Iz Ministarstva su naveli da je predlog stavljen na javnu raspravu prije utvrđivanja konačnog teksta “dosljedno svojoj politici transparentnosti i stalne komunikacije sa građanima u pitanjima koja neposredno utiču na njihov svakodnevni život”. Kako ističu, dokument je tokom proteklih nedjelja s razlogom bio pod velikom pažnjom javnosti.

U saopštenju se pojašnjava da su pristigle sugestije bile raznorodne, ali da se najveći dio odnosio na pitanja od ključnog značaja za lokalno stanovništvo. Najviše primjedbi ticalo se zahtjeva “da porodica ne izgubi vez kad neko naslijedi čamac od roditelja, da uslovi za produženje ugovora budu jasni i predvidljivi, da lista čekanja bude transparentna, i da se napravi pravičan odnos između dugogodišnjih korisnika i onih koji tek čekaju red”, navodi se u saopštenju.

Iz resora pomorstva naglašavaju da će revizija obuhvatiti “jasno definisanje domašaja primjene Pravilnika u skladu sa članom 12 Zakona o lukama” i “jasnije uređenje kontinuiteta prava dugogodišnjih korisnika, uključujući nasljeđivanje”. Takođe, novi tekst sadržaće “precizne uslove za produženje ugovora o komunalnom vezu”, kao i “jasan, provjerljiv status liste čekanja”, dodaje se u saopštenju.

Ministarstvo je zahvalilo svim učesnicima javne rasprave na dostavljenim komentarima i poručilo da će javnost biti blagovremeno obaviještena o novom predlogu.

“Ovakav, otvoren način rada, uz aktivno učešće javnosti, ostaće praksa i u narednim postupcima donošenja propisa iz nadležnosti Ministarstva”, zaključuje se u saopštenju.

The post Ministarstvo popustilo pred zahtjevima građana: Revidira se Pravilnik o komunalnim vezovima first appeared on BARinfo.

Iz ovog resora saopšteno je da su primjedbe i prijedloge na nacrt ranije dostavili DOO „Komunalno“ Tivat, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i AD Marina Bar. Zahtjev za blagovremeno informisanje o sadržaju budućeg dokumenta uputilo je i NVU „Udruženje korisnika vezova u Marini Bar“.

“Ministarstvo je sve primjedbe pažljivo razmotrilo, a značajan broj njih prihvaćen je, u cjelini ili djelimično, i ugrađen u tekst Pravilnika”, navodi se u saopštenju. Iz tog resora ističu da su transparentnost i blagovremeno informisanje korisnika komunalnih vezova prioritet u ovom postupku.

Jedna od ključnih novina jeste da se ugovor o komunalnom vezu ubuduće zaključuje na tri godine, uz mogućnost produženja za još tri, umjesto dosadašnjih godišnjih ugovora. Novi javni poziv raspisivaće se tek kada se lista čekanja u potpunosti isprazni ili nakon isteka roka od tri kalendarske godine.

Prijedlogom su definisane dvije potpuno odvojene rang-liste, pa podnosioci zahtjeva za privredne svrhe i oni za lične potrebe više ne konkurišu za iste vezove. Na listi za privredu, plovila za privredni ribolov i prevoz putnika dobijaju po 12 bodova, dok se ostali privredni objekti boduju sa 11 bodova.

Prebivalište, odnosno sjedište na području lokalne samouprave u kojoj se luka nalazi nosi 20 bodova. Drvena gradnja vrednuje se sa 10 bodova, električni primarni pogon nosi takođe 10, vesla devet, dok se motorni pogon boduje sa osam bodova.

Prethodno korišćenje veza u istoj luci boduje se u rasponu od jednog boda za period od jedne do pet godina, do najviše 12 bodova za više od tri decenije korišćenja. Kod jednakog broja bodova, prednost ostvaruje podnosilac sa većim zbirom bodova po osnovu ranijeg korišćenja veza i vremena provedenog na listi čekanja.

Nacrt pravilnika detaljno vrednuje i godine čekanja, pa se za period od jedne do četiri godine na listi dobija jedan bod, od pet do deset godina tri, a za čekanje duže od jedne decenije osam bodova. U ovaj zbir uračunava se i period tokom kojeg je podnosilac bio evidentiran kod upravljača luke kao zainteresovano lice prije stupanja na snagu novog propisa.

Na prijedlog barske Marine uveden je mehanizam za sprječavanje zloupotreba, pa se suvlasnik priznaje kao vlasnik isključivo ako posjeduje polovinu ili više idealnog dijela plovila. Ukoliko dva suvlasnika imaju jednake udjele od po 50 odsto, zahtjev za komunalni vez može podnijeti samo jedan od njih.

Ministarstvo je odbilo prijedlog tivatskog Komunalnog preduzeća da se za Luku Kalimanj uspostavi poseban normativni režim internim aktom upravljača. Odbijena je i inicijativa Morskog dobra o dodatnom bodovanju dužine trajanja prebivališta zbog rizika od nejednakog tretmana građana, uz obrazloženje da se to pitanje pravednije rješava upravo bodovanjem liste čekanja.

Postupak dodjele vodiće tročlana komisija upravljača luke, a rang-liste i liste čekanja moraće biti javno objavljene i redovno ažurirane. Svi postojeći ugovori o komunalnom vezu ostaće na snazi do isteka roka na koji su zaključeni.

Svi zainteresovani subjekti, upravljači luka, udruženja korisnika i građani mogu dostaviti komentare i prijedloge na nacrt Pravilnika u roku od sedam dana od dana objavljivanja. Primjedbe i sugestije šalju se na adresu elektronske pošte kabinet@mpo.gov.me.

