Posebno ističemo lokacije:

– Šetalište kralja Nikole i Šušanjsku plažu u zoni Morskog dobra

– Ulicu Branka Čalovića

Na navedenim lokacijama prisutan je značajan broj visokorizičnih stabala, prvenstveno primorskog bora, kod kojih usljed starosti, vremenskih prilika i mogućih unutrašnjih oštećenja postoji povećan rizik od lomljenja grana ili obaranja stabala.

O navedenom su ranije obaviješteni nadležni subjekti – Morsko dobro i Komunalna policija – te od istih očekujemo da, u skladu sa svojim nadležnostima, donesu konkretna rješenja i jasno definišu mjere koje je neophodno preduzeti u cilju uklanjanja opasnosti po građane i imovinu.

Smatramo da je neophodno hitno utvrditi stanje na terenu, odrediti prioritetne lokacije i preduzeti mjere poput orezivanja, sanacije ili uklanjanja rizičnih stabala, kako bi se spriječili eventualni incidenti, posebno na frekventnim pješačkim zonama i javnim površinama.

Bezbjednost građana i turista mora biti prioritet, naročito u zonama pojačanog kretanja stanovništva.

The post Komunalne djelatnosti: Bezbjednost građana i turista je prioritet first appeared on BARinfo.

Prije razgovora sa gostima u studiju, emitovana je anketa koju je na ulicama Bara uradio novinar Radio Bara, Nemanja Janković. Građani su odgovarali na pitanja o čistoći grada, selektivnom odlaganju otpada i ekološkoj svijesti, a mišljenja su bila podijeljena.

Nemanja iz Bjeliša smatra da je grad čist, ali ne praktikuje selektovanje otpada.

“Zaista moram reći da je čisto, iako se mora više voditi računa o tome. Centar je čist, a takva situacija je i u pojedinim prigradskim naseljima. Ne bavim se selektovanjem otpada, jer smatram da još uvijek ne postoji svijest o tome. Mislim da je potrebno još kontejnera i više edukacije o tome”, kaže naš sagovornik.

Mladi Zoran Nikić Bar vidi kao uredan grad, ali smatra da bi više računa trebalo da se vodi o čistoći ulica.

“Često sam na motoru, tako da mogu da obiđem svaki kraj našeg grada. Ne znam ništa o reciklaži i selektovanju otpada. Smeće iznose stariji i odlažu ga u kontejner. To je ono što ja znam”, jasan je Nikić.

Stariji sugrađanin Vinko je mišljenja da stvari idu nabolje.

“Kada je centar grada u pitanju, čisto je, idemo naprijed. Ne bavim se selektovanjem otpada, zato što mislim da nemam mogućnosti za to. Čuo sam da postoje posebni kontejneri, ali narod to ne poštuje. Otpad bi trebalo da se odvaja na način – kontejner za plastiku, za staklo, za običan otpad. Mislim da veoma malo kanti postoji za to. Gotovo su nevidljive. Građani treba da se naviknu na nove načine odlaganja otpada”, kategoričan je Vinko.

Tatjana Ziramov ističe da je potrebno više edukacije o odlaganju otpada.

“Smatram da je čisto. Živim u centru grada, za ostala naselja ne znam. Kontejnera ima dovoljno. Vjerujte mi da ne znam gdje u Baru može da se reciklira otpad, tako da se ne bavim time. Treba više da se posvetimo edukaciji o selektovanju otpada”, kaže Tatjana.

Ima i onih koji nisu zadovoljni komunalnim redom u gradu. Odgovornost, po ocjeni Zorana, dijele i građani, ali i nadležno preduzeće.

“Po mom mišljenju, nije čisto kako bi trebalo da bude. Smatram da su nepravilno odlaganje smeća i prljavština najveći problem. Dobar dio krivice snose i građani, ali i službe koje su odgovorne za čistoću. Sve bacam u jedan kontejner, tako sam navikao. Smatram da nema određenog mjesta za selektovanje otpada. Trebalo bi to regulisati malo bolje. Nužno je edukovati građane u tom pravcu, pa da nam pravilno odlaganje otpada postane navika, a ne da izađemo iz kuće i smeće bacimo bilo gdje”, kategoričan je naš sugrađanin.

Zorka smatra da više pažnje treba da se posveti prigradskim naseljima, naročito ljeti.

