Raičević: Raduje me činjenica da ste prihvatili inicijativu koja je kompatibilna i sa vašim nastojanjem da modernizujete LJE sa ciljem da dostupnost informacija bude na još značajnijem nivou u odnosu na raniju praksu i da posle viber community i nekih drugih modernih sadržaja, ovaj livestream u jednoj svojevrsnoj formi podcasta možda postane praksa koju ćete u narednom periodu praktikovati.

Slušaoci su bili u prilici da se telefonski uključe u program i postave pitanja predsjedniku i oni su imali prioritet u odnosu na pitanja koja je urednik postavljao iz studija.

Pitanja su pristigla i na mejl Radio Bara i ona su se uglavnom podudarala sa onim što je bila namjera voditelja da pita.

Prije odgovora na njih predsjedniku je postavljeno uvodno pitanje:

RB/BI: Ustavni sud je ocjenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojim su izbori u glavnom gradu i 13 crnogorskih opština, među kojima je i opština Bar, odloženi za oktobar. Jeste li vi legalni, legitimni predsjednik Opštine na osnovu Odluke većine odbornika SO Bar sa sjednice od 8. jula, a u svijetlu ove Odluke Ustavnog suda koji, uzgred budi rečeno, nije tumačio ovu svoju odluku i kakve ona reperkusije donosi?

Raičević: Složiću se, prije svega, sa vama da smo svi zajedno upali u jednu pravnu problematiku sa kojom ni najveći pravni eksperti ne mogu da izađu na kraj, niti da daju advekatno tumačenje svega onoga čemu svjedočimo poslednjih dana. Za mene lično nije iznenađenje Odluka Ustavnog suda, ali želim da istaknem da je SO Bar legalno, legitimo odlučivala 8. jula i donijela odluku o mom ponovnom izboru. Ta odluka je takođe koncipirana na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi. Nijedna odredba na koju se poziva ta odluka se ne odnosi na dopune koje su proglašene neustavnim. Prema tome, moj mandat je legitiman do onog trenutka kada građani Bara odluče drugačije. A odlučivaće 23. oktobra, za kada su zakazani izbori. Ja sam i u nekom od ranijih gostovanja, upravo ovdje u vašem studiju, potvrdio da sam i ja i partija kojoj pripadam spremni za izborni ciklus kad god to bude definisano. Bili smo spremni i za izbore 19. juna, u redovnoj proceduri. Spremni smo i za izbore u oktobru. I da razriješim još jednu dilemu koju sam pokušao da razriješim i pred predstavnicima građana u lokalnom parlamentu tada kada sam izabran po drugi put. Bez obzira na tu Odluku, bez obzira na Zakon koji definiše tu oblast, ja neću praviti opstrukciju ukoliko građani Bara odluče drugačije, ukoliko nekom od drugih kandidata pruže podršku. Biću konstruktivan, jer želim i nadam se da će svi oni koji budu protivkandidati, prije svega voditi računa o javnom, većem interesu, a u ovom konkretnom slučaju naš grad i interesi našeg grada su apsolutni prioritet. Imaće moju bezrezervnu podršku, a na kraju krajeva, sud građana je taj koji će odlučiti ko će predvoditi grad u naredne četiri godine.

Slušalac: Poštovani, zbog čega magistralni put Sutomore-Bar nema osvjetljenje, zar je moguće da se u najveći grad Južnog Jadrana ulazi kao u zonu sumraka? Čak Bijelo Polje, Mojkovac, Kotor ima osvjetljenje po pet kilometara prije ulaska u grad? Zašto ne postoji pješačka staza do Sutomora, Dom za stare, Tržni centar, aqua-park, podvožnjak kod KIPS-a? Slušalac je na kraju ustvrdio: “Znam da ćete izbjeći da mu postavite ova pitanja, ali ovo je suština, jer čovjek ništa suštinski nije uradio na poboljšanju uslova življenja u Baru.

RB/BI: Od kada postoji ova emisije, a bilo ih je četiri ili pet, nijedno pitanje nikada nije preskočeno. Slušaoci ovog časa mogu da pozovu i da direktno pitaju predsjednika što god žele, naravno u granicama pristojnosti.

