RB/BI: Lala, zamoliću Vas da na početku razgovora predstavite program manifestacije “Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva”. Šta ljubitelji mora i jedrenja mogu očekivati narednih dana?

Bokovac: Ove godine manifestacija nosi posebnu emociju i ima naročito veliki značaj, jer se održava u susret velikom jubileju – dvije decenije od obnove nezavisnosti naše države. Želja nam je da kroz more, jedra i pomorsku tradiciju pošaljemo poruku zajedništva, ponosa i ljubavi prema državi i njenoj bogatoj kulturnoj baštini. Bar tih dana postaje prava mediteranska scena – more će biti puno jedara, drvenih barki, na kojima će ploviti prijateljske posade iz Hrvatske, Italije, Boke… Upravo nam se javio prijatelj iz Tivta koji je morem krenuo ka Baru. Sigurna sam da će atmosfera biti lijepa, puna druženja, muzike, zabave, svojevrsni podsjetnik koliko su Jadran i pomorska tradicija važni za naš identitet. Za nas ovo nije samo regata, već je i živa priča o nasljeđu koje želimo da sačuvamo i približimo novim generacijama.

RB/BI: Šta za Vas znači činjenica da Bar kroz ovu manifestaciju ponovo vraća pažnju na more i pomorsku tradiciju?

Bokovac: Ova manifestacija ima veliki značaj za promociju Crne Gore, jer danas turisti traže autentične događaje. “Jedra Jadrana” upravo to i nude – spoj tradicije, mora, kulture, mediteranskog načina života. Sve to, brižljivo uvezano, ostavlja snažan utisak na sve posjetioce. Gostu ne možete ponuditi samo pijesak, plažu, more i sunce, već nešto novo, autentično. Iako je ono čime se bavimo i što promovišeno, staro i tradicionalno, nije zaostalo, već postoji mnogo puteva i načina za inovacijama.

RB/BI: „Jedra Jadrana” okupljaju ljude iz različitih gradova i država – koliko je važno da more i tradicija povezuju region?

Bokovac: Povezivanje ljudi sa Jadrana je i bio motiv da pokrenemo tu priču, da približimo obale, jer more nije prepreka, već lijep način da doplovimo jedni do drugih, morem pravimo mostove između ljudi i regija, država. Svi naši prijatelji imaju misiju identičnu našoj – čuvanje onog što nam je ostalo u nasljeđe. Ne treba tu ništa mijenjati, “ispravljati”, “dorađivati” po svaku cijenu, već sačuvati sjaj i bogatstvo drvenih barki. Ovakva okupljanja su i prilika za nova prijateljstva, uživanje, stvaranje poslovnih konekcija…

RB/BI: Emilio, bilo bi lijepo da se podsjetite Vaših početaka u svijetu jedriličarstva. Od kada se bavite jedrenjem?

Gavran: Moje jedriličarske početke vezujem za Pulu, gdje sam živio do 1991. godine. Jedrenjem sam počeo da se bavim krajem ’89. godine. Iskustvo sam počeo sticati jedrenjem u klasi “Optimist” (prvi stepenik jedrenja) u kojoj sam se, još od dječačkih dana, aktivno takmičio u Hrvatskoj, Italiji i drugim zemljama u okruženju. Pokojni otac je kupio dvije jedrilice klase “Kadet” (sada je ta klasa “izumrla”) koje smo koristili u privatne svrhe. Kada sam ih donio u Bar početkom devedesetih, ta moja aktivnost i ljubav prema jedrenju su, sa žalošću se prisjećam, bile potpuno neshvaćene. Srećom, postojalo je troje, četvoro ljudi koji su mi bili podrška i “vjetar u leđa”, cijeneći moj rad i poštujući jedrenje. Sredinom devedesetih Akademski jediličarski klub – Beograd mi je u Bar donio jedrilicu klase “Laser”. Takmičio sam se 1996/97. na Montenegro Kupu, prvo u Budvi, a zatim i u Baru. Ostvario sam zapažene rekultate, a to mi je bilo naročito značajno s obzirom da nisam trenirao, a tu klasu (koja je olimpijska) sam tada vozio prvi put. Početkom dvijehiljaditih u Baru je postojao Jedriličarski klub “Plov put” kojem sam, shodno mogućnostima i slobodnom vremenu, pomagao. Ipak, Bar u to vrijeme nije bio grad otvoren za taj sport.

RB/BI: To se posljednjih godina značajno promijenilo.

Gavran: Jeste. Već duže od deset godina, na moju i radost svih, stanje se dosta promijenilo. Naši prijatelji iz Boke su u posljednje vrijeme uložili dosta sredstava i vremena, što ima efekta. Jedrenje je specifičan sport, jer za formiranje jedriličara je potrebno više segmenata. U Baru je Kalafatska radionica “Bokovac” izgradila i ojedrila divne barke tipa “Arsenalka” koje su licencirane i već mogu formirati svoju klasu, s obzirom da su duge 5,20 metara i imaju zadovoljavajuću kvadraturu jedara, što ih čini izuzetno konkurentnim kako u zemlji, tako i u regionu. Sa Nenadom i Lalom Bokovac koji su lijepo uvezali kalafat, tradiciju, drvo, sport, ljubav prema moru, istoriju, prijatelj sam još od 1991. godine.

RB/BI: Kazala sam u najavi da ste licencirani trener. Šta to znači i kakv je bio put do tog zvanja?

Gavran: Prepoznato je moje jedriličarsko iskustvo, pa sam dobio licencu od Jedriličarskog saveza Crne Gore. Inicijativu je pokrenula Lala Bokovac, na čemu sam joj zahvalan. Jedini put uspjeha je da se sve radi po zakonu što je, smatram, način da se postignuti rezultati vrednuju.

RB/BI: Kakva su očekivanja od ovogodišnje regate? Stalno ponavljamo, pa je postalo krilatica, da je Bar grad mora, ali da li smo dovoljno svjesni svog pomorskog identiteta?

Bokovac: Idemo stepenicu po stepenicu. Ne može brzo, a nismo ni očekivali. Dešavaju se pozitivne stvari, ali bi to bez podrške bilo jako teško izvodljivo. Sa Opštinom Bar, čiji su čelni ljudi prepoznali da kvalitetno radimo, u kontinuitetu nam pomažu. Čim imate podršku koja raste, rastemo i mi. Cilj nam je da Bar predstavimo kao pomorski, a ne primorski grad, a marinu kao mjesto u kome se odvija društveni život, da se taj divni dio grada ne svodi isključivo na komercijalu i naplaćivanje vezova. Predstoji nam nastavak borbe za ciljeve koje smo zacrtali, jer ne mogu reći da smo sto posto zadovoljni.  

