RB/BI: Kada danas, na kraju avgusta, podvučete crtu – kako biste ocijenili rad Komunalne policije tokom ovogodišnje turističke sezone?

Jovićević: Služba Komunalne policije i inspekcije je tokom ove turističke sezone imala veoma odgovoran zadatak i smatram da je, isto tako pristupila rješavanju svih izazova. Povećan broj turista i intenzivnije korišćenje javnih površina, veći obim saobraćaja, zahtijevali su, kako svakodnevno prisustvo na terenu, tako i brzu reakciju. Poseban fokus je bio na kontroli javnih površina, postavljanju privremenih objekata, kontroli auto-taksi prevoza, odlaganju otpada, dakle, održavanju komunalnog reda. Smatram da su rezultati vidljivi na svakom koraku. Želim da istaknem da naši službenici rade u otežanim uslovima koje nameću visoke tempreture, česte gužve u saobraćaju, pa je potrebno i strpljenje i vrijeme da se stigne do tačke gdje je uočen problem. Sa postignutim rezultatima smo zadovoljni, ali, isto tako, vrlo smo svjesni da je pitanje održavanja komunalnog reda nešto što zahtijeva procesne radnje i kontinuiran posao koji nije vezan isključivo za turističku sezonu.

RB/BI: Šta je predstavljalo najveći problem?

Rajković: To su, kao i svake godine, velike gužve, nepropisno parkiranje i nelegalno odlaganje kabastog, ali i drugih vrsta otpada. Veliki je izazov komunalni red zadržati na visokom nivou, što je iziskivalo 24-očasovnu aktivnost.

RB/BI: Koliko komunalnih policajaca je trenutno radno angažovano, koliko partola je istovremeno na terenu i da li je to dovoljno?

Rajković: Odjeljenje Komunalne policije radi u tri smjene – od 7 do 15, od 15 do 23 i od 18 do 2 časa. Raspolažemo sa svega deset komunalnih policajaca. Na terenu bude po jedna patrola u smjeni, s tim da se u periodu od 9 do 11 i od 18 do 23 sata, kada su gužve najizraženije, angažuju dvije. Sa jednom patrolom „pokrivamo“ Virpazar i Čanj, Sutomore sa drugom, a Veliki Pijesak i Utjehu sa trećom. Te patrole rade pet dana nedjeljno.

RB/BI: Građani se često žale da prijave problem, a da reakciju ne vide. Da li je problem u nedovoljnom broju službenika, procedurama ili nečemu trećem?

Rajković: Nije se desila prijava, a da mi nismo izašli na teren. Call centar radi non-stop. Jedino u slučaju kada službenik već razgovara na drugoj liniji, ne odgovori na poziv. Često nam kažu, našaliću se, bez namjere da osporim nečiji rad: “vi izlazite na teren brže nego Hitna pomoć”.

RB/BI: Koliko ste tokom ove sezone primili prijava građana i koliko ih je završeno konkretnom intervencijom ili sankcijom?

Jovićević: Naša služba je građanima dostupna posredstvom više izvora. Call centar radi od 7 ujutro do 2 sata poslije ponoći. Građani nam se mogu obratiti i elektronskim putem, na mail komunalna.policija@bar.me, kao i neposrednim podnošenjem prijave u službenim prostorijama. U predsezoni i tokom tri mjeseca ljeta, broj prijava je prešao 800. Službenici Odjeljenja za inspekcijske poslove izlaze na teren, a određene stvari iziskuju vođenje upravnog postupka koji zahtijeva da se ispoštuju svi koraci procedure. Dešava se da se suočimo i sa otežavajućim okolnostima, kada je neophodno vještačenje, geometijsko mjerenje, da bismo bili precizni prilikom utvrđivanja nepravilnosti. Trudimo se da na svaku prijavu, od jednostavnih do komlikovanih zahtjeva, blagovremeno odgovorimo. Čak i u slučajevima kada je u pitanju oblast za koju nismo nadležni, naši službenici su u obavezi da izađu na teren i utvrde o čemu se radi, nakon čega nadležnom organu prosljeđujemo inicijativu.

RB/BI: Raspolažete li podacima o broju izdatih prekršajnih naloga i ukupnom iznosu kazni?

Rajković: U ovom momentu je rano da govorimo o tome jer Zakon o prekršajima daje mogućnost građanima da kaznu plate u zakonskom roku od osam dana. Do sada smo tokom nepuna tri mjeseca ljeta na lice mjesta izdali ukupno 1.750 prekršajnih nalog i specijalnim vozilom “pauk” premjestili 268 nepropisno parkiranih vozila. Naglašavam da imamo veoma dobru saradnju sa DOO “Komunalne djelatnosti” Bar i DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar. O ukupnom iznosu naplaćenih kazni moći ćemo da govorimo nakon detaljnog izvještaja na kraju godine.

RB/BI: Koliko je bilo slučajeva u kojima ste izašli na teren, ali nijeste mogli da utvrdite prekršaj?

Jovićević: Po prijavi koju zaprimimo, ako je patrola u tom rejonu, reagujemo odmah. Često se dešava da nam stigne prijava da je neko vozilo blokirano drugim, a u međuvremenu se vlasnik nepropisno parkiranog pojavi i ukloni ga. Ove godine nam je, češće nego što je to ranije bio slučaj, prijavljivano nepoštovanje reda na kupalištima. Prvenstveno se to odnosilo na prisustvo vlasničkih pasa na plažama u Sutomoru, Velikom Pijesku… Iako su patrole koje su u tom momentu bile najbliže lokalitetima izlazile na teren, nismo utvrdili takve prekršaje.

