Zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat površinskog kopa tehničkog građevinskog kamena ležišta “Velja Gorana” dalo je d.o.o.“Trojan” iz Bara. Dokumentacija je dostupna na sajtu agencije za zaštitu životne sredine, www.epa.org.me, kao i u Sekretarijatu za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Bar. Učesnici javne rasprave nijesu iznijeli nijedno pozitivno mišljenje o ovom elaboratu. Raspravi su, osim mještana, prisustvovali predstavnici nevladinih organizacija, a stav SO Bar po ovom pitanju iznijeli su Radomir Novaković Cakan i predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević.

U ime Agencije za zaštitu životne sredine prisustvovale koordinatorka Sektora za izdavanje dozvola i saglasnosti, Danica Lazarević, samostalni savjetnik za zaštitu životne sredine, Emir Redžepagić i koordinatorka, Jelena Leković.

Elaborat je predstavio Ratko Stanić, istakavši da je projekat koji je bio osnov za izradu ovog elaborata uradila projektantska kuća iz “GDR” Nikšića, a u izlaganju koje je trajalo gotovo pola sata, pobrojao je brojne tehničke karakteristike mašina koje će biti korišćene, dodajući da je kamenolom udaljen od prve kuće 600 metara, da u blizini nema nikakve privredne djelatnosti, te da je svo zemljište na kopu državno, a istakao je i da “krečnjak u svom hemijskom sastavu nema negativnih komponenti”, ali i da “svaka površinska eksploatacija narušava životnu sredinju, jer se tu mijenja i reljef i sve ostalo”.

Pravni zastupnik mještana Gorane, Veselin Radulović, podsjetio je da se javna rasprava ponavlja, jer je raniji elaborat, o kome se u avgustu prošle godine vodila (kasnije propala) javna rasprava, radila osoba koja je bila u sukobu interesa.

“Sada je ovaj elaborat prepisan 90%, zakon je grubo prekršen”, ukazao je on, dodajući da je na prethodni tekst bilo puno primjedbi, te da je ovakvim postupanjem rađeno jedino u interesu nosioca projekta.

Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Mrkojevići, Senad Arabelović je istakao da po treći put učestvuje na Javnoj raspravi. Zahvalio je Agenciji za zaštitu životne sredine, što redovno obavještava javnost i MZ.

“Ovoliki broj prisutnih, po treći put, potvrđuje što narod misli o tome: Ne kamenolom u Veljoj Gorani”, kazao je on, pa uputio apel Ministarstvu kapitalnih investicija da ”kamenolom izmjesti od naseljenih mjesta”.

Miodrag Banović iz NVO “Info sport Bar”, podsjetio je da Bar ima kamenolome na Volujici, u Mišićima i ispred tunela. Smatra da se na ovaj način zagađuje prostor i da Baru nije potrebno više kamenoloma.

Mještanin Isljam Osmanović, zaključio je da se ovdje najmanje radi o zaštiti životne sredine, već da se ovim projektom štiti nečiji kapital, kao i da nije tačno da u Gorani nema vode.

“Ima je, ali nema sredstava da se buši, jer je voda na 120 metara dubine”, ukazao je Osmanović. On je, podsjetio da je lokacija kamenoloma sa četiri strane okružena privatnim zemljištem “koje će kamenolom uništiti”.

Aktivista NVO za ljudska prava i demokratiju, Dragan Sošić je u ime koalicije “Ozelenimo Crnu Goru”, ukazao da nije dovoljno obrađen uticaj kamenoloma na životinjske vrste, posebno zakonom zaštićenu populaciju slijepih miševa. Uvjeren je da se raspravlja o elaboratu koji je donešen za dobrobit privrednika-koncesionara, a ne u javnom interesu. On je saopštio da je na ovom području sedam vrsta slijepih miševa. Isto tako, kazao je da je prašina od kamenoloma štetna i po stočarstvo i ukupnu poljoprivrednu proizvodnju.

