Poručila je da je neophodna ozbiljna državna strategija, otkrivajući da u udruženju, nakon osam godina rada, prvi put razmišljaju o mogućnosti zatvaranja narodne kuhinje, jer ne mogu vječno da se oslanjaju na humanost građana i donacije, dok izostaju sistemska rješenja za borbu protiv siromaštva.

Priča Udruženja „Žene Bara“ počela je 2018. godine, kada je grupa žena putem Fejsbuka razmjenjivala recepte, ne sluteći da će njihova inicijativa prerasti u organizaciju koja danas pomaže stotinama građana. „Na ove početke gledam kao na jednu svoju malu grešku, jer sam u tom momentu mislila da će sva ova pomoć biti potrebna veoma kratko. Međutim, kao što vidite, osam godina teškog, mukotrpnog rada sa ljudima i put kojem ja ne vidim stanicu“, kazala je Vujović.

Istakla je da je ponosna na sve što su članice udruženja postigle, ali i zabrinuta zbog izostanka sistemskih rješenja za borbu protiv siromaštva. „Zašto nemamo vizionare koji bi smislili dobru strategiju borbe protiv siromaštva, da se ona ne svodi samo na neke socijalne kartone, iza kojih ljudi koji ih pišu i stvaraju ne vide stvarna lica ljudi u potrebi? Sve se svodi na neke brojke“, upozorila je Vujović.

Posebno je ukazala na težak položaj starijih građana i djece, naglašavajući da siromaštvo nije samo nedostatak hrane, već i odsustvo odgovarajuće institucionalne podrške. „Gladni jesu, jer nemaju taj jedan obrok koji život znači. Ali to su ljudi gladni pomoći sistema. Moram da budem potpuno otvorena: najveći problem su stari ljudi. Uz to su problem i djeca, jer naša kuhinja hrani 90 djece na dnevnom nivou. To je Bogu zaplakati“, kazala je Vujović.

Upozorila je da je posebno zabrinjavajuće što se siromaštvo prenosi sa roditelja na djecu, bez dovoljno mogućnosti da se taj krug prekine. „Njima treba državno uže da se spusti u bunar i da izvadi ljude iz beznađa. Ako to ne budemo uradili, mi idemo u mnogo teške dane“, poručila je ona.

Vujović smatra da rast zarada, koji podržava, istovremeno može biti praćen povećanjem cijena osnovnih životnih namirnica, što dodatno otežava položaj najugroženijih.

Govoreći o teškoćama sa kojima se suočavaju, Vujović je otkrila da članice udruženja prvi put ozbiljno razgovaraju o mogućnosti prestanka rada narodne kuhinje. „Vjerujte mi da prvi put sada, poslije osam godina, često razgovaram sa Ženama Bara da li bi bilo normalno i da li bi bilo u redu da mi podijelimo paketiće našoj djeci za Novu godinu i da se pozdravimo sa narodnom kuhinjom“, kazala je Vujović.

Naglasila je da se pomoć najugroženijima ne može vječno zasnivati samo na humanosti građana i donacijama. „Ukoliko se država ne osvijesti i nešto ne uradi po ovom pitanju, mi ne možemo vječno da se oslanjamo na dobrotu čovjeka, na dobrotu dobrotvora. Ovo je problem državni“, poručila je.

Prema njenim riječima, jedan od najvećih problema korisnika narodne kuhinje jeste nedostatak adekvatnog smještaja. „Mi imamo 250 korisnika, sigurno njih 200 nemaju svoj krov nad glavom. Pa da imaju dva primanja u kući, oni kližu u siromaštvo. I to je siromaštvo bez povratka“, upozorila je Vujović.

Govoreći o svakodnevnim susretima sa ljudima kojima je pomoć neophodna, Vujović je ispričala potresan primjer petnaestogodišnje djevojčice, korisnice narodne kuhinje, koja joj se obratila zbog teške materijalne situacije u porodici. „Stiže mi poruka djevojčice od 15 godina: ‘Teta Ljiljo, molim vas, možete li nekako mojoj mami da pomognete, jer mi nemamo stanarinu da platimo?’“, ispričala je Vujović.

Kako je navela, djevojčica joj je tokom razgovora priznala i da porodica često nema novca za školsku užinu. „Znam da ima obrok kod nas, znam da ima školski pribor, znam da ima garderobu. Ona onako ćutljivo, stidljivo kaže: ‘Teta Ljiljo, mi često nemamo za užinu’. Pa to je duša da te zaboli“, kazala je Vujović.

Istakla je da takve probleme ne može riješiti nijedna nevladina organizacija, bez obzira na posvećenost i humanost njenih članova. Posebno je ukazala na potrebu uvođenja socijalnog stanovanja i direktnijeg rada nadležnih institucija sa ugroženim porodicama. „Mi radimo osam godina, još niko nije kročio u našu kuhinju da vidi ko su ti ljudi. Ako se bavite samo papirima i statistikom i pravite programe za ljude koje ne poznajete, kako ćete im pomoći?“, upitala je Vujović.

Pohvalila je pojedine mjere Opštine Bar, među kojima su subvencije za školske užine, sportske i vannastavne aktivnosti i školski pribor, navodeći da bi i druge opštine trebalo da slijede taj primjer.

Ipak, upozorila je da postoje roditelji koji nijesu u mogućnosti ni da samostalno popune dokumentaciju neophodnu za ostvarivanje tih prava.

Predstavnica Udruženja „Žene Bara“ Jasmina Rabrenović, koja je i profesorica njemačkog jezika u gimnaziji, istakla je da humanitarne organizacije mogu ublažiti posljedice siromaštva, ali da je za njegovo suzbijanje neophodna dugoročna državna politika.

„Mi smo organizacija koja pomaže ljudima, ali mi, dakle, gasimo neki požar. Država mora da ima jasan sistem i plan kako da se pomogne tim ljudima“, poručila je Rabrenović.

Naglasila je da je neophodan konkretan akcioni plan, koji bi uključivao i izmjene određenih zakonskih rješenja.

Govoreći o radu udruženja, Rabrenović je navela da se njihove aktivnosti ne završavaju svakodnevnom podjelom obroka. „Pored svakodnevne podjele hrane, obroka, mi pomažemo u renoviranju nekog objekta, da bude uslovniji, ili čak izgradnji neke kuće. Tu smo dosta angažovani“, objasnila je Rabrenović.

