“Da bi lokalni javni emiteri zaštitili i artikulisali vlastite interese pokrenuta je inicijativa za formiranje Udruženja koje bi okupilo sve lokalne javne emitere u Crnoj Gori, čije bi sjedište bilo u Nikšiću. Na sastanku su posebno bila u fokusu akutna pitanja koja se odnose na održivost većine lokalnih javnih emitera u Crnoj Gori, a naročito primjena člana 49, stav 3 i 4 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, čije odredbe zbog nepreciznosti zakonskog teksta omogućavaju paušalna tumačenja od strane državnih organa i lokalnih samouprava”, ističe se u saopštenju.

S tim u vezi, dodaje se,  prisutni su apostrofirali da jedna od prvih aktivnosti u radu novog Udruženja lokalnih javnih emitera budu prvenstveno izmjene i dopune naprijed navedenog zakona, i to ne samo u pogledu navedenog člana, već i drugih izmjena prvenstveno onih članova koji se odnose na izbor direktora i članova Savjeta lokalnog javnog emitera.

“Isto tako, ukazano je da rad lokalnih javnih emitera opterećuju visoke naknade koje treba izmiriti prema PAM-u što stvara u praksi mogućnost blokade rada, pa samim tim i redovnog finansijskog poslovanja lokalnih javnih emitera, kao specifičnih privrednih društava, a što je takođe posljedica nedovoljno preciznih zakonskih rješenja u ovoj oblasti. Na sastanku je dogovoreno da na sve izazove i probleme sa kojima se godinama susrijeću lokalni javni emiteri treba odgovoriti na solidaran način putem osnivanja Udruženja, koje će sva navedena pitanja delegirati nadležnim institucijama u cilju unaprjeđenja profesionalnih standarda i zaštite pravnih interesa. U tom kontekstu RTV Nikšić će na samom početku pružiti svu neophodnu tehničku i logističku podršku radu ovog udruženja”, kažu oni.

The post Održan inicijalni sastanak: Udruživanjem lokalni javni emiteri do bolje esnafske i pravne zaštite first appeared on BARinfo.

Nacionalni javni emiter, RTVCG, finansira se na osnovu fiksnog procenta iz državnog budžeta (1,34 posto) što osigurava stabilno i predvidivo poslovanje.

“Na isti način u novim medijskim zakonima predvidjeli smo izdvajanje sredstava iz budžeta lokalnih uprava za lokalne javne emitere, s tim da su procenti prilagođeni tome da li u sklopu javnih servisa rade televizija i portal, ili isključivo radio. Dakle, lokalne uprave su u obavezi da izdvoje tačno predviđen iznos, što će tim medijima, isto kao i nacionalnom emiteru, obezbijediti sigurno finansijsko poslovanje i stvoriti uslove za unapređenje rada”, istakla je ministarka Vujović, koja je pojasnila član 49 Zakona, koji se odnosi na finansiranje lokalnih javnih emitera, a čije je doslovno tumačenje izazvalo nedoumice.

“U samom tekstu Zakona došlo je do tehničke greške, jer je umjesto procenta od ukupnog budžeta, naveden postotak od tekućeg, umanjenog za kapitalne izdatke i dugove opština. Ministarstvo kulture i medija je zbog toga, uvidjevši omašku, svim predsjednicima opština uputilo obrazloženje i tumačenje, u kojem je jasno stavljeno do znanja da se procenti izdvajaju u odnosu na ukupni budžet, umanjen za kapitalne izdatke i dugove, što će obezbijediti solidan iznos za plate zaposlenih u lokalnim medijima i unapređenje programa, a ne da, kao do sada, kada je riječ o većini, budu na ivici opstanka”, kazala je Vujović.

Na pitanje da li očekuje da lokalne uprave ispoštuju preporuke Ministarstva i ono što je bila osnovna intencija zakonopisca, a to je poboljšanje statusa, obezbjeđenje nezavisnosti i boljeg materijalnog položaja novinara i svih zaposlenih u lokalnim javnim emiterima, ministarka Vujović je kazala:

“Očekujem da se to apsolutno ispoštuje prilikom formiranja budžeta, koje je u toku, jer na naš dopis i pojašnjenje, nijedna lokalna uprava nije negativno odgovorila, a mnoge su već u nacrtima najvažnijeg finansijskog akta implementirale nove odredbe. U tom dijelu, molim za razumijevanje, a mislim da smo se već razumjeli, i da ćemo ispoštovati namjeru zakonodavca, koja je u skladu sa preporukama i direktivama Evropske komisije”, podvukla je ministarka i objasnila da zbog te greške, koja je tehničke prirode, nisu inicirali izmjene u Zakonu, jer bi to bilo nesvrsishodno sa aspekta brzog ostvarivanja uslova na putu pristupanja EU.

