Slijedi detaljan opis ovog broja.

U uvodniku pod nazivom „Prostori trajne povezanosti“ Vasil Tupurkovski, bivši član Predsjedništva SFRJ, predsjednik Saveza socijalističke omladine Jugoslavije i predsjednik Olimpijskog komiteta Sjeverne Makedonije piše o prijateljskim i bratskim odnosima između Crne Gore i Makedonije koji se „veoma dobro razumiju bez obzira na jezik, kulturu i religiju, jer njihova genetika pokazuje snažno zajedničko porijeklo koje seže hiljadama godina unazad, dublje nego bilo koja politika ili ideologija što govori da su Makedonci i Crnogorci braća koji nikada u istoriji nijesu imali bilo koje otvoreno pitanje“

Za ovaj poseban tematski broj Komune napisao je tekst mr Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske o crnogorsko-makedonskim kulturno-istorijskim vezama koje imaju duboke korijene, od kojih jedna o neizostavnih relacija predstavlja milenijumski kult svetog kneza Vladimira Dukljanskog i legenda o njegovoj ljubavi sa makedonskom princezom Kosarom koja je bila inspiracija značajnom broju književnih i umjetničkih ostvarenja.

O dubokim i vrijednim vezama između dva naroda piše dr Srđa Martinović s posebnim akcentom na nezaobilazne biljege prijateljstva poput Bregalničke bitke, kao i učešću Crnogoraca u Ilindenskom ustanku.

Kao prilog o crnogorsko-makedonskim kulturno-istorijskim vezama Dragan B.Perović piše o Nikoli Petanoviću Naiadu koji je bio veliki borac za pravo i čast i slobodu Crne Gore koji je prezentovao stavove o Makedoniji i Makedoncima i njihovoj „tegobnoj borbi za očuvanje identiteta, duhovne i kulturne baštine“

Komun@ u najnovijem broju publikovala je i tekst Ilije Veleva koji govori o tradiciji i tokovima savremenih književno-stavaralačkih nacionalnih izazova u Makedoniji i Crnoj Gori pod naslovom ,,Na stalnom udaru politika asimilacije“.

U ovom broju Komune Miroljub Orlandić piše o crnogorskim iseljenicima u Sjevernoj Makedoniji , a akademik dr Mile Mićunović o crnogorskim porodicama u Ohridu gdje je 2009.godine osnovano Udruženje Crnogoraca sa osnovnim ciljem da promoviše i sačuva kulturne i duhovne vrijednosti Crne Gore…

U tekstu pod naslovom „Rasadnik revolucionara i narodnih heroja“ urednik ovog posebnog tematskog izdanja mr Amer Ramusović piše o čuvenoj Velikoj medresi u Skoplju gdje su školovane značajne ličnosti iz Crne Gore poput Rifata Burdževića Trša, Beća Bašića, Ćamila Sijarića, Mustafe Pećanina, Salka Alkovića, Džafera Nikočevića, Mustafe Memića i mnogih drugih , a isti autor predstavlja i Jadranku Dabović Anastasovsku, naučnicu, profesoricu, sutkinju Ustavnog suda Makedonije kod koje se „kroz sve etape života protežu dvije linije-crnogorska i makedonska- spajajući se u snažno tkanje identiteta, znanja, poštovanja i predanosti“.

O Milutinu Peroviću, crnogorskom kamikazi koji je poginuo kod Kumanova piše Anka Perović Radović koja u tekstu pod naslovom „Letom u istoriju“ kaže da „Crna Gora je mala zemlja velike istorije, pa možda zbog toga ostaju neotkriveni mnogi njeni junaci među kojima je Milutin Perović, pilot-lovac koji se vinuo u samoubilački let na aerdromu kod Kumanova, čuvajući granicu sa Bugarskom u II svjetskom ratu, a Predrag Nikolić piše o spomen ploči koja je postavljena u gradskom jezgru Skoplja a posvećena je Crnogorcu Periši Saveljiću, koji je bio komadant skopskog partizanskog odreda.