RB/BI: Prošetajmo sada pričom do Sutomora. Mještani tvrde da je buka iz lokala svakodnevna, dok ste vi u obraćanjima medijima naveli da nijeste registrovali prekoračenja. Kako objašnjavate taj raskorak – da li to znači da građani prijavljuju nešto što mjerenja ne potvrđuju, ili postoji problem u načinu i vremenu kontrole?

Rajković: Što se tiče Sutomora, i mi smo svjesni da buka postoji. Ali, problem je što ona ne dolazi isključivo od akustičnih i elektro-akustičnih uređaja. Nivo buke mjerimo kada se organizuju noćne žurke. Komunalni policajci nivo buke mjere fonometrom baždarenim od strane Instituta za metrologiju Crne Gore, koji je jedina licencirana ustanova. Dešava nam se da u lokalu bude veća komunalna buka koju stvaraju gosti, nego muzika koja se reprodukuje sa uređaja. Znamo da kada 500-600 ljudi zapjeva, buka bude veća nego ona koju stvaraju instrumenti. Ako utvrdimo da je buka iz uređaja veća od dozvoljene, sankcionišemo vlasnika prekršajnim nalogom. To se desilo u tropskom baru na Velikom Pijesku. Što se tiče kontrole u Sutomoru, svako mjerenje je propraćeno službenom zabilješkom, ali prekoračenja dozvoljenog nivoa buke nismo zabilježili. Postoji mogućnost da nas opaze kada prilazimo, pa koriguju nivo buke.

RB/BI: Koliko ste puta ove sezone mjerili nivo buke u Sutomoru i na kojim lokacijama?

Rajković: Svake večeri mjerimo buku u četiri, pet lokala na Obali Iva Novakovića, u kojima se organizuju žive svirke i u diskotekama na otvorenom gdje je zastupljena mehanička muzika.

RB/BI: Da li se kontrole obavljaju i u vrijeme kada je buka najveća – kasno noću?

Rajković: Da. Poslije 22 časa patrola odlazi u Sutomore.

RB/BI: Znaju li ugostitelji unaprijed kada će biti kontrolisani?

Rajković: Nosimo uniforme, dolazimo službenim vozilima, a očekivano je da oni jedni drugima prenose.  

RB/BI: Šta konkretno građanin treba da uradi kada mu je, recimo, u dva ili tri sata ujutro muzika iz lokala ispod prozora nepodnošljiva?

Rajković: To se ne može destiti, jer se na teritoriji opštine Bar izuzetno poštuje odluka o radnom vremenu, kojom je propisano da lokali mogu raditi do jedan sat poslije ponoći. Kazne za nepoštovanje te odredbe su jako velike – 2.800 eura je za DOO, a 1.000 za preduzetnika. 

RB/BI: Može li Komunalna policija reagovati samo na osnovu prijave ili mora postojati mjerenje kojim se potvrđuje prekoračenje?

Rajković: Mora postojati mjerenje, jer poštujemo zakonsku proceduru. Sabiranjem minimalne i maksimalne glasnoće buke i dijeljenjem te vrijednosti dolazimo do srednje vrijednosti. Radimo tri mjerenja u različitim vremenskim intervalima i, ukoliko utvrdimo prekoračenje, reagujemo.

RB/BI: Stari Bar je ovog ljeta ponovo u fokusu zbog problema sa parkiranjem. Ima li Komunalna policija ima dovoljno kapaciteta da kontroliše situaciju i tokom turističke sezone?

Rajković: U tom rejonu nemamo stalnu patrolu, ali ga dva do tri puta dnevno obilazimo u različtim periodima tokom dana. Veliku pomoć imamo i od građana koji nam prijavljuju nepravilnosti. Problem je mali kapacitet parkinga u Starom gradu, a svjedočimo da je taj lokalitet iz godine u godinu sve posjećenija destinacija. Sa identičnim poteškoćama se suočavamo i u Virpazaru. Problem sa turističkim autobusima smo takođe, riješili i to na način da kada gradski autobus nije parkiran na stajalištu, na njegovom mjestu turistički autobus iskrca putnike koje, potom, sprovodimo dalje.

RB/BI: Imali smo slučaj autobusa koji su bili nepropisno parkirani, a Komunalna policija je reagovala tek nakon medijske objave. Kako to objašnjavate?

Rajković: Saobraćaj je “živa stvar”. Obilazimo kritične tačke na kojima može doći do nepopisnog parkiranja, zakrčenja saobraćaja i nemogućnosti da turisti priđu Starom gradu. Konkretno, tog dana su se dva autobusa parkirala nakon odlaska naše patrole. Po prijavi smo istog momenta ponovo otišli u Stari Bar, naložili uklanjanje autobusa i sankcionisali vlasnika vozila.

RB/BI: Ovog ljeta javnost je uznemirio i slučaj osobe koja je navodno neovlašćeno naplaćivala parking u Starom Baru. Šta je Komunalna policija konkretno preduzela u tom slučaju i kako je uopšte moguće da neko samovoljno naplaćuje parking na javnoj površini? Ko je trebalo da spriječi takvu pojavu?

Rajković: Nakon prijave građana da se u Starom Baru obavlja neovlašćena naplata parkinga, kao i uvijek do sada, izašli smo na lice mjesta. Znamo o kome se radi, ali smo, poštujući proceduru, obavijestli Odjeljenje bezbjednosti Bar koje je i u ovom slučaju pravovremeno reagovalo i to lice je privedeno. 

