„Po ko zna koji put da ponovimo: vakcine predstavljaju jednu od najvažnijih tekovina društva i medicine svakako. One su u prošlosti, a tako je i danas, spašavale milione života od raznih bolesti. Predstavljaju jednu od najefikasnijih i najjeftinijih mjera u sprečavanju zaraznih bolesti“, podsjeća dr Martinović.

Izuzetno je važno da kod najmlađih poštuje kalendar vakcinacije.

„Upravo kalendar obavezne vakcinacije donosi svaka zemlja za sebe u odnosu na problematiku i bolesti koje su prisutne, ili bi mogle da se pojave. Ovdje se obično uključuju bolesti koje su ili masovne, ili teške, ili nose teret po javno zdravlje države. Iz tog razloga svaka zemlja ‘podešava’ taj kalendar za sebe. Ono što je važno istaći je da se većina vakcina prima u najranijem uzrastu – tokom prve godine života. Potom, sve do kraja osnovne škole po utvrđenom kalendaru. Važno je da zaštitimo najmlađe, one predškolskog uzrasta. Ta populacija je najosjetljivija, jer kod njih još uvijek nije razvijen imuni sistem. Problem je što ta djeca vrlo često borave u prenatrpanim kolektivima“, jasan je dr Martinović.

Brojne su bolesti od kojih su djeca u riziku.

„Naš kalendar ima više takvih bolesti. To su male boginje, morbili, difterija, tetanus, veliki kašalj…. Na svu sreću mi smo 2024. godine uveli i određene vakcine koje su besplatne, a mogu spriječiti razne upale. To su upale sinusa, grla, uha, pa do teških bolesti upale pluća i mozga. Vakcina protiv tuberkoloze je jedna od prvih koja se daje, a upravo zahvaljući toj njoj je ova bolest rijetka. Važna je i HPV vakcina koja je uvrštena u naš kalendar 2021.godine. Ona je jedna od novijih, modernijih vakcina. Važna je za djevojčice, jer sprečava rak grlića materice, ali i za dječake, jer sprečava karcinom u genitalnom dijelu“, objašnjava dr Martinović.

Nekada se čini da roditelji, naročito male djece, nisu dovoljno upućeni.

„To je razlog zbog kojeg je država i pokrenula kampanje informisanja putem televizije, radija, društvenih mreža, kako bi roditelji bili informisani. Utisak je da ta kampanja nikada nije dovoljna. Koliko god ulagali truda, svake godine imate novu djecu koja su stasala za vakcinaciju, pa svake godine krećemo iz početka. Da bi doprli do što više ljudi, Ministarstvo zdravlja i Vlada su donijeli Program za imunizaciju od 2026. do 2028, gdje su obuhvatili sve sektore. Vidjeli su da nije samo zdravstvo dovoljno, tako da su se uključili i mediji, NVO sektor, Ministarstvo prosvjete”, navodi epidemiolog.

Obuhvat vakcinacijom je, po riječima Martinovića, od avgusta porastao.

„Neki su čekali odliku Ustavnog suda. Nakon toga, vidjeli smo da je država dobro reagovala, baš kao i mnoge zemlje u okruženju. Uvidjeli smo da je u tom kratkom periodu dato više vakcina nego tokom prvih pola godine. Raduje nas što je u septembru dato više MMR vakcina, nego za čitavu godinu – skoro 11.500 vakcin. Prošle godine je za čitavu godinu aplikovano nešto više od 8.700 ovih vakcina. To nas ohrabruje i taj tempo se nastavlja“, sa zadovoljstvom saopštava dr Martinović.

Zanimalo nas je i zbog čega je MMR vakcina toliko problematična.

„Ona je, prema mišljenju struke, ista kao i sve vakcine. Posebna je jedino po tome što kruže dezinformacije o njenom štetnom dejstvu na autizam. Sva naučna istraživanja su to opovrgla i jasno dokazala da nema nikakve veze sa bolešću koja se pominje. Upravo je posljednja studija rađena u Americi, kada su upoređivali dva i po miliona djece, dokazala da nema povezanosti između MMR vakcine i autizma. Apelujem na roditelje da ne čekaju i odlažu vakcinu praktično do početka škole, jer bojazni nema. Mislim da roditelji ne odbijaju vakcinu, već je odlažu dok ne budu sigurni da je sa djetetom sve u redu“, kaže dr Martinović.

Ima i one djece koja ne mogu biti vakcinisana.

„Određena djeca koja iz raznih razloga ne mogu primiti vakcinu. I to se mora poštovati. Vakcina nije samo važna onome ko je primi, nego i onima koji ne mogu. I tako sve do kolektivnog imuniteta“, dodaje epidemiolog.

Bliži nam se i sezona gripa, pa Institut već radi „punom parom“.

„Pratimo situaciju u našoj zemlji i regionu i još nemamo potvrdu sezonskog gripa. Obično planiramo vakcinaciju protiv sezonskog gripa krajem oktobra. Čim prijetimo da on ‘cirkuliše’ daćemo zvanično obavještenje. Važna nam je medijska podrška. Vakcinacija se organizuje u domovima zdravlja, preko izabranog ljekara“, kaže dr Martinović.

Vakcina u Crnoj Gori, po ocjeni dr Martinovića, ima dovoljno.

„Crna Gora uvijek planira godinu unaprijed, pa naručimo i više nego što je potrebno. Znali smo i da će ovaj zakon da stupi na snagu, tako da smo i o tome vodili računa. Što više ljudi vakcinišemo, više ćemo ih imati zaštićenih“, zaključuje dr Martinović.

The post Dr Martinović: Imunizacija djece – odgovornost roditelja i društva first appeared on BARinfo.