The post Objavljen prijedlog pravilnika za komunalne vezove: Ugovori na 3+3 godine, vrednuju se i godine na listi čekanja first appeared on BARinfo.

„Već u nekoliko navrata sam bio u Odboru direktora ‘Marine’, a od nedavno sam na njegovom čelu. Ne samo iz te pozicije, već sam višestruko, iz privatnih i profesionalnih razloga vezan za more. Pasionirani sam zaljubljenik u jedrenje i ronjenje. Iako sam pravnik, advokat, završio sam nautički smjer i danas pomažem mladim ljudima koji treba da steknu znanje i brevete iz ove oblasti. Sjećam se kada se počelo sa izgradnjom Marine osamdesetih godina prošlog vijeka da sam kao dječak, koji je volio more i brodove, zadivljeno gledao kako su postavljani šipovi za gatove, na čemu su bili angažovani radnici iz Splita. Znamo da su ‘Pomgrad’ iz Splita i firma ‘PIM’ iz Beograda, zajedno gradili našu Marinu. Moje interesovanje, dakle, za pomorstvo, nautički turizam, seže u duboku prošlost, a sa godinama odrastanja i zrelosti sve više sam im bio posvećen. Vrlo sam zadovoljan što sada u Odboru direktora imamo i druge ljude kojima je ova branša bliska, koji su stručni, prije svega doktor ekonomskih nauka Đorđije Pavićević, Ilija Pješčić, dugogodišnji direktor Luke Bar, manjinski akcionar Milanka Milić, a izvršni direktor je Blažo Vukmanović, koga je na tu funkciju izabrala Skupština akcionara”, kazao je Durutović, koji je naglasio da je u jeku turističke sezone Marina popunjena stoprocentno.

„Svi su kapaciteti popunjeni, još u predsezoni, nemamo nijedno slobodno mjesto, a dnevno imam na desetine poziva od ljudi koji bi željeli da dobiju vez. To je trenutno moguće samo ako neko isplovi na dužu turu, pa da za to vrijeme ustupimo mjesto. Nisu samo vezovi usluge Marine. Posjedujemo servis i visokokransku dizalicu koja može da podigne i velike brodove. Servis i održavanje plovila Marini, takođe, donose značajne prihode, a na vezu mogu biti mali brodovi od 3, 4 metra, do onih najvećih, kakve možete vidjeti na šestom, sedmom i osmom gatu Marine. Što se tiče planova i strategije razvoja, najprije bih napomenuo da smo bili u obavezi da svoje poslovanje uskladimo sa novim Zakonom o privrednim društvima. On je savremen, prati moderno zakonodavstvo, ali nije bilo nimalo lako nositi se sa tim, jer je naše društvo poslednjih decenija tranziciono. Posebno smo sada, kada stremimo ulasku u EU, morali sve zakone i normativna akta prilagoditi tome. Mi smo, naravno, prvenstveno, uskladili Statut, kao najviši pravni akt društva. Njega je krajem juna usvojila Skupština akcionara, nakon čega smo od države tražili koncesiju za obavljanje djelatnosti”, objasnio je Durutović, koji očekuje da će dobiti saglasnost na petnaestogodišnji ili tridesetogodišnji period.

„To je bilo neophodno, jer postoje neriješena imovinska pitanja, odnosno struktura vlasništva, između Marine, države i državnih kompanijam a bilo je i razlog što je mišljenje revizora o poslovanju Marine u 2025. godini, sa rezervom. Od Prekookeanske plovidbe koja je bila ‘majka’ preduzeća, našeg i Barske plovidbe, ustupljena nam je imovina, ali su se kroz tranzicioni proces koji sam pomenuo, mijenjali propisi i mi smo došli u situaciju da moramo tražiti koncesiju od države. Luke i lučki prostor jesu u vlasništvu države i Vlada odlučuje o koncesiji koja je jedna vrsta zakupa. Ona bi nam obezbijedila ekskluzivno pravo na korištenje prostora. Jedan od uslova je bio da donesemo Plan rada, Biznis plan i predvidimo naša ulaganja. Nautički turizam je u ekspanziji poslednjih godina, što potvrđuje i interesovanje klijenata. U ovom trenutku, da imamo tri ovakve marine, sve bi bile popunjene. To bi trebalo da bude apel za nadležne i sve nas da radimo u tom pravcu i iskoristimo šansu”, poručuje Durutović, koji se osvrnuo na konkurenciju u okruženju, Marinu Porto Montenegro, i na pristanište u Kumboru na mjestu nekadašnje Mornarice Vojske Crne Gore.

„Od devedesetih godina, kao što sam kazao, mijenjali su se zakoni, uvođene novine, pa je tako, po sili zakona nastalo i preduzeće Morsko dobro. Uz pravni posao i druge načine, jedan od modela sticanja svojine je i zakon. Tako je oformljena i Marina, ali stalne i dinamične promjene, zakoni teško prate. Zbog toga i mi, ali i druga privredna društva, imamo prilične poteškoće da uskladimo poslovanje sa novim Zakonom o privrednim društvima. Naravno, mi smo to završili, a u skladu sa Planom koji smo prezentirali, već je stigao pontonski gat, kao probni, zatim moramo sanirati bitve, iako su šipovi u dobrom stanju. Ipak, sve u marini je sagrađeno davno, 1981. godine i svakako su neophodna velika ulaganja. Rekonstrukcija gatova je ogroman posao. Postoji mogućnost da, kao u svim savremenim marinama, postavimo pontonske gatove, jer tako ne bi strahovali od plime ili osjeke. Brod, odnosno plovilo koje je vezano, bilo bi mnogo sigurnije. Međutim, na tim gatovima ne mogu da se vežu velika plovila. Marina pozitivno posluje, ali da bismo mogli da ostvarimo zacrtano, prioritet je koncesija, u kojem slučaju mogu aplicirati i drugi, ali mi bi trebalo da imamo preče pravo. S obzirom da smo pred vratima EU, nadam se da će biti iskorišteni i neki fondovi, kako bi se popravila i izgradila potrebna infrastruktura, što bi sve omogućilo razvoj nautičkog turizma u Baru, za koji, ponavljam, postoji veliko interesovanje”, istakao je Durutović.