Raičević: Mislim, gospodine Vujoviću da smo na samom početku, kada smo koncipirali ideju da jednom mjesečno gostujem u studiju Radio Bara jasno dogovorili da nema zabranjenih pitanja, odnosno onih koja neće biti postavljena. Ova pitanja ne spadaju u kategoriju zabranjenih. Ja želim da odgovorim na svako pitanje koje je u domenu naših nadležnosti. Lično me veoma zabrinjava to što već ovih dana svjedočimo nečemu što je šira problematika u odnosu na problematiku našeg grada. A to je potez Jadranske magistrale, primarne saobraćajnice kojom manje – više 90 posto turista dolazi u naš grad ili prolazi kroz njega u tranzitu, odlazeći ka nekim drugim destinacijama. To je, po mom mišljenju, možda jedan od najvećih problema sa kojima se susreće i naša država. Jer, Jadranska magistrala nije pitanje samo lokalne uprave, već i pitanje države. Kako države, tako i budućeg razvoja našeg grada i buduće perspektive razvoja turizma u Baru i u cijeloj Crnoj Gori. Kada govorimo o magistralnom putu, moramo jasno znati da su to isključive nadležnosti Uprave za saobraćaj koja je pod direktnom ingerencijom Ministarstva kapitalnih investicija. Sve ono što se na tom potezu radi, mora biti ili investirano sa njihove strane, ili da ono što mi smatramo kao potrebu našeg grada, a tiče se Jadranske magistrale, mora dobiti odobrenje od Uprave za saobraćaj.

Slušateljka: Pozdrav prvom čovjeku našeg grada jer ima dosta toga što je uradio, ali ja bih predložila još ponešto: Dom omladine gdje bi bio klub, u kome bi folkloraši imali probe, gdje bi se osnovao Šahovski klub. Da li postoji u agendi uopšte u primisli otvaranje Gradskog, Dječijeg i Lutkarskog pozorišta, šta je sa bazenom (otvorenim ili zatvorenim), da se omladina bavi vaterpolom, kulturom, da se makne sa ulice. A pitanje svih pitanje jeste Golo Brdo u Sutomoru. Šta je sa Golim Brdom koje je prije šest, sedam godina zahvatio požar, a izgorjela stabla još nisu uklonjena, niti nova posađena. To su pluća svakog grada, pa i ovog našeg. Ima li u planu da se sadi, jer bi svi u tome rado učestvovali?

Raičević: Prije svega zahvalnost uvaženoj slušateljki na postavljenim pitanjima, ona su zaista suštinska, jer govorimo o oblastima koja itekako utiču na dalji razvoj našeg grada. Složiću se sa slušateljkom da bez investicija u oblasti omladinske politike i u oblasti kulture nema života jednog grada. Razmišljanja postoje, ne bih otkrivao mikrolokalitet na kojem planiramo da Opština formira Opštinski omladinski centar, gdje bismo otvorili prostor za razvoj i kreativnih industrija, odnosno za sprovođenje omladinske politike. Govorimo o jednoj lokaciji koja je u samom centru grada. To je inicijativa koja postoji još od ranije, od nekih sportskih klubova i NVO da se taj prostor njima ustupi. Mi smatramo da je Omladinski centar nešto što je apsolutna potreba grada. Pitanje koje možda građane najviše interesuje jeste izgradnja bazena. Pokrenuli smo inicijativu za izradu idejnog arhitektonskog rješenja putem javnog konkursa. Inicijativa je okončana i na moje veliko nezadovoljstvo pristiglo je samo pet radova. Razlog za to je možda što je u tom periodu raspisan Međunarodni konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja za izgradnju budućeg vrtića, pa arhitekte, kojih nema baš puno u Crnoj Gori, nisu bili previše zainteresovani. Bazen je nešto što podrazumijeva mnogo veću posvećenost. Ono što smo primijetili, a to je i žiri koji smo imenovali konstatovao (sastavljen od eminentnih ljudi iz struke), jeste da urbanistički parametri koji su definisani u zahvatu DUP-a Topolica 3, pored sportske Dvorane, nisu na adekvatan način tu oblast tretirali. Dovoljno je napomenuti da je po tim parametrima u sklopu kompleksa koji je planiran na 18000 kvadrata, planirano 300 novih parking mjesta, a znamo da preko puta ulice postoji preko 380 parking mjesta. Znači, to je jedan ogroman resurs, a složićete se sa mnom da bi prostor, najveći resurs kojim raspolažemo, bio potrošen za izgradnju parking mjesta. Smatram da su parkinzi potrebni, ali isto tako sam mišljenja da oni koji postoje u neposrednoj blizini mogu da služe tom jednom bazenu. Naše želje su da idemo u pravcu izrade jedinstvenog konkursnog rješenja za zatvoreni, otvoreni bazen i aqua-park, sa faznom realizacijom. Ono što moram da istaknem jeste da mi u ovom trenutku nismo finansijski potentni da to možemo samostalno da investiramo. Smatram da država treba da prepozna potrebu za izgradnjom takvog kompleksa u našem gradu, posebno zbog razvoja vaterpolo i plivačkog sporta. Od osvajanja zlatne medalje u Malagi čuli smo da će država da investira značajna sredstva u izgradnju i poboljšanje infrastrukture, a jako malo je od toga urađeno. Ovo je jedinstvena prilika za državu da pokaže da je prije svega voljna da takav kompleks izgradi. Opština će svakako da participira u tom dijelu. A što se tiče lokaliteta Golog Brda u Sutomoru, koje ovih dana opravdava taj naziv, mi se bavimo tom problematikom. Početkom ove godine smo nastojali da kroz odgovarajuću tendersku proceduru izaberemo izvođača radova koji bi u nekoj prvoj fazi bar uklonio izgorjela stabla, a potom da se stvore jasne pretpostavke za sadnju novih. Izvođač radova je ponudio jako nisku cijenu za obim posla koji je tamo bio potreban da se uradi, iznošenje stabala je veoma problematično, pa smo morali da raskinemo taj ugovor. Raspisaćemo novi tender, iskreno očekujem da ćemo već nakon završetka turističke sezone nastaviti sa tim aktivnostima i u narednoj fazi zajedno sa građanima koji će nam, siguran sam, maksimalno pomoći, uspjeti da Golo Brdo ponovo ozelenimo i taj prostor na pravi način valorizujemo.

