rastu sa prilivom turista, a uspješnost sezone može se mjeriti i time u kojem obimu on pristiže na „Možuru“. Veoma je važan i podatak da vršimo svakodnevnu prekrivku dopremljenog otpada, čime u potpunosti anuliramo neprijatne mirise. 

RB/BI: Kako se odvija deponovanje otpada od strane građana, ali i privrednih subjekata, s obzirom da ste uveli novosti u tom segmentu rada?

Popović: Naše privredno društvo od 7. maja ima novu aktivnost sa ciljem pomoći i podrške u radu, održavanju higijene i čistoće grada, koje realizuje Komunalno preduzeće. Naime, novina je da građani i privredni subjekti mogu lično deponovati otpad na „Možuru“. Do sada je ta mogućnost bila rezervisana isključivo za komunalna preduzeća. Međutim, inovacija se pokazala kao dobar potez – odziv građana je velik. Tokom tri sedmice maja dopremljeno je 40 tona otpada, a količina je u junu premašila 100 tona. Očekujemo da će se pozitivan trend nastaviti.

RB/BI: Podsjetimo koji je otpad dozvoljeno odlagati i koje su količine deponovane do sada?

Popović: Naglašavam da nije dozvoljeno deponovanje komunalnog otpada, jer je to nadležnost isključivo komunalnih preduzeća. Kod nas je moguće deponovati zemlju i kamen iz iskopa, po cijeni od 50 centi po toni, za građevinski otpad i otpad od rušenja, cijena je tri eura po toni, za kabasti i „zeleni“ otpad je 20 eura po toni, dok je odlaganje bet metala besplatno.

RB/BI: Šta se radi sa otpadom kojeg građani deponuju, objasnite nam proceduru?

Popović: Sav otpad koji stigne se iskoristi. Znači, sve – bio to zeleni, kabasti otpad ili kamen, iskoristimo dijelom kao prekrivku otpada, a nešto upotrijebimo za ozelenjavanje površina oko deponije. Posjedujemo odličnu mehanizaciju, mašine koje obrađuju otpad, tako da smo zadovoljni što smo uspjeli u namjeri da, kada se prilazi „Možuri“, uopšte nemate utisak da stižete na deponiju.

RB/BI: Iako su deponovane količine koje ste naveli poprilično velike, jesu li na javnim površinama i oko kontejnerskih lokacija vidljivi rezultati vašeg angažmana?

Popović: Nažalost, nisam baš siguran koliko su vidljivi. Otpada je mnogo, posebno od kada je počela sezona. Fali kultura da se otpad odlaže na ispravan način. Nedavno je usvojen Zakon o komunalnim djelatnostima, pa se nadam njegovoj uspješnoj primjeni. On podrazumijeva i selekciju, što je važno i za građane i za komunalna preduzeća, kako bi što manje otpada završilo na javnim površinama. Komunalno preduzeće ulaže velike napore – na dosta lokacija po gradu postavljeni su boksovi za odlaganje kartona, stakla, plastike… Međutim, svjedoci smo da se ta mogućnost ne koristi, boksovi su puni mješovitog otpada. Ipak, nadam se da ćemo zajednički – „Možura“, Komunalno preduzeće i resorno ministarstvo, podstaći građane da se pitanje otpada dugoročno riješi na način kako Crna Gora zaslužuje.

RB/BI: Koje se aktivnosti preduzimaju kako bi se građani dodatno upoznali sa mogućnostima da otpad deponuju na Možuru?

Popović: Pokušavamo da im posredstvom društvenih mreža, ali i lokalnih medija, približimo naš rad, aktivnosti i inovacije. U planu je da i da još intenzivnije djelujemo. Aktuelna je i nova kampanja koju realizujemo u saradnji sa Opštinom Bar i Komunalnim preduzećem, a tiče se postavljanja flajera na kontejnerkim lokacijama. Tim putem nastojimo da građane informišemo koje se sve vrste otpada mogu deponovati na „Možuri“ i upoznamo ih sa cijenama, koje su zaista simbolične. Namjera je da se na taj način Komunalnom preduzeću uštede sredstva, kao i ljudski resursi angažovani na sakupljanju otpada čije deponovanje nije dozvoljeno u kontejnerima.