RB/BI: Šta biste voljeli da jedan mladi čovjek ponese sa „Jedara Jadrana”?

Bokovac: Bar ima najljepši akvatorijum za jedrenje. Jedriličari iz dugih gradova su, slobodno mogu kazati, ljubomorni na nas jer imamo izvanredne potencijale koje, nažalost, još uvijek ne koristimo u dovoljnoj mjeri. Boka je drugačija, tamo nema vjetra, pa Bokelji žude za barskim vremenskim prilikama.

Gavran: Svaka regata je specifična, pa vjerujem da će i sa ove mladi ponijeti pregršt divnih uspomena i utisaka. Naš akvatorijum je Bogom dat za jedrenje, a naše je da se tokom cijele godine prilagođavamo uslovima jedrenja.

RB/BI: Koliko more traži disciplinu, a koliko slobodu i da li se čovjek na moru bolje upozna sa sobom?

Gavran: Naravno. Morate biti vispreni, snalažljivi u raznim okolnostima i (ne)prilikama, more je priroda, a protiv prirode se ne može. Morate znati i da vi upravljate brodom, a ne brod vama. Ako ispravno, pribrano odreagujete kada vjetar udari, sačuvate sebe i plovilo, znači da ste u dobroj vezi sa prirodom i morem.

The post Bokovac: Jedra Jadrana šalju poruku zajedništva, ponosa i ljubavi prema moru i Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

Nakon više od deset godina rada, posvećenosti i upornog razvoja ideje sa ciljem očuvanja tradicije drvenih barki i latinskog jedra, klub je dobio svoj prostor u marini – u ambijentu koji prirodno pripada jedrenju i životu uz more.

“Ulaskom u Marina Bar AD, jasno se osjetilo da se radi o prostoru koji je prirodno nastavak onoga što klub godinama njeguje. Među barkama, jedrima i ljudima koji žive more, naš rad je dobio novu cjelinu i prirodno okruženje za dalji razvoj”, ne skrivajući sreću, saopštila je izvršna direktorica Jedriličarskog kluba “Latinsko jedro” Miroslavka Lala Bokovac.

Ona je navela da će “u ovoj, početnoj fazi, u skladu sa mogućnostima, klub koristiti kontejnerski prostor kao privremeno sjedište kluba”.

“Taj prostor će biti uređen kao mali, ali prepoznatljiv kutak naše priče. Unutra će biti smješteni trofeji, jedra, konopi, alati i drugi predmeti koji svjedoče o godinama rada, regatama i zajedničkim aktivnostima. Cilj je da prostor ne bude samo kancelarija, već mjesto koje govori o identitetu kluba – o tradiciji, radu i vezi sa morem. Svako ko dođe imaće priliku da kroz taj prostor upozna naš put i sve ono što smo gradili godinama”, otkriva Bokovac.

U narednim danima slijedi uređenje i organizacija prostora, kako bi bili spremni da na adekvatan način dočekuju goste, saradnike i prijatelje kluba. Sve će, objašnjava Bokovac, biti urađeno jednostavno i funkcionalno, sa fokusom na otvorenost i pristupačnost.

“Ovaj korak ima važan značaj i za buduće aktivnosti, posebno za pripreme regate’Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva’ koja se tradicionalno održava u maju, jer sada imamo mogućnost da sve tehničke i organizacione pripreme sprovodimo direktno u marini, uz barke i more, u prirodnom okruženju jedrenja. Sve što radimo zasniva se na zajedništvu i saradnji, i upravo to daje smisao svakom projektu i svakoj aktivnosti kluba”, podsjeća direktorica “Latinskog jedra”.

Izražava zahvalnost Ministarstvu pomorstva Crne Gore na kontinuiranoj podršci razvoju pomorske djelatnosti i očuvanju tradicionalnih vrijednosti koje su važne za identitet našeg primorja.

“Posebnu zahvalnost upućujemo upravi Marina Bar AD, kao i direktoru Milanu Ćetkoviću, na prepoznavanju značaja našeg rada i na ukazanoj prilici da Jedriličarski klub Latinsko jedro postane dio ovog prostora. Ova podrška ima veliki značaj jer omogućava da se aktivnosti kluba razvijaju u ambijentu koji je direktno vezan za more i jedrenje, što dodatno jača kvalitet i autentičnost svega što radimo. Cijenimo ukazano povjerenje i doživljavamo ga kao podsticaj da nastavimo još posvećenije i odgovornije, u pravcu razvoja tradicije, edukacije i promocije jedriličarstva”, zaključuje Bokovac, uz poruku da “ovo nije samo nova adresa kluba, već prostor otvoren za sve ljude iz Bara, za članove, prijatelje, mlade koji žele da uče, i sve koji vole more i tradiciju jedrenja”, uz uvjeravanje da će nastaviti da promovišu pomorsku kulturu i nasljeđe našeg grada, uz želju za dugoročnom i uspješnom saradnjom.

The post JK Latinsko jedro dobio sjedište u AD Marina Bar first appeared on BARinfo.

Riječ je o prestižnim takmičenjima koja se u Abu Dhabi organizuju uz snažnu institucionalnu podršku, kroz sistem koji strateški njeguje i finansijski valorizuje pomorsku tradiciju. Regate okupljaju veliki broj posada i plovila, dok nagradni fondovi dostižu visoke iznose, potvrđujući ozbiljan i dugoročan pristup očuvanju nacionalnog pomorskog identiteta.

“Flotu kapetana Mushala čine isključivo regatni brodovi – od manjih takmičarskih plovila do velikih, posebno projektovanih i pripremljenih brodova za vrhunske performanse na moru. U tehničkom smislu, riječ je o spoju tradicije i savremenih materijala: koriste se karbon, epoksid i inovativna rješenja, kako bi se brodovi olakšali, povećala brzina i izdržljivost, a istovremeno zadržala forma i duh tradicionalnog plovila. Uz vrhunsku opremu, logistiku, specijalizovana vozila sa prikolicama (trailere) i snažnu organizacionu podršku, njihov sistem omogućava takmičarima optimalne uslove za razvoj i vrhunske rezultate”, objasnila je za Radio Bar i Bar Info Bokovac.

