RB/BI: S obzirom na brojne skepse na svim stranama primorja, kako biste ocijenili ovogodišnju turističku sezonu u Starom Baru? Može li se reći da je bila uspješnija u odnosu na prethodne godine?

Krstajić: Svi smo svjesni veoma izazovne sezone koja još uvijek traje u Starom Baru. U početku, moramo priznati, nije obećavala. Međutim, u razgovoru sa privrednicima i ugostiteljima, rekao bih u ovom momentu, da je turistička sezona protekla na nivou prošlogodišnje, što potvrđuje i broj posjetilaca Starom gradu Baru, kao i Spomeniku prirode – Stablo Stare masline na Mirovici. Nijesam naišao na nezadovoljnog posjetioca u Starom Baru, čak naprotiv – često ističu da im je upravo posjeta Starom Baru omiljeni dio posjete Baru. To je sasvim razumljivo uzimajući u obzir da su se preference posjetilaca značajno promijenile, naročito u proteklih nekoliko godina. Ne bih se složio sa komentarima da turisti u tranzitu posjećuju naš grad, već sa sigurnošću mogu reći da cijeli svoj odmor posvete upravo našem gradu, odakle mogu veoma jednostavno obići ostale ljepote Crne Gore. Iako je Bar najsunčaniji grad naše zemlje, Stari Bar ne oskudijeva u turističkim posjetama ni tokom oblačnih ili kišovitih dana, jer predstavlja savršen bijeg sa obale, te nudi direktan kontakt sa prirodom, udaljen od gradskih gužvi, a lako dostupan i putem javnog transporta.

RB/BI: Koje su bile glavne prednosti Starog Bara u privlačenju turista ovog ljeta?

Krstajić: Prednosti Starog Bara su i ove godine one po kojima se naša mjesna zajednica prepoznaje i izvan granica naše zemlje. Najveće arheološko nalazište na otvorenom, jedno od najstarijih stabla maslina na svijetu koje ove godine proslavlja 2250. rođendan, u veoma zadovoljavajućem kondicionom stanju, na naše veliko zadovoljstvo, fantastične prirodne ljepote do kojih je lako stići, ukusni specijaliteti pripremljeni na tradicionalan način koji kombinuju recepte naslijeđene tokom burne istorije ovog kraja, ali i luksuzna turistička usluga danas dostupna u Starom Baru, je ono što ne samo da privlači, već i najvažnije, zadržava posjetioce.

RB/BI: U kojoj je mjeri infrastruktura u Starom Baru – putevi, parking, javna rasvjeta, čistoća- bila spremna da odgovori na povećan broj posjetilaca?

Krstajić: Kako jedno mjesto postaje turistički privlačnije, tako se javljaju i novi izazovi i problemi, sa kojima se moramo svakodnevno boriti. Svi smo svjesni saobraćajnih gužvi u Starom Baru, koji nastaju kao posljedica konfiguracije terena, ali i postojeće infrastrukture. U saradnji sa lokalnom upravom, svakodnevno se trudimo da ove probleme premostimo. Mišljenja sam da nam ne može biti cilj isključivo uvođenje komunalnog reda tokom turističke sezone, ili poboljšanje infrastrukture sa ciljem povećanja broja turističkih posjeta Starom Baru, već upravo suprotno – poboljšanje uslova života lokalnog stanovništva. S tim u vezi, nedavno je izvršeno asfaltiranje određenih starobarskih ulica, kao što je Rapska ulica, Ulica 176 i Ulica 180 u naselju Zaljevo. Veoma značajna investicija lokalne uprave je projekat sprovođenja radova na izgradnji lokalnog puta u naselju Gornja Poda, na dužini od 2.200 metara, koji je u potpunosti finansiran iz budžeta Opštine Bar. Upravo ovaj barski lokalitet, smješten u MZ Stari Bar, predstavlja izuzetno značajan potencijal za dalji razvoj i napredak turizma i poljoprivrede, ali i sveukupne privrede Bara, te ulaganje lokalne uprave sa ciljem poboljšanja infrastrukture u ovom području predstavlja način kojim će se unaprijediti životni ambijent sugrađana i omogućiti nesmetano funkcionisanje i privređivanje, ali i povratak građana ruralnim područjima, kao i ponovno oživljavanje sela i napuštenih ognjišta. U saradnji sa lokalnim službama i sekretarijatima, kao i privrednim društvima čiji je osnivač Opština Bar, pokrećemo brojna pitanja i sprovodimo aktivnosti sa ciljem pružanja unaprijeđene bogate turističke, ali i sveukupne privredne ponude, s obzirom da je Mjesna zajednica Stari Bar opravdano u fokusu interesovanja brojnih posjetilaca i gostiju iz svih krajeva svijeta.