Članice Udruženja, kako je kazala, sarađuju sa građevinskim firmama, organizuju radove i prikupljaju sredstva za pomoć porodicama.

Jedan od načina finansiranja narodne kuhinje jeste i priprema keteringa za kompanije i različite događaje. „Dosta često nas angažuju razne firme da im pravimo ketering. Mi to sve napravimo, odnesemo, a novac koji se nama uplati opet ide za narodnu kuhinju“, kazala je Rabrenović.

Udruženje sarađuje i sa Turističkom organizacijom Bara, Kućom maslina i brojnim privrednim subjektima, a učestvuje i na manifestacijama na kojima promoviše tradicionalnu barsku kuhinju. Svoje kulinarsko umijeće predstavljale su i van Crne Gore, među ostalim u Novom Sadu, Beogradu i Sloveniji.

Osim pružanja materijalne pomoći, članice udruženja nastoje da osnaže žene koje koriste usluge narodne kuhinje kako bi postale samostalnije.

Vujović je objasnila da svakog petka organizuju radionice tokom kojih žene uče da pletu, slikaju i izrađuju različite rukotvorine. „Prije svega, to je psihološka podrška, a onda i usvajanje vještina koje će im sigurno kasnije valjati“, kazala je Vujović.

Naglasila je da te aktivnosti ženama pružaju priliku da otkriju sopstvene sposobnosti, razviju samopouzdanje i osjećaju se vrijednim kroz ono što same stvaraju.

Udruženje „Žene Bara“, koje okuplja 21 volonterku, tokom osam godina rada preraslo je, kako je ocijenila Vujović, u svojevrsnu malu instituciju. „Nevladino udruženje ‘Žene Bara’ je, bez imalo lažne skromnosti, postalo jedna mala institucija za ovih osam godina“, zaključila je Vujović.

The post Vujović: Narodna kuhinja u Baru hrani 90 djece dnevno, država mora da preuzme odgovornost first appeared on BARinfo.

Iz NU Žene Bara zahvalile su i učenicima i njihovim roditeljima koji ih, kako su istakle “uče da sreća nije samo u onome što imamo, već i u onome što smo spremni da podijelimo sa drugima”.

Ljiljana Vujović, predsjednica ovog nevladinog udruženja naglasila je da kolektiv OŠ “Anto Đedović” tradicionalno podržava njihov rad, njegujući i razvijajući kod svojih učenika ono što se ne može naučiti samo iz školskih knjiga – empatiju, humanost i osjećaj za tuđu muku.

Ona smatra da je najveća vrijednost ove akcije u tome što su osnovci, misleći na djecu koju možda i ne poznaju, pokazali da se dobrota uči, njeguje i prenosi.

The post Učenici OŠ Anto Đedović organizovali humanitarnu akciju za djecu korisnike Narodne kuhinje first appeared on BARinfo.

Strahinja Đorđević se u ime „Zelenog talasa“ zahvalio svima koji su učestvovali u akciji, ističući da su organizatori zadovoljni njenom realizacijom i odzivom građana.

„Veoma smo zadovoljni realizacijom akcije u Baru i odzivom svih koji su nam se pridružili. Posebno zahvaljujemo našem lokalnom partneru, kompaniji ‘Luka Bar’, kao i predstavnicima institucija, nevladinog i biznis sektora, volonterima i građanima koji su svojim učešćem podržali ovu inicijativu. Gradska plaža izabrana je kao prepoznatljiva i dostupna lokacija koja je direktno povezana sa temom očuvanja obale i prostora koji svakodnevno koristimo. Cilj akcije nije bio da ukažemo isključivo na količinu otpada na ovoj lokaciji, već prije svega da kroz zajedničku aktivnost skrenemo pažnju javnosti na značaj očuvanja naših prirodnih resursa i odgovornog odnosa prema životnoj sredini. Vjerujemo da upravo ovakve akcije, koje okupljaju različite djelove zajednice, doprinose tome da briga o prostoru u kojem živimo postane zajednička i kontinuirana obaveza“, kazao je Đorđević.

Pozivu za učešće su se odazvali predstavnici „Luka Bar“ AD, DOO „Kalamper“ i DOO „Možura“, kao i članice NVU „Žene Bara“ i učenici Osnovne škole „Blažo Jokov Orlandić“.

PR DOO „Kalamper“ Sanja Peročević kazala je da ta kompanija redovno podržava aktivnosti usmjerene na unapređenje kvaliteta života u lokalnoj zajednici.

“Akciju koju organizuje ‘Zeleni talas’ smatramo posebno važnom, jer je čistoća naših plaža i cijelog grada odraz kulture i predstavlja lice koje pokazujemo svima koji dođu u naš grad. Bez čiste plaže nema ni kvalitetnog turizma. Smatram da upravo ovakvim potezima možemo doprinijeti podizanju svijesti o značaju adekvatnog odlaganja otpada. Nažalost, na ulicama i na plažama, posebno nakon završetka turističke sezone, možemo naći dosta otpada, a veoma je važno da naše plaže održavamo čistim“, kazala je Peročević.

Jovan Popović iz DOO „Možura“, regionalne kompanije koja upravlja otpadom na području primorskih opština, ocijenio je da su ovakve akcije posebno značajne za najmlađe.

„Smatram da sve počinje od predškolskog uzrasta. Ove akcije treba, prije svega, organizovati u osnovnim školama i na taj način podići svijest djece. Jako se teško mijenjaju navike i kultura, posebno na Balkanu i kod starijih osoba, ali, naše je da radimo na tome“, kazao je Popović.

On je podsjetio da je „Možura“ učestvovala u kreiranju časopisa „Eko bilten“, koji potpisuje profesorica Smiljana Vukićević, a koji je, između ostalog, posvećen edukaciji najmlađih o upravljanju otpadom.

“Akcenat je bio na deponiji ‘Možura’, a časopis predstavlja dobar vodič za predškolce i đake. Smatram da ovakva izdanja, uz podršku lokalne samouprave, koja je stala iza ove publikacije, mogu biti jedan od važnih načina za podizanje svijesti djece i mladih o značaju očuvanja životne sredine i pravilnog upravljanja otpadom”, smatra Popović.

Ovakve akcije, dodaje, treba da se održavaju češće kako bi Crna Gora opravdala prefiks ekološke države, a pohvalio je i napore zakupaca na Gradskoj plaži i DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar.