“Ljeto je bilo užasno. Bilo je smeća, vjetar koji često duva ga raznosi i napravi problem. Najlakše bi bilo da se onima koji su zaduženi za to, ne da plata. Treba da se izlazi na teren i da se kontroliše. I to je rješenje. Inače, ja sve stavljam u istu kesu i tako odlažem otpad. Smatram da bi trebalo malo da se probudi i ekološka svijest kod građana. Međutim, koliko su oni krivi, toliko su krivi i oni drugi”, decidna je naša starija sugrađanka, a sa njenim se mišljenjem slažu Mersida i Milica Fuštić.

“Koliko je krivo lokalno preduzeće, toliko su krivi i građani. Ne bavim reciklažom, sve odlažem u istu korpu. Prvo treba da se probudi ekološka svijest kod građana. Smatram da je model za rješavanje tog problema u kažnjavanju”, predlažu Mersida i Milica.

Anketa je, dakle, pokazala da građani Bara uglavnom ne praktikuju selektivno odlaganje otpada, prije svega zbog nedostatka infrastrukture i informacija, ali i da postoji svijest o potrebi većeg ličnog angažmana, edukacije i odgovornosti, kako njih, tako i nadležnih službi.

Na pitanje da li je čistoća grada, prije svega, pitanje sistema ili svijesti građana, Božidar Kuburović ističe da se radi o neraskidivoj vezi ta dva faktora.

„Odgovor je, i jedno i drugo. Tek kada i sistem i svijest građana funkcionišu zajedno, možemo govoriti o nivou čistoće kakav želimo. I sami građani su to potvrdili u anketi“, kazao je Kuburović, naglašavajući da Komunalne djelatnosti obavljaju posao od javnog interesa i kontinuirano rade na unapređenju usluga, ali da bez odgovornog odnosa građana sistem ne može biti u potpunosti efikasan.

Slično mišljenje dijeli i Milena Zoranović, koja godinama kroz rad u školi, ali i putem društvenih mreža, pokušava da utiče na razvoj ekološke svijesti.

„Sve zavisi od nas. To je sistem spojenih sudova. Što više damo u pozitivnom smislu, više ćemo dobiti u čistoći i ljepoti grada“, istakla je Zoranović. Ona je naglasila da lično nije nezadovoljna radom komunalnih službi, te da se njihovi zaposleni maksimalno trude, ali da je Bar posljednjih godina doživio snažnu ekspanziju, uz dolazak ljudi različitih navika, kultura i nivoa ekološke svijesti.

Govoreći iz ugla dugogodišnjeg zaposlenog u komunalnom sistemu, Kuburović podsjeća da se percepcija čistoće grada mijenjala s vremenom.

„Ranije smo svjedočili mnogo ozbiljnijim problemima, divljim deponijama i zapuštenim lokacijama, ali se o tome manje govorilo. Danas se reaguje i kada se vidi papirić pored korpice. Ljudi se brzo naviknu na lijepo i onda očekuju još više“, rekao je on, dodajući da je Bar danas, kada se sagledaju sve okolnosti „nikad ljepši i uredniji“.

Kao jedan od ključnih pomaka naveo je ugradnju preko 200 podzemnih kontejnera, kao i sanaciju nekadašnjih divljih deponija koje su, kako kaže, pretvorene u „zelena ostrva i vidikovce na ponos cijele opštine“.

Zoranović je posebno istakla dobru saradnju građana i komunalnih službi, navodeći da reakcije sektora “Gradska čistoća” često dolaze brzo i efikasno.

„Čim se prijavi mini-deponija ili gomila otpada, komunalne službe dolaze i to se uklanja. To je za svaku pohvalu“, kazala je ona, ali je upozorila da građani često griješe, posebno kada male korpice za sitni otpad koriste za kućne kese smeća.

Posebnu pažnju u razgovoru izazvala je tema selektivnog prikupljanja otpada. Zoranović je podijelila iskustvo iz svoje zgrade, gdje stanari samoinicijativno sakupljaju plastičnu ambalažu, koju posljednje subote u mjesecu odnose iza zgrade Opštine, gdje se ona preuzima i odvozi na reciklažu.

„Građani znaju koliko je plastika opasna po životnu sredinu. Problem je što često ne znaju šta dalje s tim otpadom“, istakla je ona, dodajući da je ključni izazov obezbijediti kontinuitet, od sakupljanja do preuzimanja i dalje obrade otpada.