Dragana Erjavšek predstavlja u ovom izdanju zaboravljenu pjesmu „Maćedoniji“ koju je prije 120 godina napisao barski pjesnik Milo Jovović povodom ilindenskog ustanka, a u drugom tekstu i predstavlja Slobodanku Bebu Milenković , prvakinju makedonskog narodnog ansambla „Tanec“.

Mr Željko Rutović piše o Aliji Redžiću, u tekstu pod naslovom „Plemenitost osobenog šarma“ ističući da je „Redžić znamenito ime prepoznavanja i institucionalnog utemeljenja crnogorske zajednice u Makedoniji kojoj se duhom i snagom svoje ličnosti posvetio na način iskonske odanosti, njegovanja kulture i identiteta zajednice za čije je mjesto uglednika stekao poštovanje kako u Crnoj Gori, tako i široj zajednici države u kojoj živi“

O aktivnostima Crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji koja predstavlja primjer kako se može očuvati posebnost, a istovremeno biti dio šire zajednice piše Peđa Nikolić, dok Rijalda Ramusović predstavlja NVU „Crnogorsko makedonsko prijateljstvo Kirjana“ koje ove godine slavi 10 godina postojanja, a koje promoviše ravnopravnost i zajedništvo između dva naroda uz upoznavanje i međusobno prožimanje njihovih kultura, običaja i tradicije..

Ružica Batkovska Grubač predstavlja aktivnosti makedonsko-crnogorskog društva prijateljstva i nacionalne zajednice Makedonaca u Crnoj Gori u tekstu pod naslovom ,,Promoteri bogate makedonske kulture“

Komun@ u svom posebnom tematskom izdanju koji po prvi put u javnosti na jednom mjestu publikuje tekstove o crnogorsko- makedonskim vezama i predstavlja znamenite ličnosti koje su doprinijele očuvanju crnogorsko-makedonskih odnosa na raznim poljima.

Tako mr Nela Savković Vukčević podsjeća na nedavno preminulog akademika Sretena Perovića koji je „svojim snažnim stvaralačkim posredovanjem doprinio jačanju crnogorsko-makedonskog prijateljstva, upoznavanju sa književnim ostvarenjima i kulturnim tokovima i otvaranju puteva budućim generacijama u razumijevanju novih umjetničkih kvaliteta i dometa dva naroda, povezana dubokim istorijskim prožimanjima „

Akademik prof dr Ferid Muhić u tekstu pod naslovom „Čovjek dobrih djela, prijatne naravi i slojevite duše“ piše o sjećanju na Adema Kočana, istaknutog člana Crnogorske zajednice koja je izuzetno uticala na očuvanju zavičajnog duha u Makedoniji, kao i razvijanju i unapređivanju odnosa i prijateljstava između makedonskih i crnogorskih građana.

O dr Milošu Gruboviću, filantropu, humanisti i dobročinitelju piše Vildan Ramusović koji u tekstu o njemu ističe da je dr Grubović za života ostavio duboke tragove svojim radom i odnosom kako u u zemlji rođenja, tako i u zemlji u kojoj je živio i oformio porodicu, izrastajući u ličnost koja je jako uticala na očuvanje crnogorskog duha u Makedoniji.

U ovom broju Komune i osvrt dr Zećira Ramčilovića, doskorašnjeg ambasadora Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori na odnose dvije države sa naslovom „Saradnja na temeljima istine i pravde“, a Dejan Lučić predstavlja prof dr Vinetu Vuksanović koja već četiri decenije gradi uspješnu karijeru Crnoj Gori, nimalo zapostavljajući veze sa rodnom Makedonijom.