„Gradska plaža, u šta su svi koji su učestvovali u akciji mogli i da se uvjere, je izuzetno čista. Što se tiče prikupljenog otpada, tu je najviše opušaka, čepova od boca, plastične ambalaže…“, naveo je Popović.

Iz “Luka Bar” AD navode da su učešćem u ovoj akciji dali konkretan doprinos očuvanju životne sredine i uređenju prostora koji svi dijelimo.

“Pored učešća zaposlenih prilikom čišćenja, Luka Bar pružila je i podršku realizaciji ove akcije, potvrđujući opredijeljenost kompanije da bude dio inicijativa koje doprinose čistijem i ljepšem Baru”, naveli su u saopštenju.

Doprinos akciji dale su i članice NVU „Žene Bara“. Predsjednica udruženja Ljiljana Vujović kazala je da rad „Zelenog talasa“ prate od njegovog osnivanja i da su željele da podrže aktivnosti kojima se daje doprinos očuvanju životne sredine.

„Svakom građaninu Crne Gore, a posebno nama koji živimo u primorskim opštinama, imperativ treba da bude čistoća plaže, jer je to ogledalo jednog grada. S obzirom na to koliko su ‘Žene Bara’ posvećene svim vrijednostima Bara kao sredine i zajednice, bilo je sasvim logično da se pojavimo i podržimo jednu ovakvu akciju“, kazala je Vujović i dodala da volonterke ovog udruženja i inače učestvuju u akcijama čišćenja plaža.

Prema mišljenju Vujović, najveća vrijednost ovog događaja je to što se pozivu odazvao veliki broj đaka.

„Kao što ističemo da se empatija uči od malih nogu i da se djetetu usađuje ta vrijednost, tako i ovu vrijednost možda treba još više njegovati. Jer, tek onda kada naučimo da čuvamo opšte dobro, da očistimo prostor oko sebe, možemo očekivati da nam pogled, duša i biće, sve ono što nosimo u sebi, bude čisto“, zaključila je Vujović.

U akciji su učestvovala i 32 člana Učeničkog parlamenta Osnovne škole „Blažo Jokov Orlandić“. Nastavnica engleskog jezika Marina Pekić ističe da ova škola svake godine obilježava 20. septembar, dan kada je Crna Gora proglašena ekološkom državom.

„Prošle godine smo imali akciju sadnje maslina u dvorištu škole, a ove godine imamo u planu slične aktivnosti u saradnji sa Ekološkom sekcijom. Kako se ne bismo ograničavali samo na sadnju, odlučili smo da budemo dio i ove akcije, sa ciljem podizanja svijesti o značaju čuvanja naše sredine, posebno plaža, koje svi koristimo. Važno je da srednjoškolci i učenici starijih razreda osnovne škole budu u što većoj mjeri dio ovakvih događaja, jer oni predstavljaju uzor novim generacijama. Kreće se od malih koraka i vjerujem da upravo ovakvim akcijama učimo djecu da neke stvari drugačije rade“, navela je Pekić.

U Osnovnoj školi „Blažo Jokov Orlandić“ redovno se obilježava i Dan planete Zemlje, a prošle godine je tim povodom napravljen veliki edukativni pano koji je postavljen u holu škole. Pekić kaže da učenike najviše interesuje tema zagađenja životne sredine.

„Uticaj zagađenja na naše fizičko zdravlje tema je o kojoj najviše žele da saznaju. Potenciraju i temu reciklaže i naša škola razmatra postavljanje reciklažnog ostrva u dvorištu“, zaključila je Pekić.

Učenica devetog razreda Maša Lazović kazala je da je i ranije učestvovala u sličnim akcijama.

„Za mene je ovo bilo jedno jako lijepo iskustvo. Sakupili smo razni otpad, najviše plastike, metala, papira i flaša. U našoj školi svake godine imamo veliki broj aktivnosti na temu ekologije i svjesni smo koliko je važno da nam okolina bude čista“, navela je Lazović.

Njena školska drugarica Mia Golović kazala je da je na plaži bilo različitih vrsta otpada.

„Ovo je bila jako lijepa akcija. Na plaži smo zatekli raznovrstan otpad, karton, flaše, opuške i mnogo stvari koje ne bismo trebali da ostavljamo za sobom. Nadam se da će i narednih godina biti organizovane ovakve akcije i vrlo rado ću se odazvati“, kazala je Golović.

Za Vanju Sjekloću akcija je bila i zabavna, a posebno mu je drago što je dao doprinos čistoći grada.

„Volio bih da u školi govorimo više o ekološkim temama. Najveći problem je način na koji se ljudi ophode prema prirodi. Naša priroda je lijepa i ne bismo trebali da je uništavamo“, kazao je Sjekloća.

The post Zajedno za čiste obale: Oko 70 volontera čistilo Gradsku plažu first appeared on BARinfo.

Start u Čanju bio je tačno u 07:00, a onda su se Dalibor, Mađo i Aleksandar u pratnji Ivana Pajovića u kajaku, te medicinskog tima A3 i Anđele Pavličić na brodu, otisnuli u more.

Trasa je bila prvo do Crnog Rta, a onda pravo do plaže ispred hotela „Princess“ gdje su ih čekali prijatelji, rodbina i predstavnice NVU Žene Bara.

„Bilo je odlično. Krenuli smo po dogovoru tačno u 07:00, kod Crnog rta je bila relativno teška kontrastruja, ali, kada radite humane stvari, onda vas i Bog pogleda, tako da je od Crnog rta do Bara manje-više sve bilo lagano“, kazao je za Radio Bar i Bar Info Pelević neposredno po izlasku iz mora.

Prema njegovim riječima, maratonci su isplivali tačno 10.800 metara, u vremenu 3:58’00.

Pelević je na cilju iskazao i veliku zahvalnost podršci maratonaca-Marku Stanišiću, Ivanu Pajoviću, koleginici Anđeli Pavličić iz MSC i A3 Medical timu „koji su nas cijelo vrijeme pratili“.

„Malih problema smo imali kod Crnog rta, tu je bilo dosta talasa i struje. Onda, tokom staze dosta dobro je bilo, dobro smo podnosili, super je bilo“, prokomentarisao je maraton Mađo Gaši.

Na pitanje da li je bilo bolova od prethodnog, upola kraćeg maratona, odgovorio je sa smiješkom:

„Nije, nije uopšte bilo nikakvih bolova. Zakačio sam blagi virus, ali, ipak sam ovo danas preplivao“.