RB/BI: Starobarane oduvijek krasi sloga, je li ovog ljeta bilo sloge Mjesne zajednice i lokalnih ugostitelja i privrednika?

Krstajić: Lokalni ugostitelji i privrednici u Starom Baru su temelj razvoja turizma u Starom Baru i oni imaju potpunu podršku Mjesne zajednice, kao i lokalne uprave i ostalih društava čiji je osnivač Opština Bar. U potpunosti smo na raspolaganju, kako tokom sezone, tako i u ostalom dijelu godine, za sve njihove sugestije, preporuke, zahtjeve i slično, jer svojim privređivanjem doprinose životu Starog Bara, ali i grada Bara uopšte.

RB/BI: I ovog ljeta brojni koncerti, ali i drugi umjetnički programi, bili su održani unutar zidina Starog grada Bara. Koliko su ovakvi događaji doprinijeli promociji Starog Bara i privlačenju turista?

Krstajić: Stari Bar je prvenstveno kulturno i istorijsko blago Bara i sve više nam postaje jasno da je upravo u našoj mjesnoj zajednici moguće ostvariti ono što je težnja i same Crne Gore, a to je bogat društveni život tokom 365 dana u godini. Organizacija određenih događaja u okviru Barskog ljetopisa svakako doprinosi promociji i valorizaciji starobarskih ljepota, kao i kontinuirana posvećenost Turističke organizacije Bar u cilju približavanja ponude posjetiocima za avanturistički turizam i odmor u prirodi. Takođe, od dana otvaranja Kuće maslina u Starom Baru, Mjesna zajednica aktivno sarađuje sa ovim timom i pregršt događaja koje su organizovali, uz našu pomoć i podršku, doprinijelo je da Stari Bar dan ima poljoprivredno-turističku ponudu kojoj mogu pozavidjeti i znatno razvijenija područja.

RB/BI: Da li je Mjesna zajednica imala podršku od Opštine Bar i turističke organizacije u organizaciji sezone?

Krstajić: Mjesna zajednica Stari Bar ima veoma uspješnu i proaktivnu saradnju sa lokalnom upravom, kao i sa svim sekretarijatima, službama i privrednim društvima u Baru. Koristim ovu priliku da se javno zahvalim svim kolegama iz lokalne uprave što kontinuirano odgovaraju na naše zahtjeve u cilju poboljšanja životnog ambijenta naših sugrađana, bilo da je u pitanju unapređenje putne infrastrukture, vodosnabdijevanja, regulisanja komunalnog reda, rasvjete i slično. Takođe, i sama Opština Bar prepoznaje rad MZ Stari Bar, te nerijetko zajednički radimo na realizaciji navedenih projekata, shodno prioritetima.

RB/BI:  Šta su turisti-sezonski posjetioci Starog Bara najviše tražili i komentarisali – koje su bile njihove pohvale, a koje primjedbe?

Krstajić: Slobodno mogu reći da je Stari Bar, naročito tokom prethodne decenije, postao turističko jezgro Bara, tradicionalni specifikum koji rijetko koji primorski grad u Crnoj Gori može ponuditi. Stari grad i starobarska pjaca su veoma posjećeni, kako od strane lokalnog stanovništva, tako i od strane turista, ali i nama veoma dragih sugrađana, koji žive u inostranstvu, a ljeti dolaze upravo u Stari Bar da ožive uspomene i sa svojim potomcima stvore nove. Zahvaljujući lokalnoj upravi, ali i privrednicima Starog Bara, danas su u ovom barskom lokalitetu dostupni brojni sadržaji koje turisti redovno pohvaljuju – izvrsni specijaliteti koji pričaju jezikom lokalnog gostoprimstva, domaćinska usluga uz prenošenje porodične tradicije, zatim brojni događaji u okviru samog Starog grada, posvećeni kulturno-istorijskoj, a nadasve umjetničkoj promociji. Kada je riječ o primjedbama, svakako da je najizazovniji problem nelegalnog naplaćivanja parkinga u Starom Baru, na šta je Mjesna zajednica više puta ukazivala i obraćala se relevantnim službama našeg grada. I ovim putem poručujemo da ostajemo na raspolaganju kako bismo zajednički riješili ovaj višegodišnji problem.