RB/BI: Projekat koji realizujete je i izgradnja postrojenja za dobijanje električne energije iz otpada. Dokle se stiglo?

Popović: To je projekat na koji smo posebno ponosni. Deponijski gas koji se sakuplja je izuzetno visokog kvaliteta i ima 50 posto metana. Početkom 2022. godine smo, posredstvom Eko fonda, Fonda za zaštitu životne sredine Crne Gore i Centra za međunarodnu saradnju Slovenije, ozbiljnije krenuli u tu priču. Kod njih smo aplicirali za bespovratna sredstva, sa ciljem izgradnje energane, koja će biti prva na Balkanu. Fond će finansirati 50 posto ukupnog iznosa, Eko fond finansira izradu glavnog projekta i reviziju. Očekujemo saglasnost CEDIS-a, nakon čega ubrzo možemo otpočeti izvođački projekat. Nadamo se da će energana biti stavljena u funkciju do kraja ove godine. Proizvodnja će biti do jednog megavata na godišnjem nivou. Korišćenje otpada na ovaj način proizvodiće dodatnu vrijednost.

RB/BI: Kako stojite sa slobodnim prostorom sanitarnih kada, za koji period je on dovoljan i da li ste pokrenuli aktivnosti na proširenju kapaciteta?

Popović: Što se tiče slobodnog prostora, moram upozoriti da ga nije još mnogo ostalo. Deponija je planirana kao međuopštinska – za Bar i Ulcinj. Međutim, svega dva mjeseca od otvaranja, priključile su se ostale primorske opštine, pa je vijek deponije izuzetno skraćen. Mjesta, ako se otpad bude odlagao ovim tempom, ima za još možda dvije godine, jer su količine od 96 hiljada tona godišnje poprilično velike. Ako ubrzo ne preduzmemo korake, ostaćemo bez sanitarnog mjesta za odlaganje otpada za potrebe čitavog primorja. Kako bi to preduprijedili, već dvije godine intenzivno radimo na izradi projektne dokumentacije i svemu što prethodi izgradnji novih kada. Prošle godine smo iz sopstvenih sredstava izdvojili milion i sto hiljada eura za kupovinu 46.300 metara kvadratnih zemlje u privatnom vlasništvu u okruženju deponije, jer se to pokazalo kao najisplativija varijanta za proširenje kada. Bile su još dvije mogućnosti koje su podrazumijevale ulaganje od četiri ili osam miliona u izgradnju zidova, što je apsolutno neisplativo. Opcija za koju smo se odlučili je najpovoljnija, s obzirom da imamo mrežu za gas i mrežu za sakupljanje procijednih voda. Na ovaj način smo proširili kapacitete, obezbijedili prostor za odlaganje 850 hiljada tona otpada i produžili vijek „Možure“ za oko deset godina. Prema ministarstvu i Vladi Crne Gore smo pokrenuli inicijativu da nam opredijele dodatnih 40.000 kvadrata, što bi bilo dovoljno da za period od dvadeset godina trajno i kvalitetno riješimo pitanje otpada. Do sada nismo dobili odgovor ali, s obzirom da imamo našu zemlju, očekujemo da će Vlada stati iza nas. Od Opštine Bar imamo apsolutnu podršku i razumijevanje.

RB/BI: Taj plan je, složićete se, u interesu i naše opštine, ali i regije?

Popović: Apsolutno. U današnje vrijeme je jako teško naći mjesto za novu deponiju, a i mnogo bi koštala. Na „Možuri“ imamo sve predispozicije da nastavimo da radimo kvalitetno, a uz najmanja moguća ulaganja, kako za ministarstvo, tako i za Vladu i društvo u globalu. Podvlačim da tokom 12 godina rada nije bilo nikakvih ekoloških incidenata. Redovno vršimo emisijska mjerenja i vazduha i zemljišta, koja potvrđuju da smo uvijek u granicama dozvoljenih normi. To je još jedna potvrda kvaliteta rada. Spremni smo da tako i nastavimo.