“Set medijskih zakona je veoma važan dio Poglavlja 10 (informaciono društvo i mediji), koje bi trebalo da bude zatvoreno ovog mjeseca na Međuvladinoj konferenciji, što Crnu Goru stavlja u ‘brzu traku’ na putu ka EU. Koliko je to važno, govori činjenica da smo u prethodnom periodu, za dvanaest godina, zatvorili tri, a da ćemo samo u decembru zatvoriti četiri, od kojih je jedno upravo Poglavlje 10”, apostrofirala je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, osvrnuvši se i na niz drugih benefita koje donose novi medijski zakoni i koji će doprinjeti uređenju našeg medijskog prostora – transparentnost vlasništva,  bolji socio – ekonomski položaj, veću sigurnost i bezbjednost novinara, kao i autonomnost, ali i regula da će novinari učestvovati u izboru glavnog i odgovornog urednika. Takođe, veća pažnja i kontrola biće posvećena štetnim sadržajima, reklamnom programu, zaštiti maloljetnika… Novina su i veća ovlašćenja Agencije za audiovizuelne medijske usluge, koja od skoro ima pravo i na inspekcijski nadzor, a inspekcijske službe biće formirane i u okviru Ministarstva za kulturu i medije.

“Svaki zakon se može i treba unapređivati, jer se u praksi pojavljuju nove potrebe, ali upravo zato što je u novim medijskim zakonima prepoznat značajan napredak od strane Evropske komisije, dobili smo, u oblasti medijskog zakonodavstva, pozitivan IBAR, što je veliko priznanje za Crnu Goru”, zaključila je ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović u razgovoru za Radio Bar i Bar info.

The post Ministarka dr Vujović: Očekujemo da lokalne uprave implementiraju novine Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama first appeared on BARinfo.

“Država treba da omogući sve preduslove za održiv, profesionalan i kvalitetan rad lokalnih javnih emitera, koji uživaju veliko povjerenje građana. Takođe, oni treba da budu oslobođeni svih političkih i drugih uticaja, otvoreni za različita mišljenja i stavove u cilju pune informisanosti javnosti”, poručio je Milatović.

Jedna od tema sastanka bio je Zakon o audio- vizuelnim i medijskim uslugama usvojen u junu ove godine.

Predstavnici lokalnih emitera su istakli da su tim Zakonom dobili predvidivost finansiranja, ali da su određene norme zakona potpuno neprimjenjive, poput odredbi člana 49, po kome lokalni mediji u opštinama u kojima su kapitalni budžet i otplata dugovanja veći od tekućeg budžeta, ostaju bez finansiranja. Stoga je ocijenjeno da bi finansiranje lokalnih javnih emitera trebalo vezati za tekući budžet.

Kao problematični su ocijenjeni i djelovi Zakona koji se odnose na izbor direktora i članova Savjeta lokalnih javnih emitera. Tako se za direktora u bilo kom lokalnom javnom mediju traži 10 godina radnog iskustva, dok je u isto vrijeme taj uslov duplo manji kada je riječ o direktoru nacionalnog Javnog servisa. Takođe, zaključeno je da su propisani daleko stroži uslovi za izbor članova Savjeta, zbog čega je formiranje tog upravnog organa u mnogim opštinama nemoguće sprovesti po postojećoj legislativi.

Predsjednik Milatović je izrazio očekivanje da će nadležno Ministarstvo kulture i medija, kroz intenzivnu komunikaciju sa predstavnicima lokalnih javnih emitera, riješiti ovaj problem.

“Pozivam Vladu da u najskorijem roku, po hitnoj proceduri obavi sve potrebne konsultacije i prilagodi ovaj Zakon, kako bi on mogao da se primjenjuje u praksi”, istakao je Milatović.

Tema sastanka bili su i kadrovski i drugi izazovi sa kojima se suočava više od 500 zaposlenih u lokalnim javnim medijima.

Na sastanku je zaključeno da su ovakvi susreti dobra praksa otvorenog dijaloga između institucije Predsjednika i lokalnih javnih emitera, koji će se nastaviti.

Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovali su predstavnici RTV Nikšić, Gradske TV, RTV Pljevlja, RTV Budva, TV Rožaje, RTV Herceg Novi, Radio Cetinja, Radio Danilovgrada, Radio Andrijevice, Radio Berana, Radio Kotora, Radio Tivta, Radio Ulcinja i Radio Bara.

The post Milatović sa predstavnicima lokalnih javnih emitera: Neophodne hitne izmjene Zakona o audio- vizuelnim i medijskim uslugama first appeared on BARinfo.

“Ovaj zakon je stupio na snagu 19. juna i na drugačiji način reguliše finansiranje, način imenovanja i razrješenja organa upravljanja, prava i obaveza osnivača, emitera, kao i javnosti u čijem interesu se ove medijske kuće i osnivaju i rade.

Tokom sastanka posebna pažnja bila je usmjerena na sprovođenje potrebnih aktivnosti u cilju realizacije obaveza skupština jedinica lokalne samouprave da osnivačke akte lokalnih javnih emitera usklade sa novim zakonom u roku od devet mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu (mart 2025. godine). Pored toga, razmatran je i načinu realizacije obaveza ovih emitera da usklade organizaciju i način rada sa ovim zakonom u istom roku tj. do marta 2025. godine.

Prepoznato je da će na ovaj proces  značajno uticati održavanje zakazanih lokalnih izbora u nekoliko jedinica lokalne samouprave, istek mandata organa upravljanja u pojedinim lokalnim javnim emiterima, te dosadašnji izazovi u vezi sa stabilnim i održivim finansiranjem i obezbjeđivanjem neophodnih kadrovskih i tehničkih resursa.

U vezi sa tim, izražena su očekivanja da će nadležni organi jedinica lokalne samouprave (skupštine, predsjednici, nadležni sekretarijati), koje su osnivači ovih medijskih kuća blagovremeno, odgovorno i posvećeno pristupiti realizaciji svojih obaveza. Samo na taj način obezbijediće se realizacija, u kontinuitetu isticanog, cilja donošenja novog zakona, a to je unapređenje i dosljedna primjena modela održivog, stabilnog i predvidivog finansiranja ovih medijskih kuća, te mjera za jačanje njihove političke i finansijske nezavisnosti, odgovornosti i transparentnosti. 

S obzirom na prepoznate nejasnoće i kontradiktornosti odredbi novog zakona, u dijelu koji se odnosi na model finansiranja lokalnih javnih emitera, zaključeno je da, u najkraćem mogućem roku, treba pristupiti njihovom prevazilaženju kako bi se u propisanom roku izvršilo usaglašavanje organizacije, finansiranja i rada ovih medija sa novim zakonom”, navodi se u saopštenju Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

The post Sastanak AMU sa lokalnim javnim emiterima first appeared on BARinfo.

Milatović je danas u Vili Gorica organizovao radni doručak u susret Svjetskom danu slobode medija, a novinari su Milatovića upoznali da je u protekloj godini zabilježeno 16 napada na novinare, a u ovoj već devet.

“Iznenađeni smo činjenicom da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije našao za shodno da na sastanak medija pozove nijednog predstavnika ni jednog lokalnog javnog emitera. U tim medijima čiji su osnivači lokalne samouprave, odnosno država, radi skoro 500 medijskih uposlenika. Većina lokalnih javnih emitera po svim istraživanjima imaju najveće povjerenje u svojim sredinama nalaze se u nezavidnom položaju i teškoj finansijskoj situaciji ali to za predsjednika Milatovića nije bio dovoljan razlog da na sastanak koji je sazvao povodom Međunarodnog dana novinara pozove makar jedan lokalni emiter”, piše u zajedničkom saopštenju direktora svih lokalnih javnih emitera u Crnoj Gori.

Poručili su da očekuju da se ubuduće ovakve loše prakse ne dešavaju.

Saopštenje su potpisali Nikola Marković (RTV Nikšić), Vladimir Otašević (RTV Podgorica), Iva Bajković (RTV Budva), Dženana Kuč (RTV Rožaje), Ivana Jabučanin (RTV Cetinje), Gligo Tomanović (RTV Herceg Novi), Milivoje Irić (RTV Pljevlja), Muzafer Causi (Radio Ulcinj), Ivan Jovović (Radio Bar), Vjera Banićević (Radio Kotor), Tamara Vučinović (Radio Tivat), Aleksandra Bakić Vujović (Radio Andrijevica), Andrijana Rabrenović (Radio Bijelo Polje), Tufik Softić (Radio Berane) i Bojan Brajović (Radio Danilovgrad).