I Aleksandar Jahaj je kao ključni izazov ocijenio dionicu oko Crnog rta:

„Bilo je tu malo čupavo, bilo je malo talasa, malo loše struje. Zato je bio loš tempo u startu, a od Crnog rta se samo obrnulo u pozitivnom smjeru. U suštini, bilo je mnogo lakše nego što sam očekivao, plivali smo zajendo, u grupi, nisam ni umoran. Čini mi se da bih mogao otplivati nazad“, zaključio je u šali Jahaj izjavu za Radio Bar i Bar info.

Predsjednica NVU Žene Bara Ljilja Vujović nije krila divljenje zbog podviga trojice humanih sportista, ističući da ovakva djela zaslužuju najviša društvena priznanja:

„Ovo je herojsko djelo. Dok sam ih čekala ovdje, pojavila mi se misao koja sigurno ima veliko utemeljenje, da su ovo ljudi koji bi trebali da u Crnoj Gori dobiju najviću medalju za humanost, ‘Iskru’, jer oni su iskra ovog društva i mi im se divimo. U svoje ime mogu reći da su predivna zvijezda ideja vodilja za sve ono što dolazi i poslije Žena Bara“, rekla je za naše medije Ljilja Vujović.

Podsjetimo, svi građani i pravna lica koji žele da podrže ovu trojicu maratonaca, odnosno akciju prikupljanja sredstava za Narodnu kuhinju, svoju donaciju mogu uplatiti na žiro račun NVU „Žene Bara“ : 565-3443-40, svrha uplate: „Za humanitarni maraton“.

The post Održan humanitarni plivački maraton Čanj-Bar first appeared on BARinfo.

“Ideja je nastala upravo nakon tog maratona. Pošto stalno tražimo nove izazove, odlučili smo da ovog puta plivanje spojimo sa humanitarnom misijom. Dionica od 11 kilometara biće gotovo dvostruko duža od prethodnog maratona, a cilj je da se pomogne ljudima kojima je pomoć najpotrebnija. Kao instituciju kojoj je pomoć u ovom trenutku posebno potrebna prepoznali smo Narodnu kuhinju koju vodi NVU Žene Bara, prepoznata po tome što već godinama brine o našim najugroženijim sugrađanima”, rekao je Pelević.

Predsjednica NVU “Žene Bara” Ljilja Vujović istakla je da je ovu inicijativu dočekala sa velikim oduševljenjem.

“Ova trojica plivača, osim sportskih kvaliteta, pokazuju i veliku humanost, jer će svoju snagu i hrabrost staviti u službu drugih ljudi. Svaki preplivani metar imaće simboličnu vrijednost i nositi poruku da dobrota ima smisla samo onda kada se dijeli. ‘Žene Bara’ već osam godina rade na sličnim humanitarnim ciljevima, pa ovu akciju vidimo kao još jedan primjer kako se dobra djela mogu širiti. Pozivamo građane i privrednike da podrže akciju, a imena donatora biće javno predstavljana kroz zamišljene ‘kule dobrote’“, akcentovala je Vujović.

Donacije se mogu uplatiti na žiro račun NVU „Žene Bara“ : 565-3443-40, svrha uplate: „Za humanitarni maraton“.

Haziz Mađo Gaši, inače rekorder trase maratona Za bazen, kaže da mu prelazak sa šest na 11 kilometara, iako zvuči zahtjevno, nije nepoznat izazov.

“Za nekoga ko svakodnevno trenira i pliva, velika kilometraža postaje dio rutine. Naravno, tokom dugih dionica mogu se javiti grčevi, bol ili mentalna prepreka, naročito kada je plivač nespreman ili su uslovi u vodi nepovoljni, ali iskustvo pomaže da se takve situacije prevaziđu i da se ne odustaje”, rekao je Gaši.

Aleksandar Jahaj je otkrio da se plivanjem počeo baviti relativno kasno, sa oko 34 godine, nakon što se ranije uglavnom bavio fudbalom i košarkom.

“U Baru nije postojala jaka tradicija plivanja, ali vjerujem da bi izgradnja bazena mogla značajno promijeniti situaciju i otvoriti prostor za razvoj ovog sporta. Za mene je 11 kilometara sasvim drugačiji izazov od prethodnih pet kilometara. Iako će distanca biti dvostruko duža, takmičarski pritisak je manji jer nećemo nastupati jedni protiv drugih, već zajedno i u istom ritmu. Ipak, mentalni napor biće veći. Prvi put ću plivati oko Crnog rta, gdje nas očekuje otvoreno more, struje i talasi. Iskustvo prethodnog maratona kod Sutomora pokazalo mi je koliko je teško kada plivaš potpuno sam, bez plivača ispred ili iza sebe. Zbog toga vjerujem da će zajedničko plivanje ovog puta biti psihološki mnogo lakše”, navodi Jahaj.

Gosti “Promenade četvrtkom” istakli su da ova akcija nije zamišljena kao jednokratan događaj: ideja je da humanitarno plivanje u Baru postane tradicija, slično onome što se već radi u Budvi, ali i što je odavno praksa u drugim sredinama širom svijeta.

“Naša inicijativa je direktno povezana sa radom budvanskog plivača Luke Vučkovića i njegove ekipe ‘Open Water’. Cilj je da se u Baru razvije sličan trend, kojim bi se kroz sport istovremeno podizala svijest o potrebama drugih ljudi. Poruka je da i mala pomoć pojedinca nekome može značiti veoma mnogo. Inače, poseban dio akcije biće projekat nazvan ‘Tvrđava solidarnosti’. Simbolika je povezana sa Barom, zidinama Starog Bara i njegovoj istoriji. Umjesto kamena, novu ‘tvrđavu’ trebalo bi da čine dobrota i solidarnost građana. Svaki donirani euro zamišljen je kao jedna cigla u toj simboličnoj građevini. Projekat će biti podijeljen na dva segmenta: ‘Tvrđavu privrednih subjekata’, namijenjenu lokalnim i nacionalnim kompanijama koje žele da pokažu društvenu odgovornost, i ‘Tvrđavu pojedinaca’, namijenjenu svim građanima i ljudima dobre volje. Imena svih donatora, bez obzira na visinu njihovog doprinosa, biće ugrađena u ovu simboličnu ‘tvrđavu’ solidarnosti”, ukazao je Pelević.