Na pitanje da li barska Marina može da odgovori zahtjevima vlasnika velikih i luksuznih jahti, i da li su zadovoljni vlasnici komunalnih vezova, što nije bio slučaj u prethodnom periodu, Durutović je kazao da i sada imaju brodove od 30 i 40 metara, a da problem postoji zbog ribarskih koča.

„Za sada nema uslova za njihovo izmještanje, vlasnici ribarskih brodova su uredne platiše, i ne bih volio da te ljude ostavimo bez alternative i sredstava za egzistenciju. Na kraju, izlov ribe je važna privredna grana, a kakav bi mi bili primorski grad bez ribara i ribarskih koča. Planirali smo da produbimo marinu u dijelu prema parkingu i da veliki, ekskluzivni i lijepi brodovi, budu tamo vezani, kao, na primjer u Budvi ili Dubrovniku, kako bi naši sugrađani i turisti mogli da ih vide. Mi i sada imamo nekoliko takvih jahti koje liče, slobodno mogu reći, na one najluksuznije kakve možemo vidjeti u Monaku. Hroničan problem predstavlja i struja koju koristimo iz Luke Bar, a neophodno je sagraditi sopstvenu elektro – distributivnu stanicu. Kada je riječ o komunalnim vezovima, njih moramo razlikovati od komercijalnih. Sam naziv ‘komunalni’ (komuna znači opština), podrazumijeva korišćenje vezova od strane domicilnih građana. Taj vez je prilično jeftin, od 150 do 200 eura na godišnjem nivou. Komunalni vezovi su često zloupotrebljavani, zato smo donijeli Pravilnik o njihovom korišćenju, koji je osporen pred Ustavnim sudom. Sada imamo novi, sa drugačijim kriterijumima i uslovima, i dobro je da naši sugrađani znaju kakvi su. Kao što je i u drugim marinama kod nas i u okruženju, u Dubrovniku na primjer, ne može neko ko živi u Pljevljima, Nikšiću, Podgorici, Danilovgradu, da ostvaruje pravo na komunalni vez. Dakle, jedino onaj ko živi u Baru, a više bodova imaće vlasnici brodova koji duže žive u našem gradu. Dokaz za to biće lična karta. Prioritet će imati i oni koji se bave ribarstvom, takođe i vlasnici drvenih, arhaičnih barki (da bi održali tu kulturu i tradiciju). Naravno, prednost će imati i višedecenijski zakupci, koji su vez naslijedili još iz perioda starog feribota. Potrebno je da se prijave u decembru, što će biti uobičajena procedura svake godine. Oni koji imaju komunalni vez, nisu njegovi vlasnici, već zakupci i svakog decembra moraju podnijeti novu prijavu i priložiti potrebnu dokumentaciju. Neophodno je, razumljivo, imati barsku registraciju i važeću polisu osiguranja. Oni koji nemaju prebivalište u Baru, neće moći steći ovo pravo, a upravo su ta lica protestovala u prethodnom periodu i pokrenuli ocjenu ustavnosti i zakonitosti prijašnjih propisa. Da li će biti povećanja cijena za komunalni vez, ne znam, ja neću glasati za to, uprkos generalno povećanju svih cijena, upravo iz razloga što građani trpe zbog brojnih nameta”, obećao je predsjednik Odbora direktora Marine AD, Dragutin Dašo Durutović, koji se osvrnuo i na rad parkinga, koji je, prema njegovoj ocjeni, na zadovoljavajućem nivou.

Novi pontonski vez je stigao, plaćena je carinska taksa, raspisan je oglas za sertifikovane ronioce koji će biti asistenti prilikom njihovog postavljanja.

Durutović je podsjetio da je poslovanje prošle godine opteretila isplata duga od preko 700.000 eura, na osnovu pravosnažne, izvršne presude i spora koji je započeo još 2009. godine zbog neuspjele privatizacije.

To je spor koji nema nikakve veze sa sadašnjim menadžmentom, ali njegov ishod osujetio je mnoge planove i investicije.

„Stalno se mora ulagati, jer more nanosi štetu. Ruiniran je i sekundarni lukobran, što je privremeno, prethodni menadžment sanirao. Neophodno je, naglašavam, riješiti imovinska pitanja u nekom doglednom vremenu, ali sam optimista, dok ima ljudi biće i brodova. Često se sjetim jedne mnogo lijepe dalmatinske pjesme koju je napisao Arsen Dedić, a otpjevala klapa ‘Šibenik’ – ‘Zaludu me svitovala mati’ o moru. Ono uvijek uzima i brodove i mornare, i čovjek nikada ne može pobjeći od njega. Ja sam jedan od takvih, koji je kao dječak došao ovdje iz kontinentalnog dijela, iz Pive, i postao mnogo veći mornar, kažu drugi, od mnogih rođenih ovdje. Zato vjerujem u uspjeh”, zaključio je Durutović.