Slušalac: Da li su radovi na kaldrmi u Starom Baru zvanično završeni, da li ste kao predsjednik Opštine obilazili radove, jeste li zadovoljni kvalitetom izvedenih radova i kada se može očekivati svečano otvaranje?

Raičević: Po informacijama kojima raspolažem ovih dana se kompletira dokumentacija od strane nadzornih organa koji će potvrditi da li su radovi zvanično završeni u skladu sa projektnom dokumentacijom, tenderom. Na tom lokalitetu smo imali tri stepena nadzora. Pored obaveznog stručnog nadzora, imali smo projektanski i konzervatorski nadzor kao obaveznu normu, s obzirom da je ovaj posao rađen u zoni zaštićenog kulturnog dobra. Taj nadzor je povjeren Arhitektonskom fakultetu, renomiranoj instituciji u Crnoj Gori. Ovih dana očekujem da dobijem konačan izvještaj nadzornog organa. U prethodnom periodu, od početka godine do maja, koliko god sam bio u mogućnosti pratio sam taj proces, a opet moramo biti svjesni činjenice da nemam toliko stručnih znanja i predznanja da bih mogao da vršim stručni nadzor nad izvođenjem određenih radova, pa se u takvim situacijama stručni nadzor se povjeri institucijama, odnosno firmama koje imaju licencu. Praktikujem da sve radove koji se obavljaju na teritoriji opštine pratim koliko god je to moguće, sa ciljem da kvalitet bude na zadovoljavajućem nivou, da se ispoštuje ono što je prioritet svih nas, a to su rokovi koji su definisani ugovorom. U ovom konkretnom slučaju smo imali jako puno izazova. Slušalac iz Starog Bara to vrlo dobro zna zato što su se radovi izvodili na lokalitetu koji je po prirodi “živ”, u kome se život odvija i van sezone, pa je bilo veoma teško uskladiti građevinske radove sa životom koji je prisutan u dijelu strobarske pjace. Ono što je bila naša želja jeste da povratimo autentični izgled starobarske pjace i da na neki način pokušamo da pružimo dodatnu vrijednost za sve one koji se bave određenim djelatnostima u Starom Baru, da podstaknemo privrednu djelatnost, koja će dovesti do otvaranja nekih zapostavljenih ili zaboravljenih zanatskih djelatnosti, što je na kraju  bio cilj svih nas. Ni sa jednim projektom nisam u potpunosti zadovoljan, zato što težim perfekciji, težim da uvijek bude bolje.

Slušalac : Spomenuli ste obilježavanje saobraćajnica, sezona je, gužva, pozdravljam to što se kod nadvožnjaka kod kritičnog pješačkog prelaza nešto ozbiljnije uradilo, ali i pitam: smatrate li da je to trebalo mnogo ranije uraditi, ili čekati da neko bude povrijeđen ili nastrada, imali smo mnogo slučajeva na tom mjestu, pa ako je to trebalo ranije uraditi, zašto nije i koga bi zato mogli kriviti. Čija bi indirektna krivica bila za to što se na tom dijelu dešavalo?

Raičević: Što se tiče bezbjednosti saobraćaja, opet se vraćam na onaj odgovor koji sam pokušao da pružim na samom početku. I ova trasa pripada trasi Jadranske magistrale koja je u direktnoj nadležnosti Uprave za saobraćaj. Podsjećanja radi i tada kada je rađen nadvožnjak i kada su rađeni bulevari, to je rađeno u saradnji sa Upravom za saobraćaj. Ne želim da ovim pobjegnem od odgovornosti koju imamo prema problemu. Nastojali smo i u prethodnom periodu da pokušamo ovu problematiku da riješimo, u saradnji sa Upravom policije takođe da konsultujemo struku da bi vidjeli kako to da riješimo. Napravljen je kompromis koji nas je podstakao da idemo u tom pravcu. Smatram da je svaka investicija i svaki predlog koji ide u pravcu rješavanja problematike koja će spasiti jedan život, više nego opravdana.

