Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 20. do 23. jula ove godine, pokazali su da je na 78,9 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 8,8 odsto lokacija dobrog, na 8,8 odsto zadovoljavajućeg, dok je na 3,5 odsto lokacija voda bila lošeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima uglavnom dobrog kvaliteta, odnosno da je na većini lokacija sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje („Službeni list Crne Gore“, br. 019/26), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: „odlične“, „dobre“, „zadovoljavajuće“ i „loše“.

Kada je riječ o kvalitetu vode u drugim gradovima, u opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode, voda je bila odličnog kvaliteta na četrnaest, dobrog na dvije vode za kupanje, a zadovoljavajućeg na preostale dvije vode za kupanje. U opštini Budva kvalitet morske vode bio je odličan na dvadeset sedam lokacija, dobar na dvije, zadovoljavajući na tri, dok je na dvije vode za kupanje kvalitet morske vode bio loš. U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno deset lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na sedam, na jednoj lokaciji bila je dobrog kvaliteta, a na dvije lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru na deset lokacija voda bila odličnog, na dvije dobrog, a na tri lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno dvadeset dvije lokacije, od čega je na devetnaest ona bila odličnog, a na tri dobrog kvaliteta.

Osim u Baru, na Žukotrlici, loša voda za kupanje zabilježena je i na lokacijama „Slovenska plaža 01“ i „Pržno“ u opštini Budva. Na kupalištima u okviru ovih voda za kupanje istaknuta je crvena zastavica, kao simbol zabrane kupanja. Podaci o sprovedenim ispitivanjima dostavljeni su i republičkom inspektoru za vode, koji će u daljem postupanju preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Institut za biologiju mora nastavlja uzimanje uzoraka morske vode na ovim lokacijama, a o dobijenim rezultatima javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode, kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište, mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na internet stranici www.morskodobro.me, a koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.

The post Zbog lošeg kvaliteta vode, zabranjeno kupanje na Žukotrlici first appeared on BARinfo.

To su “Vijestima” kazali iz JP Morsko dobro, kojim rukovodi Mladen Mikijelj, pojašnjavajući da je, imajući u vidu hitnost situacije i potencijalne posljedice po životnu sredinu i javno zdravlje, Služba za kontrolu morskog dobra je bez odlaganja uputila prijavu nadležnim državnim inspekcijskim organima sa zahtjevom da utvrde činjenično stanje i preduzmu mjere u skladu sa propisima.

“Do ovog trenutka Javno preduzeće nije dobilo povratnu informaciju od nadležnih inspekcijskih organa o statusu prijave, niti o eventualno sprovedenim aktivnostima na terenu”, naveli su.

“Vijesti” su juče objavile da je kupače na Šušanjskoj plaži u Baru ove sedmice neprijatno iznenadilo izlivanje kanalizacije u more na najmanje dva mjesta, zbog čega su svoje nezadovoljstvo podijelili s redakcijom, ali i na društvenim mrežama. Iz kanala ispod nekadašnjeg “BB” restorana i onog ispod nekadašnje “Amfore” u Šušanju se ove sedmice moglo vidjeti izlivanje mutne tečnosti braon boje direktno u more, praćeno neprijatnim mirisom duž cijele obale, a u neposrednoj blizini zakupljenih plaža s ležaljkama.

Iz Morskog dobra dodaju i da, imajući u vidu da je prijava podnijeta 20. jula, kao i da je za sprovođenje relevantnih mikrobioloških analiza vode potrebno određeno vrijeme, odnosno približno tri dana za završetak biološkog procesa, očekuju da će nadležni organi po okončanju postupka i dobijanju rezultata analiza javnost upoznati sa utvrđenim činjenicama i eventualno preduzetim mjerama.

“Kada je riječ o kvalitetu morske vode, podsjećamo da se Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode sprovodi u saradnji sa Institutom za biologiju mora, u skladu sa važećim propisima i utvrđenom metodologijom svakih 15 dana. Rezultati redovnog monitoringa predstavljaju zvanične podatke o kvalitetu morske vode na lokacijama obuhvaćenim Programom. Posljednjim redovnim ispitivanjem kvaliteta morske vode, sprovedenim u periodu od 6. do 10. jula, utvrđeno je da je na predmetnom lokalitetu morska voda dobrog, odnosno zadovoljavajućeg kvaliteta, te bezbjedna za kupanje”, kazali su.