The post Marina Bar popunjena stoprocentno, uskoro novi pontonski vez i strategijski planovi first appeared on BARinfo.

Raspravljalo se o produženju zakupa vezova u komunalnom dijelu marine, kao i o godišnjem zakupu parkinga u marini. Vlasnici čamaca su dotakli i najavljenih izmjena i dopuna Zakona o lukama, a diskutovalo se i o poboljšanju smještaja plovila i zaštite životne sredine.

„Članovi našeg udruženja očekuju da što prije potpišu ugovore o produženju za 2025. godinu, a smatramo da pravilnik koji je na ocjenu ustavnosti mora biti revidiran. Udruženje očekuje da svojim znanjem i iskustvom bude dio tima za reviziju.

Kako smo u saznanju da su u proceduri izmjene i dopune Zakona o lukama, spremni smo i tu, kao jedino registrovano NV udruženje koje ima veze sa položajem korisnika vezova, da damo naš doprinos u dijelu zakona koji se tiče statusa komunalnih vezova u marinama“, navodi se u saopštenju ovog NVU.

Jednoglasan zaključak sa sastanka je da je AD Marina obavezna korisnicima komunalnih vezova besplatno obezbijediti pristup plovilima, ili ako je neophodno, da iznos nadoknade bude simboličan, a ne kao što je najavljeno povećanje sa prošlogodišnjih 80 na 150 eura, što je poskupljenje od skoro 100%. Kako su naglasili, to ih stavlja u istu ravan sa ostalim građanima koji nemaju plovila u marini Bar.

„Kako marinu doživljavamo kao dio naše porodične tradicije i primorskog načina života spremni smo da svoja prava branimo svim zakonom dozvoljenim sredstvima“, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje predsjednik NVU Ivan Dabović.

The post Vlasnici komunalnih vezova: Branićemo naša prava svim zakonskim sredstvima first appeared on BARinfo.

U inicijativi, a potom i urgenciji za postupanje, koju je u ime desetak dosadašnjih korisnika vezova podnio 16. decembra advokat Miljan Knežević, ističe se da će zbog spornih članova 3 i 5 Pravilnika i aktuelnog Javnog poziva za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na komunalni vez, koji je završen juče, biti diskriminisani i sami Barani.

Takav stav se temelji na činjenici da će prednost za zaključivanje ugovora imati oni koji su „duže stanovnici“ tog grada, dok to pravo u potpunosti gube građani drugih opština, bez obzira koliko dugo su bili na vezu, na lokaciji koja je u državnom vlasništu, a ima ih koji tu uslugu koriste od 1991. godine.

Uporedo, pored inicijative, podnijet je i zahtjev da se, dok Ustavni sud ne odluči o inicijativi, obustavi izvršenje i rangiranje kao i zaključenje ugovora na osnovu javnog poziva, jer bi u protivnom, prema ocjeni podnosilaca inicijative i zahtjeva, nastupila šteta po sadašnje korisnike veza, koji će biti prinuđeni da istekom godine plovila izvade iz mora i smjeste ih kud znaju.

Novi pravilnik i na njemu temeljen javni poziv objavljeni su 5. decembra, bez ranije najave da će se kriterijumi drastično mijenjati, a istekao je juče u 14 sati, nakon čega je predviđeno da komisija u roku od pet dana rangira ponude i sklopi ugovore sa novim korisnicima vezova.

„Na ‘komunalnim’ vezovima vrši svojevrsno javno pravna ovlašćenja, zbog čega dijapazon propisa koje mora poštovati je mnogo veći (a što sve u konkretnom prekršeno)“, stoji, između ostalog, u obraćanju Ustavnom sudu

„Kako je prebivalište odnosno sjedište u opštini Bar primarni i diskvalifikatorni uslov koji se mora ispuniti, svi oni koji nijesu iz Bara ne mogu učestovati u postupku po Javnom pozivu, zbog čega im 31. 12. 2024. godine, prestaje pravo korišćenja veza, nakon čega moraju ukloniti plovilo sa komunalnog veza. Pojedini dosadašnji korisnici veza nijesu u mogućnosti da to urade zbog tehničkih specifičnosti, koji traže veću organizaciju i logistiku za izmještanje plovila iz barske marine na neki drugi vez (u čemu je Crna Gora deficitna) ili na kopno što opet povlači druge poteškoće u vidu obezbjeđenja adekvatnog prostora i transporta“, navodi se u inicijativi.

U obrazloženju podnosioci ukazuju da je Akcionarsko društvo Marina Bar iz Bara, koja gazduje i određenim brojem komunalnih vezova u barskoj marini, koji su u vlasništvu Države, prvi put, nasuprot dosadašnjoj višedecenijskoj praksi, ustanovila nova pravila za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnih vezova.

Ističe se da su pravila „neustavna i diskriminatorna i njima se svjesno i namjerno ugrožavaju/eliminišu dosadašnji korisnici komunalnih vezova, koji nijesu stanovnici opštine Bar ili koji su to skorije postali“.

Navodi se da diskriminacija nastupa zbog činjenice da su članom 3 Pravilnika ustanovljena nova diskriminatorna odredba kojim je predviđeno da pravo na komunalni vez može ostvariti fizičko i pravno lice koje ima prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji opštine Bar, u istoj formulaciji prenosi u 2. odjeljak Javnog poziva – Uslovi za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza.

Ocjenjuje se da se članom 5 navedenog pravilnika, sprovodi dodatna diskriminacija i to samih žitelja Bara, kroz kriterijum: „Trajanje prebivališta, odnosno sjedišta podnosioca zahtjeva na teritoriji opštine Bar za svaku navršenu godinu neprekidnog prebivališta, odnosno sjedišta posmatrano uzastopno unazad od dana podnošenja zahtjeva“.