RB/BI: Očekujete li da će novo uređenje parkinga zaista riješiti problem ili samo premjestiti gužvu nekoliko desetina metara dalje?

Rajković: Iskreno se nadam da će svijest građana dostići nivo da se nepropisno ne zaustavljamo čak ni na nekoliko minuta da “nešto svoje završimo”. Mislim da se navike mijenjaju i da smo i mi tome doprinijeli, ne samo sankcijama, nego i razgovorom sa mještanima i turistima. Vjerujem i da će uvođenje usluge parking servisa i nas rasteretiti, ali i dati mogućnost građanima da se parkiraju na za to označenim mjestima. 

RB/BI: Koliko je kazni ove sezone izdato upravo u Starom Baru zbog nepropisnog parkiranja?

Rajković: Na dnevnom nivou izdamo nekoliko desetina prekršajnih naloga. Najveći problem nam stvaraju stranci koji iznajmljuju rent-a-car vozila. Kazne za nepropisno parkiranje su jako visoke – 750 eura za firmu u čijem je automobil vlasništvu. Ipak, dobronamjerni smo, pa pronađemo broj telefona vlasnika agencije i ukažemo da se njihov klijent nepropisno parkirao.

RB/BI: Da li je problem sa turističkim autobusima koji dovode goste sa kruzera u Stari Bar alarmantan – gdje se oni zaustavljaju, koliko ostaju i da li ometaju normalno funkcionisanje saobraćaja?

Rajković: Kruzing turizam u Baru cvjeta, što je dobro. Inspektori za saobraćaj su stalno u Starom Baru. Autobusi se zaustavljaju na parkingu Kulturnog centra, dok ima mjesta, kao i na autobuskom stajalištu, ukoliko nije zauzet od strane gradskog prevoznika. Nakon iskrcaja putnika, spuštaju se na prostor kod Gradske kapelle ili na parking Luke Bar. U trenutku kada turisti završe obilazak, autobusi ih ponovo prihvate na istim mjestima. 

RB/BI: Bar je obuhvaćen zabranom izvođenja građevinskih radova tokom turističke sezone. Ima li prijava zbog radova i koliko je kontrola po tom osnovu sprovedeno?

Jovićević: Tako je. Na teritoriji opštine Bar je do 15. septembra na snazi Odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova u toku turističke sezone. Što se tiče naše službe, u avgustu prošle godine je došlo do kadrovske izmjene, koja podrazumijeva da je u program i rad uvrstila i građevinsku inspekciju. Međutim, zbog kadrovskih problema (a nismo jedina opština koja je u toj situaciji) nemamo inspektora sa ovlašćenjima za vršenje nadzora nad izvođenjem građevinskih radova. To je i razlog zbog kojeg je došlo do izmjena i dopuna Zakona o izgradnji objekata, gdje je članom 16. tog ukaza o izmjenama i dopunama, nadležnost, do uspostavljanja nadzora na lokalnom nivou, data Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Naravno, građani nisu u potpunosti informisani o svim tim detaljima, tako da prijave o izvođenju građevinskih radova pristižu i na našu adresu. Obaveza nam je da po takvim prijavama izađemo na lice mjesta, izvršimo nadzor u smislu da li postoji istaknuta gradilišna tabla, da li je gradilište ograđeno na propisan način i, bez obzira na to što konstatujemo, izvještaj prosljeđujemo nadležnom organu. Zabrane su definisane Članom 3. ove naše Odluke. Bilo je prijava koje su obuhvatale izvođenje radova u zonama zabrane. U toku sezone je bilo 12 prijava, pri čemu se konstatovalo da deset ne spada u zonu zabrane, a dvije su bile. Jedna prijava se odnosila na izvođenje radova na stambeno-poslovnom objektu u Ulici Šćepana Malog, i ona je proslijeđena nadležnom Ministarstvu, sa urgencijom. Druga prijava se odnosila na izvođenje radova na turističkom kompleksu sa četiri i pet zvjezdica u Zelenom pojasu. Odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova u Članu 4. podrazumijeva i mogućnost podnošenja zahtjeva predsjedniku Opštine, koji izdaje saglasnost za izvođenje radova u toku turističke sezone, kada se to smatra potrebnim. U ovom slučaju, investitor je imao tu saglasnost, pa se smatra da su radovi izvođeni u skladu sa zakonom.    

RB/BI: Je li bilo slučajeva da investitor ipak nastavi radove nakon upozorenja i dešava li se da se građevinski radovi izvode noću ili rano ujutro kako bi se izbjegla kontrola?

Jovićević: Visoke tempreture tokom ljeta i nameću da se radovi izvode u ranim jutarnjim satima. Najčešće nam prijavljuju buka sa gradilišta, jer turistima to najviše smeta. Nismo imali situacije da upozorimo na nepravilnosti, a da investitori odgovore nepoštovanjem naših naredbi. Uvijek insistiramo da nas, kada prosljeđujemo inicijative nadležnim organima, povratno obavijeste o preduzetim mjerama. Nažalost, do današnjeg dana nemamo povratne informacije u vezi sa prijavama koje smo podnijeli.

RB/BI: Nepropisno parkiranje u gradskom jezgru je i dalje jedan od najvećih problema u Baru tokom sezone. Osim toga, problem prave autobusi, dostavna vozila i vozila koja zauzimaju javne površine. Na koji način mu pokušavate stati na put i kakvi su rezultati?

Rajković: To je bolna tačka, iako postoji dovoljan broj parking mjesta. Previše je automobila u odnosu na broj stanovnika. Veliki problem stvaraju dostavna vozila, pogotovo u jutarnjim časovima. Bar je prepoznat kao grad koji za to ima toleranciju, jer se prodavnice moraju snabdijevati robom. U Ulici Jovana Stojanovića smo pokušali da situaciju riješimo postavljanjem stubića. 