RB/BI: Koliko je lokalno stanovništvo bilo uključeno u turističke aktivnosti i koliko je to važno za razvoj Starog Bara?

Krstajić: Ono što je najvažnije je da Stari Bar danas nudi programske aktivnosti gotovo u trajanju od 12 mjeseci godišnje, tako da će Stari Bar, tokom predstojeće jeseni, kao i u toku zimskog perioda biti, siguran sam, biti vrlo posjećen od strane lokalnog stanovništva, ali i od strane stanovnika drugih crnogorskih gradova, za koje Stari Bar sve češće predstavlja idealnu vikend-lokaciju. Brojni sugrađani su Stari Bar prepoznali kao mjesto u koje vrijedi ulagati, pa je njihova uključenost neminovna, što nas jako raduje i smatramo da je to jedan od osnovnih pravaca razvoja naše mjesne zajednice. Takođe, lokalno stanovništvo je najbolje upoznato sa kulturno-istorijskim bogatstvom Starog Bara i samim tim najposvećenije u njegovoj zaštiti.

RB/BI: Koji su najveći izazovi sa kojima ste se susreli tokom ljeta? Kako ih planirate riješiti do sljedeće sezone?

Krstajić: Kao što sam i prethodno pomenuo, najizazovnija je i dalje prisutna neuređena naplata parkinga i stvaranje saobraćajnih gužvi na kritičnim mjestima. Naš zadatak je da nastavimo da ukazujemo na ove probleme, da zahtjeve građana blagovremeno podnosimo donosiocima odluka i da se zajednički potrudimo da neke naslijeđene probleme u što većoj mjeri riješimo u susret narednoj sezoni.

RB/BI: Kakvi su planovi i vizija Mjesne zajednice Stari Bar za narednu turističku sezonu – šta će biti prioriteti?

Krstajić: Naša misija i vizija je jasna – biti na usluzi sugrađanima u cilju obezbjeđenja što kvalitetnijeg životnog ambijenta, kao i kreiranje turističke destinacije za posjetioce koji žele cijeli svoj odmor posvetiti upravo našem gradu, odakle mogu veoma jednostavno obići ostale ljepote Crne Gore. To ćemo postići tako što ćemo i dalje biti spona između sugrađana, lokalnih službi i turističke privrede.

The post Jovo Krstajić: Nijesam naišao na nezadovoljnog posjetioca u Starom Baru first appeared on BARinfo.

U junu su Stari grad posjetila 18.722 gosta, u julu 28.189 i u avgustu, do sada, 18.566. Za prvih sedam mjeseci 2025. godine ukupan broj posjetilaca je veći za 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Podaci pokazuju da je turista više ove godine, tokom juna za 15 odsto, a tokom jula za 26 odsto više nego lani.

To je “Vijestima” kazao Goran Pajović, rukovodilac Zavičajnog muzeja i arheolog, koji je ocijenio da je posjeta Starom gradu iz godine u godinu sve veća, te da to donosi određenu dozu satisfakcije u upravljanju ovim jedinstvenim lokalitetom, koji je reprezent raznih istorijskih epoha.

“Upoređujući podatke s prethodnom godinom, konstatujemo da je broj posjetilaca u vidnom porastu. Povećani broj turista uvijek donosi određene benefite za kompleksne arheološke lokalitete kakav je Stari grad u Baru, u vidu širenja informacija iz domena arheologije, istorije, pa i opšte kulture. Posebno raduje sve veći broj posjeta osnovnih škola iz raznih krajeva Crne Gore”, poručio je Pajović.

Svaki posjetilac je svojevrsni konzument kulture koji na svoj način doživljava Stari grad, njegove su riječi, koji svojim sadržajem nudi raznolikost u arheološkim i arhitektonskim situacijama.

Njegovo iskustvo pokazalo je da je veliki broj posjetilaca veoma zadovoljan posjetom, te da često i ne očekuju da mogu dobiti toliko raznovrsnih informacija o prošlosti, koje dolaze s jednog ovakvog mjesta.