Veselin Radulović je kao šokantan podatak istakao da je u toku javne rasprave koordinator multidisciplinarnog tima potvrdio da nikada nije izlazio na lice mjesta, što samo za sebe dovoljno govori o “ozbiljnosti” ovog dokumenta.

Osman Grgurević je ukazao na brojne greške i propuste u novom elaboratu, dodajući da je ovaj dokument u direktnoj koliziji sa članom 23 Ustava Crne Gore, kao i čl. 5 Zakona o životnoj sredini. Zapitao se da li se radi o plagijatu, s obzirom da je na strani 240 ostala licenca prethodnog sačinjavača plana.

“Elaborat smo, izgleda, više čitali mi, nego vi, koji potencirate da poznajete smisao zakona”, istakao je Grgurević, dodajući da se nigdje ne pominje saobraćajnica Gorana-Brdela, kojom veliki dio stanovništva ide za Ulcinj na posao i u školu, a prolazi tik pored kamenoloma. Njemu su zasmetale i paušalne ocjene o udaljenosti objekata, kao i rečenice poput “domet aerozagađenja neće dopirati do kuća”. Isto tako, u ovom dokumentu nema podataka koliko kamenolom može naštetiti zdravlju ljudi. Uz to, u elaboratu se navodi da je moguće “pucanje zidova, ulegnuća na pregradnim zidovima i slično”, te je zapitao priređivače kako bi se osjećali da neko uradi ovakav elaborate koji bi na ovakav način tretirao objekte u kojima oni žive.

“Država treba da zaštiti stanovnike, a mještani Gorane braniće ovu lokaciju, zbog svih nepravdi koje nam je uradila i prošla i ova vlast”, istakao je Grgurević.

Edina Osmanović je istakla da će mještani braniti svoje selo, grad i državu i da neće dati da se gradi kamenolom, a potom je, stranu po stranu, navodila greške u izvještaju, dodajući da su obrađivači iskoristili rad čovjeka za kojeg je utvrđeno da je u sukobu interesa. Dodala je da su se obratili i iz Centra za zaštitu ptica, jer, kako je podcrtala, nigdje nije obrađen uticaj na brojne ptičje vrste, kao i su svi navedeni podaci paušalni, počev od studije vjetrova koja je rađena za Bar, a ova lokacija je 20 kilometara udaljena od Bara.

“Ulazite u projekat kao doktor koji ni ruke nije oprao, ni krvnu sliku pacijentu uradio, a kreće da ga operiše”, slikovito je istakla. Takođe, pročitala je završnu rečenicu i zatražila njeno tumačenje: “Transmisija i obaranje kamene prašine neće do kraja pogubno uticati na njih”, ali odgovora nije bilo. Istakla je da obrađivače ne zanimaju ni mještani ni zakon, te da su dobili više od stotinu primjedbi.

Privrednik i odbornik u SO Bar, predsjednik partije Biram Bar, Radomir Novaković Cakan je podsjetio da je SO Bar donijela jednoglasan zaključak protiv izgradnje kamenoloma.

“Žao mi je što nije neka druga firma, sa strane, u pitanju, bilo bi mi lakše”, kazao je on dodajući da su u skupštinskoj sali “mirni ljudi, koji se bave svojim poslom, te da je njihova ljutnja opravdana.

“Oni ništa lično protiv vas nemaju, ali ova njihova ljutnja, mene kao Baranina bi zabrinula”, kazao je Novaković, podržavajući stanovnike Gorane. 

Arhitektica Darinka Martinović Milošević žali što je u ovu priču uključen barski privrednik, jer mu je “stvoren preduslov da može da dobije sve dozvole da radi na toj lokaciji”.

