Studija, koju je izradila konsultantska kuća “SS&A Power Consultancy”, pokazala je da su sve razmatrane varijante tehnički izvodljive i ekonomski isplative, uz procijenjene investicije u rasponu od 233 do 362 miliona eura, u zavisnosti od snage elektrane i načina obezbjeđivanja gasa.

Iz EPCG su za “Vijesti” kazali da dalji razvoj projekta zavisi prije svega od obezbjeđivanja stabilnog izvora gasa i odluka koje će donositi u saradnji sa Vladom i Ministarstvom energetike, u kontekstu šire državne energetske strategije i nedavno potpisanog Memoranduma o saradnji sa japanskom kompanijom JERA, koji predviđa izradu posebne studije o LNG (tečni naftni gas) terminalu i gasnoj termoelektrani u Crnoj Gori.

Državna energetska kompanija je odlukom Odbora direktora od 3. decembra 2021. godine pokrenula novi investicioni projekat, odnosno izradu Studije sa razradom tehničkih rješenja i prethodne studije izvodljivosti elektrana na gas u Crnoj Gori. Tom studijom je i obuhvaćena analiza sljedećih scenarija – hibridna elektrana bazirana na gasnoj turbini snage minimum 50 megavata u blizini Luke Bar sa potencijalnim obnovljivim izvorima, kombinovana elektrana na gas snage minimum 150 megavata u okviru lokacije blizine kompleksa KAP-a u kombinaciji sa potencijalnim obnovljivim izvorima i elektranu na gas snage do 200 megavata u Pljevljima.

“Studija je obuhvatila preliminarnu analizu gasnih elektrana u opsegu od 50 MWe, 75 MWe, 150 MWe, 200 i 400 MWe na više mogućih lokacija u Crnoj Gori – Bar, Podgorica, Pljevlja (u slobodnoj zoni postojeće TE Pljevlja), Nikšić. Lokacije na kojim je moguća izgradnja gasnih elektrana su identifikovane i sa stanovišta izvodljivosti jasno je da prostora ima, kako za elektrane predviđenih kapaciteta, tako i za elektrane ukupne snage od 400 MW sa slučajem vazdušnog hlađenja koje iziskuje i najveću površinu. Analizirana su tehnička rješenja bazirana na najmodernijim gasnim turbinama”, kazali su iz državne energetske kompanije.

Iz EPCG su pojasnili da je osnovni preduslov za dalji razvoj gasnih elektrana obezbjeđivanje gasa, što je ovom studijom detaljno i analizirano.

“Zaključak je da postoje različite opcije za dobavljanje gasa, počevši od potencijalnih nalazišta u podmorju, preko mogućnosti uvoza gasa preko Srbije, LNG opcija u Luci Bar i na kraju Jadransko-jonskim gasovodom. Analizirana su varijantna rješenja za sve pojedinačne lokacije, u zavisnosti od izvora obezbjeđivanja gasa. Procijenjene vrijednost investicija, u opsezima snaga elektrana od 150 do 400 MWe i u zavisnosti od načina obezbjeđivanja gasa, kreću se od 233 miliona eura do 362 miliona eura. U konačnom sve navedene opcije su se pokazale kao isplative u referentnom scenariju. EPCG će dalje odluke vezano za moguće korišćenje gasa u Crnoj Gori donositi u saradnji sa Vladom Crne Gore i resornim Ministarstvom energetike i rudarstva”, kazali su iz EPCG.

Iz kompanije su podsjetili da je Vlada potpisala Memorandum o razumijevanju sa japanskom kompanijom JERA Co. Inc. Japan o saradnji u oblasti energetike 10. septembra 2025. godine.

“Memorandum se zasniva na zajedničkoj namjeri da se sprovede sveobuhvatna studija izvodljivosti za razvoj, nabavku, izgradnju, upravljanje, održavanje i finansiranje LNG terminala i prateće gasne termoelektrane u Crnoj Gori. Ova studija treba da pokaže realne mogućnosti i opcije za dalju realizaciju projekta, uključujući tehničke, ekonomske, finansijske i regulatorne aspekte. Njena izrada predstavlja ključni korak u donošenju budućih strateških odluka i eventualnom zaključivanju konačnih obavezujućih ugovora. EPCG će u budućem procesu saradnje sa renomiranom japanskom kompanijom JERA Co. Inc. Pružiti svu neophodnu podršku Vladi Crne Gpre i Minitarstvu energetike i rudarstva”, kazali su iz kompanije.

Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke za izradu ove studije objavljena je 30. decembra 2021. godine i nakon sprovedenog postupka i vrednovanja pristiglih ponuda, izvršen je odabir prvorangiranog ponuđača sa kojim je potpisan 17. juna, 2022. godine Ugovor o pružanju usluga “Izrada studije sa razradom tehničkih rešenja i prethodne studije izvodljivosti za gasne elektrane‟. Riječ je o konsultantu “SS&A Power consultancy AG” iz Švajcarske.