“Uvećani broj turista, koji se u pojedinim danima turističke sezone mjeri i s nekoliko hiljada ljudi, donosi i određene izazove u vođenju brige o raznim segmentima ovako kompleksnih arheoloških lokaliteta. No, prezentovanje informacija koje se jasno tiču naše bliže i dalje prošlosti daje podstrek kada Stari grad stoji na mapi crnogorskih, evropskih i mediteranskih tačaka koje odišu raznim minulim i savremenim kulturološkim vrijednostima i koje se kao takve pronose širom svijeta”, ispričao je.

Ako bismo posmatrali pojedinačne arhitektonske jedinice u Starom gradu, kroz dugi niz godina, se pokazalo da posjetioce uglavnom oduševljava Carinarnica, Akvadukt, Citadela, Baruta sa lapidarijumom, Hamam, Sat-kula, Crkva Sv. Venerande, Crkva Sv. Jovana, Palata objekat 85, kompleks Gavodola, Kneževa palata, Arhiepiskopska palata, te šetnja uz bedem.

To su većinom objekti koji su konzervirani i rekonstruisani i predstavljaju vjerodostojni makar spoljašnji izgled nekadašnjeg njihovog izgleda. Utisci koje posjetioci odnesu iz Starog grada nerijetko ukazuju da oni ipak uživaju u cjelokupnoj atmosferi ovog lokaliteta, kazao je Pajović.

“Na jednom većem potezu moguće je osjetiti atmosferu prethodnih vremena i kultura koje, sagledane iz pozicije savremenog čovjeka, predstavljaju svojevrstan užitak i put u prošlost. Doživljaj ovog nekadašnjeg grada (danas arheološkog lokaliteta) i njegovih nekadašnjih stanovnika i različitih vlastodržaca, koje je splet istorijskih okolnosti donio u prostore koje danas nazivamo svojima, bude upotpunjen samo ako se sve cjeline u njemu sagledaju u zajedničku sliku – što posjetioce navodi na putovanje kroz minule vjekove, epohe i kulture”, prenosi rukovodilac Zavičajnog muzeja u Starom gradu.

Upravljanje Starim gradom iziskuje svakodnevno bavljenje ovim lokalitetom i sprovođenje raznih aktivnosti koje su često raznovrsnog karaktera i obima, kazao je Pajović.

“Tokom prethodnih mjeseci u Starom gradu se odvijaju arheološka iskopavanja objekta 136, tzv. Kneževe palate. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je taj objekat veoma bogat arheološkim situacijama i pokretnim arheološkim materijalom”, ispričao je.

Projekat odnošenja šuta iz Starog grada uključivao je angažovanje specijalizovanih građevinskih mašina, koje svojim gabaritima odgovaraju specifičnim uslovima rada, na uskom prostoru između arhitektonskih objekata.

U sklopu konzervatorsko-restauratorskih radova uspješno su sprovedeni radovi ovog tipa, na posljednjem preostalom osmanlijskom dimnjaku, na granici objekata 8 i 6. Takođe, konzervatorsko-restauratorski radovi na objektima 116a-118 uspješno su sprovedeni i okončani, a podrazumijevali su konsolidaciju gabaritnog zida u dosta lošem stanju uslijed zuba vremena, koji je spajao nekoliko objekata.

Rekonstruisan je i konzerviran zid velikih gabarita na groblju Mesdžid. Na toj lokaciji je nakon konzervatorsko-restauratorskih radova postavljena metalna ograda. U domenu sređivanja hodnih staza izvršen je i uspješno realizovan projekat uređenja kaldrme i platoa kod Sat-kule. Takođe je sproveden i projekat obavezne preventivne zaštite na uglu objekta 117, čime je učvršćen i konsolidovan zid koji je spajao nekoliko arhitektonskih cjelina.

Stari grad Bar jedini je primorski stari grad četiri kilometra udaljen od morske obale, skriven od pogleda dok se ne krene ka brdovitom masivu na kojem se nalazi. Njegovo impozantno zdanje, visoki i jaki bedemi već u samom početku očaraju turiste, dok obilazak tvrđave Starog grada nadmaši njihova očekivanja.

No, Starim Barom nijesu očarani samo oni koja ga posjete tokom godine ili ljetnje sezone, već se njegovom duhu i bogatstvima dive i oni koji u njemu žive.

Život u Starom Baru je oduvijek za Jova Krstajića, predsjednika mjesne zajednice Stari Bar, i njegovu porodicu bio vid privilegije, kako on kaže. Ne bi mogao zamisliti porodični život na nekom drugom mjestu, i cijelo svoje djetinjstvo i mladost, ali i profesionalnu karijeru veže za Stari Bar.