On je naglasio da nema male donacije, “i jedan euro može značiti jedan pun tanjir za nekoga kome je pomoć potrebna, kada se pojedinačni doprinosi saberu”, time se, dodao je, stvaraju „bedemi“ koje glad i siromaštvo ne mogu lako probiti.

U osvrtu na pripreme za ovaj maraton, Mađo Gaši je pričao o svojim uslovima za trening. Živi u Vojvodini, gdje je donedavno za trening koristio akumulaciono jezero, ali, tamo je zbog suše nivo vode značajno opao. Srećom, u međuvremenu je otvoren zatvoreni bazen od 25 metara, pa sada može da trenira i tokom zime.

“Za mene je plivanje sastavni dio života i ne namjeravam da prestanem da se bavim njime”, istakao je Gaši.

Aleksandar Jahaj takođe trenira tokom cijele godine-zimi koristi plivačko odijelo, ali, tokom januara i februara “hladnoća, bura i jugo ograničavaju mogućnosti za ozbiljniji trening”. Zato i smatra da će izgradnja bazena u Baru donijeti veliku promjenu, posebno za djecu-“moći će da se trenira tokom cijele godine”.

Maraton počinje u subotu ujutro u 07:00 ispred Čanja, a tokom plivanja biće organizovana direktna uključenja na društvenim mrežama, na profilima „Žena Bara”.

Pelević je posebno istakao podršku Đorđa Okuke, koga je nazvao „alfom i omegom barskog plivanja“. Pratnju čamcem obezbijediće Marko Stanišić, dok će Ivan Pajović učestvovati sa kajakom.

“Tu su i Anđela Pavličić, kao i A3 Medical tim, koji će biti na čamcu i brinuti o zdravstvenoj bezbjednosti učesnika. Svima veliko hvala jer će provesti oko pet sati na otvorenom moru kako bi ovaj humanitarni podvig mogao da bude realizovan”, rekao je Pelević.

Sva trojica maratonaca su pozvali mlade ljude da se uključe u plivanje i humanitarne akcije. Mađo Gaši smatra da su za napredovanje potrebni i hrabrost i volja, ali prije svega svakodnevni rad i nastojanje da se čovjek stalno usavršava. Vjeruje da će, kada bazen u Baru bude izgrađen i stavljen u funkciju, biti otvorene nove mogućnosti za razvoj plivanja.

Jahaj priznaje da plivanje nije jednostavan sport-za razliku od nekih drugih disciplina, plivač je u vodi praktično izolovan i fizički i komunikacijski. Njegovo lično iskustvo pokazuje koliko je teško početi u kasnijim godinama, zbog čega smatra da je najbolje da djeca počnu da uče da plivaju već sa pet ili šest godina, a zatim postepeno prelaze na ozbiljnije treninge.

“Imam veoma lijepe iskustvo sa humanitarnim maratonom koji sam prošle godine, zajedno sa klubom Open Water iz Budve, plivao od Perasta do Kotora. Ta akcija je bila fenomenalno iskustvo, posebno zbog atmosfere i ljudi koji su učestvovali. Budva i Kotor već imaju razvijenu tradiciju humanitarnih plivačkih akcija, i po desetak puta godišnje. Bar, kao grad koji je praktično dvostruko veći od Budve, mogao bi da slijedi taj primjer i razvije sopstvenu tradiciju”, naveo je Jahaj.

Pelević je pozvao građane Bara da podrže akciju, prije svega uplatom na račun Narodne kuhinje „Žene Bara“.

“Poruka je jednostavna: pojedinac možda ne može da ispliva 11 kilometara niti da samostalno izdvoji veliki iznos novca, ali kada se veliki broj ljudi udruži, rezultat može biti daleko veći od onoga što mogu postići samo trojica plivača. Bar može još jednom pokazati veliko srce. Cilj nije samo uspješno preplivati zahtjevnu dionicu, već kroz sportski izazov pokrenuti što veći broj ljudi da pomognu onima kojima je pomoć potrebna”, zaključio je Pelević.

The post U subotu humanitarni plivački maraton za Narodnu kuhinju first appeared on BARinfo.

Predsjednica udruženja Ljiljana Vujović je kazala da gotovo sve mediteranske biljke zaslužuju ovakvu vrstu festivala, jer nose mirise i uspomene iz domaćih kuhinja.

„Metvica je jedna od biljaka koja se na Mediteranu mnogo koristi, a posebno u Baru. Ideja nam je bila da napravimo malu manifestaciju koja podsjeća na mediteranske trgove i da to ne budu samo obični štandovi, već mnogo više od toga – jedna lijepa priča“ kazala je Vujović.

Na festivalu su predstavljena brojna tradicionalna, ali i moderna jela inspirisana mentom i mediteranskim ukusima.

„Imamo brbotske japrake sa metvicom, salate od crvenog i bijelog pasulja sa bijelim lukom i metvicom, razna rižota, namaze, pogače i hlebiće sa mentom, domaću kokošju supu iz Mrkojevića sa puno metvice, sokove, razne slatkiše, mafine, kolače, pa čak i sladoled sa ukusom mente“, navela je Vujović, dodajući da posebnu pažnju privlače kolačići u obliku masline sa ukusom metvice, kao i torta duga metar i po, koju je za festival pripremila radionica “Figaro”.

„Bar je poznat po velikom srcu, a Žene Bara po tome da su uvijek tamo gdje je najteže, ali i tamo gdje je najljepše“, poručila je Vujović.

Festival je imao i takmičarski karakter. Učestvovalo je sedam kandidatkinja iz Bara i Podgorice, koje su kroz svoja jela pokušale da predstave duh mediteranske kuhinje i tradicije ovog kraja.

Među njima je bila Danijela Mihajlović iz Podgorice, koja je predstavila dva jela inspirisana primorjem.

„Inspirisana sam ovim krajem, biljkama i namirnicama na kojima su odrasle generacije. Pripremila sam japrake punjene kozjim sirom, metvicom i basmati pirinčem, domaću fokaču sa maslinama i sos od jogurta, kozjeg i feta sira, mente, bijelog luka i maslinovog ulja“, kazala je Mihajlović, čiji je jedan od tanjira bio inspirisan pomorcima koji su na dalekim putovanjima čeznuli za domaćim ukusima i mirisima svojih džardina.

O najboljim jelima odlučivao je žiri u čijem sastavu su bili diplomirani gastronom Lazar Dašić, Momčilo Šćekić, dr Gina Masoničić i Zade Đurović.