RB/BI: Početkom ljeta je najavljeno uklanjanje postavljenih aparata za igru, hranu i piće. Koliko ih je uklonjeno i da li se ponovo pojavljuju?

Jovićević: Ove godine smo ranije nego prethodnih, krenuli sa ovim aktivnostima. Na teritoriji opštine Bar su važeća dva programa – Program privremenih objekata koji je donijela Opština Bar i Program privremenih objekata u zoni Morskog dobra. Na početku turističke sezone uklonjeno je osam ili devet aparata za igru. To je način da zaštitimo javne površine i ojačamo svijest stanovništva da ih koriste u svrhu za koju su predviđene. Međutim, postoje povratnici u ovom prekršaju, pa smo bili primorani da ovu aktivnost sprovodimo još tri puta tokom ovog ljeta. “Žarište” je ljetos bilo u Čanju, dok smo barsko Šetalište doveli do boljeg komunalnog nivoa i time što smo postavili nove, tipske objekte (podajne pultove, štandove) koji su funkcionalniji i korisniji zakupcima. Kazne u visini od 500 eura, uglavnom fizičkim licima, izričemo svakodnevno.

RB/BI: Je li bilo slučajeva da ugostitelji ili drugi korisnici javnih površina odbiju da postupe po nalogu Komunalne policije?

Rajković: Nije, jer nepostupanje po naređenju komunalnog policajca ili inspektora podliježe kazni u visini od 250 eura.

RB/BI: Da li je tokom sezone povećan broj prijava zbog nepropisnog odlaganja otpada? Imate li problem sa turistima koji ostavljaju otpad na javnim površinama ili je veći problem neodgovorno ponašanje lokalnog stanovništva i ugostitelja?

Rajković: Ne bih selektovala prekršioce. Dobili smo saglasnost od Agencije za zaštitu ličnih podataka i postavljeno je 36 kamera na ključnim lokacijama gdje je najzastupljenije nelegalno odlaganje otpada. Do sada smo izuzeli 40 snimaka sa nadzornih kamera i 40 lica je sankcionisano. Uz to, komunalni policajci svakodnevno, neposrednim opažanjem “hvataju” lica koja ne poštuju pravila. Uglavnom je u pitanju priprema objekata za turističku sezonu, kada vlasnici odlažu kabasti otpad, namještaj, dušeke koje više ne žele da koriste. Osim toga, odlažu i komunalni građevinski otpad jer im je teško da odu do Sanitarne deponije Možura koja, iako po vrlo povoljnim uslovima, prihvata sve vrste otpada. Kazne za nepropisno odlaganje otpada su za fizičko lice jako visoke – 500 eura, uz naređenje da otpad pokupi i odveze ga na deponiju. Ne pravimo ustupke ni prema kome, jer ne želimo da nam grad bude deponija.

RB/BI: Da li bi veći broj kamera na kritičnim lokacijama značajno pomogao?

Rajković: Naravno. To je u proceduri. Čakamo saglasnost da taj plan sprovedemo do kraja.

RB/BI: Gdje su trenutno „crne tačke“ koje bi prve trebalo pokriti kamerama i postoji li dovoljno tehničkih i kadrovskih kapaciteta da se snimci zaista pregledaju i da se reaguje?

Rajković: Te aktivnosti obavljamo sa Komunalnim preduzećem sa kojim imamo izvanrednu saradnju. Naša služba je nadležna za snimanje, a u saradnji sa njima pregledamo snimke. Ključne tačke su na magistralnim putevima, najviše na dijelu Bar – Ulcinj, gdje je krutična apsolutno svaka kontejnerska lokacija. Nesavjesni građani odlažu otpad van kontejnerskog mjesta, a u neposrednoj blizini su podzemni kontejneri koji su prazni. Reagujemo brzo, izuzmemo snimke, nađemo vlasnika vozila kroz registar prekršajne evidencije, pozovemo ga, sankcionišemo i oni, na kraju, zajedno sa radnicima Komunalnog preduzeća, pokupe otpad. Nećemo otkrivati lokacije koje su pokrivene kamerama, iako je vidno istaknuto da su pod video nadzorom.

RB/BI: Na kraju ću vas zamoliti za poruku Baranima i gostima.

Rajković: Apelujem na sve građane da poštuju zakone i da komunalni red zajedničkim snagama dovedemo na visoki nivo, jer Bar je turistička destinacija kojoj se gosti vrlo rado vraćaju. Na drugoj strani, komunalnom neuređenošću taj status možemo izgubiti. Za svaku uočenu nepravilnost nam se mogu obratiti prijavom.

Jovićević: Slažem se sa koleginicom. Trebamo jačati svijest građana i turista da je javna površina zajedničko dobro i naša je obaveza da je čuvamo. Svim građanima i turistima smo dostupni, dajemo upute i instrukcije kako i na koji način i u skladu sa zakonom da djeluju i ispune zahtjeve i očekivanja.

The post Zadatak Barana, turista i Komunalne policije mora biti isti: Očuvanje ambijentalne uređenosti i statusa ekološki održive destinacije first appeared on BARinfo.

Opština Bar ovu oblast uredila je Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine. Za ovaj prekršaj Odlukom su propisane kazne u rasponu od 150 do 1.000 eura.

„Članom 73 propisano je da je, u cilju zaštite i obezbjeđenja komunalnog reda na javnim površinama i površinama u javnom korišćenju, zabranjeno nalaziti se u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona“, navode iz Press službe Opštine Bar.