Iako svima dobro poznata parola, navodi Krstajić, Stari Bar zaista jeste jedinstveno mjesto suživota, po kojem se Bar prepoznaje izvan granica Crne Gore.

“Mir i sloga koja je krasila ljude na ovom podneblju danas predstavlja autentičnu karakteristiku koja oduševljava posjetioce i turiste, ali je ujedno i jedna od rijetkih pozitivnih vrijednosti koje se prenose na mlađe generacije, i to uspješno”, poručio je.

Posjeta Starom gradu Baru, Staroj maslini na Mirovici, uživanje u lokalnim gastronomskim specijalitetima starobarske pjace, obilazak tradicionalnih, ali i savremenih vjerskih centara u Starom Baru, ali i avanturističke ture – po maslinjacima, kanjonima rijeka, prirodnim izvorima i vodopadima, biciklizam, planinarenje, vidikovci, sve to, misli Krstajić, Stari Bar čini izuzetnim turističkim doživljajem, ali i omiljenim mjestom naših dijasporaca.

“Običaj pazarnog dana se zadržao svakog petka uz domaće poljoprivredne proizvode sa starobarske pjace uz ‘čašicu razgovora’ predstavljaju jedno od najautentičnijih lokalnih bogatstva koje ovaj kraj održavaju živim”, prenio je.

On ocjenjuje da je Stari Bar, naročito tokom prethodne decenije, postao turističko jezgro Bara, tradicionalni specifikum koji rijetko koji primorski grad u Crnoj Gori može ponuditi. Stari grad i starobarska pjaca su veoma posjećeni, ispričao je, kako od strane lokalnog stanovništva, tako i od strane turista, ali i njima veoma dragih sugrađana, koji žive u inostranstvu, a ljeti dolaze da ožive uspomene i sa svojim potomcima stvore nove.

“Zahvaljujući lokalnoj upravi, ali i privrednicima Starog Bara, danas su u ovom barskom lokalitetu dostupni brojni sadržaji – izvrsni specijaliteti koji pričaju jezikom lokalnog gostoprimstva, domaćinska usluga uz prenošenje porodične tradicije, zatim brojni događaji u okviru samog Starog grada, posvećeni kulturno-istorijskoj, a nadasve umjetničkoj promociji”, navodi predsjednik MZ Stari Bar.

Ono što je najvažnije, misli on, je što Stari Bar danas nudi programske aktivnosti gotovo u trajanju od 12 mjeseci godišnje, pa će on, tokom predstojeće jeseni, kao i u toku zimskog perioda biti vrlo posjećen od strane lokalaca, ali će mu doći i stanovnici drugih crnogorskih gradova, za koje Stari Bar sve češće predstavlja idealnu vikend destinaciju.

Krstajić priča da ova ljetna sezona u Starom Baru nije obećavala, ali sada, nakon razgovora s privrednicima i ugostiteljima, ocjenjuje da je ona na nivou prošlogodišnje. Od posjetilaca u Starom Baru on često dobije komentar da im je upravo posjeta tom dijelu grada omiljeni dio posjete Baru.

To je sasvim razumljivo, misli on, uzimajući u obzir da su se preference posjetilaca značajno promijenile, naročito u proteklih nekoliko godina a kojima Stari Bar može da odgovori – najveće arheološko nalazište na otvorenom, jedno od najstarijih stabala masline na svijetu, fantastične prirodne ljepote do kojih je lako stići, ukusni specijaliteti pripremljeni na tradicionalan način, koji kombinuju recepte naslijeđene tokom burne istorije ovog kraja, ali i luksuzna turistička usluga danas dostupna u Starom Baru, je ono što ne samo da privlači, već i najvažnije, zadržava posjetioce.

“Iako je Bar najsunčaniji grad naše zemlje, Stari Bar ne oskudijeva u turističkim posjetama ni tokom oblačnih ili kišovitih dana, jer predstavlja savršen bijeg sa obale, te nudi direktan kontakt s prirodom, udaljen od gradskih gužvi, a lako dostupan i putem javnog transporta”, poručio je on.

Magdalena Jovetić, profesorica italijanskog jezika i turistički vodič, kazala je “Vijestima” da turisti obično pročitaju negdje o Starom Baru da je zanimljiv i drugačiji, prije svega zbog toga što je primorski stari grad, a ne nalazi se na obali.