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo od 6. do 10. jula ove godine, pokazali su da je na 88,6 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 2,6 odsto lokacija dobrog, a na 8,8 odsto zadovoljavajućeg kvaliteta.

Od ukupno 15 lokacija u opštini Bar, na njih 12 voda je bila odličnog, a na preostale tri lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta.

The post Inspekcije istražuju izlivanje fekalija  first appeared on BARinfo.

Kao jedan od ključnih prioriteta za predstojeće ljeto istaknuto je strogo poštovanje pravila o oslobađanju 50 odsto prostora na obali namijenjenog javnim plažama. Zakupci će biti u obavezi da polovinu kupališta ostave slobodnu od plažnog mobilijara, čime se obezbjeđuje nesmetan pristup prostoru svim građanima i turistima.

Tokom sastanka je analiziran i slučaj nelegalne gradnje na Slovenskoj plaži, gdje je utvrđeno da je investitor značajno probio definisane gabarite. Ukoliko se prostor u predviđenom roku ne vrati u prvobitno stanje, ugovor između korisnika i Morskog dobra biće jednostrano raskinut. Rok za otklanjanje ovih nepravilnosti ističe u ponedjeljak, nakon čega će nadležne službe preduzeti radikalne zakonske korake.

Sagovornici su poručili da država neće tolerisati uzurpaciju javnih površina niti rad van zakonskih okvira. Intenzivna saradnja Koordinacionog tijela za praćenje inspekcijskog nadzora i Morskog dobra nastaviće se svakodnevno tokom trajanja sezone, kako bi se zaštitio prostor i imidž Crne Gore kao turističke destinacije.

The post Morsko dobro i inspekcije najavljuju stroge kontrole na obali first appeared on BARinfo.

U skladu sa planiranim aktivnostima, na području Parka prirode „Platamuni“ realizovana je akcija čišćenja morskog dna u pećini Velika Krekavica i okolnim uvalama, tokom koje je prikupljeno oko 50 kilograma otpada, pri čemu je najveći dio činila plastika, naročito plastične boce. 

Na području Parka prirode „Katič“ sprovedeno je čišćenje morskog dna kod plaže Petrovac, kao i u unutrašnjem dijelu pristaništa, pri čemu je sakupljeno oko 150 kilograma raznovrsnog otpada, uključujući plastične boce i kese, ostatake ribarskih mreža, sitni metalni otpad, automobilske gume i slično. 

U Parku prirode „Stari Ulcinj“ akcija čišćenja morskog dna organizovana je na potezu od rta Rep prema uvali Valdanos uključujući i podmorje oko ostrva. Tom prilikom sakupljeno je oko 400 kilograma otpada različitog sastava, među kojim su dominirali plastični i metalni otpad te automobilske gume.

Cilj ovih aktivnosti je očuvanje morskog ekosistema i unapređenje svijesti o značaju zaštite prirodnih vrijednosti morskih zaštićenih područja u Crnoj Gori. Pored članova Izviđačkog odreda „24. novembar“ i predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u akcijama su učestvovali i ronioci, kao i volonteri iz NVO „Udruženja korisnika vezova u marini Bar“.

Ove aktivnosti predstavljaju nastavak saradnje sa lokalnim nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom životne sredine, sa ciljem jačanja partnerstava, edukacije i podizanja svijesti lokalnog stanovništva o značaju očuvanja mora i obale.

Predmetne aktivnosti su realizovane u okviru međunarodnih projekata koje finansira Udruženje za održivo finansiranje mediteranskih morskih zaštićenih područja – MedFund, i predstavljaju dio regionalnog projekta pod nazivom „Build back a blue and stronger Mediterranean – Izgraditi ponovo plavi i jači Mediteran“, koji se finansira od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) uz podršku organizacije Conservation International (CI), a sprovodi putem MedFund-a s ciljem unapređenja zaštite mora i obale u Mediteranu.