Tu je i tekst Salka Lubodera o sjećanju na pjesnika Adema Redžića, kojeg već četiri decenije prekriva zaborav njegovog pjesničkog stvaralaštava, a predstavlja pjesnika kojeg treba pamtiti…

Tu je i priča Dimitra Pandeva o Vasu Tomanoviću, crnogorskom lingvisti i Samira Radončića o makedonsko-crnogorskom i crnogorsko-makedonskom rječniku autora Remza Skenderovića koje je izdala Crnogorska zajednica u Makedoniji, a koji predstavljaju značajan doprinos obogaćivanju makedonske i crnogorske leksikografske nauke.

Kada je riječ o značajnim ličnostima koje su dale dorinos osnaživanju makedonsko-crnogorskih odnosa u ovom broju Komune prof dr Draško Došljak piše o putopisima Ćamila Sijarića u tekstu pod naslovom „Skoplje kao prostor sjećanja“, a Aleksandar Spasov o stranicama iz književno-kulturne aktivnosti Vukajla Kukalja u Makedoniji, dok mr Filip P.Jovanovski piše o dr Nenadu Vujadinoviću, piscu i univerzitetskom profesoru iz Podgorice koji je na makedonskom jeziku stvorio većinu svog opusa.

Kao izuzetne zanimljiva priča u ovom izdanju Komune publikovano je jedno sjećanje na studentsko vrijeme iz Skoplja devedesetih godina iz pera Dražena Draškovića, kao i nostalgično pismo iz Sarajeva Mukadese Redžepagić Mašić koja je rođena u Plavu, a svoju mladost i školovanje provela u Skoplju, a sada živi u Sarajevu gdje napominje “podjednako srce zatreperi i suza zaiskri u oku kada čujem neku crnogorsku i makedonsku pjesmu“

U ovom posebnom izdanju Komune i tekst Rijalde Ramusović o plodnoj saradnji crnogorskih i makedonskih teatara i velikom uspjehu Marije Sarap čija je drama „Jelena Savojska“nagrađena na festivalu u Resenu kao najbolja predstava i dramski tekst.

Kao i u mnogim drugim ranijim brojevima Komune, i u ovom izdanju je publikovan jedan tekst iz oblasti sporta gdje Saša Radunović, piše o crnogorskom rukometnom bračnom paru Kastratović, Zoranu i Indiri, kojima je Makedonija više od Crne Gore pružila mnogo veću pažnju i dala priliku da pokažu koliko znaju i mogu u rukometu zbog čega su se odlučili da život provedu u Republici Sjeverna Makedonija.

Ovo jedinstveno i posebno izdanje Komune već od preksjutra će se naći na svim prodajnim mjestima za štampu širom Crne Gore, a uredili su ga mr Amer Ramusović, gl. i odg. urednik i Voislav Bulatović, grafički i urednik dizajna.

The post Iz štampe izašao 52. broj časopisa Komun@, posvećen crnogorsko-makedonskim vezama first appeared on BARinfo.

Večerašnja promocija bila je posebna i zato što je označila deset godina rada “Komune”, a upravo jubilarni, četrdeseti broj posvećen je Baru. Promociju je bilo moguće pratiti i putem live streama.

Medijator, Ammar Borančić, istakao je da je namjera bila da se kroz ovaj broj dočara duh Bara.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, autor uvoda u ovo izdanje “Komune”, istakao je kako je riječ o časopisu koji već deset godina njeguje baštinu i promoviše lokalnu samoupravu.