“Treba da se penju uz brdo, i to im već bude prvi impuls i znak da je nešto zanimljivo i vrijedno. Oni pročitaju i koliko je tamo arheološkog blaga i kolika je istorijska vrijednost Starog Bara, a kada dođu i uđu, onda se baš nađu u čudu jer ne očekuju da je na tako velikom prostoru”, ispričala je.

Njeno iskustvo je pokazalo da je to zbog toga što se spolja ni ne vidi koliki je Stari grad zapravo, a kada zakorače unutra shvate da su postali dio “nesvakidašnje priče” među spomenicima, ruševinama i podivljalim biljkama, koje su svojevrsna atrakcija.

“Stari Bar se nalazi blizu planina, u mjestu na kojem vlada tišina i prosto mogu da razviju maštu i zamišljaju kako je sve to nekada moglo izgledati. Kada odu u neke gradove, to je sve već oživljeno, i pretvoreno u neku vrstu turističkog mjesta s restoranima, prodavnicama…”, navela je Jovetić.

U Starom Baru mogu da istražuju, pronalaze zaboravljene kutke, što je turistima posebno zanimljivo. Utisak Jovetić je da je interesovanje za Stari grad Bar sve veće. Ona se ovim poslom bavi već 20 godina i sjeća se godina kadu su mogli “izbrojati turiste”, a sada “ne mogu izbrojati autobuse”.

Na pitanje koji su to glavni problemi s kojima se suočavaju gosti i lokalno stanovništvo Krstajić je odgovorio da kako jedno mjesto postaje turistički privlačnije tako se javljaju i novi izazovi i problemi, s kojima se moraju svakodnevno boriti.

“Svi smo svjesni saobraćajnih gužvi u Starom Baru, koji nastaju kao posljedica konfiguracije terena, ali i postojeće infrastrukture. U saradnji s lokalnom upravom svakodnevno se trudimo da ove probleme premostimo”, poručio je. On misli da im ne može biti cilj isključivo uvođenje komunalnog reda tokom turističke sezone ili poboljšanje infrastrukture s ciljem povećanja broja turističkih posjeta Starom Baru, već upravo suprotno – poboljšanje uslova života lokalnog stanovništva.

S tim u vezi, on je pomenuo nekoliko starobarskih ulica koje su asfaltirane, u saradnji s lokalnom upravom, koje je Opština Bar i finansirala, pa ocijenio da s njima imaju odličnu saradnju i da kontinuirano rade na poboljšanju uslova za život i posjetu Starom Baru.

Jovetić je kazala da je jedini nedostatak Starog grada taj što, zbog svoje strukture i arhitekture, nije pristupačan osobama s invaliditetom (OSI), te poručila da je to nešto o čemu bi trebalo razmišljati i riješiti u narednom periodu.

The post Stari grad Bar ugostio od početka godine skoro sto hiljada posjetilaca first appeared on BARinfo.

“Fontana je danas puštena u rad, zahvaljujući timskom radu Kuće maslina i Mjesne zajednice Stari Bar. Ovoj akciji pridružila se i kompanija ‘Veletex – Kalia’, koja je donirala pumpu za rad fontane, kao i prepoznati barski humanitarci, vlasnici građevinske firme ‘E-plus’. Da su Barani neraskidivo vezani za prostor Mirovice, koja je vjekovima mirila zavađene i bila utjeha i spas ljudima u nevolji, govori i primjer Saita Saja Mehanovića, čiji se otac dugi niz godina brižno starao o stablu Stare masline. Prepoznajući vrijedan rad tima Kuće maslina, kao i iskrenu namjeru da Staroj maslini pruži optimalne uslove za razvoj, čiji je napredak evidentan, porodica Mehanović se pridružila ovoj akciji humanim gestom i donacijom, ali i podijelila brojne priče i anegdote u vezi sa stablom Stare masline, kojoj su odlazili prilikom svih životnih prekretnica”, kažu se u dopisu iz Kuće maslina. 

Izvršna direktorica Kuće maslina, dr Marija Markoč, izrazila je najtoplije riječi zahvalnosti svima koji su nesebično pomogli da dođe do realizacije ove ideje, poručujući da nas je Stara maslina još jednom okupila na Mirovici, mjestu koje budi osjećaj empatije i saosjećanja kod svih ljudi dobre volje. Takođe, dr Markoč je poručila da je ovo samo jedan u nizu aktivnosti koje ovo privredno društvo planira u okviru obilježavanja jubileja – 2250 godina Stare masline na Mirovici. 