The post Izviđački odred 24. novembar uklonio otpad iz mora i morskih pećina first appeared on BARinfo.

Od magistrale pa sve do obale kroz doskorašnju makiju probijena je široka trasa.

Ovim povodom, nekoliko mještana je sem resornih inspekcija kontaktiralo i naše medije, iskazujući sumnju da se dobar dio zemljišta, zahvaćen ovim radovima, nalazi u državnom vlasništvu.

Kontaktirali smo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, iz kojeg su odgovorili da su nakon interesovanja novinara  izvršili provjeru stanja na predmetnim katastarskim parcelama.

“Terenskim obilaskom utvrđeno je da se na državnoj katastarskoj parceli br. 4107/23 KO Kunje, u opštini Bar, izvode grubi zemljani radovi na kosini, uključujući rušenje stjenovite obale i formiranje kaskadnih nivoa do obalne linije.

Takođe je konstatovano da se određeni radovi izvode i na katastarskoj parceli br. 4107/1 KO Kunje, koja se nalazi van obuhvata zone morskog dobra.

S obzirom na to da se radovi izvode bez odgovarajućih dozvola i odobrenja, Javno preduzeće je bez odlaganja uputilo zahtjev za hitno vršenje inspekcijskog nadzora Ekološkoj inspekciji u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i Komunalnoj policiji Opštine Bar, kako bi u okviru svojih nadležnosti sproveli kontrolu i preduzeli zakonom propisane mjere, te o preuzetim mjerama pisano informisali Javno preduzeće”, navodi se u odgovoru iz Morskog dobra.

“Podsjećamo da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore nema ovlašćenja za sprovođenje inspekcijskog nadzora niti za vođenje upravnih ili prekršajnih postupaka, ali je u obavezi da sve uočene nepravilnosti u zoni morskog dobra odmah prijavi nadležnim inspekcijskim organima, što je u ovom slučaju i učinjeno bez odlaganja”, zaključuje se u saopštenju.

The post Devastacija obale na Vidikovcu: Radovi na državnoj zemlji bez dozvole first appeared on BARinfo.

Tim povodom potpisani su ugovori sa komunalnim preduzećima – DOO Komunalne djelatnosti Bar, Komunalno Budva DOO, Komunalno stambeno Herceg Novi, Komunalno Tivat DOO i DOO Komunalno Kotor. Ugovori se odnose na održavanje čistoće u zoni morskog dobra, uključujući i neustupljene djelove ove zone, kao i hortikulturno uređenje javnih površina tokom cijele godine.

“Za ove namjene JPMD je u ovoj godini opredijelilo blizu dva miliona eura. Kontinuirano obezbjeđivanje urednog i čistog primorja ostaje jedan od ključnih prioriteta, imajući u vidu značaj obale za turizam, privredu i ukupni razvoj države. U narednom periodu očekuje se pojačan intenzitet radova na terenu, posebno u susret predstojećoj turističkoj sezoni, kako bi se obezbijedio visok nivo komunalne higijene i kvalitetan ambijent za građane i posjetioce”.”, kažu u JPMD.

The post Morsko dobro potpisalo ugovor sa Komunalnim djelatnostima Bar o održavanju čistoće first appeared on BARinfo.

To je za “Vijesti” kazao direktor državne kompanije Mladen Mikijelj.

Naredne godine, kako je pojasnio, očekuje se da će prihodi biti oko 33 miliona eura, jer se ne očekuje priliv od dva miliona eura koliko je ostvaren prihod na ime naplaćenih garancija od ponuđača za zakup kupališta. U narednu godinu biće preneseno oko sedam miliona eura.

“Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u tekućoj godini. Prihodi Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom su na rekordnom nivou. Rast budžeta sa 4,5 miliona, koliko su iznosili kada sam prije četiri godine preuzeo upravljanje ovim javnim preduzećem, sada su porasli na 40 miliona koliko će okvirno biti u narednoj godini. To najbolje oslikava rad našeg preduzeća. Svako subjektivno tumačenje našeg poslovanja demantuju precizni podaci i rast prihoda od preko 800 odsto u samo četiri godine “, kazao je Mikijelj.