“Jedino što se može kazati je da je donošenje planova centralizovano. Eksploataciona područja uvrštavaju se Planom eksploatacije, kojeg, takođe, donosi Vlada Crne Gore i jasno je da do 2018. godine nije bilo pravnog osnova da se sprovede tako nešto, da se dozvole nove koncesije. Nakon što je usvojen Prostorni plan obalnog područja Crne Gore, koji je takođe donijela Vlada, postavlja se novo pitanje i novi problem, jer se pojavljuje još jedna lokacija, Velja Gorana II. U ovom momentu smo na vrijeme da reagujemo i odlučimo hoćemo li dozvoliti da se donese ta nova lokacija, da ne dođemo opet u ovu situaciju”, istakla je ona. Dodala je da je donesena odluka da se mijenja Prostorni plan Opštine Bar, a “kakav će biti ishod, to ćemo da pratimo”.

Dragan Sošić je upitao kolike su kazne za uništenje zdravlja ljudi i da li se koncesija gubi ako se to dogodi? On je istakao da su ljudi duboko povrijeđeni i prestrašeni, te da su svjesni da će kamenolom uništiti i stočarstvo i poljoprivredu. Predložio je da se javna rasprava nastavi u Gorani, “da obrađivač vidi to područje i tamo razgovara o ovoj temi”.

Senad Petović je kazao da se elaborati uglavnom zasnivaju na pretpostavkama. Međutim, obrađivači su mogli i da obiđu postojeće kamenolome i vide kako utiču na životnu sredinu.

“Imam njivu u Zaljevu, uz kamenolom. Nije za pašnjak, niti za voće. Ako vam je Gorana daleko, dođite do Zaljeva da vidite rezultate – nema smokava, dunja, ni kupina, da ne govorimo koliko je ljudi u deset godina izgubilo život zbog kancera”, istakao je on.

Isljam Osmanović je, obraćajući se predstavnicima Agencije, poručio da su oni zadnja karika koja može da kaže – ovi ljudi su naišli na veliki problem.

Predsjednik Opštine, Dušan Raičević, zahvalio je Agenciji na organizaciji još jedne javne rasprave.

“Upravo vama, predstavnicima Agencije pripao je najteži dio posla. Siguran sam da nimalo nije lako slušati sve ove kritike, primjedbe, potkrijepljene argumentacijama i pravnim mišljenjima. Jako je teško to slušati, jer su očekivanja ovih ljudi od vas time mnogo veća. Iskoristiću priliku da sada, po prvi put zvanično, na javnoj raspravi, uzmem učešće”, istakao je on dodajući da su mještani, zbog nedostatka pravnog znanja angažovali ljude koji zastupaju njihove interese.

“Mislim da su dokazali ono što je apsolutno od prvog dana bilo na snazi, a to je da je sukob interesa u pitanju. Iz ličnog iskustva mogu da potvrdim da je u obrazovnim institucijama dosta česta pojava plagijata i to u procentu većem od tri posto. To je za svaku osudu. Mi smo danas ovdje čuli, od strane i pravnog zastupnika mještana, da je elaborat o kome danas raspravljamo, u skoro 90 posto identičan prethodnom za koji se utvrdilo da je koordinator tih aktivnosti bio u sukobu interesa. Ne bih bio na mjestu ljudi koji su danas ovdje prisutni, koji su svjesno prihvatili da potpišu nešto što su možda drugi radili. Ali, to ostavljam za neku drugu priču, možda i za neke druge tribine. Sebi postavljam pitanje koje, vjerujem, sebi postavljaju i ovi ljudi: Zašto smo danas ovdje? Koja je svrha dolaska? Koja je svrha učešća na ovoj javnoj raspravi, kada svi ovi ljudi ovdje, zajedno sa mnom, u podsvjesti znaju da ćete vi, mimo njihovih stavova, mimo njihovih primjedbi i mimo argumentacije koja je iznijeta ovdje, donijeti odluku?” zapitao je Raičević.

On je podsjetio da je lokalni parlament donio odluku da se protivi otvaranju novih koncesionih područja i zapitao koje su mogućnosti da građani stave jasno do znanja da to ne žele. Možda će, procjenjuje čelni čovjek Opštine Bar “neki lokalni referendum raspisan na inicijativu građana, biti sljedeći korak”.