Kuburović je potvrdio da su takve inicijative dragocjene, da je reciklaža u Baru i Crnoj Gori još uvijek u povoju, ali da postoje konkretni planovi za unapređenje sistema.

„Najbolja selekcija je ona na izvoru nastanka. Kada građani odvoje otpad u domaćinstvu, više od 80 odsto posla je već urađeno“, kazao je Kuburović, najavljujući planove za dodatne posude za selekciju i završetak projekta reciklažnog dvorišta, čija se realizacija očekuje u narednom periodu.

Govoreći o primjerima iz regiona i inostranstva, Zoranović je ukazala na važnost motivacije.

„Kosovo ima devet otkupnih mjesta gdje ljudi donose plastiku i za to dobijaju novac. To je ogromno motivaciono sredstvo. Na Zapadu imate automate u marketima, ubacite ambalažu i dobijete umanjenje na računu za kupovinu. Postoji sistem“, navela je Zoranović, dodajući da škole imaju ključnu ulogu u tom procesu, te da u njima imaju klupe napravljene od plastičnih čepova. Djeca tada vide da otpad može imati novu vrijednost, što je, podvlači “najbolja edukacija”.

Kuburović je naveo da su i u Baru već napravljeni koraci u tom pravcu.

„Snabdjeli smo više vrtića i osnovnih škola savremenim malim separatorima. Kada ih napune, mi taj otpad preuzimamo. Nije poenta u zaradi, već u stvaranju navike kod djece“, kazao je.

Oboje sagovornika saglasni su da je, osim edukacije, neophodna i dosljedna kaznena politika.

„Jedna kazna po džepu brzo se proširi od uha do uha i naredni put ljudi dobro razmisle gdje bacaju otpad“, smatra Zoranović, dok Kuburović dodaje da su kamere na kritičnim lokacijama već pokazale rezultate, te da se radi na dodatnom uvođenju tog sistema uz poštovanje zakonskih procedura.

Zoranović je uputila jasnu poruku građanima.

„Hajde da svako od nas vidi šta može da uradi već sjutra. Nema te službe koja može očistiti sve ono što mi bacimo. Ako svako da svoj mali doprinos, grad će biti ljepši i nama prijatniji za život.“

Kuburović je zaključio da su vrata Komunalnih djelatnosti otvorena za saradnju sa građanima i inicijativama koje doprinose razvoju ekološke svijesti.

„Ako građani ulože jedan odsto sebe, mi ćemo uzvratiti sa 101 odsto”, poručio je Kuburović.

The post Čistoća grada je pitanje sistema, ali i svijesti građana first appeared on BARinfo.

U akciji su učestvovali učenici Poljoprivredne škole i Gimnazije iz Bara, zaposleni u Agenciji za zaštitu životne sredine, kao i naši zaposleni, a zajedničkim snagama uklanjajući otpad sa obale doprinosimo očuvanju životne sredine.

U narednom periodu planirano je čišćenje i preostalih plaža na teritoriji opštine Bar, sa ciljem da naše more i obala budu još čistiji i bezbjedniji za sve posjetioce.

Količina prikupljenog otpada u današnjoj akciji je 540 kg raznog otpada, od čega je 105 kg plastičnog.

Hvala svima koji su podržali ovu inicijativu i dali doprinos ljepšem i zdravijem okruženju, poručuju iz Komunalnih djelatnosti.

The post DOO Komunalne djelatnosti Bar u akciji čišćenja plaža first appeared on BARinfo.

“Nakon vraćanja podloge u prvobitno stanje, lokacija će biti dodatno uređena, u mjeri u kojoj to prostorne mogućnosti budu dozvoljavale”, saopšteno je iz Komunalnih djelatnosti DOO.

The post Komunalne djelatnosti: Posude za sakupljanje otpada uklonjene sa lokacije na Belvederu first appeared on BARinfo.

„Molimo građane da uklone svoja vozila sa parking prostora, kako bi naši radnici neometano prišli stablima, kao i da ne bi došlo do oštećenja automobila“,  kazali su iz Komunalnih djelatnosti.

The post U petak orezivanje stabala u Ulici Vojislavljevića first appeared on BARinfo.

Radnici Gradskog zelenila, uz podršku ekoloških aktivista iz škola „Anto Đedović” i „Jugoslavija”, danas, na Svjetski dan šuma, posadili su 65 novih stabala bora.