Prema njegovim riječima, povećanje iznosa prihoda omogućava da u sljedećoj godini JP Morsko dobro započne i uradi ozbiljne investicije u zoni njihove nadležnosti.

“Projekti su pripremljeni, a realizacija nekih, poput šetališta u Čanju, Ulcinju (Albatros – Đerane u dužni oko dva kilometra) i Tivtu (Ispod Parka Ivovića od Crkve Sv. Roka), kreće već do kraja godine, a u planu nam je da 2026. godine sprovedemo ozbiljne investicije i u Luci Budva, ali i u svakoj od primorskih opština koje ćemo definisati zajedno sa njihovim predstavnicima prema prioritetima svake od lokalnih samouprava”, naglasio je Mikijelj.

Napominje da je jedan od takođe najznačajnijih kapitalnih projekata završen u dužini od oko pet kilometara – šetalište Pet Danica u Herceg Novom.

Morsko dobro je početkom godine bilo raspisalo tender za zakup 563 kupališta, što je 74 više u odnosu na protekli period. Upravo toliki broj kupališta predviđen je izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period od 2024. do 2028. godine koji je Vlada zvanično usvojila početkom februara ove godine. Prethodnim petogodišnjim planom na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju. Izmjenama i dopunama Programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta.

Programom privremenih objekata za period 2019-2023. godina, ukupno je bilo planirano 1.450 privremenih lokacija, plus 517 objekata (vikend kućica) na obalama rijeke Bojane. Izmjenama i dopunama Programa od ovoga ljeta su dodatne 193 lokacije i to 22 u Herceg Novom, 24 u Kotoru, 53 u Tivtu (najveći broj objekata je planiran za potrebe Porto Montenegra), 25 u Budvi, šest u Baru i 63 Ulcinju.

The post Projektovani Budžet Morskog dobra za iduću godinu 40 miliona eura first appeared on BARinfo.

„Na području barske opštine u ovom trenutku zaključeno je 60 ugovora za javna porodična kupališta i taj broj se dinamički mijenja iz dana u dan, jer je za pojedina u toku pravna procedura. Realizacija najviše zavisi od zakupaca i ispunjavanja njihovih obaveza. U Baru, broj kupališta predatih na korišćenje zakupcima prelazi, u već dužem vremenskom periodu, devedeset posto i u najvećem broju slučajeva radi se o dugogodišnjim korisnicima. Razlika je jedino što neki sada sklapaju ugovor, umjesto kao fizičko lice, sa promijenjenim pravnim okvirom, pa se pojavljuju kao pravni subjekti ili obrnuto“, kazao je Radić za Radio Bar i Bar info.

Na pitanje zašto nisu sklopljeni ugovori za pojedine plaže i da li to, osim od zakupaca, zavisi i od Morskog dobra, objasnio je da su ovogodišnje tenderske procedure za zakup kupališta pratili određeni izazovi.

„Ugovori se sklapaju po određenim procedurama i propisima Javnog preduzeća Morsko dobro, ali kao u svakom većem tenderskom postupku pojavljuju se određeni problemi. Konkretno, na četiri lokacije u Baru: oznaka 10C, 10P, 5G i 5D, dostavljene su nerealno visoke, milionske ponude, koje su imale obilježje fiktivnih. Nakon dobijanja mišljenja prvostepene komisije, direktor je donio odluku da se takvi javni pozivi ponište i objave novi, u skladu sa važećim propisima“, istakao je Radić.

Odgovorio je i na pitanje zašto su zakupnine značajno povećane u odnosu na prethodne godine:

„Od 2019. do 2024. godine Morsko dobro nije mijenjalo cjenovnu politiku. Međutim, Državna revizorska institucija je naložila da iznos zakupnina mora biti usklađen sa stopom inflacije, što je uslovilo njihovo povećanje za 40 posto. Stanje na terenu koje smo zatekli prilikom kontrola bilo je znatno drugačije od onoga što je predviđeno Programom privremenih objekata. Određeni lokali imali su znatno veću kvadraturu i gabarite od predviđenih, što je uneseno u Program privremenih objekata i usklađen cjenovnik“, istakao je Radić.