RB/BI: Kakva je saradnja sa državnim institucijama, a koje Društvo realizuje sa međunarodnim partnerima?

Popović: Na prvom mjestu važna nam je podrška Opštine Bar, kao osnivača koji je uvijek voljan da nam obezbijedi kontakte i utiče na dogovore kako sa resornim ministarstvom, tako i sa međunarodnim institucijama. Saradnju na međunarodnom nivou potenciramo posljednje dvije-tri godine. Pomenuo sam energanu koja će uskoro biti realizovana u saradnji sa Eko fondom i Slovenačkim fondom, preko Vlade Slovenije i tamošnjeg ministarstva. Sjajnu saradnju smo imali i sa Opštinom Ulcinj, kao nosiocem projekta koji je podrazumijevao uvezivanje Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Aplicirali smo za nabavku multifunkcionalne mašine, bagera. Skoro je potpisan ugovor, sredstva u iznosu od 150 hiljada eura su obezbijeđena, a održana je i prezentacija. Izuzetno sam zadovoljan ovim novitetom jer, iako je projekat manje vrijednosti, nije manje značajan. U saradnji sa Project Preparation Facility (PPF) i Ministarstvom ekologije, u toku je izrada projekta za izgradnju novih sanitarnih kada na zemlji koju smo otkupili, kao i idejni projekat za kompostanu. To je realizovamo iz sredstava IPA fonda, a rok za završetak je kraj novembra. (Studiju izvodljivosti za Centar za selekciju i kompostanu izradili smo još 2019. godine. Međutim, procijenili smo da ne odgovara potrebama „Možure“ i da njegova praktična primjena ne bi zadovoljila potrebe). Pored toga, očekujemo i uspješnu saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, koja će u budućnosti biti ključni partner za realizaciju svih naših projekata (na prvom mjestu izgradnji sanitarnih kada, što je najveća investicija, bez njih ne možemo ni pričati o ostalim razvojnim projektima, jer su ključ svega). Bitan je i Centar za selekciju, uz koji bi, kvalitetnom primjenom novog zakona mogli vršiti primarnu selekciju otpada. Stavljanjem u funkciju postrojenja koja planiramo da izgradimo, nama i komunalnim preduzećima, posao bi bio značajno olakšan. Vrijednost Centra za selekciju je oko deset i po miliona eura. Kroz projekat sa EBRD-om (European Bank for Reconstruction and Development’s) očekujemo novu mehanizaciju. Postojeća je još uvijek funkcionalna, ali su kvarovi veliki. Pred nama je i nabavka sistema za obradu procijednih voda. Iako trenutni način u potpunosti zadovoljava ekološke standarde, ulaganjem u deponiju, čiji će oni biti finansijeri uz određeni postotak granta, trebalo bi da imamo novi sistem vrijednosti oko milon eura. Kompletan “paket“ neophodnih ulaganja je projektovan na oko dvadeset miliona eura.

RB/BI: Kakve su cijene za deponovanje komunalnog otpada u poređenju sa podgoričkom deponijom i onim u okolnim državama?

Popović: Naglasio bih da se cijena nije mijenjala od početka rada, od 2012. godine. Cijena je za opštine osnivače – Bar i Ulcinj, deset eura po toni, a za Budvu, Kotor i Tivat dvadeset. U poređenju sa drugom deponijom u Crnoj Goru, onom u Podgorici, mnogo su niže. Podgorička deponija tamošnjoj Čistoći naplaćuje 26 eura po toni, a drugim opštinama 36 eura po toni. Kada su u pitanju okolne države, (na primjer Hrvatska), cijena otpada kojeg komunalna preduzeća plaćaju deponiji je od 135 do 150 eura po toni. Osim toga, njima je mnogo veća naplata potraživanja od građana. Stepen naplate je čak preko 85 posto.

RB/BI: Je li ovo najava da ćete mijenjati cijene?

