„Kroz organizaciju različitih događaja, poput „Dana otvorenih vrata“, želimo djeci i građanima da ukažemo na ljepotu ovog divnog jedrenjaka, na ono što je značio kroz istoriju i što treba da predstavlja u budućnosti. Nakon dvije godine, ponovo smo ovdje sa nadom da će ‘Jadran’ uskoro, u novom ruhu, zaploviti punim jedrima. Veze koje smo prethodnih godina gradili između Bara i ‘Jadrana’ sada su još snažnije i jače, možda i zbog toga što naši Barani, kalafatska radionica ‘Bokovac’, radi na obnavljanju brodskih drvenih elemenata, na čemu im se posebno zahvaljujem, kao i našem sugrađaninu Goranu Grkoviću, osvjedočenom prijatelju jedrenjaka, koji je i ove godine uspio da nam, kroz sjajnu foto dokumentaciju, približi dio njegove sjajne istorije“, kazao je Raičević.

VD komandanta Mornarice Vojske Crne Gore, kapetan fregate, Milan Jevtović, kazao je da obilježavanje jubileja počinje u Baru, bazičnom gradu školskog broda „Jadran“.

„Kroz ovu foto priču htjeli smo da pošaljemo sliku o tome šta je brod u svojoj devedesetogodišnjoj istoriji prošao i proživio, koliko je generacija obučio, i pokažemo koje bogatstvo imamo u Ratnoj mornarici“, kazao je za Radio Bar i Bar info komandant Jevtović, koji je, takođe, nakon završene Vojne akademije, prva pomorska znanja i vještine sticao upravo na tom brodu.

„Osjetim sjetu gledajući ove fotografije, ali i ponos što imamo ovakvo blago u našoj Mornarici, vjerujući da će nas ‘Jadran’ stalno okupljati i da ćemo sa njim ostvariti i mnoga značajna međunarodna krstarenja“, zaključio je komandant Mornarice, kapetan fregate, Milan Jevtović.

Za komandanta broda, kapetana korvete, Ivana Lakovića,  velika je čast i privilegija što je na njegovom čelu.

„Počastvovan sam što sam odabran da budem komandant ‘Jadrana’. Na ovim panoima predstavljeni su su svi čelnici broda od 1933. godine do danas“, kazao je komandant Laković, koji je u razgovoru za naše medije pojasnio kako izgleda jedan radni dan na brodu.

„Radni dan na školskom brodu je veoma dinamičan, jer se on u kontinuitetu koristi za obuku pomoraca, oficirskog i podoficirskog kadra, kao i mornara. Uz Mornaricu, imamo i veoma dobru saradnju sa civilnim institucijama, obrazovnim ustanovama – Pomorskim fakultetom u Kotoru, tamošnjom Srednjom pomorskom školom, Srednjom stručnom školom u Baru… Trudimo se da mlađim generacijama prenosimo svoja znanja i iskustvo, kako bi oni kasnije mogli da ih primjene u profesionalnoj karijeri“, kazao je Laković i zahvalio se  komandi Mornarice, Generalštabu i državi Crnoj Gori koji su podržali inicijativu da brod „ Jadran“ bude rekonstruisan i sačuvan.

Goran Grković, autor zanimljive izložbe, otkrio je da se prvi put sreo sa „Jadranom“ i, kako je kazao, zaljubio na prvi pogled daleke 1987. godine, ali da se ozbiljnije posvetio istraživanju i fotografskoj arhivi prije nešto više od desetak godina, kada se susreo sa tadašnjim komandantom Mornarice, Darkom Vukovićem.

„Tada počinje moje intenzivnije bavljenje ‘Jadranom’, a u sakupljanju fotografske građe pomogli su mi penzionisani članovi posade, ljudi iz Pomorskog muzeja, prijatelji, Internet… Sve se dešavalo bez nekih pravila, jednostavno tragajući dešavalo mi se na nađem nešto što i nisam tražio“, kazao je Grković, koji na pitanje da li ima sve ključne momente iz života popularnog jedrenjaka, kaže:

„Da bih kompletirao dokumentaciju, fali mi još ugovor o gradnji , koliko je novaca donirao pokrovitelj i zaštitnik Jadranske straže , ‘otac’ jedrenjaka, kralj Aeksandar,  i da prikupim  fotografije svih komandanata broda (od njih 27 ,  u ovom trenutku imam 14), jer je zamisao da se njihovi portreti nađu u salonu na brodu. Nedostaju i fotografije iz Venecije, takođe jedan bitan period iz istorije. Nakon kapitulacije Italije, ‘Jadran’ je bio opljačkan i uništen, a služio je kao pontonski most kod venecijanskih kanala. Poslije rata dotegljen je u Remontni zavod u Tivat, gdje je rekonstruisan i dobio izgled kakav ima i danas“, objasnio je Grković, koji je naveo da mu je posebno draga fotografija jedrenjaka iz Njujorka, na kojoj se vidi gdje je brod bio vezan i kakvo je slavlje u njegovu čast bilo priređeno u Americi.

Grković se nada da će do najznačajnijeg jubileja – 100 godina školskog broda „Jadran“, zaokružiti zbirku fotografija, a za taj veliki datum, planirano je i štampanje monografije sa fotografijama i pričama o brodu.

Nakon Bara, program obilježavanja 90 godina „Jadrana“, biće nastavljen u Kotoru i Tivtu, gradu u čiju luku je prvi put uplovio 1933. godine.

The post VIDEO: Počeo program obilježavanja 90 godina školskog broda Jadran first appeared on BARinfo.