Dašić je nakon ocjenjivanja istakao da je žiri imao veoma težak zadatak.

„Sve učesnice su se jednako potrudile da uveličaju ovaj događaj. Imali smo i moderna i veoma tradicionalna jela, a sva su na svoj način dočarala duh Bara i Mediterana. Neka jela bila su na nivou restoranskog kvaliteta“ kazao je Dašić dodajući da je upravo zbog kvaliteta i truda svih takmičarki bilo teško izdvojiti najbolje.

„Smatrali smo da bi bilo nepravedno nagraditi samo tri učesnice, jer su sve svojim trudom i radom doprinijele manifestaciji“ rekao je on.

Prvo mjesto i nagradu od po 100 eura ravnopravno su podijelile Sandra Popović za jelo „Zelena simfonija“ i Lovćenka Popović za „Brbotske japrake“.

Drugo mjesto i nagradu od 100 eura osvojila je Danijela Mihajlović za jela „Smaragdni zavičaj“ – japrake punjene kozjim sirom i metvicom i „Nostalgija na pučini“ (sos od maslina, metvice, jogurta, bijelog luka i sira sa  domaćom fokačom).

Treću nagradu, po ocjeni žirija, podijelile su ostale učesnice festivala: Esma Grgurević za supu od domaćeg kokota sa metvicom, Jasna Brnjada za slatkiš u obliku masline sa ukusom metvice, Milica Đikanović za liker od metvice i Branka Martinić za rolovani patlidžan, pileća prsa na menti, lizalice sa mentom i mint kocke. Njima su pripale novčane nagrade od po 50 eura.

Nagrade su uručile dr Gina Masoničić i predstavnice Evropske kuće Bar, Dejana Petranović i Anja Raonić.

Organizatorke ističu da su veliku podršku imali od brojnih prijatelja festivala i lokalnih kompanija. U dekoraciji prostora pomogli su Agro Flor Garden Centar, dok je Slađana Purlija pripremila dekorativne medenjake. Podršku u organizaciji pružili su učenici Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, Marko Kosović, prodavnica “Zdrava hrana”, kompanija CDM.

Iako je „Metvica fest“ organizovan prvi put i u kratkom roku, ističu da su zadovoljne odzivom i atmosferom, uz očekivanje da će manifestacija prerasti u još jednu prepoznatljivu mediteransku priču Bara.

The post Metvica fest – nova priča o zajedništvu i tradiciji koja miriše na Mediteran first appeared on BARinfo.

Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, istakla je da djevojčice tokom odrastanja često uče da njihove ideje nemaju dovoljno značaja, zbog čega je važno da ih društvo ohrabruje da prepoznaju i njeguju svoje potrebe, želje i potencijale. Naglasila je i da briga o ženama često prestaje u trenutku kada one počnu da brinu o drugima, te da je važno da postoji prostor u kojem žena može da se posveti sebi i sopstvenom razvoju. Raičević je ukazala i na činjenicu da mnoge žene, iako naizgled imaju stabilan život, zapravo žive bez sigurnosti i mogućnosti da samostalno odlučuju o sopstvenom životu.

“Položaj žena direktno utiče na kvalitet života cijelog društva, a pozitivno je to što u Crnoj Gori raste broj žena koje razumiju kako da doprinesu promjenama u budućnosti”, kazala je Raičević.

Predsjednica NVU „Žene Bara“ Ljiljana Vujović, poručila je da mnoge žene nijesu svjesne sopstvene snage. Govoreći o radu organizacije, navela je da je kroz humanitarne aktivnosti podijeljeno više od 400.000 obroka, zahvaljujući zajedničkom radu 21 žene koje su posvećene pomoći najugroženijima. Posebno je ukazala na težak položaj žena kojima organizacija pomaže, naglašavajući da se u velikom broju slučajeva radi o onimq koje žive u siromaštvu, često su žrtve nasilja ili žive sa osobama koje imaju problem sa zavisnošću, dok sistemska podrška njihovom ekonomskom osnaživanju i dalje nije dovoljna.

Specijalistkinja endokrinologije dr Valentina Kalinić govorila je o ličnom profesionalnom putu i izazovima sa kojima se žene suočavaju u društvu. Istakla je da obrazovanje i lična snaga u našem društvu često nijesu prepoznati kao prednost, te da se od žena nerijetko ne očekuje da budu na pozicijama odlučivanja. Ona je upozorila i na problem nedovoljne primjene postojećih mehanizama zaštite, navodeći da žene koje su žrtve nasilja, gotovo uvijek prethodno traže pomoć, ali da se njihovim svjedočenjima često ne vjeruje.

Učesnice panela saglasile su se da je za stvarne promjene potrebna dugoročna perspektiva, snažnija podrška institucija i kontinuirano osnaživanje žena.

“Uprskos brojnim izazovima, postoji prostor za optimizam i uvjerenje da će se položaj žena u društvu u budućnosti unaprijediti”, zaključeno je na panelu.

The post Žene moraju dobiti prostor i mogućnost za razvoj potencijala first appeared on BARinfo.

“Ovogodišnje obilježavanje realizuje se pod globalnom temom “Rights. Justice. Action. For ALL Women and Girls” – sa ciljem da rodna ravnopravnost ne ostane samo ideja, već da postane stvarnost koju zajedno gradimo kroz konkretne korake u društvu.

Kroz panel diskusiju okupićemo istaknute žene iz Bara, čiji su profesionalni putevi, liderstvo i društveni angažman ostavili značajan trag u lokalnoj zajednici. Panel će otvoriti prostor za razgovor o pravima žena, jednakosti, solidarnosti i ulozi žena u izgradnji inkluzivnijeg društva, uz poseban fokus na inspirisanje mladih žena i djevojaka da ostanu aktivne, samouvjerene i angažovane.

Panelistkinje:

• Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava
• Dr Vanja Kalinić, endokrinološkinja i osnivačica NVO „Plavi krug“
• Ljiljana Vujović, osnivačica i predsjednica NVO „Žene Bara”

Panel će moderirati Vanja Đikanović, novinarka sa dugogodišnjim iskustvom u vođenju javnih diskusija o društveno važnim temama.

Nakon panel diskusije planirana je Q&A sesija sa publikom, kao i neformalno druženje uz osvježenje, kao prilika za nastavak razgovora i razmjenu ideja. Prijave su obavezne i otvorene do utorka, 10. marta u 12:00 časova.