Popović: Za sada ne, a trebalo bi u narednom periodu, posebno kad se uzmu u obzir troškovi koji nas čekaju, prvenstveno izgradnja novih kada. To je pitanje i za Skupštinu, kao i za Odbor direktora…

RB/BI: Zamoliću Vas da uputite sveobuhvatnu poruku građanima.

Popović: Građanima bih, prije svega, uputio molbu da iskoriste mogućnost koju smo dali – da pomognemo Komunalnom preduzeću da naš grad zaista bude čist u mjeri u kojoj zaslužuje, da iskoriste veoma povoljne cijene za deponovanje otpada na „Možuru“. Navešću samo primjer da kada neko doveze kauč težak stotinjak kila, treba da plati svega dva eura. Naši momci će pomoći sve što treba, bićemo im „na ruku“, daćemo doprinos u svakom smislu. „Možura“ nije daleko, 15-ak je kilometara asfaltnog puta od grada, cijene su stimulativne.

RB/BI: I da se, napokon, probudi ekološka svijest kod sugrađana.

Popović: Upravo tako. To je suština čitave priče. Nadamo se da će i promjena zakonske regulative uticati na kvalitetniju selekciju i način odlaganja otpada, a građani posati odgovorniji.

The post Popović: Nadamo se da će prva energana na Balkanu biti u funkciji do kraja godine first appeared on BARinfo.

Poštovani kolega Lekoviću, ako postoji neko ko se u javnosti oglašava po tuđim direktivama i šablonima, to ste vi – Demokrate. Svako vam je obraćanje isto, od Bara do Kotora, krenete sa izvlačenjem tema od Kulina bana, o kojima ni sami ništa ne znate. Tako morate i nevoljno da poslušate direktivu o bojkotu lokalnog parlamenta, pa nekad virite s hodnika.

Umjesto toga, i dalje javnosti Bara niste odgovorili što radite u Kotoru za vrijeme održavanja sjednice Skupštine opštine u gradu gdje su vas građani birali da ih predstavljate.

Da ste kojim slučajem prisustvovali sjednici, bili bi upoznati gdje je novac od prodaje Maljevika potrošen. Ali, evo, neću biti lijen, pa ću sa Vama podijeliti podatak da odgovor možete naći u svim završnim računima Opštine Bar koji su objavljeni u Službenom listu. Da Vas upoznam, na žalost ne mogu reći podsjetim, da je samo 2008. godine kapitalni budžet Opštine Bar iznosio 25 miliona eura.

Kolega Lekoviću, znam da Vam je veoma teško da slušate direktive o bojkotu centrale svoje partije i da ćete zbog toga imati problema kada budete objašnjavali Baranima zašto ne učestvujete u radu lokalnog parlamenta. Vas su građani Bara birali da ih predstavljate u Skupštini opštine, a ne na press konferencijama i po ulicama drugih gradova.

Očigledno da Vam je lutanje crnogorskim gradovima i ulicama, u nadi da ćete dati doprinos protestima koji su od samog početka osuđeni na propast, bilo kamen spoticanja da završite fakultet, pa da se za Vas može reći da ste akademski građanin, iako Vam je način na koji mi se javno obraćate najblaže rečeno malograđanski. Uz to, komentarisanje nečijeg imidža nije neki odraz džentlmenskog ponašanja osobe koja bi trebala biti predstavnik jedne generacije mladih političara koje će građani uvažavati. Ali, radi dobrog ukusa, od mene imate topli savjet da poradite na svom nivou, barem javnog izražavanja, s obzirom da Vam politička karijera na ovaj način i nije baš obećavajuća.

Za razliku od Vas, uvaženi mladi kolega Lekoviću, ja se Vama obraćam sa dužnim poštovanjem, a ubuće ću Vas svojom odgovorom uvažiti tek onda kada budete imali nivo istog.

A to što ste Vi u populističkom političkom djelovanju Vaše partije navikli na ulicu, pa tako i govorite, ostaje da građani tu kulturu vide.

The post DPS: Za bojkot barskog parlamenta Demokrate nevoljno slušaju centralu first appeared on BARinfo.