Predsjednik MZ Stari Bar, dr Jovo Krstajić, poručio je da je u prethodnih godinu dana bio aktivno uključen u aktivnosti novoformiranog barskog društva, koje je vrijedno radilo na poboljšanju kondicionog stanja Stare masline. Kao Starobaranin i čovjek koji je cijeli život proveo na Mirovici, evidentno je unaprjeđenje njenog zdravstvenog stanja, što se može vidjeti kroz brojne mlade izdanke i cvjetove, koji najavljuju obilat rod.

The post Fontana kod Stare masline puštena u rad first appeared on BARinfo.

Prema riječima predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Stari Bar, dr Jova Krstajića, nedavno je izvršeno asfaltiranje Rapske ulica, Ulice 176 i Ulice 180 u naselju Zaljevo. On ističe značajnu investiciju – projekat sprovođenja radova na izgradnji lokalnog puta u naselju Gornja Poda, na dužini od 2.200 metara, koji je u potpunosti finansiran iz budžeta Opštine Bar.

„Mjesna zajednica Stari Bar, kao i samo naselje Gornja Poda, predstavljaju izuzetno značajan potencijal za dalji razvoj i napredak turizma i poljoprivrede, ali i sveukupne privrede Bara, te ulaganje lokalne uprave sa ciljem poboljšanja infrastrukture u ovom području predstavlja način kojim će se unaprijediti životni ambijent sugrađana i omogućiti nesmetano funkcinisanje i privređivanje, ali i povratak građana ruralnim područjima, kao i ponovno oživljavanje sela i napuštenih ognjišta.

U saradnji sa lokalnim službama i sekretarijatima, kao i privrednim društvima čiji je osnivač Opština Bar, pokrećemo brojna pitanja i sprovodimo aktivnosti sa ciljem pružanja unaprijeđene bogate turističke ponude, s obzirom da je mjesna zajednica Stari Bar opravdano u fokusu interesovanja brojnih posjetilaca i gostiju iz svih krajeva svijeta“, stoji u dopisu Mz Stari Bar.

Krstajića navodi da će nastaviti da rade na obogaćivanju sadržaja za najmlađe, kroz adaptaciju dječijih igrališta i uređenje javnih površina, sa fokusom na zelena područja. 

„Savjet Mjesne zajednice Stari Bar ostaje na raspolaganju i nastavlja da bude glas svih sugrađana koji imaju realne potrebe i ideje sa ciljem unaprjeđenja uslova života ovog barskog lokaliteta, koji se temelji na vrijednostima kao što su skladan suživot, zajedništvo i tolerancija. Težimo da na sve načine opravdamo dato povjerenje građana, u koje ne sumnjamo ni u predstojećem periodu, te da još jednom potvrdimo da je Bar zaista – mjesto života. Nastavljamo odlučno u istom pravcu, realizujući obećano, pod rukovodstvom Opštine Bar, na čelu sa predsjednikom Dušanom Raičevićem“, ističe se u dopisu medijima iz ove mjesne zajednice.

The post Ulaganja u infrastrukturu u MZ Stari Bar first appeared on BARinfo.

Na prvom sastanku Operativnog tima učešće su uzeli predstavnici svih uključenih institucija: Alma Hot, ispred Centra bezbjednosti Bar, Jadranka Dragović, predstavnica Centra za socijalni rad,  Jelena Čejović, predstavnica Doma zdravlja, Milica Belada, predstavnica Zavoda za zapošljavanje, Zorica Crnčević, sekretarka OO Crvenog krsta, Slavica Radević u ime aktiva direktora obrazovno-vaspitnih ustanova i Ljiljana Vujović, predstavnica NVO “Žene Bara”. Ispred lokalne uprave sastanku su prisustvovali Jovo Krstajić, rukovodilac Kancelarije za socijalno staranje i Vasilije Lalević, saradnik na poslovima socijalne i dječje zaštite. Timom rukovodi potpredsjednica Opštine, Tanja Spičanović.