U okviru toga, kako se ističe da novi stanovnici Bara, do pet godina prebivališta, boduju se sa pet bodova, oni od 5-10 godina neprekidnog prebivališta – 10 bodova, a oni preko 10 godina boduju sa 15 bodova.

Ističe se da AD „Marina Bar“, na svojim „komercijalnim“ vezovima može obligacioni odnos da zasniva s kim i kako hoće.

„Moji vlastodavci su svi dugogodišnji, a mnogi i višedecenijski korisnici vezova, koji su to postali kupovinom čamaca od tih istih Barana, u trenutku kada je samo Opština Bar gazdovala tim vezovima, što se sve da provjeriti. Isti su svake godine produžavali ugovor o korišćenju komunalnog veza, isprva sa Opštinom Bar, poslije sa AD Marina Bar, na način što su iz godine u godinu dostavljali potrebnu dokumentaciju, isprave i plaćali cijenu koštanja. Od 1991. godine, od kada je moj najstariji vlastodavac postao korisnik komunalnog veza, pa do danas, se ništa nije promjenilo u javno-pravnom interesu. Dakle nije nastupila neka nova javno-pravna, bezbjednosna ili slična situacija koja bi u skladu sa nacionalnim interesom opravdala ovo ‘sužavanje’ kruga korisnika samo na Barane“, kaže se u inicijativi koju je podnio Knežević.

Ističe da je barska marina javno mjesto, dostupno svima, a da je katastarska parcela br.5736/2 KO Novi Bar, na kojoj se u većini nalaze komunalni vezovi, državna imovina, dok je AD Marina Bar u državnom vlasništvu, dok su barska luka i marina građeni novcem poreskih obveznika države.

„Predmetna diskriminacija korisnika komunalnih vezova koji nijesu iz Bara bila bi jednaka hipotetičkoj situaciji, da se građanima Bara ili koje druge opštine uskrati pristup javnoj zdravstvenoj ustanovi koja se nalazi u Podgorici jer nijesu žitelji Podgorice, ili da im se spriječi pristup na plaži u Ulcinju ili zakup plaže“, kaže se između ostalog u inicijativi.

Sa druge strane, kako se dodaje, odredba člana 5 sa „vrednovanjem“ samih Barana, po starini, „nije zabilježena nigdje u uporednom pravu, niti primjerena istoriji i duhu ove nacije“.

„Stiče se utisak da su navedene odredbe ciljane i namjerno ovako postavljene, kako bi neki novi pojedinci profitirali na komunalnim vezovima“, kaže se u inicijativi.

Dodaje se da AD Marina Bar, na svojim komercijalnim vezovima može obligacioni odnos da zasniva s kim i kako hoće.

„Na komunalnim vezovima vrši svojevrsno javno pravna ovlašćenja, zbog čega je dijapazon propisa koje mora poštovati mnogo veći (a što je sve u konkretnom prekršeno)“, stoji, između ostalog, u obraćanju Ustavnom sudu.

The post Pravilnik o komunalnim vezovima stigao do Ustavnog suda first appeared on BARinfo.

Nevladino udruženje „Korisnici vezova u Marini Bar“ formirano je krajem oktobra. Sa predsjednikom, Ivanom Dabovićem razgovarali smo o razlozima formiranja udruženja.

„Inicijalni razlog je zato što smo konstatovali da komunalni vezovi u Marini Bar funkcionišu dugo godina bez ikakvog udruženja. Negdje smo spontano, na čamcu jednog od članova, sjeli i razgovarali da se organizujemo, ne znajući što se sprema. Naši ciljevi su: obezbjeđenje sigurnosti plovila koja su vezana u Marini Bar, unaprijeđenje kvaliteta opremljenosti i sigurnosti u Marini, saradnja sa menadžmentom AD Marina Bar, promocija zdravih stilova života, razmjena znanja i iskustava i bolje povezivanje vlasnika plovila, zaštita životne sredine sa posebnim osvrtom na akvatorijum Marine Bar, kao i povezivanje i razmjena iskustava sa sličnim udruženjima u Crnoj Gori i regionu“, objašnjava Dabović.

Ističe da su se AD Marina Bar obratili desetak dana nakon što su zvanično formirani, sa željom da ih o tome obavijeste i da ostvare kontakt. Odgovora nije bilo, pa su se obratili desetak dana kasnije.

„Trećeg decembra na Bar Infu vidjeli smo obavještenje o novom pravilniku. Bili smo zatečeni i mi i bukvalno svako ko je imao čamac u Marini. Istog dana opet smo poslali mejl, da nam pojasne što je to, o čemu se radi, da bi i mi lakše pojasnili svojim članovima. Znate kako, tu ima dosta članova koji su stariji, nemaju internet, čak ni viber. Međutim, ostali smo bez odgovora. Na kraju smo nekako ipak uspjeli tako što smo lično otišli, nas nekoliko članova Inicijativnog odbora i ostavili dopis za direktora Marine Bar u kome smo objasnili da želimo da se sastanemo sa njim u vezi sa pravilnikom. Istog dana me je nazvao, zakazali smo sastanak koji je održan 9. decembra i na kojem je on pokušao da nam objasni taj pravilnik“, kaže Dabović.

Na tom sastanku, objašnjava on, saznali su da Marina do sada nije imala pravilnik o korišćenju vezova.