Tokom susreta razmijenjena su iskustva o modelima očuvanja tradicionalne brodogradnje, organizaciji velikih pomorskih manifestacija i ulozi zajednice u njegovanju nasljeđa.

“Zajednički zaključak je da je misija identična – očuvati tradiciju i baštiniti je na najbolji mogući način, prenoseći znanje budućim generacijama. Razlika je, prvenstveno, u resursima i budžetskim mogućnostima koje stoje na raspolaganju u Emiratima, ali suština ostaje ista – duboko poštovanje prema korijenima. Emirati svoju pomorsku tradiciju ne posmatraju kao prošlost, već kao temelj identiteta koji se aktivno jača, institucionalno podržava i snažno utemeljuje u savremenoj kulturi”, prenosi utiske direktorica Kalafatske radionice “Bokovac”.

Ova posjeta, zaključuje ona, predstavlja važan korak ka daljem jačanju međunarodne saradnje u oblasti pomorske kulture i tradicije, otvarajući prostor za buduće zajedničke projekte, stručne razmjene i povezivanje Jadrana i Zaliva kroz snažan most pomorskog nasljeđa.

The post Kalafatska radionica Bokovac i Latinsko jedro u zvaničnoj posjeti Abu Dhabi Sailing Clubu first appeared on BARinfo.

„Bio je ovo prizor kakav se rijetko viđa – tiho jedrenje uz bonacu ispred Starog grada, Mogrena i ostrva Havaja, na radost Budvana i brojnih gostiju. U toplom decembarskom danu, tradicionalno, Latinsko jedro ispisivalo je linije prošlosti po budvanskom moru. Bez buke, bez žurbe – samo vjetar, drvo i jedro. Slika koja je zaustavljala poglede i budila divljenje”, kazala je za Radio Bar i Bar info, Miroslavka Lala Bokovac, jedna od inicijatorki jedriličarstva i njegovog afirmisanja u gradu pod Rumijom, koja je na čelu jedinstvene kalafatske radionice „Bokovac“. Ona je istakla da je njihov cilj jasan – oživjeti duh pomorske Budve i svakog našeg primorskog grada.

„Intencija je da izađemo iz okvira savremene uniformisanosti, velikih jahti i brzine, podsjetimo da je ovaj grad nastao na moru, sa barkama, jedrima i ljudima koji su živjeli u skladu sa tim. Budva, kao starovremenski polis, polako gubi svoju draž pod teretom modernog vremena, a upravo tradicija je ono što joj vraća dušu. Bar i Budva su na svega sat vožnje udaljeni, ali nemam utisak da sarađujemo, ne samo u turizmu, nego uopšte na svakom nivou. Spoj i saradnja ova dva kluba može pomoći i u tome, ali i stvoriti snažan, živ događaj, autentičan doživljaj koji povezuje prošlost i sadašnjost. Tradicija latinskog jedra, koja je godinama tiho nestajala, danas se zahvaljujući entuzijastima ponovo vraća na more, tamo gdje pripada. Svjetske destinacije koje posjećuju elitni gosti ponosno čuvaju i izlažu svoje stare drvene barke, jer upravo one nose priču, identitet i emociju. Vjerujemo da će i prizori koje smo poklonili Budvi probuditi osjećaj ponosa kod lokalne zajednice i podsjetiti nas sve da pravo bogatstvo nije samo u modernom, već u onome što traje vjekovima”, zaključila je, puna lijepih utisaka, Miroslavka Lala Bokovac.

The post Latinsko jedro raširilo krila u Budvi first appeared on BARinfo.

Predstaviće se sa dvije svoje drvene barke „Lana” i „Jovan”, kojim će upravljati jedriličari Darko Vujošević, Emilijo Gavran i prijatelj, podržavalac iz Boke Ilija Belan, uz još nekolicinu članova posade.

„Za nas je to ogroman izazov, ali i pokazatelj da li smo dostojni da nosimo reputaciju brenda Crne Gore”, kazala je za Radio Bar i Bar info, Miroslavka Lala Bokovac, izvršna direktorka Kalafatske radionice „Bokovac”, koja je podsjetila kako je i sa kojim ciljem 2013. godine, osnovan barski jedriličarski klub.

Darko Vujošević obećava da će dati sve od sebe da budu među prvima, ali naglašava da je za njih mnogo važnije druženje i predstavljanje grada i države na događaju koji je mnogo više od sportskog nadmetanja. Očekuje da će jedrenje biti podržano i osnovan klub koji će okupljati mlade naraštaje, edukovati ih, čuvati tradiciju i mediteranski duh.

„Jedriličarski klub ‘ Latinsko jedro ‘ osnovan je 2013. godine sa jasnom misijom – očuvanje i promocija pomorske baštine Crne Gore, posebno tradicije drvenih barki na latinsko jedro. Naša priča počela je iz ljubavi prema moru i iz želje da se sačuva ono što je činilo život Mediterana vjekovima – brodovi od drveta, vještina kalafata i jedra koja su hranila porodice i spajala ljude duž Jadrana. Tokom proteklih godina, naš klub je prerastao u prepoznatljivog čuvara maritimne baštine. Organizovali smo brojne regate, radionice i manifestacije, a posebno smo ponosni na događaj u Baru – ‘ Jedra Jadrana spoj tradicije i zajedništva ‘, koji je okupio barke i jedriličare iz Crne Gore i Hrvatske. Tada smo pokazali da je Jadran jedno more i jedno veliko zajedništvo koje ne poznaje granice”, kazala je Lala Bokovac, direktorka kalafatske radionice koja još uvijek, kao jedina u Crnoj Gori, ima licencu za obavljanje drevnog zanata.

„Naša misija odlaska na Murter i učešća na regati ‘Latinsko idro‘, jeste da nastavimo ono što smo započeli u Baru. Želimo da predstavimo Crnu Goru kroz našu tradiciju i rad – drvene barke, kalafatsku radionicu i entuzijazam ljudi okupljenih u našem klubu. Murter za nas nije samo regata, već mjesto susreta i dijeljenje iskustava, mjesto gdje se sreću moreplovci, graditelji i ljubitelji mora iz cijelog Jadrana. To je prilika da povežemo dvije obale, barsku i dalmatinsku, da zajedno sa prijateljima iz Hrvatske pokažemo da tradicija nije prošlost, već budućnost koju želimo da gradimo. Naše barke na latinsko jedro nisu samo plovila, one su simbol identiteta, slobode i zajedništva”, poručila je Bokovac, koja je naglasila da učešćem na regati šalju još jednu važnu poruku – da Jadran pripada svima koji ga vole, da tradicija može biti pokretač novih ideja i da se očuvanjem starih vrijednosti otvara prostor za inovacije i budućnost.