Kako su pojasnili, ova odredba se redovno sprovodi u praksi kroz svakodnevne terenske aktivnosti Službe komunalne policije i inspekcije Opštine Bar.

„Kontrole se najčešće sprovode u gradskoj zoni Bara, kao i u najposjećenijim turističkim mjestima, šetalištima i frekventnim urbanim djelovima opštine koji predstavljaju neposrednu zonu prelaza između kupališnih zona i centralnih gradskih ulica“, navode iz Press službe.

Nadležne službe su u prethodnom periodu bile primarno usmjerene na preventivno djelovanje i informisanje.

Kako su kazali iz Press službe Opštine, „službenici komunalne policije i inspekcije kontinuirano informišu građane i posjetioce o obavezi poštovanja propisane zabrane i pravilima ponašanja, pa se prije izricanja novčanih kazni građanima i turistima upućuju upozorenja, pri čemu je cilj ovakvog pristupa informisanje i podsticanje dosljednog poštovanja komunalnog reda“.

Zabrana kretanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće na javnim površinama postoji u svih šest primorskih opština, ali se praksa kažnjavanja razlikuje.

U Budvi je ove sezone izdato više od 30 prekršajnih naloga, uz kaznu od 200 eura, dok je u Tivtu izdato 16 naloga, uz kazne od najmanje 20 eura.

U Ulcinju i Herceg Novom, prema dostupnim podacima, do sada nije bilo kažnjavanja po ovom osnovu, već su prekršaji rješavani upozorenjima.

The post Počele rigoroznije kontrole u Baru, zbog kupaćeg kostima van plaže pale i prve kazne first appeared on BARinfo.

“Odmah po objavi smo reagovali, kao što uvijek radimo. Mi imamo dvije patrole – jedna je u gradu, druga van grada. Na svaku prijavu reagujemo i pozivamo građane da nam prijave ovakve slučajeve”, kazao je Radio Baru direktor Komunalne policije, Safet Kočan. 

The post Brza reakcija u Starom Baru: Komunalna policija uklonila autobuse odmah nakon objave first appeared on BARinfo.

„Širok je spektar naših ovlašćenja, a nisam sigurna da to naši sugrađani i znaju. Ovlašćenja komunalnih policajaca po Zakonu o komunalnoj policiji su da daju upozorenja, izdaju naređenja, utvrđuju  identitet, pa čak i liše slobode učinioca prekršaja. Na nama je da zaustavimo i privremeno isključimo vozilo iz saobraćaja, pregledamo predmete, privremeno oduzmemo predmete, primijenimo video nadzor i upotrijebimo fizičku snagu, ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, službenu palicu i sredstva za vezivanje – sredstva prinude. Ipak, uvijek djelujemo preventivno, prije nego li upotrijebimo represivne mjere”, objašnjava Rajković.

Različite su kazne za nepostupanje po naređenju komunalnog policajca.

„Komunalni policajac naređenjem izdaje obavezna uputstva i zabrane i nalaže mjere i radnje za koje je zakonom ovlašćen. Naređenje se daje usmeno, pisano, putem medija ili na drugi odgovarajući način (svjetlosnim i zvučnim signalima, znakovima, rukom…). Kazne su različite i kreću se u opsegu od 1000 do 7000 eura za pravno lice, 50 do 1000 eura za odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice, i 350 do 4000 eura za  preduzetnike. Za nedostavljanje isprava na uvid (lične karte, pasoša) takođe postoje kaznene odredbe. Minimalna kazna za taj prekršaj je 250 eura za fizičko lice, dok je za pravno lice zaprijećena kazna od 1000 do 20000 eura”, dodaje Rajković.

Ovlašćenja inspektora su malo drugačija, i zavise od situacije do situacije.

„Ovlašćenja inspektora Službe komunalne policije i inspekcije definisana su Zakonom o inspekcijskom nadzoru i propisuju da je, radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, inspektor ovlašćen i obavezan da subjektu nadzora: ukaže na utvrđene nepravilnosti i odredi rok za njihovo otklanjanje, naredi preduzimanje odgovarajućih mjera i radnji u roku koji odredi, privremeno zabrani vršenje djelatnosti i drugih radnji, privremeno oduzme predmete ili sredstva kojima je učinjeno neko kažnjivo djelo, do okončanja postupka i vrši druga ovlašćenja i obaveze u skladu sa zakonom. Mjere u izvršavanju ovlašćenja i obaveza inspektor nalaže rješenjem. Kada u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnost za koju je propisana prekršajna, odnosno krivična sankcija, inspektor je ovlašćen da: izda prekršajni nalog te  podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i podnese krivičnu prijavu ili drugu odgovarajuću prijavu”, kaže Jovićević.

Saradnja sa građanima je na zavidnom nivou.

“Shodno članu 59 Zakona o upravnom postupku, te načinu i sredstvima putem kojih se podnesak može predati javno pravnom organu na odlučivanje Služba komunalne policije i inspekcije Opštine Bar koristi sva tri kanala za komunikaciju sa strankama. Građanima smo dostupni putem call centra na broj 060 000 800 u periodu od 07 do 02 časa. Takođe, inicijative se mogu podnijeti i putem elektronske pošte na mail komunalna.policija@bar.me, putem poštanskog operatera ili neposredno dolaskom u službene prostorije. Sama činjenica da je tokom prethodne godine naša služba postupala po ukupno 1.541 prijava od strane građana i drugih subjekata, govori o dostupnosti Službe i otvorenosti za identifikovanje i rješavanje svih nepravilnosti na teritoriji opštine Bar”, dodaje Jovićević.