“Predstavnici barske kompanije “Trojan”, predstavnici ugledne barske porodice Bajrović, ne treba da ovo lično shvate”, smatra Raičević, dodajući da “građani očigledno ne odustaju od svojih stavova da neće da dozvole eksploataciju u blizini njihovih domaćinstava”.

Podsjetio je da je Planom obalnog područja, kao planom najvišeg reda, tretirano 29 potencijalnih eksploatacionih područja na cijelom crnogorskom primorju. Na području barske opštine definisano ih je 13. “Očigledno je ono što su predstavnici određenih političkih partija u prethodnom periodu govorili, da mi možemo vrlo lako da dobijemo status grada-kamenoloma, a mislim da to nije nikome u interesu”, zaključio je Raičević.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine podsjetili su da je rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi do 21. februara.

The post Brojni su i čvrsti argumenti protiv izgradnje kamenoloma u Veljoj Gorani first appeared on BARinfo.

„Do nezgode je došlo kada se kamion kojim je upravljao M.K., prevrnuo niz padinu. Mladić je vozilom Hitne medicinske pomoći transportovan u Opštu bolnicu Bar“, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.

Prema riječima direktora Bolnice, dr Igora Karišika, M.K. je teško povrijeđen i operisan je u toj zdravstvenoj ustanovi. 

The post Vozač kamiona teško povrijeđen u Luci Bar first appeared on BARinfo.

Prije samo mjesec dana, održana je sjednica Skupštine opštine Bar, zakazana na inicijativu mještana Čanja i Velje Gorane koji žive u neposrednoj blizini dva sporna kamenoloma. Skupština je tada jednoglasno donijela Zaključak o preispitivanju ugovora za eksploataciju kamena na teritoriji opštine Bar. Dakle, tada su SVI, bez obzira na partijsku pripadnost, glasali onako kako su željeli građani Bara.

Iako uvijek spora administracija, ovoga puta je reagovala zapanjujuće brzo, pa je prošle nedjelje stigao odgovor nadležnog direktorata da je nemoguće raskinuti ugovor jer je koncesionar ispunio sve obaveze. Prvo pitanje koje se nameće je – da li bi ovako bili ažurni u nekom drugom slučaju? Naravno da ne bi, jer se to godinama unazad pokazalo kao činjenica.

Ovdje se ne radi uopšte o tome da li će i koliko opština Bar inkasirati novca u svoj budžet. Ovdje se radi o egzistenciji i svakodnevnom životu običnih ljudi koje će ovakva odluka gurnuti u neke nove tokove, nove borbe, nova nadanja i možda na kraju otjerati u izbjeglištvo iz našeg Bara.

Kao politička partija kojoj su Baranke i Barani na prvom mjestu, zalagaćemo se da se pogrešno donijeta odluka o kamenolomima poništi. Tako bi omogućili svim našim građanima, bez obzira u kom dijelu Bara stanuju, da imaju jednake šanse i da žive u zdravom okruženju.

Ovim odgovorom direktorata, borba koju vodimo zajedno sa građanima iz Velje Gorane i Čanja nije završena. Iskoristićemo sve pravne regulative da zaustavimo eksploataciju kamena, jer Bar prihode ostvaruje zahvaljujući turizmu i zdravoj hrani. Kamenolom i prašina nisu ono što bi nam pomoglo u daljem razvoju.

The post Biram Bar: Vlada mora da služi građanima, zalagaćemo se da se pogrešno donijeta odluka o kamenolomima poništi first appeared on BARinfo.

U svojstvu građana prijemu su prisustovali predstavnici mještana Čanja Stevo Novaković i Boris Zec, a ispred mještana Mrkojevića njihovi predstavnici Šefko Kovačević, Ćazim Alković i Ramo Dabecić. Ovom prilikom dostavili su potpise nezadovoljnih mještana.

Kovačević i Dabecić su naveli da vjeruju u insitutucije grada i da je ovim kamenolomom ugroženo blizu 200 domaćinstava i oko 650 stanovnika koji žive od poljoprivrede.