RB/BI: Očigledno je da se bliže izbori, nije ona lagodna situacija kao prije nekoliko nedjelja, pa ću vas zamoliti za malo kraće odgovore, jer je najavljeno gostovanje i posle vas.

Raičević: Nastojaćemo da i u narednom periodu upravo te kritične tačke u saradnji sa stručnim licima i Upravom za saobraćaj rješavamo na adekvatan način, ovo je samo prvi pokušaj da ovu problematiku riješimo, raduje me da već ovih dana vidim na ovom lokalitetu da se vozači odgovornije ponašaju, vode računa, voze sporije i možda je konačno pronađen jedan dio rješenja za ovu problematiku.

RB/BI: Skoro sam pisao tekst o Trgu čiji sam izgled pohvalio, a vidim da ima negativnih komentara na tu pohvalu – koliko je to koštalo, jesu li se mogle pare upotrijebiti za nešto drugo, važnije? Prošli put kada je slična priča bila, predsjednik je bio Žarko Pavićević, pohvalio sam osvjetljenje i Dvorca i Starog grada i parka iza Dvorca. Prošao je i Žarko Pavićević kao predsjednik Opštine i te pare su zaboravljene, a tada su bile kao ogromne. Radilo se o 700.000 – 800.000 eura. Zar nije lijepo da pokažemo turistima osvjetljen Dvorac, praznik za oči, takav je i Stari grad i park. Ja sam još i dodao da bi trebalo da se zatvori ulica od Tri kule do bivšeg Tehnoprometa. Možda i bi, ali možda i ne, različita su mišljenja. U svakom slučaju, Robna kuća i ono ruglo ispred nje mora se umiti. Kako?

Raičević: Slažem se sa vama. To svojevrsno umivanje je sad i potreba više ako znamo da preko puta imamo moderno opremljen Centralni gradski trg. Pokrenuli smo određene inicijative koje idu u tom pravcu, govorimo o privatnom vlasništvu. Iskazali smo spremnost da pružimo finansijsku podršku onima koji su vlasnici poslovnih prostora, odnosno same Robne kuće, da zajednički makar u prvoj fazi “umijemo“ sam objekat. To je jedna od repernih tačaka našeg rada i moramo da nastavimo da gradu na takvim lokalitetima ponudimo potpuno drugačiju dimenziju. Govorimo o objektu koji je prilično zapušten, mora se naći kompromis sa vlasnicima poslovnih prostora i dominantnim vlasnikom samog objekta. Idemo u tom pravcu, ja sam optimista, nadam se da će preovladati razum, da je interes grada, odnosno sama vizura, interes svih nas i da će benefit osjetiti i ugostitelji, ne samo vlasnici objekta. Ono što želim da istaknem da je sada obaveza više da prvo sa vlasnicima objekta, koji su i vlasnici prostora ispred Robne kuće, razgovaramo i pokušamo da nađemo model kako da onaj javni prostor imovinski pripadne gradu ili državi, kako bi se stvorile pretpostavke da mi kao grad i taj prostor možemo da uredimo. Trg je već u prvim danima ispunio i naša i očekivanja gostiju koji posjećuju Bar. Ja sam veoma zadovoljan, ali već moramo da razmišljamo kako da taj prostor adekvatno održavamo, moramo razvijati svijest da je to naš zajednički prostor, odnosno obaveza svih nas.

Slušalac: Pozdrav za predsjednika i voditelja. Kao predstavnik prodavaca na buvljoj pijaci želim da ukažem na teške uslove rada, zbog čega je ovoga ljeta slaba posjećenost pijace mješovite robe. Razlog, koji smo navodili poslednjih deset godina, je pregrijavanje krovnog lima, temperature su do 40 stepeni. Nemoguće je raditi u prvoj, a kamoli u drugoj smjeni. Obraćali smo se Opštini u vezi sa smanjivanjem cijena, Komunalnom da zamijeni krov, da se nešto učini, da se poboljšaju uslovi rada. Komunalno ne odgovara na naše zahtjeve. Da li vi možete nešto po tom pitanju da uradite?

Raičević: Zahvaljujem predstavniku zakupaca tezgi na pijaci mješovite robe na javljanju. U ovim danima je ta problematika posebno izražena. Još jednom se potvrđuje u praksi da privremena rješenja često ostanu i trajna. Sama pijaca mješovite robe je tada ponuđena kao privremeno rješenje i mislim da je vrijeme da razgovaramo na ovu temu sa ciljem da se pronađe trajno. Iniciraću i dodatno podstaći rukovodstvo Komunalnog preduzeća da razgovaraju sa zakupcima, s obzirom da su oni u ugovornoj obavezi sa Komunalnim preduzećem. Nadam se da će pozitivno reagovati i intervento nešto uraditi da se ova problematika koliko-toliko neutrališe, a spreman sam sa zakupcima da razgovaramo na temu pronalaska trajnog rješenja za pijacu mješovite robe.