I Komunalna policija svakodnevno sarađuje sa građanima.

„Komunalna policija u vršenju poslova iz svoje nadležnosti sarađuje sa građanima, postupanjem po prijavama, zahtjevima i predlozima u vezi sa komunalnim redom. Prijave, zahtjevi i predlozi, mogu se podnijeti pisanim putem, elektronskom poštom, telefonom i neposrednim usmenim obraćanjem, o čemu komunalni policajac sačinjava službenu zabilješku. Kada se prijava podnosi telefonom, Komunalna policija može integralno da snimi poziv, uz prethodnu saglasnost podnosioca prijave, o čemu se vodi evidencija u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita podataka o ličnosti. Komunalna policija je dužna da o ishodu postupanja po prijavi, zahtjevu i predlogu obavijesti podnosioca” kaže kordinatorka Rajković.

Tu su da pruže podršku i ostalim opštinskom službama.

„Moram da naglasim da imamo izuzetnu saradnju sa DOO ‘Vodovod i kanalizacija’, DOO ‘Komunalne djelatnosti’, TO Bar, OB Bar, kao i sa svim službama i sekretarijatima Opštine Bar, Vatrogasnom jedinicom Opštine Bar, Mjesnim zajednicama i nevladinim organizacijama. U predhodnom periodu smo, a u planu nam je da nastavimo tu praksu, pružili asistenciju Sekretarijatu koja se odnosi na postavljanje horizontalne i vertikalne signalizacija na javnim parkinzima, kao i postavljanju senzora za slobodna pakring mjesta“, objašnjava Rajković.

Svakodnevno se, po zahtjevu građana, vrši i premiještanje havarisanih i neregistrovanih vozila.

„Kako je članom 86 Odluke o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar zabranjeno zauzimanje javne površine havarisanim i neregistrovanim vozilima, kao i obavljanje privredne djelatnosti – rent a car i prodaja vozila na javnim površinama, inspektori ove službe su u julu 2025. godine započeli upravni postupak. Uz dobru saradnju sa DOO ‘Komunalne djelatnosti Bar’, uz pomoć specijalnog vozila ‘pauk’ do danasnjeg dana izvršeno je premiještanje 64 ovakva vozila . Od toga je izrečeno 25 prekršajnih naloga, dok se na lokaciji za premještanje i smještaj havarisanih vozila u naselju Polje, trenutno nalazi 39 vozila“ navodi Jovićević.

U nedostatku parkinga, naši sugrađani, ali i gosti često nepropisno parkiraju vozilo. Nekada mora da se u cijelu priču uključi i „pauk“ vozilo.

„Svakodnevnim prisustvom na terenu u tri smjene, komunalni policajci daju veliki doprinos komunalnom  redu  po pitanju saobraćaja. Veliku podršku po pitanju ove problematke imamo od strane DOO ‘Komunalne djelatnosti’ Bar koje nam ustupa specijalno vozilo ‘pauk’, kojim premještamo nepropisno parkirana vozila. Najveći akcenat smo stavili, i to nam je najveći prioritet, da sankcionišemo nesavjesne vozače koji svojim vozilima zauzimaju mjesta za lica sa invaliditetom, a nisu njihovi korisnici. Kaznene odredbe po zakonima koje primjenjujemo za nepropisno parkiranje po ZOBS-u su 60 eura, po Zakonu o komunalnim djelatnostima100 eura i 500 eura za pravno lice i 250 za odgovorno lice u pravnom licu ukoliko se vozilo vodi na DOO”, precizne su sagovornice.

Veliki doprinos Komunalna policija daje podrškom u organizaciji svih manifestacija čiji je pokrovitelj Opština Bar, u organizaciji TO Bar i mjesnih zajednica.

„Obično smo prvi koji izađu na teren, a budemo poslednji koji ga napuste. Često to naši sugrađani imaju prilike da vide. Naglašavam da kompletnu pripremu terena, pored ostalih institucija, ima i naša Služba (oslobađanjem prostora na kojima se održava manifestacija i održavanje komunalnog reda prije,tokom i nakon manifestacije). Zadovoljni smo što možemo da pomognemo u organizaciji ovih važnih događaja za naš lijepi i najbolji grad“, zaključuje Rajković.

Već su krenule i pripreme za predstojeću turističku sezonu. Veliki problem je i divlja gradnja.

„U cilju pripreme za predstojeću turističu sezonu inspektori su sa aktivnostima krenuli odmah nakon završetka „Novogodišnjeg hepeninga“. Priprema podrazumijeva kontrolu javnih površina, kontrolu postavljanja privremenih objekata, usklađenost sa UT uslovima, kontrolu nelegalnih priključaka na javnu rasvjetu sa svrhom stavljanja u rad privremenih objekata. U realizaciji svih aktivnosti umnogome nam pružaju svaki vid podrške relevantni subjekti koji egzistiraju na teritoriji Opštine Bar: sekretarijati, DOO Komunalne djelatnosti, DOO Vodovod i kanalizacija, Služba zaštite i spašavanja, Uprava policije. U martu 2025. Godine, stupanjem na snagu Zakona o izgradnji objekata, nadzor nad građevinskim radovima vraćen je lokalnoj upravi. Organizacijom rada naše službe u okviru Odjeljenja za inspekcijske poslove, nadzor nad građevinskim radovima vršiće Služba preko građevinskog inspektora i građevinskog nadzornika. Međutim, do uspostavljanja ove vrste nadzora Zakon o izgradnji objekata je prošao kroz dvije izmjene. Prvim Izmjenama i dopunama iz avgusta 2025. Godine komunalnom inspektoru sluzbe Služba komunalne policije i inspekcije su prenešena ovlašćenja članom 158 stav 1 tacka 1 i to da komunalni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora, kad ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis, dužan je da zabrani građenje objekta ako se gradi bez izdate građevinske dozvole. Za vrijeme trajanja prenešenih ovlašćenja, kojim je komunalni inspektor vršio nadzor nad izgradnjom objekata bez građevinske dozvole za period od 01.08.2025.-31.12. 2025.godine, donešeno je ukupno 12 rješenja o zabrani gradnje. Od 31.12.2025. godine uslijedila je druga izmjena Zakona pa je od ukupno 16 zaprimljenih zahtjeva koji se odnose na izvodjenje gradjevinskih radova svaki je proslijedjen na nadležnost građevinskom inspektoru Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine“, zaključuje Jovićević.