“Nastojali smo da kroz zaista sjajne tekstove prezentujemo ono što je Bar u malom i da kroz ovo izdanje pošaljemo jednu jaku i snažnu poruku svima koji možda ovih dana pokušavaju na raznorazne načine da vrše reviziju naše istorije – da je istorija Bara zajednička, ponosna, prkosna, ona naša, i da je utkana u ovo izdanje časopisa. Svaki je grad mjesto na kojem sve počinje i završava, važan dio ljudske istorije, civilizacije, ali i jednako važan dio života svih nas. Gradovi su nešto što je najtrajnija konstanta mislećeg čovjeka. Grad je stariji od države, nacije, politike. Onamo gdje su ljudi prvi put stali u svojim nomadskim lutanjima, tu je nastao grad, iz njega i život. A nema ljepšeg primjera za to od našeg Bara. Toliko slojeva života on krije u svojim zidinama, mnogo ispričanih i neispričanih priča stoji u svakoj njegovoj ulici, maslini, kući, čovjeku, od obale Jadranskog mora, preko vrhova Sutormana, Rumije i Lisinja, sve do jezerske obale i udoline. Upravo te dvije obale definisale su naš grad kroz njegovo postojanje na raskršću civilizacija i svjetova. Upravo takve priče definišu i naš, savremeni život u Baru. Sve one priče koje ćete imati priliku da čitate u ovom časopisu, kroz koji ćete osjetiti otkucaj srca ovog grada, njegov krvotok, njegov dah, kojim diše od Starog Bara, preko Pristana, do novog Bara”, kazao je Raičević.

On je zahvalio predsjedniku Programskog odbora mr Željku Rutoviću i direktoru i glavnom i odgovornom uredniku Ameru Ramusoviću da 40. broj promovišu upravo u Baru.

“U krajnjem, istorija ljudskog roda i civilizacije nije ništa drugo nego istorija njegovih tragova, u tim tragovima ostalo je svekoliko trajanje”, istakao je Rutović, dodavši da tamo gdje nije bilo tih tragova, civilizacija je upadala u probleme.

“Mi večeras svjedočimo tragovima i trajanju naše milenijumske Crne Gore”, kazao je on, dodavši da sam naziv – Komuna, ukazuje da je bazirana ka opštem “kolektivni izlazak u naše javno dobro, naš javni interes”, a da identitet, baština, vjerodostojnost tih tragova “daju kredibilitet Komune”.

“Komuna svojom idejnom koncepcijom u Baru jeste svoja na svome. Identitet i baština su misija i vizija ovakvog štiva, sjajna baština i kultura Bara. Teško je na manjem broju stranica imati bukvar o istoriji Bara, kulturi, etnologiji, umjetnosti, sociologiji”, kazao je Rutović, dodavši da “riječ o Baru nadrasta Bar I nudi tragove istorije Crne Gore”. Rutović je čestitao praznik Baranima, a uredničkom timu, predvođenom prvim gostujućim urednikom “Komune” Željkom Milovićem, zahvalio što je “sažeo sve različitosti u harmoniju, koja je zapravo Bar”.

Direktor i glavni i odgovorni urednik “Komune” Amer Ramusović je izrazio zadovoljstvo što u predvečerje obilježavanja 24. novembra i u godini jubileja “promovišemo jubilarni, 40. broj”. Istakao je da koncepcija “Komune” pokriva bitni segment kulture države – usmjerenje ka kulturnoj baštini lokalnih samouprava, da stručnoj i laičkoj javnosti omogući uvid u naše bogato kulturno nasljeđe, materijalno i nematerijalno kulturno stvaralaštvo.

Osvrnuvši se na aktuelnu društvenu situaciju, ukazao je i na odgovornost novinara, sa stručnog i etičkog stanovništva.

“U ‘Komuni’ od prvog broja gajimo multikulturalne vrijednosti i podsjetnik smo crnogorske prošlosti”, kazao je Ramusović. On je podsjetio da je gost-urednik u ovom broju njihov saradnik od početka i dobitnik prve nagrade “Komune” za promociju i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore.

“Ovo izdanje je lična karta Bara, sa kojom će se ponositi generacije. Zahvaljujem predsjedniku Opštine, Dušanu Raičeviću, na inicijativi da poseban broj bude posvećen Baru, kao i na tome što je, uprkos svojim obavezama, bio na raspolaganju uredništvu”.