Plaža na Žukotrlici jedinstvena je na Crnogorskom primorju po borovoj šumi u zaleđu, koja ne pruža samo hlad tokom vrelih ljetnjih mjeseci i lijep vizuelni i estetski doživljaj, već predstavlja ljekovitu oazu za djecu i odrasle koji imaju problema sa disajnim organima. Poznato je da ljekari iz naše i susjednih država preporučuju roditeljima čija djeca imaju bronhitis ili astmu, upravo ovu lokaciju za rane jutarnje šetnje, zbog mješavine morskog vazduha i mirisa borovine, za što je naučno potvrđeno da je ljekovito (bor sadrži etarsko ulje koje ima snažno antiseptičko dejstvo, djeluje protiv bakterija, gljivica, a čak ima i antivirusnu funkciju). Ova borova šuma je i zaštitni znak jednog od najatraktivnijih turističkih naselja u barskoj opštini.

Izvršni direktor „Komunalne djelatnosti” doo, Stevo Pejović, kazao je da već više od dvadeset godina građanski aktivisti ukazuju na neophodnost obnove i adekvatnog čuvanja ovog šumskog lokaliteta, ali i izgradnje zaštitnog, parapetnog zida.

„Zbog borove šume, ova plaža je bila prepoznata kao jedna od najljepših na Jadranu. Mi smo krenuli u njenu obnovu, ali da bi ova šuma bila trajno obezbijeđena i da bi je ostavili u nasljeđe mladim pokoljenjima, kao izuzetno mjesto za odmor, rekreaciju i ljekovitost u svakom smislu, moramo iznova apelovati na ‘Morsko dobro’, koje gazduje ovim dijelom, da konačno realizuje projekat izgradnje zaštitnog zida na cijelom potezu plaže, kako bi se borovi sačuvali od erozije koju prouzrokuju veliki talasi i olujni vjetrovi. Danas smo započeli obnovu uništene šume na Svjetski dan šuma, kada šaljemo poruku da moramo svi da se ‘probudimo’ i učinimo sve da spasimo ovaj prostor koji bi trebalo da bude zaštićeno područje. Zaposleni u našem sektoru ‘Gradsko zelenilo’ zajedno sa ekološkim aktivistima iz škola ‘Anto Đedović’ i ‘Jugoslavija” danas će posaditi 66 stabala bora, a nadam se da ćemo već u maju, sa lokalnom zajednicom i građanima koji vole i brinu o ovom značajnom prostoru, posaditi i žuku, biljku po kojoj ovo naselje nosi ime, kako bi povratili tradiciju i kada je riječ o ovom segmentu. Nadam se da će nas podržati privrednici, lokalna uprava, da ćemo imati pozitivne impulse i sa nivoa države, kako bi uradili nešto dobro za naš grad”, naglasio je Pejović, koji je naveo da jedan dio dokumentacije i plan za izgradnju zaštitnog zida, prema njegovim saznanjima, postoji, ali da bi trebalo završetkom projekta i realizacijom tendera zaokružiti tu priču.

„Mislim da nema prečeg posla u priobalnom dijelu naše opštine i da ovim što danas radimo, naglašavam, šaljemo jasnu poruku i apel da se što prije realizuje izgradnja parapetnog zida. Nadamo se da će nam u nastojanjima da utičemo na Morsko dobro da što prije počne sa realizacijom tog važnog posla, pomoći lokalna uprava, NVO aktivisti koji se bave zaštitom prirode i mediji, kako bi već naredne godine imali potporni zid, a mi ćemo nakon toga nastaviti sa sadnjom novih stabala”, obećao je izvršni direktor „Komunalne djelatnosti” doo Stevo Pejović.

Početku akcije obnove šume prisustvovala je jedna od njenih inicijatora, zajedno sa sestrom Vesnom i velikim brojem građana, advokatica Sonja Čejović.