The post Komunalna policija, red i saradnja sa građanima first appeared on BARinfo.

Takve slike nisu novost kad je kišni period, ali danas za tim nije bilo potrebe.

Kako očevici kažu, više od pola sata nije se normalno moglo proći automobilom pored osnovnih škola „Blažo Jokov Orlandić“ i „Jugoslavija“, a Komunalne policije u tom trenutku nije bilo da reguliše saobraćaj. Opravdanja ima, ne može se svuda stići, ali bi njihovo pojavljivanje na tim mjestima u udarnim terminima dolaska/odlaska iz škole doprinijelo da se ovakve stvari mnogo rjeđe dešavaju.

The post Uobičajena slika na prilazu gradskim školama – nesnosne automobilske gužve first appeared on BARinfo.

U susret turističkoj sezoni, Komunalna policija će obići sve lokacije na području opštine gdje se izvode građevinski radovi, suprotno zakonu i potrebnim urbanističko- tehničkim uslovima, i kako saznajemo , o svemu će biti obaviještena građevinska inspekcija. Zbog nepostojanja dozvola ili prekoračenja dozvoljenih gabarita, kada je riječ o terasama ugostiteljskih objekata, zatvoreno je i nekoliko lokala u centru grada. Takođe, biće kontrolisani svi privremeni objekti i zatvoreni oni koji nisu ušli u Program privremenih objekata za 2025.godinu.

Primjetna je znatno veća aktivnost Komunalne policije i vozila ” pauk” na terenu poslednjih mjeseci, a posebno su fokusirani na kontrolu nepropusnog parkiranja na mjestima rezervisanim za osobe sa invaliditetom.

The post Komunalna policija zabranila radove na objektu u Sutomoru first appeared on BARinfo.

Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) saopštili su da je, “u skladu sa propisima i naporima da se očuva prirodno i kulturno nasljeđe”, 22. januara uklonjen objekat u mjestu Seoce.

“Ove aktivnosti su dio kontinuiranih napora za zaštitu nacionalnog parka kao važnog prirodnog blaga Crne Gore, spriječavanja devastacije prostora, očuvanja biodiverziteta, ali i bogatog kulturno – istorijskog nasljeđa”, piše u saopštenju.

Iz NP Skadarsko jezero najavljuju da će, u saradnji sa nadležnim organima, “nastaviti borbu protiv nelegalne gradnje”, koja je “prepoznata kao jedan od ključnih problema u zaštićenim područjima”.

NPCG podsjeća da je Služba zaštite u prethodnih mjesec dana podnijela devet prijava za promjene u prostoru Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Komunalnoj inspekciji i Lučkoj kapetaniji.

“Takođe, krajem prošle godine u saradnji sa Komunalnom inspekcijom Cetinje popisano je više od 25 nelegalnih privremenih objekata, nakon čega su izdata upozorenja vlasnicima i rok do kojeg su u obavezi da nezakonito sagrađene objekte uklone, nakon čega će se pristupiti pokretanju procedure za njihovo uklanjanje”.

“Tako su u nelegalnom izlovu ribe 26. januara 2025. godine u rejonu Zbelja zatečena četiri lica od kojih je privremeno oduzeto plovilo, vanbrodski motor, osti i ostala sredstva koja služe za nelegalan izlov ribe. Lica su procesuirana na dalje postupanje Inspektoru za slatkovodno ribarstvo”, piše u saopštenju.

Kazali su da Služba zaštite NP Skadarsko jezero “u kontinuitetu sprovodi aktivnosti” u cilju sprječavanja svih protivpravnih aktivnosti na području parka.

The post Počelo uklanjanje nelegalnih objekata sa područja NP Skadarsko jezero first appeared on BARinfo.

Na Trgu Vladimira i Kosare, predstavnici Skloništa za napuštene životinje i službenici Komunalne policije, dijelili su flajere na kojima je istaknuto kolike su novčane kazne, ukoliko se ne ponašaju kao odgovorni vlasnici kućnih ljubimaca. U razgovoru sa organizatorima ove akcije, prolaznici su bili u prilici da se informišu i riješe eventualne nedoumice.

„U saradnji sa Komunalnom policijom Opštine Bar, želimo da informišemo sugrađane o važnosti odgovornog posjedovanja kućnih ljubimaca, s obzirom da su kaznene mjere pooštrene uvođenjem novih zakonskih regula. Još jednom ističemo koliko je važno da vlasnici čipuju ljubimce, vakcinišu ih i sterilišu, jer nam to pomaže da se populacija životinja drži na određenom nivou, što će svakako smanjiti i broj novih pasa lutalica. Ovo je druga akcija, pretpostavljamo da će ih biti još“, kazao je Đorđe Tomović iz Skloništa za napuštene životinje.