Profesor, publicista i građanski aktivista Neđeljko Đurović u nadahnutom i emotivnom obraćanju pozdravio je prisutne “i sve koji jesu i nisu sa nama, na čijim ramenima mi danas stojimo”. Podsjetio je da je Bar nekadašnja metropola ovog dijela Jadrana. “Ako na Mediteranu možemo reći da imamo interkulturalizam, to je Bar”, kazao je Đurović, ističući da su svi autori za ovaj broj “pisali srcem”. Đurović je čestitao jubilej uredništvu “Komune”, a potom i jubilej svom gradu “Koji obilježava građansku, antifašističku tekovinu” i podsjetio da ne smijemo zaboraviti one koji su svoje živote položili na oltar slobode.

“Naši su korijeni duboki i uzaludni su svi pokušaji da se naše zajedništvo izbriše”, istakao je on, podsjetivši na prijatelja i pisca, Zorana Gojića i njegovu rečenicu “Budimo Barani i otvorimo ljese našeg uma i duše ne suživotu, nego zajedničkom životu”.

On je podsjetio da je naša obaveza da sačuvamo “na papiru i u stvarnom životu” naše etnološko bogatstvo. Podsjetio je i da u leksici starobarskog govora postoji prožimanje crnogorskog, albanskog i turskog jezika, pa “ne čudi što Barani, gdje god da odu, našu dio sebe i dio proživljenog”.

Željko Milović je istakao da nije puno razmišljao kada je dobio poziv “Komune” i lokalne uprave da se prihvati da bude urednik specijalnog izdanja, “s obzirom da ovaj list smatram riznicom najljepših zapisa o Crnoj Gori, časopisom koji je umnogome promijenio nivo znanja koji su stanovnici ove države, bez obzira na vjeru i naciju, imali o njoj”.

“Ja ‘Komuninu’ ulogu ne vidim kao praktičnu i finansijski isplativu, već kao misionarsku, u smislu ostavljanja podataka za buduće generacije koje će imati što da nauče iz nje. Na samom početku, u jedno sam bio siguran – da želim da konceptualno kreiram broj koji će moći da se čita i nakon 20 godina, i nakon 50 godina, i da mi za to treba pomoć ‘pametnih i knjiških ljudi’. Znao sam ko bi sve to mogao biti, uglavnom ljudi s kojima sam i ranije sarađivao… I Opština Bar je imala svoje prijedloge, koji su samo mogli podići ljestvicu više u kvalitetu, pa smo i s njima sklopili dogovor. I odgovorno tvrdim, uspjeli smo u namjeri – broj će moći da se čita i nakon 20 godina, i nakon 50 godina, nije vremenski omeđen”, istakao je Milović.

S obzirom da smo, kako je kazao “zarobljeni u kalupima vlastitih života, što čini da često mislimo kako smo izgubili i sebe, i bližnje, i grad kakav smo imali”, ovo izdanje časopisa je bilo prilika da se podsjetimo kakav je i što je nekad bio Bar.

“Ponosan i uspravan, lijep, i na svoj način bezobrazan i prkosan kad ustreba, zaključio je on.

Na 32 strane izdanja “Komune” posvećenog Baru, čitaocima se nudi obilje tema, a za ovaj broj su pisali: Neđeljko Đurović, Ammar Borančić, dr Savo Marković, dr Svetozar Saić, Dragan Marović, Suljo Mustafić, Vladimir Lukšić, Sabrija Vulić, Ivanka Leković, Draginja Radonjić, Ilija Vukotić, Vasilije Janković, bivši predsjednici Opštine Čedo Ratković i Jusuf Kalamperović, zatim Radomir Petrić, Dragana Erjavšek, Anastazija Miranović, Milun Lutovac, Milan Vujović i Ilija Kovačević. Jedina osoba koja nije iz Bara, a pisala je za ovaj broj “Komune”, jeste sestra Estera Radičević, koja je detaljno rekonstruisala gotovo pedesetogodišnji požrtvovani rad časnih sestara u barskoj bolnici, za koji su dobili nagradu grada Bara, ali i niz Ordena SFRJ.

Za muzički segment promocije bila je zadužena klapa KUD “Jedinstvo”.

The post Promovisano specijalno izdanje časopisa Komuna, posvećeno Baru first appeared on BARinfo.