„Komunalno preduzeće je brzo reagovalo na našu inicijativu i na tome se veoma zahvaljujem direktoru Stevu Pejoviću, kao i školama Anto Đedović i Jugoslavija, učenicima i profesoricama Dragani Vukčević i Mileni Zoranović, koji su nam se pridružili i podržali nas. Plaža na Žukotrlici u bivšoj Jugoslaviji je bila prepoznata kao najljepša, upravo zbog borove šume. Simbolično, ova akcija počinje danas kada se slavi Svjetski dan šuma pod sloganom – ‘obnova šuma – uslov opstanka i blagostanja, kako bi bila skrenuta pažnja na značaj ekosistema za zdravlje ljudi i planete. Predložićemo da svako stablo koje zasade učenici dobije pločicu sa imenom onog ko ga je zasadio i da zajedno sa rastom i razvojem naše djece, raste i opstaje ova šuma na plaži”, kazala je Čejović, koja je istakla da ne može pomenuti svakog učenika koji je danas učestvovao u akciji, ali da kao „simbol svih njih” navodi Marka Vukotića iz škole „Anto Đedović” koji je donio i zasadio svoje drvo.

Advokatica Sonja Čejović, upozorila je da postoje intencije iz određenih krugova da ovaj dio plaže bude betoniran, izgrađeni objekti, a šuma posječena, što, kako je naglasila, građani neće dozvoliti.

“Nadam se da ćemo u tome imati podršku lokalne uprave, jer su joj vraćene neke nadležnosti u ovom dijelu, i ne možemo se više pozivati na to da nemamo ingerencije. Ovo područje je proglašeno zaštićenim još 1968. godine, a u Strategiji razvoja opštine Bar predviđeno je da budu sačuvani svi prostori koji imaju taj status, da se čak prošire i redovno revitalizuju. U tome nismo sami, ni u gradu, ni u Crnoj Gori, jer su dvije agencije Ujedinjenih nacija koje se bave pitanjima životne sredine i dvije najveće globalne organizacije koje finansiraju projekte iz oblasti zaštite životne sredine, učestvovale u finansiranju Studije zaštite područja Ratac – Žukotrlica, koju je nedavno uradila naša Agencija za zaštitu životne sredine”, podsjetila je advokatica Sonja Čejović, koja je za učesnike akcije i vrijedne komunalce donijela posluženje.

Učenici OŠ „Anto Đedović”, predvođeni profesoricom biologije, Draganom Vukčević – Maria Bugrova, Marko Vukotić i Minela Kalamperović, poručili su „moramo da čuvamo prirodu i okolinu, često u školi razgovaramo o tome i učestvujemo u raznim ekološkim akcijama”.

Njihova profesorica, Dragana Vukčević, istakla je da je posebno srećna i zadovoljna zbog ove akcije, kao i zbog toga što jednu generaciju svojih đaka (IX razred), ispraća sa razvijenom sviješću o potrebi čuvanja okoline i zelenog prostora.

Učenici škole „Jugoslavija”, predvodila je profesorica Milena Zoranović.

Damjan Pejović je posebno istaknuti ekološki aktivista. Imao je i sjajne poruke za svoje drugare, ali i odrasle.

„Drago mi je što učestvujem u sadnji novih stabala. Svaki od ovih borova daće nam više čistog vazduha, lijepu hladovinu za kupače i turiste. Moramo njegovati prirodu i zeleno rastinje, a ne rezati ga i uništavati”, kazao je Damjan, koji je sa drugarima učestvovao i u sadnji kestena kod sportske dvorane.

„Borovi koje danas sadimo jednog dana prerašće u visoka i lijepa stabla koja će nam davati kiseonik i hlad. Zato je važno saditi biljke i čuvati ih”, kazala je Minja Vučković, takođe iz škole „Jugoslavija”.

Amir Mačkić, direktor Gradskog zelenila podsjetio je da je 21. mart početak proljeća, buđenja prirode i vegetacije, znak novog početka. “Obilježava se od 1971. godine širom planete sa ciljem promovisanja svijesti o značaju i vrijednosti šumskih ekosistema. Zato smo odabrali ovaj dan za ozelenjavanje plaže Žukotrlica. Nadam se da će ovo simbolično označiti prektretnicu u našem odnosu prema prirodi i okolini”, kazao je Mačkić, koji je istakao da se radi o boru “pinus halepensis”, sa jakim sistemom korijena, koji je veoma otporan na eroziju, nevrijeme, a trpi i sušu. Uložićemo maksimalne napore da ih njegujemo i sačuvamo, koristeći sve agrotehničke mjere. Ali, nisu dovoljni samo napori zaposlenih u Gradskom zelenilu, jer zimi, usljed nevremena, velikih talasa i vode, dolazi do erozije, korijeni ostaju ogoljeni, a borovi padaju ili se osuše. Zato, kao što je kazao direktor Pejović, moramo apelovati na Morsko dobro da projekat parapetnog zida bude doveden do kraja. Reći ću još da ovi borovi žive 150 – 200 godina, rastu do 30 m, a očekujemo da već za nekoliko godina budu dovoljno veliki da naprave hladovinu i upotpune dio ove šume koji je uništen”, naglasio je Mačkić.