Molimo Vas da svoje prisustvo potvrdite putem emaila: bar@evropskakuca.me

Radujemo se prilici da zajedno obilježimo ovaj važan datum i otvorimo prostor za razgovor o temama koje doprinose izgradnji pravednijeg i ravnopravnijeg društva”, navodi se u pozivu koji, u ime Tima Evropske kuće, potpisuje Marija Nikčević.

The post Panel diskusija povodom Međunarodnog dana žena u Evropskoj kući Bar first appeared on BARinfo.

RB/BI: Koliko se broj korisnika Narodne kuhinje povećao u odnosu na početak rada?

Vujović: Višestruko se povećao. Kada smo otvorile Narodnu kuhinju, počele smo rad sa 50 korisnika, koji su bili sa spiskova Centra za socijalni rad i Crvenog krsta. U međuvremenu, taj broj je konstantno rastao, u doba korone bio je veoma visok, sada je to neka konstantna cifra, koja se kreće između 230 i 250 korisnika, na dnevnom nivou. Nikada ne možemo reći baš tačan broj korisnika, s obzirom da na naša vrata dolaze i mnogobrojni beskućnici, koji se nalaze u Baru. Oni danas dođu, sjutra ne dođu. Da bih dočarala vašim slušaocima koliko je toplih obroka spremljeno i podijeljeno iz naše kuhinje za ovih sedam godina – radi se o brojci od 420.000 obroka.

RB/BI: Ili, kako to često pomenete u razgovorima za medije, vi svakog dana pravite jednu svadbu.

Vujović: Moglo bi se reći jednu malo veću svadbu, posebno u ovim uslovima. Mislim da malo ko ima ovoliko gostiju na svadbi, koliko mi imamo korisnika koji se hrane odavde, svakog dana.

RB/BI: Osim hrane, za svoje korisnike obezbjeđujete i druge vidove pomoći. Kad god ste u mogućnosti, obezbjeđujete higijenske i pakete sa hranom, posredujete da oni koji imaju daju onima koji nemaju – počev od odjeće, namještaja, pa tako redom.

Vujović: Često ističem da je NVU Žene Bara postalo jedna mala industrija dobrote. Osim kuvanih obroka, paketa pomoći u namirnicama i higijeni, obezbijeđujemo odjeću, obuću, namještaj, krov nad glavom, liječenje, ljekove, sve ono što ljudima treba. Oni se obrate nama, znajući da ćemo se mi potruditi da to i dobiju.

RB/BI: Važno je što i oni koji daju, kao i oni koji primaju, imaju povjerenja u vas.

Vujović: Tako je, na tome im zahvaljujem. Vjerujte da je bio mukotrpan i težak put da se stekne povjerenje, prvenstveno onih koji daju. Žene Bara su spona, produžena ruka kroz koju ta dobrota putuje od čovjeka koji daje do čovjeka koji je u potrebi. Bez tog mosta koji mi gradimo, ova dobrota nikada ne bi mogla doći do čovjeka u potrebi. Vrlo često je taj čovjek apsolutno sam, ostavljen na milost i nemilost, tako da zahvalni su nam i imaju povjerenja u nas i jedni i drugi.

RB/BI: Poslije nekoliko godina počela su da stižu priznanja, učestvujete u mnogobrojnim projektima. Kako sve to stižete?

Vujović: Priznanja su znak da nismo skrenule s pravog puta, a to je mnogo bitno kada se baviš humanitarnim radom, jer često ljudi znaju da zalutaju na tom putu. Radujemo se svakom priznanju, evo vidite u našoj kuhinji na zidovima se nalaze mnogobrojna priznanja, koja prva vidimo kad otvorimo vrata i uđemo. To je podsjetnik da smo na pravom putu, a do kada ćemo ići ovim putem i koliko će trajati sve ovo što Žene Bara pružaju ljudima, ne zavisi direktno od nas, nego od mnogobrojih drugih činilaca.

RB/BI: U subotu ste organizovali akciju prikupljanja pomoći za Narodnu kuhinju. Koliko ste zadovoljni odzivom Barana?

Vujović: Svaku akciju koju pokrenemo, a ovo je bila u ovoj godini prva, kažemo da nama mnogo znači ako se napuni jedna korpa iz supermarketa. Sve ono što smo prikupile toga dana, a moram da naglasim da je to bilo najmanje u odnosu na sve prethodne akcije, našim korisnicima veoma mnogo znači. Jer, vrlo često ne možemo da izađemo u susret ljudima koji vape za pomoć, jer nemamo. Treba pripremiti 250 obroka svakog dana, uz to u prosjeku tri porodice dnevno mi opslužujemo paketima pomoći. Zadovoljne smo, naravno da smo zadovoljne i neizmjerno zahvalne svim građanima Bara koji su nam ruku pružili, jer bez njih, odavno bi se zatvorila vrata Narodne kuhinje.

RB/BI: Uz sve ove aktivnosti, vi se bavite edukacijom osoba u stanju socijalne potrebe, obučavate ih za korisne vještine.

Vujović: To je od prvog dana naša zamisao da, posebno žene, koje su korisnice Narodne kuhinje treba obučiti osnovnim vještinama, ručnim radovima, nečega od čega bi one kasnije mogle bar neki prihod da obezbijede za svoju porodicu. Svaka žena može, ne odlazeći na posao, boraveći u svom domu, čuvajući djecu, posebno samohrane majke ili žene koje iz zdravstvenih ne mogu da rade, da izrađuje ove predmete a mi ćemo se potruditi da ih i kroz našu grupu i na humanitarnim bazarima plasiramo dalje, da bi nam ljudi pomogli da se ove žene osjete vrijednima. To je i podstrek da se one psihički izdignu i ojačaju, jer situacije u kojim se nalaze sa svojim porodicama nisu lake i teško se sa njima nositi.

RB/BI: Danas, kada su sve cijene porasle, nije jednostavno živjeti ni sa platom. Kako li je tek onima koji žive bez ičega?