Odbornik Momčilo Leković je na mejl Radio Bara poslao nekoliko pitanja:

Gospodinu i sugrađaninu Dušanu Raičeviću postavio bih nekoliko pitanja

1. Smatra li da je današnje gostovanje u vašoj emisiji mogući vid „lažnog predstavljanja” s obzirom da je vašem gostu mandat predsjednika opštine istekao 2. avgusta ?

2. Da li je vaš gost upoznat sa uzurpacijom javnog prostora u neposrednoj blizini barske pijace, gdje je dio javne površine ograđen i pretvoren u privatan parking za zgradu koja je izgrađena u neposrednoj blizini, a radi se o zgradi u kojoj vaš gost živi ?

3. Da li je gost upoznat da činjenicom da novoformirani parking u Ulici Branka Čalovića nije u skladu sa DUP-om ?

4. Da li je vaš gost u proteklom periodu sklopio bilo kakav ugovor sa investitorom Aman Resort velikog turističkog kompleksa u Čanju o plaćanju naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i da li je tačno da do sada ovaj investitor nije uplatio ni centa naknade?

Raičević: Jako uvažavam postavljena pitanja od strane građanina Momčila Lekovića. Krenuću od poslednjeg pitanja. Aman Resort kao jedan od budućih razvojnih projekata u oblasti turizma manje-više na svim lokacijama u našoj opštini koja su definisana kao turistička mjesta, se ovih dana ili rekonstruišu, ili su u planu, ili su već rekonstruisani ili se grade novi turistički sadržaji. To su sadržaji koji su kategorizacije 4 plus zvjezdice i kao takvi su posebno tretirani kroz Zakon o planiranju prostora o izgradnji i oni su kao takvi i oslobođeni plaćanja naknada za komunalno opremanje, a sa druge strane obaveza je i investitora da vrši komunalno opremanje.

Odgovor na druga pitanja je nakratko prekinut zbog telefonskog uključenja u program.

Slušalac: Samo da kažem da je problem rijeka Rena, da stalno plavimo. Treba da se čiste kanali na vrijeme, treba podići klip, tako da je to gorući problem za nas: Nema Bara do cara!

Raičević: Mi ćemo već u narednim danima raspisati izvođačke tendere za čišćenje svih primarnih korita Rijeka. Tu prije svega mislim na korito rijeke Rikavac, korito rijeke Željeznice, a nastavićemo sa aktivnostima koji se tiču čišćenja korita rijeke Rene. U prethodnom periodu smo značajne količine materijala uklonili iz ovog nižeg dijela korita Rene (od Bulevara ka samom akvatorijumu Luke Bar). Nastavićemo sa tim aktivnostima i u gornjim djelovima. Ono što itekako želim da istaknem je da moramo svi, manje ili više da utičemo na promjenu svijesti naših sugrađana, onih neodgovornih koji korita rijeke koriste kao odlagalište za smeće i za sve ono što rijeka može da ponese. Nemojte da vam šaljem fotografije šta sve u tom dijelu ulaska samog korita rijeke Rene u akvatorijum Luke Bar možete da nađete nakon onih prvih padavina. To je naš obraz i mislim da svi zajedno imamo izražen stepen odgovornosti prema životnoj sredini i prema ovom gradu, te da ćemo uticati na promjenu svijesti onih koji to praktikuju. Naša komunalna policija će dati maksimalan doprinos u tom dijelu, ali ja zaista želim da poručim sugrađanima da treba da utičemo na promjenu svijesti naših komšija, svih onih koje zateknemo koji nepropisno odlažu otpad. Smatram da je to možda najveća problematika sa kojom se naš grad susreće.

Raičević: Što se tiče parking prostora u ulici Branka Čalovica, tačno je da to nije usklađeno sa DUP-om Topolica 1, i zbog toga smo to definisali kao privremeno parkiralište sa ciljem da jednu izraženu problematiku, koju smo imali na tom lokalitetu, privremeno riješimo kroz izmjene samog planskog dokumenta Topolica 1, koji će na pravi način tretirati ovu oblast. Mislim da smo sa ovom investicijom, koja je urađena u skladu sa svim pravilima struke, ponudili rješenje koje se već u prvim danima pokazuje da je više nego korisno, kako za one koji koriste taj prostor za parkiranje vozila, tako i za sve one koji saobraćaju tom ulicom. Ono što takođe želim da istaknem je da je, pored ovih parking prostora u samom tom zahvatu u Ulici Branka Čalovića, obilježena pješačka staza. Tako da pored parking prostora imamo i jednu pješačku stazu sa druge strane. Opet kažem, to je privremeno rješenje. Ne bih volio da to postane trajno rješenje, kao što je postalo trajno rješenje parkiranje na Bulevaru Dinastije Petrović.