Darko Vujošević kaže da su spremni za regatu, ali i za druženje sa prijateljima koji su u maju bili u Baru, kada je priređena regata povodom Dana nezavisnosti.

„Biće lijepo vrijeme, imaćemo zadovoljstvo da prikažemo drvene barke i tradicionalan način jedrenja. Naše barke jesu brze, treba malo više vještine, naravno, sve treba da bude spremno – jedra, jarboli, konopi. Regata jeste takmičarska, ali nama je u fokusu druženje i predstavljanje našeg kluba, grada. Konkurencija jeste jaka, jer jedriličari dolaze iz zemalja gdje se veoma njeguje taj sport. Potrebno je i malo sreće, ali uobičajeno je da onaj ko se bolje pozicionira na startu, ima veće šanse. Ono što jeste sigurno, daćemo sve od sebe da budemo među prvima“, poručio je Vujošević, koji je naglasio da se jedriličarstvom u Hrvatskoj, već u najranijem djetinjstvu bavi veliki broj djece, dok kod nas još ne postoji ta vrsta kulture i tradicije.

„Mi pokušavamo, u našem klubu, promocijom, organizovanjem i učešćem u ovakvim događajima, da jedriličarstvo popularizujemo i da zaživi u pravom smislu, jer imamo sve uslove, more, luku, marinu, brodove… Ali, trebalo bi ta ljubav da se njeguje od malih nogu, kao kod naših susjeda, Hrvata. Ja sam zavolio jedriličarstvo upravo u djetinjstvu, jer su moji roditelji imali mali brod, brat i ja smo bili upućeni na more i jedrenje. Volio bih da svo znanje koje mi sada posjedujemo u klubu prenesemo mladim generacijama”, kazao je Vujošević, koji je otkrio da je za uspješnog jedriličara posebno potreban osjećaj za vjetar, koji se stiče od malena.

„Da bi čovjek uspješno upravljao brodom, bez motora, mehaničkih pomagala, potrebno je kod djeteta razviti osjećaj odakle vjetar duva, kojom jačinom, kako se usmjerava brod. To je u početku za dijete igra, kao što je kod mene bilo, a kasnije to preraste u ljubav, privrženost, iščekivanje, jer se ide na takmičenja, putuje, sklapaju se prijateljstva. Trebalo bi kod nas oformiti još jedan klub, sa manjim čamcima, u kojem bi djeca mogla da nauče jedrenje, i da neko, sa nivoa institucija, podrži takva nastojanja. Mnogi obećavaju podršku, ali još nije došlo do konkretizacije. Veoma bih se radovao da omasovimo bavljenje ovom sportskom disciplinom, koja, kao sve ostale, promoviše grad, državu, odražava mediteranski duh. Mi se uvijek prelijepo osjećamo u Hrvatskoj, na svojevrsnoj smotri barki, jedrenja… Oni su veoma dobri domaćini, uživamo u kulinarskim specijalitetima, vinu, pratećim sadržajima regate”, zaključio je Vujošević.

JK „ Latinsko jedro” iz Bara, već dugi niz godina posvećeno radi na očuvanju pomorske baštine i zaštiti tradicije drvenog brodograditeljskog zanata.

„ Svaka barka koju gradimo, svako jedro koje podižemo, svaka regata na kojoj učestvujemo, odražava naš trud, ljubav prema moru i posvećenost vrijednostima koje su utkane u istoriju Bara i Crne Gore. Regata ‘ Latinsko idro’ na Murteu, predstavlja vrhunac tog truda. Na jednom mjestu, okupiće više od 100 drvenih barki iz cijelog Jadrana, a naše ‘ Lana’ i ‘ Jovan ‘, ponosno će predstavljati Crnu Goru. Za nas regata nije samo takmičenje – ona je ogledalo našeg rada, dokaz da očuvanje tradicije nije samo puka ideja, već konkretno djelo”, poručila je još izvršna direktorka Kalafatske radionice „ Bokovac”, Miroslavka Lala Bokovac.

The post Barski jedriličari otputovali u Hrvatsku na Međunarodnu regatu first appeared on BARinfo.

Kroz trodnevni program, uz regatu, izložbe, panele i zajedničke susrete, biće oživljen duh latinskog i oglavnog jedra, a posebna pažnja biće posvećena očuvanju tradicionalne brodogradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra.

Program:

20. maj – Dan tradicije i susreta

Manifestacija će započeti u ambijentu Kuće maslina, koja će otvoriti svoja vrata učesnicima iz Hrvatske i Crne Gore. Zahvaljujući direktorki Mariji Markoč i njenom timu, gosti će biti dočekani u duhu autentičnog barskog gostoprimstva – uz degustaciju maslinovog ulja, lokalnih specijaliteta i simboličnu posjetu Staroj maslini, najstarijem čuvaru identiteta ovog kraja.

Nakon toga, slijedi obilazak Tvrđave Starog Bara, impresivnog istorijskog kompleksa koji svjedoči o višeslojnom kulturnom nasljeđu i životu na razmeđu civilizacija.

U nastavku dana, u Kući maslina biće održana panel-diskusija na kojoj će stručnjaci iz oblasti kulture, pomorstva i brodogradnje govoriti o zaštiti, valorizaciji i budućnosti tradicionalnih barki, edukaciji mladih kalafata i mogućnostima institucionalne i evropske podrške.

Dan se završava posjetom Kalafatskoj radionici Bokovac – mjestu gdje se više od šest decenija njeguje umijeće izrade drvenih barki sa latinskim i oglavnim jedrima. Posjetioci će imati priliku da vide proces obrade drveta, tradicionalne alate i znanje koje se prenosi generacijama.

21. maj – Regata i svečanost

U Marini Bar biće održana regata tradicionalnih plovila, sa barkama iz Hrvatske i Crne Gore. Plovidba duž obale biće svečani čin zajedništva i pomorske povezanosti jadranskih naroda.

Uveče, u Galeriji „Velimir A. Leković“, biće održan kulturno-umjetnički program uz dodjelu nagrada najuspješnijim učesnicima regate i zahvalnica partnerima.