Vujović: To vrlo često govorim, da mi sada imamo jedan novi sloj socijalno ugroženog stanovništva. To su porodice gdje se primaju dvije plate – najniži lični dohoci, a pritom su u podstanarskom statusu. Ako imaju dvoje ili troje djece, to je sigurno porodica u stanju socijalne potrebe. Mislim da sistem mora donijeti neka hitna rješenja za ovakvu situaciju u kojoj se nalaze građani Crne Gore, jer ona je, čini mi se, teža nego ikad. Ne sjećam se ovako teškog vremena, osim onog, kad je bila ona velika inflacija devedesetih, uslovljena ratovima. Mislim da Crna Gora ima dovoljno snage da bi trebalo da se odupre ovakvom stanju i putu ka siromaštvu najvećeg broja stanovništva. Zaista, svi bi morali da napravimo strategiju borbe protiv siromaštva i da se u nju uključe svi građani Crne Gore.  

The post Broj korisnika Narodne kuhinje u konstantnom porastu first appeared on BARinfo.

Knjiga sadrži hronološki poređane priče iz života korisnika Narodne kuhinje od njenog osnivanja, 2018. godine do danas, a sav prihod od njene kupovine namijenjen je Narodnoj kuhinji u Baru.

„Kuća maslina“ je obezbijedila polovinu od ukupnog iznosa finansijskih sredstava za štampanje knjige, a dobrodošlicu je, u ime direktorice Marije Markoč, poželjela Vesna Kontić podsjetivši da su „Žene Bara“ njihovi partneri od momenta kada su prvi put otvorili svoja vrata.

„Od vas smo naučili da samo zajedno možemo snažno naprijed i da jedino udružene ruke mogu ispuniti prazninu koja je u nekom periodu života postojala u svima nama. Vi činite Bar najsunčanijem gradom Crne Gore. U vašem djelovanju leži ono što Bar istinski jeste. U gradu čije je drugo ime ‘maslina’, dočekujete širom otvorenih ruku i darujete plodove zdravlja i ljubavi. Njena simblika prepoznata je kroz vaše djelovanje, a ‘Kuća maslina’ vam je vjerni pratilac na tom putu“, poručila je Kontić.

„Knjiga ‘U svijetu nesnađenih’  nije remek djelo, ali jeste dragocjeni djelić priče o nama. Knjigom pokušavamo da odgovorimo na nama često postavljeno pitanje – ‘Ko su ljudi koji dolaze na vaša vrata?’ U knjizi su sabrani naši trenuci, razmišljanja, naše tišine i naše borbe. Ona govori o susretima sa životima koji bole, ali i o našoj riješenosti da iskreno i istinski pomognemo čovjeku u nevolji bez pohvale, bez očekivanja i bez nadoknade. Naša je misija velika, ali je vaša podrška veća od toga“, naglasila je predsjednica NVU „Žene Bara“, Ljiljana Vujović.

“Svijet nesnađenih zaista postoji. U njemu je hladno, mračno i tiho. U njemu žive zaboravljene starosti, čiji se dani nižu bez nade. U njemu su djeca bez osmjeha, ljudi sa pogledima u kojima više nema svjetla. To su oni nevidljivi, oni pored kojih mnogi prođu… a da ih ne primijete. Mi ih vidimo, slušamo, osjećamo njihovu muku i pokušavamo da pronađemo način da im pomognemo. Ali, bez vas to ne bi bilo moguće”, zaključila je Vujović, upućujući zahvalnost  donatorima u ime svih onih kojima se svakodnevno dijele obroci, i u ime svakog čovjeka kojem su pomogli u nevolji.

„Žene Bara“ su, ne računajući 2018. godinu, pripremile i podijelile oko 365.000 obroka. Zahvaljujući podršci dobrih ljudi, donatora, podijeljene su hiljade paketa namirnica, obuće i odjeće, pelena, zatim namještaj, kreveci  i kolica za bebe, invalidska pomagala, drva za ogrijev, oprema za školu, gradile su kuće, renovirale objekte… i ne samo to. Dijelile su hiljade savjeta, osmjeha, zagrljaja, pokazivale saosjećajnost i upućivale riječi podrške. Za  neizmjernu posvećenost čovjeku u nevolji zavrijedile su brojna priznanja, između ostalih nagrade „24. novembar“, „Iskra“  i „Hrabro srce“, a nedavno su odlikovane i Medaljom čovjekoljublja. 

Veoma emotivnim riječima, u ime dvadesetdvočlanog tima, obratile su se  Jelena Vukmanović Dabović, Bogdana Dašić, Ranka Kavaja, Jovana Marđokić, Aleksandra Gvozdenović Kosović i Marija Radović.  

Sve su one ponosne na to što udruženim snagama čine najveće djelo – djelo milosrđa i što su na taj način postale dio najhumanije crnogorske priče. Njihova srca, kazale su, na neki uzvišeni način, rastu sa svakim osmjehom koji upute i svakim dobrim djelom koje učine.

„Radost davanja bez očekivanja ičega zauzvrat, mogu da osjećaju samo veliki ljudi. Takve su Žene Bara ali i svi oni koji stoje uz naše udruženje. Mi smo supruge, majke, sestre, bake… one koje nikad ne žmure pred tuđim bolom, već tiho i uporno pokušavaju da ga ublaže“, zaključile su u svojim obraćanjima predstavnice „Žena Bara“ velikog srca. 

Tokom večeri dobročinstva prikazan je i kratki filmski zapis koji je izradio Media Pro – Studio Petović, a u kojem su  posjetioci  imali priliku da upoznaju neke od dvije stotine pedeset „nevidljivih“ ljudi koji svakodnevno pružaju ruku očekujući topao obrok i čije su priče publici na poseban način približile ljudsku patnju i ljudsku velikodušnost. Iako je namjera bila da se zaštiti njihova privatnost, korisnici Narodne kuhinje koji se pojavljuju u filmu, poželjeli su da budu vidljivi, pokazujući da dostojanstvo ne mora da se krije, te da  iskrena zahvalnost može i treba da ima lice. Veći dio publike je tok filma otpratio sa suzama u očima, sa pokojim uzdahom i tihim jecajem.

Svojim anđeoskim glasom, izvodeći „Himnu Baru“, i muziciranjem na gitari veče je oplemenio naš mladi sugrađanin Ilmi Ćamili, koji pohađa solo pjevanje u Umjetničkoj školi za talente „Andre Navarra“ u Podgorici.

Vrijedne barske humanitarke su pripremile i posluženje sa raznim slatkim i slanim delicijama koje su bile ponuđene na koktelu upriličenom nakon promocije. 

The post VIDEO: Svijet nesnađenih od sinoć nije nevidljiv i nečujan – ima lice i glas first appeared on BARinfo.