Zec je istakao da bi stavljanjem u pogon kamenoloma „Kalec“ na Kufinu direktno bio ugrožen razvoj turizma u ovom kraju koji je osnovni izvor prihoda velike većine mještana naselja u kojem je registrovano preko 10 hiljada kreveta za izdavanje, te dodao da se u ovom trenutku odvijaju radovi na izgradnji  dva velika turistička kompleksa.

Predsjednica SO je sa pažnjom saslušala sugrađane i njihove probleme sa kojima bi se susreli u slučaju stavljanja u pogon pomenutih kamenoloma „Velja Gorana“ u Mrkojevićima i „Kalac“ na Kufinu u Čanju.

 „Problemi građana Bara uvijek su mi bili prioritet i sagledavanjem sveukupne situacije u Baru kroz razgovor sa mještanima došla sam do zaključka da se glas mojih sugrađana mora čuti u našem skupštinskom domu, kako bi imali sve relevantne činjenice i prema njima zauzeli stav po pitanju kamenoloma u Baru. Čini mi se da je neko donio ovu nespretnu odluku o eksploataciji kamena na našoj teritoriji a da pri tome nije obišao lokacije na kojima se oni nalaze, zato kao predsjednica SO Bar želim da bez obzira na već donijetu odluku nadležnih, sagledamo situaciju na sveobuhvatan način, a onako kako to građani zaslužuju. U najkraćem roku zakazaću sjednicu SO Bar na kojoj će jedina tačka dnevnog reda biti vezana za ovaj problem“, istakla je Božović.

The post SO Bar da zauzme stav u vezi sa kamenolomom- poruka sa sastanka kod predsjednice SO first appeared on BARinfo.

Povodom saopštenja za javnost d.o.o. „Trojan“ Bar u vezi protesta koji je održan u mjestu Velja Gorana zbog planiranog otvaranja kamenoloma, iznijeto je niz neistina, koje zadiru u dostojanstvo plemenitih ljudi koji žive na tom prostoru. Mještani nisu ni od koga izmanipulisani, kako se želi prikazati.

Glavni cilj protesta jeste iskazivanje velikog nezadovoljstva povodom izgradnje kamenoloma u  selu, Veljoj Gorani. Zahtijevano da se radovi potpune obustave.

Već godinu se borimo protiv izgradnje kamenoloma u Veljoj Gorani, koji je planiran neposredno uz imanja, a nalazio bi se na manje od 200 metara od prvih kuća.

Protest je prošao i više nego pozitivno. Iako je mnogo ljudi bilo spriječeno da prisustvuje zbog radnih obaveza  okupilo se oko 90 mještana Velje Gorane i Mrkojevića.

Ovim putem želim da se zahvalim svima koju su došli i pružili podršku, imamo i podršku lokalne uprave i velikog broja građana koji su nesebično uz nas u ovoj borbi.

Mještani su istakli svoja mišljenja i nezadovoljstvo. Takođe, koncesionar je započeo čišćenje lokaliteta za geološka istraživanja, kao i puta koji vodi do tog dijela, a ono je opštinsko vlasništvo.

On ne posjeduje saglasnost od opštine da koristi taj put.  Komunalna policija ga je već četiri puta zaustavljala, ali, uprkos svemu, nastavlja radove.

To je izazvalo dodatni revolt kod građana, jer nas zaista boli da gledamo kako se naša riječ i volja ne poštuju i da za nekoga zakon ne važi, a za nekog da.

Podsjećamo, na  D E K L A R A C I J A O EKOLOŠKOJ DRŽAVI CRNOJ GORI

Mi, poslanici Skupštine Republike Crne Gore, svjesni smo da je zbog ugrožavanja prirode zaštita identiteta prostora na kome živimo i djelujemo
postala naš neodložan i  pravomreni posao.

 Svjesni duga prema prirodi, izvoru našeg zdravlja i inspiraciji naše slobode i kulture,
posvjećujemo se njenoj zaštiti u ime sopstvenog opstanka i budućnosti potomstva.

