Na putu od Martića ka Skadarskom jezeru, odmah upada u oči zelenilo koje prekriva površinu vode. Na prvi pogled djeluje kao tepih od bilja, ali riječ je rijetkoj biljci kasaronji, poznatoj i kao vodeni kesten. Nekada nezamjenjiv izvor hrane, danas, iako mahom zaboravljen u modernoj ishrani, još uvijek opstaje u Skadarskom jezeru i u sjećanju mještana.

Karakterističan po romboidnim listovima sa mjehurastim peteljkama, vodeni kesten razvija trouglaste plodove sa malim rogovima, gdje se krije bijeli, jestivi dio – ukusan poput sirovog kestena.

Muškarci su nekada plodove ubirali iz čuna, dok su žene, u korpama na leđima, iznosile rod uz brdo, do kuća. Taj mukotrpan posao bio je svakodnevica u godinama oskudice.

“Plod je bio dragocjen. Jeo se kao svjež i kuvan. Djeca su znala da ga traže kao poslasticu“, prisjeća se jedan od starijih mještana.

Osim za ljudsku ishranu, biljka je služila i za prehranu stoke. Ipak, rod vodenog kestena zavisi od prirodnih uslova. U narodu se vjeruje da ako tokom ljeta ne padne dovoljne kiše, plodova neće biti – i pored toga što je korijen u vodi.

Mlade generacije sakupljaju plodove iz znatiželje, a vodeni kesten prkosi vremenima.

The post Zaboravljeni plod Skadarskog jezera: Kasaronja nekad hranila narod, danas budi nostalgiju first appeared on BARinfo.

Skadarsko jezero ima površinu od 354 do 505.8 km², zavisno od vodostaja, i najveće je jezero na Balkanu. Crnoj Gori pripadaju 2/3 jezera i 110,5 km obale, ukupno površine 40.000 hektara, od čega je 22.500 hektara vodena površina, 7.800 hektara su trajno plavljene oblasti, 5.200 hektara su povremeno plavljene oblasti, dok 12.500 hektara čine brda, stjenoviti karstni tereni na južnoj obali i stjenovita ostrva. Status trajno zaštićenih ornitoloških rezervata ima 812,8 hektara površine. Jezero je proglašeno Nacionalnim parkom 1983. godine.

Skadarsko jezero je kriptodepresija – neki djelovi njegovog dna nalaze se ispod nivoa mora. To su tzv. “oka” , od kojih je najdublje Raduško oko (dubine 60 m), čuveno ribolovno mjesto. Prosječna dubina jezera je oko 5 metara.

Nacionalni park Skadarsko jezero posjeduje izuzetno bogatstvo ornitofaune i ihtiofaune i bujnu vegetaciju močvarnog tipa. Biljni svijet je raznovrstan, sa više od 25 rijetkih i endemičnih, zakonom zaštićenih vrsta.

Pored živopisnog bilja, posebno je interesantna flotantna biljka kasoronja, čiji se suvi plodovi često mogu naći na barskim plažama, donijeti rijekom Bojanom (“morski đavo”). U suštini, riječ je o biljci koja pluta jezerom, a plod je dosta ukusan i sličan kestenu (zovu ga i “vodeni kesten”). Interesantno je da je za oplodnju potrebno da pada kiša, iako se radi o vodenoj biljci.

Bistru vodu Jezera u velikom dijelu prekrivaju bijeli i žuti lokvanji. U poplavnom dijelu Jezera još uvijek odolijeva, nekada široko rasprostranjena, skadarska podvrsta hrasta lužnjak. Jedino je dio južne obale kamenit i čuva reliktne šume kestena. Na ostrvima, tzv. goricama, raste lovorika, bršljan, divljim šipak i šiblje.

Priobalni dio jezera prekriven je trskom, što ga čini jako povoljnim za naseljavanje brojnih vrsta ptica. Od posebno atraktivnih i specifičnih biljaka na prostoru Skadarskog jezera, izdvajaju se endemične vrste: Fritilaria gracilis, Crocus dalmaticus, Edraianthus tenuifolius, srpska ramondia – Ramondia serbica Panc., dalmatinski šafran – Crocus dalmaticus Vis., zaštićene vrste Orhideje (Ophrys)…

Prema najnovijim istraživanjima, u Skadarskom jezeru postoji čak 930 vrsta algi – 246 su nove alge u ovom jezeru, a 135 njih veoma rijetke u svijetu.

Skadarsko jezero je “ptičji raj” za 280 vrstu ptica, od kojih su mnoge prorijeđene i ugrožene. Od tog broja, 73 vrste su gnjezdarice selice, 18 su redovne prolaznice, 45 vrsta su zimski gosti, a 12 vrsta redovno provode ljeto ne gnijezdeći se. U vrstu ugroženih prica spadaju pelikan i kormoran. Tokom proljećne migracije broj vodenih ptica na jezeru je izuzetno velik. Skadarsko jezero pogoduje dolasku ptica, jer leži u zoni sučeljavanja velikih zoogeografskih oblasti i zato jer je prosječna temperatura vode u jezeru tokom ljeta 22 Cº, a tokom zime se ne spušta ispod 11 podioka.

Na Galebovom ostrvu nalazi se gnijezdilište srebrnastog galeba, najveće u Crnoj Gori te vrste. Interesantna je činjenica da se galebovi – morske ptice gnijezde na slatkovodnom ostrvu. U Evropi rijedak kudravi pelikan postao je zaštitni znak Jezera i Nacionalnog parka.

O bogatstvu i raznovrsnosti ihtiofaune govore podaci da u vodama sliva Skadarskog jezera živi 48 vrsta riba, dok je u vodama koje zahvata Park nastanjeno 39 vrsta od ukupno 44 do sada registrovanih, a 15 je endemičnih. Pored autohtonih vrsta, kakve su krap i ukljeva, interesantno je prisustvo i nekih morskih, kao što su skakavica i kubla, ali i vještački nastanjenih poput tolstolobika.

The post Ramsarsko područje: Skadarsko jezero first appeared on BARinfo.