Pored kontinuiranog praćenja socijalne situacije na teritoriji opštine Bar, zadaci Operativnog tima su da procjenjuje rizike od siromaštva, diskriminacije  i svih vidova socijalne isključenosti, da predlaže mjere za prevenciju i sprječavanje nasilja u porodici,rodno zasnovanog nasilja i ostalih oblika nasilja koji pogađaju socijalno osjetljive skupine, da predlaže modele za brže i djelotvornije pružanje podrške žrtvama nasilja i njihovu punu socijalnu reintegraciju. Tim će se baviti i analizom učinkovitosti postojećih mjera socijalne podrške, davati mišljenje na akte iz oblasti socijalne politike i inicirati kreiranje novih mehanizama koji su u funkciji smanjenja socijalnih razlika.

Formiranjem ovog tima Opština Bar želi da afirmiše proaktivan pristup u predlaganju i sprovođenju konkretnih rješenja i inicijativa, koji dolaze kako iz institucija sistema, tako i iz djelova civilnog društva.​

The post Opština Bar: Multisektorskom saradnjom do unaprjeđenja socijalne situacije first appeared on BARinfo.

To je poručeno na dvodnevnoj pre-conference meeting-u “Definisanje strateškog pristupa u prevenciji nastanka razvoja hroničnih nezaraznih bolesti”, koja je počela danas u Baru uz veliki broj učesnika iz regiona.

Direktor Međunarodnog instituta za zdravstvene i socijalne strateške studije Nebojša Kavarić kazao je da taj Institut zajedno sa cijelim timom saradnika i eksperata iz regiona smatra da su pitanja i inovacije strateških pristupa za prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti jedna od najznačajnih za građane u regionu.

“Baveći se isključivo strukom, medicinom i organizicijom aktivnosti na ovom planu nastojaćemo da kroz organizaciju sličnih konferencija dopremo do donosioca odluka u regionu koji utiču na izmjenu i dopunu strateškog okvira za unapređenje poboljašanja pristupa hroničnih nezaraznih oboljenja”, kazao je Kavarić, prenosi PR Centar.

Predstavnik Ministarstva zdravlja Federacije Bosne i Hercegovine Goran Čerkez kazao je da je veoma bitna tema mentalnog zdravlja i da je jako važno postaviti jasne okvirne strategije o prevenciji mentalnih oboljenja, ali ujedno i razviti dobre programe implementacije istih.

“Mi ne govorimo samo o prevenciji i rizicima, već i o smanjenju štete”, rekao je Čerkez.

On je poručio da zdravlje uvijek treba posmatrati integralno, jer ne možemo odvajati mentalno od fizičkog.

“Tek onda kad postignemo blagostanje moći ćemo govoriti o zdravlju, jer je važno da znamo da ukoliko nemamo fizičko zdravlje, nemamo ni mentalno, i obrnuto”, istakao je Čerkez.

Predstavnik opštine Bar Jovo Krstajić zahvalio je na organizovanju konferencije i poručio da se nada da će grad Bar nastaviti da bude domaćin ovakvih i sličnih događaja.

Profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Igor Pantić kazao je da je koncept smanjena štetnosti inicijalno važan pristup u mentalnom zdravlju.

“Koncept podrazumijeva da je šteta nanijeta i da je uzrok koji prouzrokuje tu štetu toliko kompleksan i ne može se promijeniti preko noći. Tako da umjesto pristupa nulte tolerancije, trudimo se da saniramo štetu i smanjimo posljedice po javno zdravlje”, pojasnio je Pantić.

Direktorica Zavoda za javno zdravstvo Kantona Tuzla BiH Majda Sarihodžić kazala je da je evidentno da su hronične nezarazne bolesti vodeće na području čitavog regiona.

Prema njenim riječima, zdravstveni sistem koji je zakazao, stilovi života koji su tradicionalno loši, prventivne aktivnosti kojih je malo, rasipanje zdravstvenog kadra, su samo neki od problema sa kojima se suočavaju države regiona kada je u pitanju prevencija nastanka i razvoja hroničnih bolesti.

Predstavnik Ministarstva zdravlja Sjeverne Makedonije, Zlate Mehmedović, govoreći o prevenciji nastanka i razvoja hroničnih bolesti, kazao da tu veliku ulogu igra primarna zdravstvena zaštita, koja treba da bude visokog kvaliteta, bezbjedna, sveobuhvatna, pristupačna i dostupna svima.

The post Uputiti građane na rizične faktore koje izazivaju hronične nezarazne bolesti first appeared on BARinfo.