The post Lokalni javni emiteri: Milatović ignorisao 500 medijskih radnika first appeared on BARinfo.

Dragoljub Duško Vuković, predsjednik Skupštine Media centra istakao je da je javno informisanje javno dobro i podsjetio na dužnosti i obaveze novinara/ki naglašavajući da oni moraju poštovati najviše profesionalne i etičke standarde i preduzeti sve kako bi bili sigurni da su informacije koje objavljuju istinite.

“Obaveza novinara/ki je i da budu nezavisni, zatim da dopune nepotpunu i isprave netačnu informaciju, pridržavajući se pravila da ispravka mora biti istaknuta na odgovarajući način. Pravo i obaveza novinara/ki je da štite povjerljive izvore informacija, ali i da uvijek provjere motive povjerljivog izvora prije nego mu obećaju anonimnost i zaštitu. Novinar/novinarka mora biti kritički posmatrač nosilaca društvene, političke i ekonomske moći kada izvještava o njima u interesu javnosti” rekao je, između ostalog, Vuković ukazavši učesnicima radionice na neke od najčešćih profesionalnih propusta u radu medija.

Sa procedurom za podnošenje prigovora zbog kršenja profesionalnih standarda u izvještavanju Lokalnog javnog emitera – Radio Bara učesnike radionice upoznao je Goran Đurović, direktor Media centra.

“Prigovori se podnose Agenciji za elektronske medije ili direktno Lokalnom javnom emiteru na mail adresu radiobar@t-com.me. Forma je upečatljiva, na prvoj je strani prezentacije gdje su i instrukcije na koji se način Komisiji daje prigovor. Kad Komisija sastavljena od tri člana Savjeta dobije prigovor, u obavezi je da u roku od 15 dana pripremi Izvještaj i mišljenje i taj akt dostavi Savjetu, a ovaj se u roku od 30 dana mora izjasniti u vezi sa preporukama (odbijanjem ili prihvatanjem prigovora) ili, eventualno, predloženim sankcijama”, objašnjava Đurović, smatrajući da nije dobra praksa da članovi Savjeta LJE budu i u Komisiji.

Direktor Media centra ističe i da još uvijek nisu naišli ni na jedan konačan izvještaj Komisije nekog lokalnog javnog emitera u Crnoj Gori, u vezi sa prigovorima slušalaca/gledalaca. Vuković i Đurović su saglasni da bi građanima trebalo što više ukazivati na mogućnost davanja prigovora na rad Lokalnog javnog emitera, čemu bi, vjeruju, doprinjele organizacije kampanja, intervjua sa članovima Komisije itd.

Podsjećamo da su Profesionalni principi i standardi, Poslovnik o radu Komisije za prigovore slušalaca, kao i obrazac za njihovo podnošenje objavljeni na našem sajtu Bar info, u rubrici “Dokumenta”. Prigovora, do sad, nije bilo.

The post Radionica posvećena podnošenju prigovora na rad lokalnih javnih emitera first appeared on BARinfo.

Istraživanje je, takođe, potvrdilo da su lokalni emiteri najvažniji i nezamjenljivi faktor javnog informisanja, koji ne mogu kompenzirati niti nacionalni emiter, a još manje komercijalni mediji.

Analiza informativnog programa lokalnih javnih emitera, uz visok nivo profesionalizma, pokazala je i izvjesne slabosti i izazove u radu.

Lokalne teme i problematika građana (na što bi trebalo da budu fokusirani LJE), zastupljeni su u većem opsegu samo u nekoliko medija, dok se većina bavi političkom i tematikom od nacionalnog interesa. Taj, osnovni i najvažniji standard, zbog kojeg i postoje lokalni mediji, najizrazitije poštuje Radio Bar.

“U ovoj medijskoj kući – Radiju Bar, teme su lokalno kontekstualizovane. Ono što je veoma interesantno jeste i to što bi Radio Bar, čak i kada izvještava o nečemu što se dešava u drugim gradovima ili inostranstvu, uvijek pronalazio vezu sa Barom ili njegovim građanima. Sličan pristup imaju i Radio Kotor, Tivat, Budva i Radio Danilovgrad, s tim što je taj uzorak manji i nije u dovoljnoj mjeri reprezentativan. Takođe, Televizija Pljevlja i Radio Berane, većinu tema smještali su u lokalni kontekst”, kazala je Danica Laban na press konferenciji u Media centru, na kojoj su prezentirani rezultati istraživanja. Ona je istakla da, kada je riječ o plasmanu priloga, većina medija daje prioritet političkim temama, za razliku od Radio Bara, Radio Kotora i Radio Tivta.