The post Edukacijom protiv neodgovornog posjedovanja kućnih ljubimaca first appeared on BARinfo.

“Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji se nakon uvida u spise predmeta izjasnio da se u radnjama G.C. stiču elementi krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i protiv njega je podnijeta krivična prijava.

Protiv Z.C. i Lj.C. biće podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

The post Krivična i prekršajne prijave zbog napada na komunalne policajce u Starom Baru first appeared on BARinfo.

Službenici Komunalne policije trenutno su fokusirani na Sutomore i Čanj, kada je riječ o neregularnoj vanpijačnoj prodaji i postavljanju privremenih objekata bez odobrenja.

„Imamo prigovora od građana o narušenom komunalnom redu i na Šetalištu kralja Nikole. Tome ćemo se ubrzo posvetiti, jer smo sada sve snage usmjerili na Sutomore i Čanj, koji su u tom smislu posebno ugroženi. Problem predstavljaju i terase čiji su vlasnici bez odobrenja zauzeli javni prostor, i strogo će biti sankcionisani. Kontrolišemo i lokale koji proizvode nedozvoljenu jačinu buke. Nedavno smo kaznili vlasnika ugostiteljskog objekta, u kojem je prekoračen nivo buke, sa 2.200 eura. Takođe, naloženo je, kao i u svim drugim slučajevima, kao obavezno, ugradnja limitatora. Buka ponovo nameće dilemu kakav turizam želimo i moramo li nešto žrtvovati kako bi udovoljili gostima koji su na odmoru i žele da se provedu. Sa druge strane, razumijemo sugrađane koji žive u blizini takvih lokala, imaju redovne obaveze, idu na posao i žele mirnu noć kako bi odmorili. U Dubrovniku su to riješili na način da su predvidjeli tzv. ‘tihe’ zone u kojima se ne pušta veoma glasna muzika, a za one koji je preferiraju predviđeni su posebni kvartovi i lokali”, kazao je gostujući u programu Radio Bara načelnik Komunalne policije, Dejan Škerović.

On je istakao da je smanjen broj pasa lutalica na ulicama, i smanjen broj ujeda (do sada je oko 500 pasa sklonjeno sa ulica u azil, oko 180 je vraćeno ili udomljeno) ali i skrenuo pažnju da i vlasnici kućnih ljubimaca, u skladu sa Odlukom o kućnim ljubimcima, moraju voditi računa o higijeni, komunalnom redu i mjerama predostrožnosti.

„Obavezan je povodac za pse, kazna je ukoliko se to ne ispoštuje 100€, takođe, nošenje maski, održavanje higijene. Do sada smo, uglavnom, opominjali vlasnike, ali moraćemo pristupiti i represivnim mjerama. Zajedno sa kolegama zaposlenim u azilu, radili smo promociju Odluke o kućnim ljubimcima i dijelili flajere, kako bi vlasnici bili upoznati sa svim propisima, jer je na našim ulicama i Šetalištu sve više kućnih ljubimaca”, kazao je Škerović.

Izlivanje fekalne kanalizacije, posebno u ljetnjim mjesecima, jedan je od najvećih problema, koji je godinama bio prisutan u Sutomoru, ali je riješen izgradnjom podmorskih ispusta, što je neophodno učiniti kada je riječ o plaži u Šušanju, Dobroj Vodi i još nekim mjestima gdje se prošlog ljeta pojavljivao taj problem (rješenje bi mogli biti podmorski ispusti, ili njihovo spajanje sa prepumpnom stanicom na Volujici).

„Neadekvatna kanalizaciona mreža i sve veći broj izgrađenih objekata, razlog su za ovakav, veoma neprijatan problem, čije rješavanje iziskuje riječ stručnjaka, vrijeme i značajna finansijska sredstva”, objasnio je Škerović, koji se složio da bi zbog ozbiljnosti problema i njegovih mogućih posljedica, to trebalo da bude prioritet svih prioriteta.

Na pitanje o svijesti građana kada je riječ o odnosu prema okolini i poštovanju komunalnog reda, ali i prijavama kada se uoči njegovo narušavanje, Škerović navodi da se primjećuje pomak, ali da to još uvijek nije na nivou razvijenih evropskih zemalja.

„Svjedočimo svakodnevno, nesavjesnom odlaganju otpada, uništavanju mobilijara u dječjim parkovima, raznim oblicima vandalizma i destrukcije. Postoje građani koji su odgovorni i savjesni, koji žele da sačuvaju grad i pomažu nam da zajednički reagujemo, jer sa ovolikim brojem službenika ne možemo sve iskontrolisati, ali još uvijek nedovoljno. U ljetnjem periodu čak imamo više prijava od turista, nego od mještana. Neophodno je da bude izmijenjena Odluka o komunalnom redu i da kazne budu znatno više”, istakao je Škerović, koji je podsjetio da svaku uočenu neregularnost građani mogu prijaviti na mail komunalnapolicija@bar.me ili pozivom na broj 060 000 800.

„Moramo se svi zajedno potruditi da Bar zadrži epitet lijepog ili najljepšeg grada, koji se planski izgrađuje. Pokažimo turistima da smo uzorni domaćini, jer će to njima biti primjer i podsticaj kako da se ponašaju, a naš grad ostati poželjna turistička destinacija”, zaključio je Škerović.

The post Škerović: Svi se zajedno moramo potruditi da Bar zadrži epitet najljepšeg grada first appeared on BARinfo.