„Ispostavili su da su nama mazali oči sve ove godine sa nekakvim pravilima o širini, dužini, jačini motora i tako dalje. Naravno da nemamo ništa protiv pravilnika kao takvog, jer i mi smo da se zna što se dešava u Marini, kakvo plovilo smije da se veže i pod kojim uslovima. Ali isto tako smo primijetili da tu ima propusta. Prva je bodovna lista – po našem tumačenju degradirani su stari korisnici vezova, jer smo došli u situaciju da korisnik koji vez koristi preko deset godina, a tu imamo ljude koji su i dvostruko duže korisnici vezova, su u istoj ravni kao i oni koji su prošle godine registrovali čamac za privredni ribolov ili za taksi prevoz. A onda se dolje, u okviru tog člana stavlja jedna napomena: ‘U slučaju jednakog broja bodova, prednost na rang listi se ostvaruje prema vremenu podnošenja zahtjeva, na način što se prednost na rang listi daje ranije podnešenom zahtjevu’, što je narod natjeralo da se guraju tamo ko će prije da preda dokumenta. Ima ljudi koji nisu u tom momentu u Baru a vezove koriste po 20-30 godina. Dok su stigli, skupili papire, stvorila se gužva, a prednost dobija onaj ko je prvi predao dokumenta“, objašnjava Dabović.

U Lučkoj kapetaniji je prijavljeno oko 600 plovila sa BR oznakom, a vezova ima 217, što, smatra naš sagovornik, znači da definitivno neće svi dobiti vez.

„Definitivno nismo zadovoljni načinom bodovanja i nismo nikako zadovoljni što nam je odmah u startu rečeno da će se ovo bodovanje vršiti svake godine. To nemate ni u jednoj marini koja ima pravilnik, a do koje smo mi uspjeli da dođemo, uglavnom hrvatskih. Ja sam čitao pravilnike marina Split, Zadar, Dubrovnik. Tamo nema ovih bodovanja – imate vez, koristite ga i po automatizmu, na kraju godine produžavate korišćenje. Ukoliko se cijena mijenja, to je sloboda marine da mijenja cijenu, a kako nam je objašnjeno to se radi u saradnji sa Upravom pomorske sigurnosti, kad su komunalni vezovi u pitanju. Oni su recimo tradicionalnu drvenu gradnju bodovali sa 20 bodova, a klasične plastične barke 10 bodova. Sad može neko da donese čun sa jezera, koji će da prođe registraciju i on će tu da ga veže, a ja koji sam tu 20 godina ili neko ko je tu još duže, on gubi vez. Mislim da je nepotrebno bodovanje svake godine, razumijem da ako neko otpadne, boduju ove koji su se prijavili za vez“, apostrofirao je Dabović.

Dabović ističe da se za komunalni vez mogu prijaviti i pravna lica – privredni ribolov i plovila za prevoz putnika, što takođe vidi kao manu ovog pravilnika, jer smatra da plovila koja se koriste za privredne svrhe treba da se vežu na komercijalni vez.

Raskid ugovora, definisano je pravilnikom, nastupa smrću podnosioca zahtjeva.

„U pravilniku Marine Split stoji: ‘U slučaju smrti korisnika veza, porodica ima 90 dana da dostavi ime i prezime nasljednika, odnosno osobe koja će da nastavi da koristi vez. To može biti supružnik ili neko od djece“, navodi Dabović.

On dodaje da su ove primjedbe saopštili na sastanku sa direktorom Marine, te da im je rečeno da postoji mogućnost da se pravilnik koriguje „da mi imamo pravo da podnesemo neki zahtjev, predlog, koji će on uputiti ka Bordu, ali što se tiče pravilnika za ovu godinu, to je to.“

Dabović ističe da je cilj Udruženja da svaki član zadrži vez. Smatra da bi predstavnici Udruženja trebalo da prisustvuju radu Komisije koja će bodovati zahtjeve za vezove.

„Ako po zakonu u Komisiji ne smije da bude niko ko ima plovilo, to razumijem, ali smo mi tražili da budemo samo posmatrači, jer je nekako taj pravilnik unio veliku nervozu kod naših članova, koji su višegodišnji korisnici vezova u Marini i stanovnici Bara. U ponedjeljak smo se zvaničnim mejlom obratili direktoru Marine, koji je kazao da će našu molbu proslijediti Bordu, ali u svakom slučaju, ako ne bude, da računamo da će sve biti transparentno. Ako je transparentno, što je problem da se to prati? 24. decembra je zadnji dan za predaju papira za vezove i nadali smo se da će do tada da nam jave. Ipak smo nevladino udruženje, bilo bi korektno da to možemo da ispratimo“, zaključuje Dabović.

***

Nakon razgovora sa Ivanom Dabovićem, juče popodne, kapetanu Danku Mirkoviću, direktoru AD Marina, poslali smo mejl sa pitanjima, na koja je on odgovorio. Odgovor prenosimo integralno.

RB/BI: Koliko sam razumjela, prednost pri dobijanju vezova imaju oni koji prije podnesu potrebnu dokumentaciju. 

Mirković: Mislim da niste dobro razumjeli. Navedeno pravilo primjenuje se isključivo u slučaju da podnosioci zahtjeva ostvare isti broj bodova. U tom slučaju, prednost na listi daje se podnosiocu zahtjeva koji je ranije predao dokumentaciju. Kako je broj komunalnih vezova ograničen, ne postoji drugi način rangiranja podnosioca zahtjeva koji ostvare isti broj bodova. Ovaj princip se koristi u pravnim kontekstima, posebno u imovinskom pravu i konkursima, kako bi se odredilo prvenstvo prava na osnovu hronološkog reda podnošenja zahtjeva.