Što se ovih drugih pitanja tiče, mislim da su upućena na pogrešnu adresu. Shodno Zakonu o etažnoj svojini može da se postavi Skupštini stanara, jer su stanari ti koji su zauzeli javnu površinu. Naravno da se to može u odgovarajućoj proceduri sankcionisati, a sa druge strane moramo biti oprezni i sagledati stvari na jedan drugačiji način. Možda govorimo i o dijelu privatne imovine koja kao takva mora da se na poseban način tretira. Ali opet kažem, mislim da je adresa na koju je to pitanje upućeno, potpuno pogrešna.

Što se prvog pitanja tiče, mislim da je Odluka Skupštine objavljena u Službenom listu. Kao takva, gospodinu Lekoviću kao budućem pravniku dovoljno govori, tako da mislim da je to jasno.

RB/BI: Bili ste sinoć na pozorišnoj predstavi, malo ste kasnili ?

Raičević: Nijesam kasnio, bio sam strpljiv, pustio sam sve ostale da zauzmu svoja mjesta. Ispratio sam premijeru i pun sam utisaka, sve pohvale Barskom ljetopisu i Gradskom pozorištu Podgorica na jednoj dobroj koprodukciji, to je samo nastavak sjajne saradnje koju smo uspostavili sa Gradskim pozorištem. “Don Kihot” je, ako se dobro sjećam, bila prva uspješna priča. Vjerujem da će i ovo biti uspješna priča koja će se promovisati ne samo u Crnoj Gori već i u regionu. Jako sam zadovoljan, a od svih programa Barskog ljetopisa uvijek pozorišni posebno tretiram. Evo i prilike da pozdravim ministra Laloševića sa kojim imam malo interno takmičenje da se programi Barskog ljetopisa ne propuštaju. I on je bio sinoć, tako da to naše takmičenje i dalje nastavljamo.

RB/BI: Koliko ste programa do sada odgledali?

Raičević: Odgledao sam 70 posto programa, žalim što nijesam bio na koncertu Amire Medunjanin. To je moja višegodišnja želja, jer sam smatrao da način na koji Amira prenosi tu emociju je prikladan za Bar i da će barska publika to prihvatiti i raduje me činjenica da je jako veliki broj ljudi bio na koncertu, da su uživali, da su puni impresija i da se priča o njemu. S nestrpljenjem očekujemo koncert Miloša Karadaglića jednog od naših najpoznatijih gitarista. Radujem se svim programima, posebno programima bARS-a. Nisam bio u prilici da vidim izložbu koja je instalirana na Šetalištu kralja Nikole, ali ću već danas to učiniti, kako bih se upoznao sa dijelom istorije našeg grada.

RB/BI: Imam pred sobom papir sa konceptom pitanja, to preporučujem i mlađim novinarima.Vi do sada nijeste imali papir i odjednom ga imate. Taj papir se odnosi na ovo sledeće pitanje. Da li će dobra turistička sezona omogućiti da lakše preguramo jesen i zimu?

Raičević: Taj papir koji je ispred mene je još jedna potvrda da ovih dana svjedočimo dobroj ljetnjoj turističkoj sezoni. Ne želim da koristim drugačiju terminologiju samog špica sezone jer mislim da svi treba da težimo da sezona traje duže i da nemamo taj takozvani špic, mislim da je to i istaknuto na zajedničkom sastanku Odbora za turizam, predstavnika lokalnih samouprava Crnogorskog primorja i svih zainteresovanih prije dva dana u Budvi, gdje je rečeno da moramo svi zajedno da idemo u tom pravcu da turistička sezona traje duže. Ono što želim i ovom prilikom da istaknem je da mi u Baru bilježimo dobre rezultate i dobre parametre, da smo jedna od tri opštine koja bilježi bolji turistički promet u odnosu na rekordnu 2019. godinu. U julu 2019. godine imali smo 44.700 gostiju, a u julu ove godine 47.832, što je šest posto više. To potvrđuje i naplata boravišne takse koja je 19% viša nego 2019. god i 26% bolja u odnosu na prošlu godinu. Ovo je statistika, a ja ne želim njom da se bavim, više preferiram direktnu komunikaciju sa turističkim poslenicima. Sinoć sam bio u prilici da razgovaram sa nekim od njih sa Velikog Pijeska i dijelim zadovoljstvo turističkih radnika sa tokom turističke sezone koja se odvija u planiranim okvirima, negdje je čak i mimo očekivanja, kao što je na Velikom Pijesku. Podaci govore da je on u ovom trenutku najznačajnije turističko mjesto u našem gradu, daleko ispred Sutomora. To potvrđuje da su značajna ulaganja, investicije u oblasti turizma na ovom lokalitetu dali rezultate. Vjerujem da ćemo i u drugim mjestima bilježiti takve parametre. I da na kraju odgovorim na vaše pitanje. Sudeći po dosadašnjim parametrima, mislim da ćemo biti u poziciji da odgovorimo na sve one izazove koji se najavljuju već od septembra i da će radnici prije svega u turizmu biti zadovoljni. Samim tim ćemo moći  da prebrodimo ono što može biti potencijalna ekonomska kriza koja se najavljuje već od septembra.