“Za razliku od većine medija, čiji su prvi minuti emisija i vijesti posvećeni politici, Radio Bar i Radio Kotor uvijek su usmjereni ka temama iz oblasti društva, a najzastupljeniji u programu su građani, slično kao i u Radio Tivtu. Televizija Budva je najviše prostora opredijelila za lokalne političke aktere. Radio Bar se izdvaja i u pogledu koncipiranja priloga, koji nisu bazirani samo na zvaničnim saopštenjima, već su nastojali da sa više aspekata istretiraju temu i problematiku, dakle, trudili su se da ‘vide iza’. Slično su radili i u Radio Kotoru, TV Pljevlja i Radio Tivtu”, kazala je Laban, koja je apostrofirala da je istraživanje višestruko pokazalo da su građani prioritet u izvještavanju Radio Bara.

“Radio Bar bih izdvojila jer su predstavnici udruženja građana najvažniji i najviše prisutni akteri u programu. Većina priloga ispunjava standarde profesionalnog izvještavanja”, istakla je Danica Laban iz Media centra.

Izazovi i zadaci za lokalne javne emitere, saglasni su u Media centru, jesu nedostatak istraživačkog novinarstva, visok procenat zastupljenosti saopštenja javnih institucija i službi, kao i visok procenat zastupljenosti javnih funkcionera u programu (tzv. funkcionerska kampanja).

“Saopštenja su veliki izazov, jer na taj način eksterni akteri postavljaju temu na javnu agendu. Vijesti se samo reprodukuju, bez tendencije da bude preispitan njihov sadržaj, a tema novinarski obradi na cjelovit i objektivan način”, objasnila je Laban.

Direktor Media centra, Goran Đurović je podvukao da je i ovo istraživanje potvrdilo da su lokalni emiteri važni i nezaobilazni segment javnog informisanja, na čijem daljem razvoju i podršci treba kontinuirano raditi.

“Lokalni javni emiteri moraju biti okosnica daljeg kvalitetnog informisanja javnosti i ne mogu biti zamijenjeni. Taj posao ne može biti povjeren nacionalnom emiteru – RTCG, a još manje komercijalnim medijima. Zato, stalno moramo raditi na poboljšanju statusa lokalnih emitera, a prva prilika za to jesu novi medijski zakoni koji će se, nadamo se, uskoro naći u skupštinskoj proceduri”, kazao je Đurović. U ime lokalnih javnih emitera, na konferenciji za novinare u Media centru, govorila je direktorka Radio Kotora, Vjera Banićević.

“U nadi da će novi medijski zakoni prepoznati značaj lokalnih javnih emitera i osnažiti njihov status i položaj, te da će se obezbijediti tehničko unaprjeđenje procesa i uslova za rad novinara i medijskih poslenika, kao i da će biti osigurana veća finansijska i upravljačka stabilnost i nezavisnost (čemu je ogroman doprinos prilikom izrade nacrta zakona dao ULES – profesionalno udruženje lokalnih javnih emitera), sa ovog mjesta upućujemo poruke: pružanjem podrške lokalnim javnim emiterima, građanima je dato da učestvuju, da odlučuju, da unaprjeđuju i da doprinose boljem društvu kojem svi težimo”, kazala je Banićević, koja se zahvalila Media centru koji, kako je istakla, prepoznaje značaj lokalnih javnih emitera i cijeni njihov rad.

Projekat Media centra, uz podršku Američke ambasade, započet prošle godine u oktobru, do sada je, uz sprovedeno istraživanje i analizu rada lokalnih javnih emitera, rezultirao donošenjem niza akata i pravilnika koji bi trebalo da doprinesu boljem izvještavanju, a koje su u obavezi da implementiraju (ukoliko ih već nemaju) svih 11 emitera, učesnika ovog važnog programa. Cilj je profesionalno izvještavanje i veće učešće građana u oblikovanju medijskih sadržaja. Predstoji nastavak edukativnih sesija sa građanima u crnogorskim gradovima i obuka novinara i urednika. Radio Bar je, uz još deset lokalnih javnih emitera, potpisnik memoranduma o saradnji sa Media centrom.

The post VIDEO: Radio Bar prednjači među LJE u poštovanju profesionalnih standarda u izvještavanju first appeared on BARinfo.