RB/BI: Da li uzimate u obzir da ima ljudi koji su trenutno van zemlje (pomorci) ili su stari, neinformisani i nevješti u modernim tehnologijama, a vez imaju možda deceniju-dvije?

Mirković: Svim postojećim korisnicima komunalnih vezova ugovor ističe 31.12.2024. godine, tako da se razumno može očekivati da su isti informisani o vremenu trajanja ugovora koji su zaključili. U pogledu samog čamca, pravo na korišćenje komunalnog veza mogu ostvariti vlasnici registrovanih čamaca za koje postoji važeći ugovor o osiguranju odgovornosti prema trećim licima. S tim u vezi, zakonska je obaveza vlasnika čamaca u plovidbi da iste registruje i da za vrijeme trajanja registracije ima zaključen ugovor o obaveznom osiguranju. Isto je propisano i opštim aktima AD Marina Bar kao uslov za zaključenje ugovora o vezu. Dakle, vlasnici čamaca koji su slijedili zakon ne mogu imati problem sa prikupljanjem dokumentacije, čemu svjedoči veliki broj podnijetih zahtjeva u prva dva dana trajanja odnosnog javnog poziva. 

U vezi sa drugim dijelom Vašeg pitanja, navodi se da za potrebe podnošenja zahtjeva nije potrebno da podnosilac zahtjeva bude vješt u modernim tehnologijama jer se zahtjev i dokumentacija podnose direktno Marini u papirnoj formi. 

Kada su u pitanju pomorci i drugi potencijalni korisnici komunalnih vezova koji se ne nalaze u Crnoj Gori, napominje se da Pravilnik ne propisuje da se zahtjev podnosi lično pa ne vidimo razlog da će takve korisnike privremena odsutnost spriječiti da blagovremeno podnesu zahtjev. Konkretno za pomorce, čak i da je potrebno punomoćje za podnošenje zahtjeva, isto može ovjeriti zapovjednik broda. 

​​​​​RB/BI: Zašto više bodova (13) dobija npr. vlasnik čamca za prevoz turista, dok osoba koja vez ima preko 10 godina dobija tri boda?

Mirković: Ovo pitanje je postavljeno tendenciozno i na način koji ukazuje da lice koje Vam ga je dostavilo nije ni pročitalo Pravilnik ili da ima namjere da u medijima izazove navodnu nelogičnost odredbi Pravilnika. 

Dakle, saglasno Pravilniku Rang lista se utvrđuje se na osnovu podnesenih zahtjeva za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza prema sljedećim kriterijumima:

-​trajanju prebivališta, odnosno sjedišta podnosioca zahtjeva na teritoriji opštine Bar;

-​namjeni čamca;

-​tipu gradnje čamca;

-​periodu prethodnog korišćenja komunalnog veza u istoj marini.

Kada je u pitanju kriterijum „namjena čamca“, vlasnik čamca za prevoz putnika i ribolov dobija 13 bodova, dok čamci koji su namijenjeni ličnim potrebama i drugi čamci namijenjeni za obavljanje privredne djelatnosti dobijaju 10 bodova, a ne tri kako navodite jer se tri boda odnose na potpuno drugi kriterijum koji nema veza sa namjenom čamca.

Prilikom izrade Pravilnika vodili smo se zakonskom odrednicom komunalnog veza, postojećim stanjem u pogledu namjene čamaca za koje trenutno postoji zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza, ali i stanjem u Upisniku čamaca koji vodi Lučka kapetanija Bar. 

Dakle, zakonom je predviđeno da je komunalni vez, između ostalog, namijenjen vezivanju plovnih objekata registrovanih za sport i rekreaciju, privredni ribolov, prevoz putnika, tehničkih plovnih objekata i slično. 

Kada je u pitanju postojeće stanje, manje od 3 odsto od ukupnog broja čamac za koje je trenutno zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza namijenjeno je obavljanju privrednih djelatnosti. Svi drugi čamci registrovani su za lične potrebe.

Prema stanju u Upisniku čamaca, odnosno prema posljednjim podacima objavljenim u izvještaju nadležnog ministarstva o stanju u upravnim oblastima, u Upisnik čamaca Lučke kapetanije Bar ukupno je upisano 619 čamaca od čega su 534 čamca za lične potrebe (od toga 31 skuter), a 60 čamaca za privredne svrhe – ribarenje, javni prevoz i dr, i 25 čamaca za javne svrhe (od toga 5 skutera). 

Dakle, velika većina čamaca je registrovana za lične potrebe i isto tako velika većina čamaca za koje je trenutno zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza je namijenjena ličnim potrebama. Dakle, da kojim slučajem nismo uveli ovaj kriterijum, čamci namijenjeni prevozu putnika i privrednom ribolovu, ne bi imali bilo kakvu mogućnost da ostvare pravo na komunalni vez, jer smo, kako je već rečeno, uveli posebni kriterijum koji se odnosi na period prethodnog korišćenja komunalnog veza u istoj marini, a bodove po tom osnovu iz naprijed navedenih razloga mogu ostvariti gotovo u cjelosti samo čamci registrovani za lične potrebe.

Radi Vašeg potpunijeg razumijevanja, mjesto na Rang listi utvrđuje se ukupnim zbirom pojedinačnih bodova ostvarenih u skladu sa bodovnom listom za svaki naprijed navedeni kriterijum.

RB/BI: Je li istina da će se novi konkurs organizovati svake godine, iako u marinama u zemljama okruženja, samo produžavaju ugovore?