Sadnji novih borova prisustvovao je i Miodrag Banović, prepoznatljivi ekološki aktivista, kojeg je nedavno Ministarstvo ekologije proglasilo za Eko ambasadora Bara i Crne Gore.

„Ja sam danas veoma ispunjen i srećan. Ovo je poseban dan iz više razloga – obilježavamo Svjetski dan šuma, početak proljeća i, konačno smo počeli sa obnavljanjem ove borove šume. Ja radim ekološke projekte već četiri decenije, za nama je niz akcija, na hiljade posađenih biljaka i drveća, a u mojoj nevladinoj organizaciji konstantno smo ukazivali na potrebu očuvanja ovog dragulja, ne samo našeg naselja, već cijelog primorja”, kazao je vidno zadovoljan Banović, koji je kritikovao rad Morskog dobra i podržao inicijativu da se ovaj dio obale vrati na upravljanje barskoj lokalnoj upravi.

Zaposleni u sektoru Gradsko zelenilo u narednom periodu nastavljaju sa ozelenjavanjem grada, a u planu je sadnja, najavio je direktor Amir Mačkić, tipičnih vrsta citrusa, primorskog bora, žuke i maginje.

The post VIDEO: Barsko Komunalno preduzeće počelo obnovu borove šume na Žukotrlici first appeared on BARinfo.

Radovi su podrazumijevali iskop terena, montažu stubova i postavljanje savremenih LED svjetiljki, koje sada značajno poboljšavaju sigurnost ovog frekventnog prolaza. Zahvaljujući ovom projektu, djeca, sportisti i svi građani koji koriste ovaj prolaz mogu se kretati bezbjednije i ugodnije, naročito u večernjim satima.

“Ponosni smo što kontinuirano ulažemo u poboljšanje javne infrastrukture i stvaramo bolje uslove za naš grad. Nastavljamo dalje s istim entuzijazmom, jer zajedno činimo našu opštinu ljepšom i sigurnijom”, kažu u ovom preduzeću.

The post Rasvjeta pored staze između Gimnazije i OŠ BJO first appeared on BARinfo.

Zamjena se vrši zbog mehaničkih oštećenja lanterni i dotrajalosti LED dioda.

U slučaju lošeg vremena radovi se odlažu za naredni dan.

The post U ponedjeljak zamjena svjetlosne signalizacije kod Tri kule ako vrijeme dozvoli first appeared on BARinfo.

Radnici “Komunalne djelatnosti” DOO tada su odmah reagovali, uklonili iščupana drveća i granje koje je nevrijeme ostavilo za sobom. Za oboreno drvo, koje djeluje sablasno, u gotovo samom centru grada, ne postoji odgovarajuća mehanizacija kojom bi komunalci mogli bezbjedno da odrade taj posao, vodeći računa da dodatno ne oštete imovinu koja je privatno vlasništvo. Prostor gdje se nalazi ovaj lokal nije pristupačan za lučku dizalicu koja se koristi u sličnim situacijama.

Iz “Komunalnih djelatnosti” potvrdili su za Radio Bar i Bar info, da nastoje da pronađu privatnu firmu koja ima odgovarajuću mehanizaciju i koja bi, uz pomoć alpinista, mogla bezbjedno da ukloni drvo.

Prostor nije šetačka zona, ali svakako, iz Komunalnog preduzeća apeluju na građane da se ne približavaju objektu dok ne bude završeno uklanjanje stabla.

The post Oboreno stablo opasnost za pješake i objekte first appeared on BARinfo.

NVU KOD donirao je 15 sadnica kestena potrebnih za ovu akciju, dok su radnici gradskog zelenila organizovali iskop i samu sadnju na lokaciji preko puta megamarketa “Aroma”.

U ovoj aktivnosti su učestvovali i učenici Osnovne škole “Jugoslavija”, što doprinosi edukaciji i podizanju svijesti kod mladih o važnosti očuvanja životne sredine i odgovornom postupanju prema prirodi.

The post Novi kestenovi u okviru projekta EnerGreen – Sadnja drveća za optimizaciju energije first appeared on BARinfo.