Prihvatimo da nijedna razlika među nama nije toliko velika koliko su velike promjene kojima je izloženo naše prirodno okruženje.
Bez obzira na naša nacionalna, vjerska, politička i druga ubjeđenja i osjećanja, znamo i prihvatimo da su dostojanstvo i svetinja ljudskog  bića organski povezani sa svetinjom i čistotom prirode.

Čovjek i priroda u njemu i oko njega cjelovito su jedino u svojim dubinama i po svom smislu i naznačenju.

Stoga je oduvjek zloupotrebu čovjeka pratila zloupotreba prirode.
Zato, opredjeljujući se i boreći se za dostojanstvo čovjeka, pozvani smo da se borimo i za dostojanstvo prirode.

Donošenjem ove Deklaracije, Crna Gora prema prirodi uspostavlja državni odnos i poziva na mudrost ljude
da spriječe ekološku katastrofu koja nam prijeti.

       20. Septembra 1991.                                                                                     Skupština Republike Crne Gore“.

Investitora ne zanima životna sredina već isključivo svoj interes, što je u suprotnosti sa Skupštinskom Deklaracijom. Na cijelom prostoru od Skadra do Podgorice, a posebno u zoni primorja nema industrijskog zagađivača, što će kamenolom svakako postati.

Nije tačan navod da su mještani uništavali imovinu privrednog društva „Trojan“. Nesumnjivo je da investitor-koncesionar „žuri“ da završi posao. Prijavljivanje za štetu  pripadnicima policije je tužan pokušaj, da se od nekoga ko ugrožava mještane, njihovu životnu sredinu, i životnu sredinu uopšte, napravi žrtva.

Pri tome, osim što ne bira sredstva i dezinformiše javnost o skupu, što vrijeđa učesnika skupa i njihove goste.

Skup je održan na privatnoj imovini, a ne na eksploatacionom području, katastarskoj parcele broj 235/2 KO Velja Gorana. Dakle ni mještani, ni gosti nisu stupili na eksploataciono područje.  Dovoljno je pogledati mapu, pa vidjeti koliko je eksploataciono područje udaljeno od magistralnog puta Ulcinj –Sukobin.

Investitor je započeo radove na krčenju putnog pravca preko parcele 2035 iz LN 197 KO Velja Gorana, lokalitet Brdela sa pravom korišćenja Opštine Bar. Komunalnoj policiji je data na uvid saobraćajna saglasnost na idejno rješenje-Priključak na magistralni put od strane Uprave za saobraćaj broj 04-194/2 od 18.01.2021. godine. Dakle prije nego što su odobreni elaborati za ispitivanje, kod Agencije za zaštitu životne okoline. Rješenje o elaboratu ispitivanja ležišta nije pravosnažno, pa se do pravosnažnosti ne mogu preduzimati radovi.

Investitor to zna, ili bi barem trebao znati.

Dakle, investitor vrši radove na imovini opštine Bar, a bez odobrenja iste. Opština štiti svoju imovinu, a ne sprječava izvođenje radova u skladu sa propisima. Investitoru saglasnost na idejno rješenje ne može biti dozvola za izvođenje radova na imovini opštine Bar.

Treba napomenuti da prisustvo predsjednika Opštine Bar, nije jedina podrška, ali je sigurno najvažnija. Dana 28.01.2021. godine u dnevnim novinama “Vijesti” objavljeno je : “Umjesto da bude raj na zemlji, da se pita bivša vlast, Velja Gorana bila bi kamenolom saopštila je Ljiljana Jokić iz Građanskog pokreta URA.

“Kakav odnos je imala bivša vlast prema građanima Crne Gore i našoj prirodi, pokazuje i situacija u Veljoj Gorani u Baru. Možda je bivšoj ministarki ekonomije Dragici Sekulić bilo potrebno više pravnih savjetnika, koje bi plaćali građani 250 eura po satu, kako bi donijela odluke dobre po Crnu Goru, a ne samo po investitore”, istakla je Jokić. “Bivša ministarka je probala da napravi još štete po Crnu Goru, i to potpisujući navedeni ugovor, koji je sa druge strane potpisao izvršni direktor DOO Trojan Bar Mirsad Bajrović”, dodala je Jokić.