RB/BI: Kakav utisak imate sa manfestacije “Ljeto sa zvijezdama”. Ja nešto ne preferiram tu vrstu muzike, a i Radio Bar je drugačije profilisan. Idete li, pratite li ?

Raičević: Igrom slučaja sam propustio dva programa, jedan u susret 13. julu, a drugi te prve subote. O muzičkim ukusima nećemo, a ono što je naša želja jeste da taj program koncipiramo na način da su zadovoljni i gosti i domicilno stanovništvo. Samo prisustvo tim programima govori da je izbor bio dobar, a ako ćemo govoriti o muzičkim ukusima, ja ću reći da je možda nastup svjetski poznatog Gipsy orchestra i svestranog umjetnika Marka Luisa stil koji ja volim. Ali posjećenost na tim programama nije bila na novou koji smo očekivali i to nam stavlja kao posebnu obavezu da moramo da prilagodimo program širim narodnim masama. Nadam se da smo kroz organizaciju tih programa potvrdili da osluškujemo ono što su želje naših gostiju i sugrađana.

Slušalac: Pozdravljam predsjednika i želim da ga pohvalim. Htio bih da pitam za Bjelišku ulicu, to je prva gradska zona, a gore je nego u Sokolani. Bjeliška ulica se nalazi od “Keke” prema “Plavoj hali”, zapušteni smo, da li je što u planu da se uradi u ovom dijelu, nema zaprašivanja komaraca, nema ništa kao u drugim djelovima grada kojima je mnogo više pažnje posvećeno od nas?

Raičević: Zahvaljujem na postavljenom pitanju. Smatram da je lokalitet Bjeliša u zahvatu DUP-a Topolica 4, nešto što bi trebalo da opravda i sami naziv katastarske opštine, to je Novi Bar i taj prostor treba da bude nova kontura savremenog, modernog Bara. Ali isto tako moram da iskažem nezadovoljstvo da je taj planski dokument kao takav sa puno mana stavljen van snage na period od godinu. Ranije rukovodstvo resornog ministrastva je uvelo moratorijum u dijelu zahvata DUP-a Topolica 4 i vjerovali ili ne, ta zabrana se odnosila na sve aktivnosti koje bi lokalna uprava sprovodila. I ne samo lokalna uprava. Znam da je bila inicijativa od CEDIS-a da se instalira nova trafostanica da bi se poboljšalo napajanje svih onih objekata uz zahvatu ovog plana i da je taj moratorijum važio i za takve infrastrukturne projekte od javnog interesa. Ono što mi očekujemo jeste da će krajem ovog mjeseca ta odluka vjerovatno biti stavljena van snage, a prostorno planiranje kao takvo mora da doživi potpunu revoluciju, odnosno da se ponovo vrati u ingerenciju lokalne uprave. Svjedoci smo da planiranje prostora iz resornog ministarstva iz Podgorice, koje ne razumije potrebe korisnika prostora, vlasnika nepokretnosti, teško da može da bude adekvatno. Siguran sam da će se i slušalac složiti da kroz adekvatno planiranje prostora možemo da idemo u pravcu rješavanja ovih problema. Svjestan sam, prije svega, značajnih problema i ove ulice i mnogih drugih ulica. U zahvatu DUP-a Topolica 4, prostoru koji tek treba da se privede namjeni u skladu sa planskim dokumentom, nadam se da ćemo biti dovoljno pametni, stručni, da takve zadatke sprovedemo u djelo.

RB/BI: Ovaj istorijski razgovor polako privodimo kraju. Istorijski možda i nije, ali revolucionaran jeste. Prvi put livestream iz ovog lijepog studija Radio Bara. Ne možemo da se rastanemo, a da ne progovorimo koju riječ o “Mornaru”. O klubu Mornar koji je loše startovao, 180 minuta nijedan gol. Dva minimalna poraza po 1:0. Da li je to signal za alarm ili ćete još pustiti da vidite kako će se stvari dalje odvijati?