Iz energetske kompanije su ranije “Vijestima” kazali u odgovoru na pitanje kada je i na osnovu čega EPCG došla na ideju da uđe u ovaj projekat, objasnili da je upotreba gasa kao prelaznog energenta u procesu energetske tranzicije ideja koja se može susresti u puno zemalja EU, kao i da su istraživanja crnogorskog podmorja u potrazi za naftom i gasom i jako puno sastanaka koji su održani na preporuku tadašnjeg Ministarstva kapitalanih investicija, bili povod da kompanija otpočne izradu studije koja bi dala okvirne potrebne tehno-ekonomske podatke, naročito u dijelu koji se odnosi na energetski objekat koji bi pratio potencijalnu gradnju gasne infrastrukture.

Predloženi koncepti elektrana za cilj imaju to da se omogući dugoročno korišćenje lokalnih resursa u periodu od minimum 25 godina i u potpunoj saglasnosti s klimatskim pravilima i propisima EU.

The post EPCG: Mogućnost izgradnje hibridne elektrane na LNG u blizini Luke Bar first appeared on BARinfo.

Olin L. Wethington, osnivač i upravnik kompanije Wethington International LLC pokušao je da otkloni neke od nedoumica u vezi sa posljedicama gradnje LNG postrojenja. Prema njegovim riječima, nakon dovoza kapljenog tečnog prirodnog gasa, vrši se skladištenje tokom kojeg postoji opasnost od curenja metana, ali opasnosti od emisije štetnog CO2, u toj fazi, nema.

„Planirano je preventivno djelovanje, postavljanjem detektora mjerača curenja, automatskih ventila detektora gasa, zaptivnost je na visokom nivou sa mogućnošću automatskog isključivanja sistema. Postoji i mogućnost ‘hvatanja’, ukoliko dođe do curenja, i vraćanja u proces. U tom dijelu bi se pratili i poštovali EU bezbjednosni standardi. Jednom riječju, bio bi uspostavljen visokotehnološki monitoring sistem”, pojašnjava Wethington.

Kad je o tankovima riječ, nezavisno od njihovog broja, Wethington je kazao da bi bili obezbijeđeni materijalima koji imaju sposobnost održavanja temperature od –160 stepeni kako bi bilo spriječeno isparavanje tečnog gasa. Dva glavna koraka koja sprečavaju curenje metana su pojačana građevinska konstrukcija tanka za skladištenje i „safety alarmi“, odnosno izolacija.

U dijelu regasifikacije, pominje se morska voda koja bi se filtrirala i vraćala u proces pri čemu bi njena temperatura bila neznatno promijenjena, tj. blago visočija od one prije filtracije koja bi se upotrebljavala za hlađenje sistema.

“Kad je u pitanju transport regasifikovanog gasa do termoelektrane, koriste se električni kompresori, kao čistija opcija, a uspostavljen bi bio i sistem alarma – bezbjednosnih mjerila. Dužina gasovoda ne predstavlja problem, izuzev što povećava iznos investicije. LNG postrojenje zauzima dva hektara površine, dok je neophodna i dodatna površina za termoelektranu. U pitanju je kombinovana elektrana – gasna i parna varijanta generisanja električne energije što je bolji, produktivniji i efikasniji način u odnosu na klasične elektrane, emisije CO2 su minimalne, mogu se kontrolisati uz pomoć specifičnog dizajna turbina koje se proizvode u novije vrijeme”, naveo je on.

Emisije CO2 pri korišćenju gasa za proizvodnju električne energije su, po riječima Wethingtona, u odnosu na ugalj, sedam do osam puta manje. Sistem hlađenja može da radi uz pomoć (morske) vode ili vazduha, a što se buke tiče bila bi kontrolisana regulatorima koji je svode na niži nivo.

Izražavajući nezadovoljstvo zbog činjenice da resorni ministar Saša Mujović ne prisustvuje sastanku, Predsjednik SO Bar Branislav Nenezić je pitao da li je dostavljena neka od ekspertiza, s obzirom da će se uskoro navršiti godina od potpisivanja Memoranduma, kao i na osnovu čega je u Prostornom planu predviđena izgradnja LNG Terminala, s obzirom da se radi o aktu nižeg reda.

Predsjednik Opštine, Dušan Raičević razočaran je činjenicom da sastanku ne prisustvuju donosioci odluka i smatra da je naglasak na gradnji termoelektrane bez koje skladištenje gasa nije moguće, te da je to činjenica koja je istaknuta tek tokom danas održanog sastanka. Raičević zamjera predstavnicima kompanija potpisnica memoranduma što do sad nijednom nisu komunicirali sa predstavnicima vlasti u Baru i građanima Bara, već su to činili samo sa predstavnicima Vlade i Luke Bar. Raičevića najprije interesuje koje su ekonomske koristi za zajednicu ukoliko dođe do gradnje LNG terminala, ističući da Crna Gora nema kvalifikovanu radnu snagu već uvozi radnike iz Turske, Albanije i susjednih zemalja.