Pojedina kupališta, poput popularne i jedne od najljepših plaža na području barske opštine – Kraljičina (do početka avgusta neuređena), dočekala su turiste nespremna.

„Naš stav je bio da svako kupalište za koje nije sklopljen ugovor bude slobodno za sve građane i da ih u tom prelaznom periodu održavaju lokalna komunalna preduzeća, jer JPMD finansira održavanje čistoće na takvim kupalištima, i to je praksa u svim primorskim opštinama. U stalnoj smo komunikaciji sa barskim komunalnim preduzećem i mogu reći da imamo izuzetnu saradnju. Uskoro ćemo potpisati novi aneks ugovora i opredijeliti dodatna sredstva u tu svrhu, jer ove godine, zbog problematike o kojoj smo govorili, ima više takvih kupališta. Znamo da je Kraljičina plaža veoma atraktivna i važna za Bar, ali ne vršimo selekciju, već na taj način postupamo kada je riječ o svim nezakupljenim dijelovima obale, kako bi svaki milimetar bio čist. Naši kontrolori su svakodnevno na terenu, provjeravaju da li su plaže čiste, ali podsjećam da mi kao Javno preduzeće nemamo upravnu nadležnost, već samo targetiramo probleme i dajemo nalog inspekcijskim organima. Moja izjava, za koju ste me pitali, a koja je izazvala reakcije, prije svega političkog karaktera, apsolutno nije imala takav cilj. Rekao sam da me je kao čelnika Službe za kontrolu u Morskom dobru sramota da prošetam Barom zbog velikog broja nelegalnih privremenih objekata, direktno povezanih na javnu rasvjetu na šetalištu u Sutomoru i Šušanju, što predstavlja direktnu opasnost po živote ljudi. Radi se o tzv. kruškama za udaranje, stolovima za masažu, raznim igricama i automobilima za djecu, koji su direktno priključeni na trafo za struju, bez ikakvih osigurača. Da ne govorim o pitonima, magarcima, kukuruzu; sve to nije dozvoljeno niti predviđeno u ovoj zoni i moj jedini cilj kao čelnog čovjeka Službe za kontrolu jeste da spriječimo tragedije. Puno je nelegalnih objekata priključenih na takav nebezbjedan način na javnu rasvjetu, svaki prolaznik to može vidjeti. Uprkos neprijatnosti koje sam doživio zbog te izjave, ja sam veoma zadovoljan, jer nakon toga nadležne službe su počele da rade svoj posao i veliki broj takvih objekata je uklonjen, zbog čega sam veoma srećan, jer ljudski životi nemaju cijenu“, potencirao je Radić.

Kazao je da podjednako oštro reaguje i u drugim opštinama, u što se građani mogu uvjeriti pretraživanjima na internetu – Ulcinju, Herceg Novom, Budvi, iako su u svakom gradu drugačije strukture na vlasti.

„U opštini Ulcinj su, takođe, mislili da su naše reakcije politički motivisane, ali nadam se da su se uvjerili u dobre namjere. U mom gradu, Budvi, gdje je takođe bilo puno nelegalnih privremenih objekata, isto smo postupili. Da ne govorim o prošloj godini, kada me je, takođe, bilo sramota zbog nečistoće i nagomilanog smeća u prijestonici turizma. Sljedeće na što ću skrenuti pažnju jeste nedovoljan broj spasilaca na plažama, što je već prouzrokovalo nesreće u Ulcinju, koji je specifičan, ima ogromnu teritoriju i opasna morska strujanja. Fokusiraćemo se i na pretjeranu zauzetost plaža mobilijarom. Što se tiče Panoramskog točka, o kojem ste pitali, i u Baru i u Budvi te predmetne lokacije imaju privremenu, faznu saglasnost, a kod svih objekata za koje naši kontrolori ustanove da je ne posjeduju, urgentno ćemo reagovati. Ponavljam, ne želim da osramotim nijednu opštinu ni građane, već da apelujem da zajedno radimo, prvenstveno na bezbjednosti naših građana i turista, a onda i na poboljšanju turističke ponude“, decidan je Radić.