Raičević: Bio sam u prilici da odgledam tu prvu utakmicu protiv Dečića, koji je pretedent za vrh tabele. Vidi se da su noge još uvijek teške nakon pripremnog perioda, ali da je neophodno da vjerovatno rukovodstvo i razmišlja u tom pravcu, da taj stepen realizacije bude mnogo bolji i ja želim da vjerujem da ćemo već protiv “Sutjeske” zabilježiti prvu pobjedu. Jeste da se šampionu ne prijeti, ali mislim da će to biti dodatan motiv za igrače “Mornara”, da pokažu i da zasijaju u punom sjaju i obraduju barsku publiku, koja se sve više i više vraća fudbalu I još jednom potvrđuje da je fudbal najznačajnija sporedna stvar na svijetu. Naše je nastojanje da imamo stabilnog prvoligaša. Ranije smo govorili o tome da je samo jedan bod dijelio “Mornar” od ostvarivanja plasmana za jedno od Evropskih takmičenja koje garantuje i neku finansijsku sigurnost i bezbjednost. Nastojaćemo da pružimo podršku. Nisam neko ko voli da na prečac donosi bilo kakve odluke i zaključke, pa eto dozvolite da prođe nekoliko kola da vidimo. Ubijeđen sam da ova ekipa može, da umije i da zna da pobijedi “Sutjesku” i mnoge druge rivale. Posmatrao sam prošle godine meč u Pljevljima izmedju “Mornara” i “Rudara”. U prvih 75 minuta bila je apsolutna dominacija “Mornara” na gostujućem terenu. Iz rukovodstva “Rudara” je rečeno da ne pamte da ih je bilo koja ekipa nadigrala na taj način, ali dekocentracija u tim posljednjim minutima je dovela do poraza i nadam se da ćemo naučiti nešto iz toga.

RB/BI: I neka se sve to vrati već u narednom derbiju kola, protiv aktuelnog šampiona, “Sutjeske” iz Nikšića.

Raičević: Ja se iskreno nadam!

The post Raičević: Moj mandat je legitiman do onog trenutka kada građani Bara odluče drugačije first appeared on BARinfo.

Urednik i voditelj emisije je Milan Vujović.

Pitanja čelnom čovjeku grada, možete postavljati uživo na telefon broj 030/302-320 ili na mail Radio Bara – radiobar@t-com.me.

The post Gost Radio Bara Dušan Raičević, prvi put livestream prenos first appeared on BARinfo.

Prvi put u istoriji tog preduzeća, ovaj program je bio prenošen u livestreamu na zvaničnom veb sajtu, Facebook stranici i YouTube kanalu Kulturnog centra Bar.

Pod nazivom „Bar 1979-1984-2020“, u sklopu podrške kampanji #Ostanidoma, prikazani su dokumentarni filmovi u produkciji Bakar film i RTV Bor, “Hronika o Baru” iz 1979. i “Bar 84” iz 1984, koje je digitalno restaurirala Crnogorska kinoteka.

Priređen je i video panel u kojem su učestvovali mr Irina Dabović, članica prvog tima Radio-Bara u aprilu 1979. bila, tadašnji opštinski rukovodilac Miloš Šušter i novinar i publicista Željko Milović.

Direktor JP Kulturni centar Bar Erol Marunović istakao je da je cilj programa bio da starije gledaoce podsjeti na aprilske dane borbe sa posljedicama zemljotresa 1979, a da mlađe gledaoce upozna sa značajnim dijelom istorije Bara.

“Prezadovoljni smo odjekom ovog programa u javnosti, imajući u vidu i broj gledalaca i pohvale koje nam od sinoć pristižu sa svih strana. Bilo je bojazni u početku kako će sve proći, s obzirom da je ovo za nas pionirski poduhvat, uslovljen situacijom sa koronavirusom, ali, na kraju je sve prošlo izvanredno. Zahvaljujem Crnogorskoj kinoteci što nas je reparacijom filmova podržala i ovog puta, bez njihovog doprinosa ovaj program ne bismo realizovati. Veliko hvala i učesnicima panela koji su slikovito predstavili to vrijeme, takođe i CB Bar na dozvoli kretanja našoj ekipi u vrijeme zabrane izlaska iz objekta stanovanja. Nastavićemo ovu praksu, već razmišljamo o sljedećem onlajn programu o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena”, izjavio je Marunović.

Ovaj program realizovala je ekipa Kulturnog centra Bar u sastavu režiser Milija Šćepanović, asistent režije Zoran Andrejić, pomoćnik direktora Mirko Bujišić i moderator programa i video-panela Radomir Petrić, uz tehničklu podršku Igora Perčobića.

Kompletan zapis ovog livestreama postavljen je na zvaničnom YouTube kanalu jpkcbar:

The post Kulturni centar premijernim livestreamom obilježio godišnjicu katastrofalnog zemljotresa first appeared on BARinfo.