Posebnu pažnju će privući izložba fotografa Gorana Grkovića: „Kalafatska radionica Bokovac“ – serija umjetničkih fotografija koje bilježe duh, alat, atmosferu i ruke majstora kalafata. Ova izložba predstavlja vizuelni omaž tradiciji drvene brodogradnje i biće otvorena za javnost do kraja maja. Izložbu će otvoriti istoričaka umjetnosti, dr Anastazija Miranović.

Muzički dio večeri upotpuniće nastup Hora OŠ „Njegoš“ iz Cetinja, koji će svojim glasovima donijeti duh zajedništva i mladosti.

22. maj – Ispraćaj gostiju

Završni dan rezervisan je za oproštaj, razmjenu utisaka i nove dogovore o saradnji na očuvanju pomorske baštine Jadrana.

„Pozivamo sve ljubitelje mora, kulturnog nasljeđa, turiste i građane Bara da prisustvuju ovom jedinstvenom događaju, da osjete šum jedara, dožive susret tradicija i podrže one koji čuvaju pomorski duh Jadrana“, zaključuju iz Kalafatske radionice Bokovac.

Manifestaciju su podržali: Opština Bar, Turistička organizacija Bar, Jedriličarski savez Crne Gore, Galerija „Velimir A. Leković“, JU Kulturni centar Bar, Radio Bar (medijski pokrovitelj), Marina Bar i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore.

The post Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva first appeared on BARinfo.

RB/BI: Interesantno je da ste prvi put na talasima Radio Bara, iako smo često o vama govorili i pisali, i u Barskoj hronici i na Bar Infu. Ipak, da započnemo ovaj razgovor ličnom kartom vaše firme.

Bokovac: Poslujemo u brodogradnji od 1965. godine, a danas smo, u svakom pogledu, svjetski poznat brend. Da bi zadržali ekskluzivnost brenda u svjetskim razmjerama, moramo ispuniti uslov da koristimo više od 80 odsto materijala crnogorskog porijekla. To znači, Ministarstvo za intelektualnu svojinu prepoznalo nas je kao kvalitetnog proizvođača drvenih brodova i odobrili su nam da budemo brend. Od 2015. godine prihvaćena je inicijativa Ministarstva kulture da postanemo nematerijalno kulturno dobro. Tako da nam je zadatak da unapređujemo svoju proizvodnju i da se bavimo tradicijom.

RB/BI: Lako je poznati Kalafatsku radionicu “Bokovac” po brodovima koji su tamo, oko bivše Autobuske stanice, blizu Luke Bar. Tu ste i dalje stacionirani?

Bokovac: Od 1965. godine do dana današnjeg smo tu. Vremenom smo se razvijali, tako da su ključni akteri sestrinske kompanije “Wooden boats Bokovac” i Sportski klub “Latinsko jedro”, dok su primarni akteri, trenutno, Ministarstvo odbrane i fondovi Evropske unije koje koristimo.

RB/BI: Nedavno ste se vratili iz Opuzena. Kojim dobrom ste bili u Hrvatskoj?

Bokovac: Dobili smo pozivnicu od njihovih predstavnika. “Maraton lađa” je jedan nacionalni tim koji je na zavidnom nivou, podržan od države, od njihovog predsjednika, Vlade, cijelog vrha Hrvatske, tako da su, možemo reći, najjači veslački tim u Evropi. Oni su prepoznali da mi idemo tim putem, a kad će nas prepoznati naša država, vidjećemo… mi se trudimo. Pozvali su nas u posjetu jer su kroz komunikaciju sa mnom saznali da smo “Latinskom jedru” priključili sekciju veslača. Pošli smo u posjetu, profesori Srednje stručne škole – pomorski smjer i ja, kao organizator puta. Upriličili su nam i safari Neretvom, obilazak njihovog “malog mista”, kao što oni kažu, mada je to u stvari mali grad sa velikim ljudima. Oni toliko vole svoju zemlju, svoju tradiciju, te njihove lađe na kojima se vjenčavalo, umiralo, radilo i živjelo.

RB/BI: Kako ide linija, to znam pošto sam služio vojsku u Šibeniku – Dubrovnik, Split, Šibenik, pa Zadar – gdje je tu Opuzen?

Bokovac: Opuzen, Metković, kao što znate, Neretva spaja sve te gradove.

RB/BI: Znači, između Dubrovnika i Splita?

Bokovac: Da, blizu je more, blizu je Dubrovnik.

RB/BI: Pominjali ste Srednju stručnu školu. Išli ste sa učenicima te škole u Opuzen, jer “Latinsko jedro” ima svoj jedriličarski klub i sad sekciju tog kluba – veslački klub. O tome se malo zna, ili relativno malo u ovom našem lijepom gradu. U februaru ste započeli donatorski poduhvat reparacije dva školska kutera Srednje stručne škole. Šta to tačno znači? Prvo sam mislio da objasnite šta je kuter.

Bokovac: Kuteri su čamci koje je Vojska koristila za veslanje. Poklonili su ih Srednjoj stručnoj školi i unazad nekoliko godina učenici pomorskog smjera sa profesorom Zoranom Mićunovićem ostvarivali su velike uspjehe. Šta se kasnije desilo ne znam, nisam sigurna, ti kuteri su postali beznačajni, čim se nije ulagao u njih, oni su propadali. Nije bilo sluha da se obnove, da se djeci ustupe da veslaju. Tako se raspao i tim, zajedno sa tim kuterima. Bili su u našoj radionici i mi nismo mogli da ništa učinimo po tom pitanju. Kako nam se posao razvijao i firma malo ojačala, mi smo odlučili da ih repariramo, da ih sredimo i sad su oni osposobljeni da se koriste. Napomenula bih, da ne zaboravim, juče ili prekjuče, Anto Baković je poklonio svoj kuter i vesla Srednjoj stručnoj školi. Sad nam je jača flota, imamo tri kutera, što znači i više vesala. Čim imamo više vesala, imamo više i djece. To bi trebalo da bude ponos grada.

RB/BI: Svaka čast mom prijatelju Antu Bakoviću za tu donaciju.