Po njenim riječima, za period od 1. januara 2023. do 31. decembra. 2050. godine, koncesionar će platiti 5074.272 eura.

“Da li se isplati uništiti selo za ovaj novac koji ćemo dobiti za period od 27 godina? Bivša Vlada koja je ovlastila bivšu ministarku Sekulić da potpiše ugovor o koncesiji i gospođa Sekulić očigledno misli da se to isplati. Eto, zamislite, na ovom prostoru je utvrđeno da postoji sirovina koja se može eksploatisati, ali očigledno nije utvrđeno da je na tom mjestu selo u kome žive ljudi koji još uvijek piju vodu iz bistijerni. Dana 15.12.2020. godine je izjavljeno:” Planirani kamenolom na Veljoj Gorani prijeti da ugrozi selo, kazala je Ljiljana Jokić iz Građanskog pokreta URA. Ona je pozvala ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića da promijeni, kako je kazala, lošu praksu svojih prethodnika i da uradi ono što je u njegovoj nadležnosti vezano za taj projekat.

“Juče smo razgovarali sa mještanima Bara u mjestu Velja Gorana, koji su nas pozvali da bismo razgovarali o planovima izgradnje kamenoloma za koji su saznali nedavno, iako je Ugovor, koji je potpisala bivša ministraka ekonomije Dragica Sekulić, a kojim je firma Trojan dobila koncesiju za eksploataciju kamena zaključen već neko vrijeme”, kazala je Jokić.

Ovim putem i mi pozivamo ministra Mladena Bojanića, da u duhu ove podrške, iz svog Ministarstva uputi inicijativu Vladi CG, da raskine ugovor o koncesiji, kao što je to učinjeno u više navrata činjeno sa MHI.

Mještani sada svakodnevno žive u strahu od novog dana, šta će ih sačekati? Hoće li buldožeri, rovokopači i ostala mehanizacija da uništi njihov opstanak. Zakonito su pristupili protivljenju otvaranja kamenoloma, a sada im se to spočitava.

Na ovaj način Vas obavještavamo da će mještani preduzeti sva zakomo rasploživa sredstva u zaštiti svojih interesa i opstanka na vjekovnim ognjištima. Toga dana bilo ih je najmanje 90, a svaki slijedeći put biće ih još više, pa će se njihovo prisustvo mjeriti stotinama i hiljadama prisutnih.

The post Mještani Velje Gorane: Glavni cilj protesta je iskazivanje velikog nezadovoljstva povodom izgradnje kamenoloma first appeared on BARinfo.

“Glavni cilj protesta jeste iskazivanje velikog nezadovoljstva povodom izgradnje kamenoloma u našem selu, Veljoj Gorani. Zahtijevamo da se radovi potpune obustave. Već godinu se borbimo protiv izgradnje kamenoloma u Veljoj Gorani, koji je planiran tik uz naša imanja, a nalazio bi se na manje od 200 metara od prvih kuća. Vjerujem da je to podatak dovoljan da se shvati koliko je ova investicija devastirajuća po našu životnu sredinu, po naše zdravlje i uopšte našu dobrobit”, kazala je u dahu Edina. Ona ističe da je ovo još jedan u nizu projekata u Crnoj Gori o kojima se predugo ćutalo, “sve dok se potrebna papirologija i procedure nijesu završile”

“Sve javne rasprave su prošle još davno bez saznanja mještana o tome. Mi smo o ovom slučaju maltene saznali preko portala i već godinu bijemo bitku. Mi tamo živimo, tamo ima djece, starijeg stanovništva, svi se bave poljoprivredom… U našem selu ne postoji investicija zvana vodovod, ali postoji investicija zvana kamenolom. Reći ću samo- apsurd”, ogorčena je Osmanović.

Ona je kategorična da realizacija ovog projekta ne može donijeti nikakve benefite.