Mirković: Saglasno odredbama Pravilnika, javni poziv se objavljuje, po pravilu, jednom godišnje, i to u prvoj sedmici decembra tekuće godine, za narednu kalendarsku godinu. Prethodno upravo iz razloga kako bi AD MARINA BAR mogla da kontroliše da li vlasnici čamaca koji ostvaruju pravo na komunalni vez i dalje ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza. Na ovaj način će se spriječiti zloupotrebe, odnosno prodaja vezova putem oglasa na društvenim mrežama, davanje u podzakup veza suprotno opštim aktima društva, ali i mogućnost da su vezovi zaključeni za čamce koji nisu registrovani ili koji ne postoje i za koje ne postoji zaključen ugovor o obaveznom osiguranju, što je, nažalost, do sada bio slučaj. 

RB/BI: Je li istina da će, nakon smrti vlasnika veza, njegovi potomci izgubiti pravo na vez?

Mirković: Kako je već navedeno, pravo na komunalnu i vez ostvaruje se jednom godišnje i to u decembru mjesecu za narednu kalendarsku godinu. Vlasnik veza je AD Marina Bar, a ne vlasnik čamca za koji je zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza, pa se samim tim ne radi o pravu svojine koje bi moglo biti naslijeđeno, nego o klasičnoj obligaciji. U tom smislu, nakon smrti vlasnika čamca za koji postoji zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza, njegovi zakonski nasljednici će naslijediti čamac, a pravo na korišćenje komunalnog veza mogu ostvariti u skladu sa odredbama Pravilnika ukoliko ispunjavaju Pravilnikom određene uslove. 

Osim naprijed navedenog, na ovaj način se takođe sprječavaju zloupotrebe pa se više ne može desiti da pravo na korišćenje komunalnog veza imaju zakonski nasljednici vlasnika čamaca koji uopšte nemaju prebivalište na teritoriji opštine Bar. 

RB/BI: Da li ćete predstavnicima Udruženja korisnika vezova biti dozvoljeno da prisustvuju radu Komisije za dodjelu vezova?

Saglasno članu 9 Pravilnika, utvrđivanje ispunjenosti uslova i kriterijuma iz Pravilnika, bodovanje i sačinjavanje Rang liste vrši Komisija koja je sastavljena je od tri člana iz reda zaposlenih u AD Marina Bar. Predsjednik i članovi Komisije ne smiju biti u sukobu interesa, smatra se takav sukob interesa postoji kada privatni interes člana Komisije utiče ili može uticati na njegovu nepristrasnost u odlučivanju. Dakle, kako predstavnici Udruženja nisu zaposleni u društvu, a isti imaju direktan privatni interes koji može uticati na njegovu nepristrasnost u odlučivanju, to isti ne mogu biti članovi odnosne Komisije jer bi tako nešto podrazumijevalo povredu odredbi Pravilnika. 

The post Novi Pravilnik o komunalnim vezovima u marini: Nesigurnost ili mirna luka? first appeared on BARinfo.

“AD ‘Marina Bar’ obavještava postojeće i buduće korisnike komunalnih vezova da će se pravo na korišćenje komunalnog veza za kalendarsku 2025. godinu ostvarivati u skladu sa Pravilnikom o uslovima i kriterijumima za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza.

Uvažavajući zakonsko određenje luke kao dobra u opštoj upotrebi dostupnog svim korisnicima pod jednakim uslovima, AD ‘Marina Bar’, kao društveno odgovorna kompanija, Pravilnikom definiše uslove, kriterijume i postupak za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza. Pravilnik obezbjeđuje transparentnost u postupanju i jednaku dostupnost komunalnih vezova svim članovima lokalne zajednice.

Pravo na komunalni vez može ostvariti fizičko i pravno lice koje ima prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji opštine Bar; koje je vlasnik čamca upisanog u Upisnik čamaca Lučke kapetanije Bar, nezavisno od njegove namjene, čija dužina ne prelazi devet metara i koji nosi oznaku BR, i za koji postoji zaključen ugovor o obaveznom osiguranju. Uzimajući u obzir ograničenja u pogledu broja dostupnih vezova u dijelu marine namijenjenom za komunalne vezove, komunalni vez daje se na korišćenje prema kriterijumima određenih Pravilnikom i po redosljedu utvrđenom na Rang listi.

Samo informacije radi, broj komunalnih vezova koji će biti obuhvaćen Javnim pozivom može da zadovolji potrebe više od 1/3 ukupnog broja čamaca koji su upisani u Upisnik čamaca Lučke kapetanije Bar, s tim da se razumno može očekivati da svi vlasnici tih čamaca ne ispunjavaju uslov koji se odnosi na prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji opštine Bar.

Pravilnik o uslovima i kriterijumima za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza je javno dostupan na web stranici www.marina-bar.me kako bi se sva zainteresovana fizička i pravna lica mogla upoznati sa njegovom sadržinom prije iniciranja Javnog poziva koji će biti objavljen do kraja tekuće sedmice na Pravilnikom propisan način.

Javni poziv će, u skladu sa odredbama navedenog Pravilnika, sadržati: broj komunalnih vezova koji se daju na korišćenje saglasno odredbama Pravilnika, uslove i kriterijume za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza, način podnošenja zahtjeva, dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev kao dokaz ispunjenosti uslova i kriterijuma za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza, rok za podnošenje zahtjeva kao i mjesto i način predaje zahtjeva.

Pravilnik i njegova dosljedna primjena po prvi put obezbjeđuju ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza u marini na osnovu jasno definisanih uslova i kriterijuma i u skladu sa načelima transparentnosti”, zaključuje se u saopštenju.

The post Marina Bar: Usvojen novi Pravilnik za korišćenje komunalnih vezova first appeared on BARinfo.