Bokovac: I ja ga pozdravljam ovom prilikom, baš je to veliki gest. Mi smo, kao sponzori, učestvovali na obnovi ta dva kutera. Mislim da smo učinili veliku stvar, prvenstveno za omladinu, jer smatram da oni treba da zdravo žive, da se bave sportom, to treba da bude cilj cijelog društva. Ne samo lokalne zajednice, nego države. Treba da se povede računa da se djeca okupljaju na zdrav način.

RB/BI: Da vas ne preuzmu Tivćani. Šalim se, to je neko od narednih pitanja, jer znam da tamo u Porto Montenegru imate sve uslove, reklo bi se i bolje nego u svom gradu, pa postoji mogućnost da se, eventualno, što ne bi bilo lijepo, preselite na drugi kraj crnogorske obale.

Bokovac: Bilo bi prirodno da budemo u Baru, našoj matičnoj marini, ali ne znam šta se tu sve dešava. Ja očekujem odgovore, očekujem da će čuti moj glas danas i glas one djece koja se okupljaju svaki dan i željno iščekuju da krenu sa prvim treninzima. Oni su već u Opuzenu vidjeli kako to radi jedan tim koji je evropski poznat i već su negdje vidjeli sebe da idu tim putem. Mislim da im ne treba rušiti snove, treba im pomoći. Naša djeca su zdrava, jaka djeca.

RB/BI: I jedrenje i veslanje su zdravi sportovi, taman za ozbiljnu, vaspitanu omladinu…

Bokovac: Mislim da bi trebalo da im ostvarimo snove, a ja znam da će uspjeh biti zagarantovan.

RB/BI: Govorili smo o Kalafatskoj radionici “Bokovac”, koja je nastala šezdesetih godina prošlog vijeka. Kalafat je brodograditeljski majstor. Pretpostavljam da je taj majstor, oko kojeg se sve vrti, vaš suprug, u stvari.

Bokovac: Da, to je počelo od njegovog oca, Pera Bokovca. Mislim da ga svi u Baru znaju kao prvog, najstarijeg brodograditelja. Nenad je to preuzeo od njega i dobro je naučio zanat i sad se on bavi brodogradnjom.

RB/BI: To je jedna mala porodična firma.

Bokovac: Jeste, mala porodična firma koja zapošljava radnike po potrebi, na određeno vrijeme.

RB/BI: Radite reparaciju i izgradnju brodova. Znam da ste, svojevremeno, napravili tri broda za Ujedinjene Arapske Emirate. Dobar glas daleko se čuje, očigledno.

Bokovac: To je bio projekat iz 2016-2017. godine. Tri broda koja su napravljena u našoj radionici plove sada njihovim zalivom najbogatijih zemalja svijeta. Možemo se time pohvaliti, mada smo na to i zaboravili jer smo nakon toga imali dosta značajnih projekata.

RB/BI: Više me interesuje ono što trenutno radite, a to je da ste krenuli u obnovu snasti školskog broda “Jadran”. Da krenemo prvo od toga – šta znači to snasti, pa dokle ste dogurali?

Bokovac: To je najznačajniji posao u cijelom našem postojanju. Brod “Jadran” je nacionalno blago i najveći reprezent Crne Gore. Ako znate šta se sve dešava oko “Jadrana” i ko se sve bori za njega, ko je sve bio na njegovoj palubi i ko polaže nade u njega, jasno je koliko vrijedi, čim se svi otimaju oko njega.

RB/BI: Dobro bi bilo da ga ne prepustimo drugima.

Bokovac: Naravno. Mi radimo već drugi tender. Prvi je završen prošle godine. Radi se o obnovi drvenih elemenata – snasti.

RB/BI: Koliko ih ima?

Bokovac: Dvanaest. Tri smo završili, sad u drugom tenderu ih imamo devet.

RB/BI: “Jadran” je tu, u barskoj luci?

Bokovac: Jeste, mora biti tu, mi smo ga malo zarobili. Stvarno, “Jadran” ne može da bude samo u Tivtu, ni Baru, to je brod cijele Crne Gore.

RB/BI: Lijepo bi bilo kad bismo mogli da ga posjetimo i u toku vašeg posla.

Bokovac: Možete, nama je drago da dođu ljudi, sve radimo transparentno, ništa nije skriveno niti tajno, da dođu ljudi i vide što se radi, a ne samo da dolazi komisija. Nisam primijetila da su građani Bara toliko zainteresovani, a mislim da možda dvadeset posto ljudi zna da je veličanstveni “Jadran” u našoj marini.

RB/BI: Pod nosem, što bi se reklo. Nisu možda zainteresovani Barani, ali jesu ljudi iz drugih zemalja, Holanđani, neki ambasadori. Ko je sve bio u posjeti vašoj kalafatskoj radionici?

Bokovac: U posjeti je bio Holanđanin, sad kad su bili izbori, posmatrač iz Evropske misije je čuo o nama i došao da posjeti tu čuvenu Kalafatsku radionicu “Bokovac”. Fotografisao je sa oduševljenjem. Kad vidite da vas ljudi više poštuju preko granica, onda stvarno vrijedi.

RB/BI: Da pomenemo i posjetu turskog ambasadora…

Bokovac: Ambasador TurskeBariš Kalkavan je prvi diplomata koji boravi na tlu Crne Gore  a koji je došao nama u posjetu. Sa njim je bio još jedan diplomata, ne znam sad ko je. Sa oduševljenjem je posmatrao naš rad, zagledao brodove, gledao kontejner i onda smo shvatili da on, u stvari, voli jedrenje. I tradiciju i jedrenje. Objasnili smo mu da pored nas postoje jedrilice koje su inovativne i moderne, ali on se najviše zadržao na našim drvenim barkama. Čovjek je bio oduševljen, a znamo da je Turska najjača zemlja po brodogradnji. On je vidio u svojoj zemlji kako se to radi i vjerovatno je čuo za nas. Dušan Raičević, naš gradonačelnik, ga je uputio, pa mu se zahvaljujem ovim putem. Sa oduševljenjem je pitao kad pravimo neku aktivnost, da dođe da bude dio te aktivnosti, kroz regatu. Kad budemo nešto organizovali, on će biti naš gost. Može da vesla, može da jedri, može da se bavi brodogradnjom…

RB/BI: Imam utisak da imate neki grč kad govorite kako u drugim zemljama ima više razumijevanja za vas. Koja je to muka koju osjećate ovdje, u svom gradu? Što bi konkretno moglo da se popravi da bi vaš status bio bolji, osim toga što je i ova emisija jedan pokušaj da ljudi saznaju više o Kalafatskoj radionici “Bokovac”?