Skuteri i dalje ugrožavaju bezbjednost kupača, posebno u ulcinjskoj opštini, a Radić upozorava da je vrlo često i struja sprovedena ispod kupališta, što nije dozvoljeno niti bezbjedno. Taksi brodovi mogu pristajati samo tamo gdje je to dozvoljeno.

„Ukoliko se prekrše pravila, odmah alarmiramo nadležne inspekcijske organe, a u slučaju da oni ulaze u dio zakupljenog kupališta, pozivamo i korisnika da to spriječi, na što je dužan, ili da prijavi našim kontrolorima“, kazao je Radić, koji se osvrnuo i na tok sezone, koja je očigledno podbacila.

„Tek ovih dana primijećen je porast broja gostiju, što smo očekivali mnogo ranije. Naravno da sezona nije zadovoljavajuća, ja lično mislim da politika ponovo opstruira mnoge stvari, umjesto da zajednički radimo na poboljšanju i otklanjanju evidentnih nedostataka. Radovi na putu Tivat – Budva, aerodrom odsječen od ostatka države, što se širi na društvenim mrežama, visoke cijene – glavni su uzroci, između ostalih. Nadam se da će avgust biti bolji. Mi se trudimo, u Morskom dobru, uz sve izazove, da damo puni doprinos tome. Dovoljno je reći da smo nekada imali pet miliona prihoda, a sada imamo 35 miliona eura, što će biti uloženo u infrastrukturu i poboljšanje turističke ponude. Mnoge stvari smo promijenili, državne resurse vratili državi kojoj pripadaju, tako da trajekt Kamenari – Lepetane donosi ogromne prihode. Vrlo brzo ćemo informisati javnost o narednim ulaganjima i projektima u svih šest primorskih opština. Ali samo saradnjom, ne politikanstvom, možemo promijeniti stanje na terenu, ne prebacivanjem odgovornosti jednih na druge, što je prisutno godinama i decenijama. Moramo da shvatimo, i to stalno ponavljam, da JP Morsko dobro nema upravnu nadležnost, već inspekcijske službe. Mi upravo tražimo da dobijemo tu ingerenciju, odnosno makar turističke inspekcije, kako bismo bili i početak i kraj kontrole i znatno efikasniji u rješavanju problematike“, poručio je rukovodilac Službe za kontrolu u Javnom preduzeću Morsko dobro, Srđan Radić.

Peticija građana kojom traže otvaranje ugostiteljskog objekta na popularnoj Crvenoj plaži nije za sada upućena ovom preduzeću, a ukoliko budu zvanično dobili takav zahtjev, Radić je obećao da će razmotriti tu inicijativu i odgovorno pristupiti njenom rješavanju.

The post Srđan Radić o aktuelnim izazovima u zakupu plaža i kontroli nelegalnih objekata u Baru first appeared on BARinfo.

“Opština Bar danas liči na vašarište, Sutomore kao da je zaleđeno u 60-im godinama. Imamo igrice, objekte povezane na javnu rasvjetu, bez ikakvih papira. I niko ne reaguje. Šta radi komunalna policija?”, pita se Radić.

Na njegove tvrdnje danas su reagovali iz Opštine Bar. Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti.

„Sad je već svima jasno šta se iza brda valjalo i šta je bila suština netransparentnih procedura koje je Morsko dobro sprovodilo prethodnih mjeseci. Barske plaže, kao i ostatak crnogorskog primorja, dovedene su u stanje gore nego prije 20 godina i to u samom špicu sezone, potpuno nespremne i nebezbijedne za turiste. Kako ni to nije bilo dovoljno, decenijama netaknuti dragulji prirode, divlje plaže, po kojima je Bar bio prepoznat, preko noći su postale dio Atlasa kupališta, te su tako stavljene u službu privatnih dilova rukovodstva Morskog dobra. U svemu ovome očigledno leži odgovor zašto imamo i najgoru sezonu u posljednjih par godina na barskim plažama. Više je nego jasno čiji je cilj bio da se upropasti sve što se decenijama gradilo u crnogorskom turizmu.