”Ovdje nemamo toliko radne snage koja se može obučiti za ovako specifične zadatke. Dakle, ekonomske koristi za građane u pogledu zapošljavanja neće biti kako je predstavljeno. Luka Bar će, kao operater, imati vrlo malo koristi, jer je prenos tečnog gasa mali”, naglašava Raičević podsjetivši da „Bar ima 275 sunčanih dana u godini, ima vjetropotencijale, ima jedan park vjetrenjača, drugi treba da se gradi. Solarna energija tek treba da se koristi punim potencijalom.“

Raičević dodaje da su turizam i poljoprivreda dva glavna potencijala za ekonomski razvoj grada, te da je izgradnja LNG postrojenja u direktnoj koliziji sa razvojem te dvije privredne grane. Energetski potencijali su potrebni, ali nemamo infrastrukturu, nemamo primarne i sekundarne cjevovode – ne koristimo ih.

Osvrćući se na energetsku strategiju, Raičević podsjeća da je 2018. godine potpisan sporazum između Crne Gore, Albanije i Hrvatske, te da imamo zajedničko preduzeće, kompaniju koja će biti koncentrisana samo na transport. Crna Gora bi imala više koristi od prenosa energije preko svoje teritorije, nego od skladištenja gasa.

„Riječ je o projektu koji mora da obuhvati izgradnju elektrane, uz sve rizike i potencijalne opasnosti i nejasnu zaštitu životne sredine, pa je neophodno da se to razjasni“, smatra Raičević.

„Činjenica je da Vlada može potpisati ugovor bez uključivanja lokalne administracije i građana, ali to nije tako. Od 29 velikih lokacija za kamenolome u Crnoj Gori, 13 je planirano u Baru. Mi smo doživljeni kao grad koji se oslanja na proizvodnju kamena, što je pogrešno. Ako je vlast odlučila da je to put kojim treba da idemo, u redu, ali ne mogu da garantujem da ćete dobiti podršku lokalnih stanovnika. Predložiću građanima da odluče da li nam ovaj projekat treba ili ne. Imaćete mogućnost da objasnite sve prednosti ali, na kraju, građani odlučuju. Mi ćemo učestvovati u tom događaju, ali nećemo biti donosioci odluka“, tvrdi Raičević zaključujući da će o svojoj i budućnosti svoje dece odlučivati građani.

Izražavajući žaljenje što sličan sastanak nije upriličen ranije, direktor kompanije „Wethington LLC“ smatra da građani treba da shvate šta ovaj značajan projekat znači za njihove živote i prosperitet.

„Nadam se da ćemo od danas moći detaljnije da započnemo dijalog o tome šta vas kao predstavnika građana brine i nadam se da ćete nam dati priliku da na to odgovorimo. Ekonomski će cijela zemlja rasti, a uzdići će se i Bar“, stava je Wethington izražavajući nadu da će se proizvodnja električne energije proširiti za izvoz, te će to imati koristi i za Bar.

„Mislim da je vrijedno našeg zajedničkog vremena da nađemo konkretniji način na koji će prednosti ovog projekta biti predstavljene građanima Bara“, kazao je Wethington pozivajući na razgovor sa Vladom u vezi sa obezbjeđivanjem obučene radne snage za rad u postrojenju koje je, po njegovim riječima, „nacionalni interes“.

Odbornike barskog parlamenta interesovalo je, između ostalog, da li će nadležno ministarstvo uraditi Studiju rizika i, eventualno, uključiti treću stranu u proces, radi objektivnosti. Zanimali su se i za planske dokumente vezane za potencijalnu izgradnju Terminala kao i za obezbjeđivanje garancije koja ide uz ugovor.

Današnji sastanak je dogovoren nakon razgovora resornog ministra Saše Mujovića i predsjednika Skupštine Opštine Bar Branislava Nenezića, a zbog činjenice da se radi o izuzetno značajnom pitanju za grad.

Predstavnici kompanija Enerflex Energy Systems, Olin Wethington i Wethington Energy Innovation, koje su potpisnice Memoranduma, borave u posjeti Baru i prikupljaju informacije za izradu studija koje treba da dostave Vladi Crne Gore.

Sastanku je u ime Ministarstva energetike i rudarstva prisustvovala Zorana Sekulić dok su “Cencarelli Group” predstavljali predsjednik David Cencarelli i Laith Hayawi, a “Enerflex Ltd” – Khalil Khoraich.

The post Wethington: Od LNG termoelektrane će imati koristi svi / Raičević: Građani da odluče na referendumu first appeared on BARinfo.