Bokovac: Što se tiče Opštine Bar, imamo podršku. Znamo da radimo na opštinskom placu od 1965. godine, gajimo tradiciju. Ali bi trebalo u te aktivnosti uključiti mlade, djecu, omladinu, kroz klub. Treba to proširiti, podići na veći nivo. Mi ne možemo na suvom ni veslati ni jedriti, nama je potrebno more. Trebalo bi da se nađe neko rešenje za naš klub, da možemo da naš grad predstavljamo ne samo u Baru i ne samo u pomorskim ili primorskim gradovima. Mada, danas su ti gradovi više primorski a manje pomorski.

RB/BI: I ne mora da bude veslačka trka Oksford – Kembridž, nego između Srednje stručne škole i Gimnazije, recimo.

Bokovac: Tačno. Upravo “Maraton lađa” iz Opuzena je prošao to sve – i Englesku, i Lamanš. Zašto naši ne bi mogli? Vjerujte, ja sam ih posmatrala tog dana. Velika je želja kod njih da uspiju. Moja misija je bila da ih povedem da vide kako jedan tim funkcioniše, kako su oni na zavidnom nivou, priznati od svoje države.

RB/BI: I kako im je bilo milo što ste došli, rekli ste mi kako su se postrojili, kako su vas dočekali, kako žele da neko drugi vidi šta oni rade.

Bokovac: Jeste, dočekali su nas gradonačelnik Opuzena, direktori Turističke organizacije, Muzeja, Nacionalnih hotela. Jednostavni, srdačni ljudi koji funkcionišu zajedno sa cijelim timom. Sve zajednički rade. Vjerovatno zato i uspijevaju. Reći ću vam samo jedan, bitan detalj: Opuzen broji oko tri hiljade stanovnika, a kad je njihova regata, “Maraton lađa”, taj grad posjeti 60.000 turista. Znate li šta to znači za turizam? 

RB/BI: Pročitao sam i da ste za drugu polovinu maja najavili regatu u Baru. Vidim da imate dosta posla. Da li imate mogućnosti i vremena da zaista organizujete jednu tako ozbiljnu manifestaciju?

Bokovac: To bi bila jedna od mnogih manifestacija i regata koje su bile u našoj organizaciji. Moram reći da je najlakše bilo organizovati regatu prije tri-četiri godine, jer mi je tada bio cilj da promovišem naš proizvod, svjetski poznat brend. Sad se posao nagomilao, treba voditi firmu, projekte Evropske unije na kojima radim… Volim da organizujem regatu i želim da se to desi u našem gradu. Pokušaću, daću sve od sebe da bude. To je regata “Dan mladosti” koja je kalendarski raspisana. Pokušaću, nadam se da će nam entuzijasti i ljubitelji iz grada pomoći u tome da organizujemo regatu koja bi trebalo da bude 21. maja. Blagovremeno ću obavijestiti da li smo uspjeli u tome. Nije to lako organizovati, nije lako pozvati iz Boke jedriličare da dođu, treba ih ugostiti, obezbijediti im sigurnost u toj regati. Organizacija je ozbiljna, o svemu treba povesti računa. Vidjećemo. Nadam se da ćemo uspjeti.

RB/BI: A da li ćete posao sa školskim brodom “Jadran” završiti do kraja ove godine, jer se navršava devet decenija “života” ovog broda?

Bokovac: Tender je na godinu, a mi nikad nismo promašili rokove, uvijek bude prije. Za proslavu 90 godina biće neki djelovi završeni koji će im koristiti u njihovoj promociji. Imaju dobrog kapetana, Ivana Lakovića, koji je veliki entuzijasta i veliki ljubitelj mora, iako je sa sjevera, to moram da navedem. Jer i ja sam sa sjevera, evo ispade da mi sa sjevera više volimo more. Uspjeli smo, uz njegove i naše velike napore, da započnemo taj posao.

RB/BI: Možda školski brod “Jadran”ima dobrog kapetana, ali mi se čini da Kalafatska radionica “Bokovac” ima dobru kapetanicu.

Bokovac: Pa ima, ali to je jedna velika sinergija, jedno bez drugoga ne može. Moramo zajedno raditi, biti jedan tim, a čim imate tim koji ne pravi greške, onda je uspjeh zagarantovan.

RB/BI: U Radio Baru i Bar Infu imaćete pouzdane sabesjednike, pratioce na tom vašem putu afirmacije Bara i Crne Gore.

Bokovac: Hvala vam, imaćemo vjerovatno o mnogo toga još iz radionice da obavijestimo građane Bara, koje pozivam da nas posjete i vide šta to mi radimo. Da im kažemo da tradicija nije teret. Mladi najčešće tako misle, a na nama je da im pokažemo da svaki teret treba zajedno da ponesemo. I ne treba da bude teret, nego treba da bude ponos. Jer, kod nas mogu samo da se oplemene, da budu kvalitetni sportisti, jedriličari, veslači i brodograditelji.

The post Kalafatska radionica Bokovac: Svjetska a naša first appeared on BARinfo.

Predavanja će držati Miho Belan i Nenad Bokovac. Teorijsku obuku će pohađati 16 mladih Kotoranki i Kotorana.

Cilj ovog projekta je povećati interesovanje za jedrenje tradicionalnim barkama, kao uspomenu na značajan dio kulturne baštine – okupljajući posebno mlade sa osjećajem za vrijednosti kulturne baštine koji će kroz rekreacijsko – sportske aktivnosti biti informisani i dati aktivan doprinos maloj brodogradnji, kazali su iz kalafatske radionice “Bokovac”.

Projekat je osmišljen tako da u cijeloj primorskoj Crnoj Gori pokrene i oživi drvenu brodogradnju koja je stara vjekovima. Cilj je takođe podići svijest široj javnosti o značaju kulturnih dobara.

U aktivnosti je uključen i poznati maketar Oskar-Oki Montić koji je svojevremeno radio u Arsenalu, današnji Porto Montenegro. Oskar se bavi izradom maketa svih vrsta plovila, barki, glisera i jedrenjaka. Nakon penzionisanja je nastavio da se bavi maketarstvom i prenio vještine ovog predivnog zanata na svog sina Damira Montića.

Montić će za projekat „CattaroSail“ izraditi tri makete Arsenalki sa tradicionalnim latinskim jedrima.