Na promociji će govoriti predsjednik Opštine Dušan Raičević, kao i grupa autora okupljena oko ovog izdanja časopisa: Željko Rutović – publicista, teoretičar medija, predsjednik Programskog odbora “Komune”, Amer Ramusović – dugogodišnji novinar, direktor i glavni i odgovorni urednik “Komune”, Neđeljko Đurović – profesor, publicista, te Željko Milović, publicista, književnik, urednik Bar Infa – portala Radio Bara.

Događaj je moguće pratiti i on-line putem live streama:

Događaj će biti organizovan uz poštovanje svih epidemioloških zaštitnih mjera koje propisuju nadležne institucije, te je prisustvo događaju moguće samo uz pozivnicu zbog ograničenog broja mjesta.

The post Večeras promocija časopisa Komuna posvećenog Baru, ulaz samo uz pozivnice, prenos na youtube kanalu Opštine first appeared on BARinfo.

Za šestu godišnju nagradu „Komune” ima deset predloga eventualnih laureata, predloženih od strane akademsko- naučnih istitucija, nevladinih organizacija i grupe građana.

Pored prof. dr Radovana Radonjića, publiciste Dragan B. Perovića, pisca Borislava Cimeše, prof. dr Sofije Kalezić, muzičara Šukrije Žutog Serhatlića, istaknutog Novljanina Milana Miša Brajevića, predsjednika UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobodana Bata Mirjačića, glumca Radojice Stankovića, poznatijeg kao Šanta Panta i jedne institucije, Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, na listi je i Baranin, dr Milun Lutovac.

Doktor nauka iz oblasti savremenih umjetnosti, Milun Lutovac je svestrana ličnost. Počeo je kao profesor u gimnaziji “Niko Rolović”. Bio je omiljen među đacima, sa kojima je napravio, pored ostalog, nekoliko veoma dobrih pozorišnih predstava. Ali, Lutovca su putevi odveli dalje, pa je sada profesor književnosti na Fakultetu umjetnosti UDG, selektor književnog programa festivala „Barski ljetopis” i rukovodilac umjetničke galerije „Velimir A. Leković” u Baru.

Lutovac je višemedijalni stvaralac, umjetnik širokog spektra interesovanja i izražaja i pisac više stručnih knjiga među kojima „Na razmeđi svjetova i epoha- кnjiževnik i političar Stefan Mitrov Ljubiša” koja predstavlja rezultat modernog kulturološkog istraživanja, zatim „Stih i slika- uticaj Njegoševog djela na stvaralaštvo TeodoraValerioa, Pera Počeka i Petra Lubarde“, kao i „Lirizam u romanima ‘Nevidbog’ Rista Ratkovića i ‘Mojkovačka bitka’ Ćamila Sijarića”. Aktivno se bavi slikarstvom. Imao je šest samostalnih i desetak kolektivnih izložbi. Bio je direktor Kulturnog centra Bar. Završio je Diplomatsku akademiju „Gavro Vuković”.

Nagrada „Komuna” ustanovljena je 2015. godine od strane istoimenog časopisa. Zanimljivo je da je prvi laureat bio takođe Baranin, Željko Milović, novinar i pisac, urednik veoma čitanog portala „Bar Info”. Osim njega, nagradu su dobili Senad Gačević, Željko Sošić, Nenad Stevović i Slobodan Čukić. 

Ko će biti ovogodišnji laureat nagrade časopisa „Komuna” odlučiće tročlani žiri, kojim će predsjedavati akademik Zuvdija Hodžić, а u žiriju su još i profesorica na UDG mr Nela Savković Vukčević i novinar Velibor Čović.

Planirano je da nagrade časopisa Komuna budu dodijeljene krajem ovog mjeseca ili početkom novembra, na prigodnoj svečanosti koja će biti organizovan  tim povodom, u skladu sa mjerama NKT.

The post Lutovac kandidat za nagradu Komune first appeared on BARinfo.