“Još uvijek ne mogu da pojmim kako neko može da kaže da je ova investicija od koristi po mještane i da mi možemo profitirati od ovoga. Ja ne želim da profitiram na račun uništavanja naše prirode, naše životne sredine. Ja ne želim da se naše selo raseli, jer normalnih uslova za život više neće biti. Ne znam koliko je to tehnologija kod nas napredovala pa da se može ekspolatisati jedno brdo, a da se pritom ne stvara buka, prašina, potresi, da se ne uništava i devastira. Zaista ne znam kako će se dokazati da je ovo u skladu sa zaštitom životne sredine, jer mi zdrav razum govori da nije i da ne može biti”, naglašava ona.

Mještani su odlučili da nastave sa mirnim protestima.

“Protest je prošao i više nego pozitivno. Iako je mnogo ljudi bilo spriječeno da prisustvuje zbog radnih obaveza (tu spadam i ja) okupilo se oko 90 mještana Velje Gorane i Mrkojevića. Ovim putem želim da se zahvalim svima koju su došli i pružili podršku, imamo i podršku lokalne uprave i velikog broja građana koji su nesebično uz nas u ovoj borbi. Mještani su istakli svoja mišljenja i nezadovoljstvo. Takođe, koncesionar je započeo čišćenje lokaliteta za geološka istraživanja, kao i puta koji vodi do tog dijela, a ono je opštinsko vlasništvo. On ne posjeduje saglasnost od opštine da koristi taj put. Komunalna policija ga je već četiri puta zaustavljala, ali, uprkos svemu, nastavlja radove. To je izazvalo dodatni revolt kod građana, jer nas zaista boli da gledamo kako se naša riječ i volja ne poštuju i da za nekoga zakon ne važi, a za nekog da. Mi to nećemo dozvoliti”, decidna je naša sagovornica.

Zahtjevi građana su, kako ističe, jasni i vrlo jednostavni.

“Mi ne želimo kamenolom. Mi ne želimo da se uništava naša životna sredina. Mi ne želimo kompromise sa investitorom. Jedini kompromis je da se kamenolom ne gradi u našem selu. Država Crna Gora treba da preuzme odgovornost i ovim putem apelujemo na Agenciju za zaštitu životne sredine, ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića, da još jednom revidira ovaj slučaj i da se koncesija okonča, jer građani neće posustati. Apelujemo i na sve političke aktere da reaguju i djeluju onako kako je ispravno, da stanu uz građane i u zaštitu životne sredine. Meni je potpuno jasno da je ovo mala zemlja i da interesi gravitiraju na drugu stranu, ali hajde da se makar jednom batalimo toga i da budemo fer i pošteni, da zaštitimo građane i da se ispoštuje naša volja”, naglašava Osmanović.

Protesti će biti nastavljeni. Građani su, podvlači Osmanović, znatno složniji i ujedinjeni u ovoj borbi.

“Svakodnevno nam se pridružuju aktivisti i zaštitnici životne sredine sa svih strana, pa ćemo nastavi da protestujemo sve dok se ne donese odluka da se kamenolom neće graditi u Veljoj Gorani. Ja sam itekako svjesna da se ovo može zaustaviti, pitanje je da li će ponovo moć pojedinca nadjačati volju građana”, zaključila je Osmanović.

The post Mještani Velje Gorane složni negoduju protiv izgradnje kamenoloma first appeared on BARinfo.

Vlada je donijela Odluku o dodjeli koncesije za detaljna geološka istraživanja i prihvatila pripadajući Ugovor o koncesiji.

Koncesija se dodjeljuje na 30 godina. Ukupna koncesiona naknada iznosi 1.787.138,00 eura.

“Koncesionar će za period od 16 kalendarskih godina eksploatacije, od 1. januara 2022. do 31. decembra 2037. platiti stalni dio koncesione naknade za eksploataciju T-G kamena u ukupnom iznosu od 2.718.360 eura, kazali su iz Vlade Crne Gore.

The post Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina first appeared on BARinfo.