Makete će kao nagradu dobiti Muzej u Kotoru i najbolje plasirani jedriličari na takmičenju „Dani jedrenja“.

Projekat “CattaroSail” je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). ReLOaD program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa Opštinama Kotor, Tivat, Nikšić, Pljevlja i Podgorica.

The post U Kotoru počeo projekat CattaroSail first appeared on BARinfo.

Ove aktivnosti dio su projekta “CattaroSail”, koji se sprovodi u opštini Kotor, a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). Projekat sprovodi „Kalafatska radionica Bokovac” iz Bara, u saradnji sa NVO „Kamelija” iz Kotora i jedriličarskog kluba „Lahor” iz Kotora.

“Realizacija aktivnosti u okviru projekta ‘CattaroSail’ trajaće deset mjeseci. U prvom mjesecu realizovaće se promotivne aktivnosti na tradicionalnoj kotorskoj manifestaciji ‘Bokeška noć’. Nakon promotivnih aktivnosti realizovaće se teorijska i praktična obuka mladih u jedrenju na tradicionalnim drvenim barkama. U prvom dijelu 2020. godine biće izrađena studija o jedriličarstvu. Sadržaj studije će uključivati kulturu jedrenja u Crnoj Gori, značaj jedriličarstva za Boku kotorsku kao i istoriji jedriličarstva u Crnoj Gori. Planirano je da jedan vikend u poslednjem mjesecu realizacije projekta bude posvećen događaju pod nazivom ‘Dani jedrenja’, tako što će se u subotu organizovati kulturno zabavni program, a u nedjelju regata. Na ovom događaju govoriće se o povezanosti kulture Boke kotorske i hrvatskog primorja, prije svega povezanost drvene brodogradnje u Hrvatskoj i Boki Kotorskoj”, kazali su iz NVO “Kalafatska radionica Bokovac”

ReLOaD program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa Opštinama Kotor, Tivat, Nikšić, Pljevlja i Podgorica.

The post Bokovci obučavaju mlade jedriličare u Kotoru first appeared on BARinfo.

Najbrža je bila barka JK “Delfin” iz Tivta kojom je upravljao Ilija Marković, a najbrži regatni brod vozio je skiper Miloš Radonjić iz Kotora. Kalafatska radionica “Bokovac” iz Bara, koja se jedina u Crnoj Gori i regionu bavi tradicionalnim zanatom – izradom drvenih barki i brodova, ovom prilikom promovisala je dvije nove barke, koje posjeduju znatno bolje performanse od svih dosadašnjih nastalih u ovoj zanatskoj radionici.

“’Regata mladosti’ je odlično organizovana, atmosfera je bila kao da smo na Olimpijadi ili nekom svjetskom prvenstvu, a Bar je grad koji ima najbolje uslove za ovu vrstu sporta”, kazao je Miloš Radonjić, skiper najbržeg regatnog broda, jer, kako je objasnio, uvijek ima vjetra na moru, a ljudi su spremni da razvijaju ovaj sport i ulažu mnogo truda, zbog čega im treba pružiti podršku. On je istakao da je regatno polje bilo odlično postavljeno, te da su jedrili idealnom brzinom od 12-13 čvorova, po vjetru od 6-8 čvorova.

Zadovoljan je i Ilija Marković iz Jedriličarskog kluba “Delfin” iz Tivta, koji je osvojio prvu nagradu za najbrže jedro na barci, a posebnu čast, kako je izjavio za Radio Bar i Bar Info, predstavljalo mu je to što je prvi isprobao novu jedrilicu Kalafatske radionice “Bokovac” – “Klara”.

“Radi se o veoma brzoj jedrilici, sličnoj mojoj, koja ima kobilicu, što joj daje značajnu prednost u odnosu na ostale barke. More nas je poslužilo, bilo je vjetra i puno učesnika, pa su utisci veoma pozitivni”, kazao je Marković.

Predsjednica JK “Latinsko jedro”, glavnog organizatora “Regate mladosti”, Miroslavka Lala Bokovac, izrazila je posebno zadovoljstvo što su na tamičenju učestvovali i najmlađi zaljubljenici u jedriličarstvo.

“Bila su 22 broda na regati, uključio se i klub ‘Lahor’. Veoma je važno što smo našoj djeci mogli da prezentujemo kako i najmlađi mogu da upravljaju jedrilicom”, kazala je Bokovac, i istakla da je ova godina i za njihov klub i za kalafatsku radionicu bila više nego uspješna.

“Realizovali smo dva značajna projekta – iz porodice ‘Arsenalki’ izašla je nova jedrilica ‘Klara’, koja je za 40 % brža od postojećih i vjerujemo da ćemo svake godine biti sve bolji”, naglasila je Miroslavka Bokovac.

Jedriličarska regata značajno unaprjeđuje i turističku ponudu grada pod Rumijom.

“Održava se u periodu kada se sezona još nije zahuktala, i ne samo da popularizuje jedriličarstvo, već upotpunjuje našu turističku ponudu. Drago nam je što imamo ovakav događaj u gradu i klub koji ima kapaciteta da ga organizuje. Bar je jedinstven i po kalafatskoj radionici ‘Bokovac’, koja njeguje tradicionalni zanat, a Opština i TO Bar uvijek podržavaju manifestacije  i aktivnosti koje su autohtone i koje na najbolji način predstavljaju naš grad”, kazao je direktor Turističke organizacije mr Emil Kukalj.

Nagrade najboljima su, uz mr Kukalja, uručili Miroslavka Bokovac, Srđan Grgić iz Rotary kluba “Bar”, Miloš Lalević – direktor Direktorata  za sport i omladinu u resornom ministarstvu i Davor Vuković, iz caffe kluba “Matica”, koji su podržali ovo atraktivno takmičenje.

Skiperu Milošu Radonjiću pripala je posebna nagrada – slika akademskog umjetnika Gorana Ćetkovića, a organizatorima je uručena slika poznatog barskog slikara Dalibora Dada Ćetkovića, koji je radio i trofeje za učesnike regate. U muzičkom dijelu nastupili su mr Dina Desančić na violini i gudački trio “Glamour Strings”.

Barska “Regata mladosti” za crnogorske jedriličare bila je i odlična priprema za predstojeće, najveće međunarodno jedriličarsko takmičenje na Jadranu – “Fiumanka”, u Rijeci.

The post VIDEO: Regata mladosti za Barane i njihove goste first appeared on BARinfo.