Programom privremenih objekata u zoni Morskog dobra, koji je očigledno kreiran u različitim dilovima o kojima javnost ništa ne zna, dozvoljeno je sve što opterećuje barsku obalu pa je i na sred barskog šetališta postavljen panoramski točak ogromnih gabarita bez ikakve saglasnosti ili odobrenja za rad Opštine Bar.

Kako ni to nije bilo dovoljno, ‘načelnik’ Službe za kontrolu morskog dobra Srđan Radić nastavlja praksu političkih obračuna sa “nepodobnim” opštinama, pa je besprizorno izvrijeđao grad, građanke i građane Bara i poručio da ga je ‘sramota proći kroz Bar’. On je sa nivoa ‘Morskog dobra’ iznio teške optužbe na račun Opštine Bar pa ga ovom prilikom pozivamo da pokrene sve zakonske procedure pred nadležnim organima i dokaže korupciju i kriminal o kojima govori. Ukoliko to ne učini smatraćemo ga direktnim saučesnikom u bezakonju koje vlada u zoni Morskog dobra.

Ako se već gospodin Radić ne stidi svog javnog nastupa onda je nas sramota da takvi pojedinci mogu obavljati bilo kakav odgovoran posao u jednom državnom preduzeću.

Ipak, želimo da relaksiramo Radića njegove napetosti, jer će ubrzo, čim se u Skupštini Crne Gore usvoje izmjene i dopune Zakona o morskom dobru i upravljanje istim preda u nadležnost opštinama, svjedočiti kako se zapravo može mnogo bolje i kako se vodi računa o morskoj obali u interesu lokalne zajednice. Ne sumnjamo i ne bojimo se da će se Radić i tada svakako prilagoditi, dobro snaći i ‘plivati’ i u tom sistemu, kao uostalom i u svakom do sada“, zaključuje se u reagovanju.

The post Radić: Bar je vašarište; Opština: Nastup Radića sramota za državno preduzeće first appeared on BARinfo.

Kao što je najavio i u subotu, prilikom protesta građana Ulcinja, juče su svi predsjednici primorskih opština, uz pomoć grupe poslanika, u Skupštini Crne Gore, predali inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o morskom dobru.

,,Mi potpisnici te inicijative, predstavnici svih šest primorskih opština, želimo da konačno krenemo sa procesom decentralizacije. Mi se zalažemo za poštovanje Evropske povelje o lokalnoj samoupravi kojom se garantuje autonomnost lokalnim samoupravama kao organu vlasti koji je najbliži građanima, sa ciljem da se o njihovim potrebama odlučuje upravo odlučuje na lokalnom nivou. Smatramo da su se stekli uslovi da se pokrene diskusija o ovim inicijativama, i ovim izmjenama koje smo predložili, u plenumu Skupštine Crne Gore”, rekao je Raičević.

Grupa poslanika u Skupštini Crne Gore je, u ime svih predsjednika primorskih opština, predložila inicijativu, pa je, kako je naglasio „realno očekivati da će ta zakonska rješenja se ubrzo naći u skupštinskoj proceduri.“

On poručuje da nije istina da se zalažu za ukidanje Morskog dobra kao pravnog subjekta, već se traži da se konačno sprovede transformacija shodno pozitivnim zakonskim propisima.

„Ako znamo da javna preduzeća kao takva u javnom prometu Crne Gore više ne bitišu, i da je Morsko dobro, možda, i izuzetak, mi tražimo da dođe i do te pravne transformacije. Na kraju krajeva i do transformacije samih nadležnosti tog budućeg preduzeća, da li će to biti društvo sa ograničenom odgovornošću, to ostavljamo Vladi i Skupštini da odluče. Činjenica je da bi to preduzeće imalo kontrolni mehanizam i funkciju, strateški bi davalo smjernice svim primorskim opštinama kako i na koji način da se upravlja obalnom zonom, ali ekonomski benefiti bi svakako bili namijenjeni lokalnim upravama koje bi raspolagale novcem koji se prihoduje od zakupa samih kupališta, ili od privremenih objekata u zoni morskog dobra”, zaključio je Raičević.

The post Raičević: Lokalne samouprave mogu kvalitetnije upravljati obalom od Morskog dobra first appeared on BARinfo.