“Ovogodišnje obilježavanje realizuje se pod globalnom temom “Rights. Justice. Action. For ALL Women and Girls” – sa ciljem da rodna ravnopravnost ne ostane samo ideja, već da postane stvarnost koju zajedno gradimo kroz konkretne korake u društvu.

Kroz panel diskusiju okupićemo istaknute žene iz Bara, čiji su profesionalni putevi, liderstvo i društveni angažman ostavili značajan trag u lokalnoj zajednici. Panel će otvoriti prostor za razgovor o pravima žena, jednakosti, solidarnosti i ulozi žena u izgradnji inkluzivnijeg društva, uz poseban fokus na inspirisanje mladih žena i djevojaka da ostanu aktivne, samouvjerene i angažovane.

Panelistkinje:

• Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava
• Dr Vanja Kalinić, endokrinološkinja i osnivačica NVO „Plavi krug“
• Ljiljana Vujović, osnivačica i predsjednica NVO „Žene Bara”

Panel će moderirati Vanja Đikanović, novinarka sa dugogodišnjim iskustvom u vođenju javnih diskusija o društveno važnim temama.

Nakon panel diskusije planirana je Q&A sesija sa publikom, kao i neformalno druženje uz osvježenje, kao prilika za nastavak razgovora i razmjenu ideja. Prijave su obavezne i otvorene do utorka, 10. marta u 12:00 časova.

Molimo Vas da svoje prisustvo potvrdite putem emaila: bar@evropskakuca.me

Radujemo se prilici da zajedno obilježimo ovaj važan datum i otvorimo prostor za razgovor o temama koje doprinose izgradnji pravednijeg i ravnopravnijeg društva”, navodi se u pozivu koji, u ime Tima Evropske kuće, potpisuje Marija Nikčević.

The post Panel diskusija povodom Međunarodnog dana žena u Evropskoj kući Bar first appeared on BARinfo.

Edukaciji prisustvuju direktorice Centra za socijalni rad za Bar i Ulcinj, Biljana Pajović i JPU “Vukosava Ivanović Mašanović” Ivana Milenković, kao i logopedica Maja Raičević, psihološkinja Tijana Brzić i fizioterapeutkinja Mariana Đurašković-Jovović.

O neurološkim osnovama rane intervencije govorila je prof. dr. Snežana Ilić sa Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju iz Beograda, a o izgradnji sistema podrške u ranim intervencijama,  iskustvima i izazovima PORI timova Srbije govorila je defektološkinja Doma zdravlja Niš, Slađana Petrović.

The post Predstavnice barskih institucija na edukaciji o primjeni modela porodično orijentisanih ranih intervencija first appeared on BARinfo.

U atraktivnom ambijentu “Kuće Maslina” u Starom Baru veliki broj posjetiteljki, većinom mladih, s pažnjom su pratile izlaganja Maje Raičević – izvršne direktorice Centra za ženska prava, Ljiljane Vujović – predsjednice NVU “Žene Bara”, Zenepe Like – borkinje za očuvanje životne sredine, predsjednice Društva “Dr Martin Šnajder Jakobi” i Sanje Smolović – predsjednice i osnivačice NU “Roditeljska snaga Bar”. Panelistkinje su, svaka iz svog domena, pokušale da približe aktivizam i, uopšte, ulogu žena u društvenim procesima i promjenama.

NVO “Centar za ženska prava” više od dvije decenije  radi na promociji i zaštiti ženskih ljudskih prava i rodne ravnopravnost, kao i na osnaživanju žena koje su preživjele nasilje u porodici, odnosno partnersko nasilje, a sve to čini kroz savjetodavnu, psihološku i pravnu pomoć. Za Maju Raičević je veoma inspirativno prisustvo na tribini u društvu žena koje u sebi imaju motivaciju da nešto mijenjaju, a kojih u Crnoj Gori, kazala je, ima mnogo. 

“Sve nas četiri smo u aktivizam krenule iz osjećaja odgovornosti prema zajednici u kojoj živimo, prema društvu, prepoznajući problem na kojem treba raditi. Aktivizam se ne planira, već smo naišle na nešto što nas je lično dotaklo, zaboljelo i motivisalo, a snaga aktivizma je upravo u tome što vas problemi ne deprimiraju, već vas tjeraju da u sebi nađete snagu da nešto mijenjate. Svi mi koji imamo krov nad glavom, bliske ljude koji nas vole i kojima je do nas stalo, i koji imamo osnovne  uslove za život (što je privilegija), imamo odgovornost da učinimo da i drugi  oko nas imaju barem toliko. U tome je suština aktivizma”, ustvrdila je Raičević.

Aktivizam, po riječima Raičević “ne treba da bude nešto veliko, megalomansko, nedostižan cilj. Aktivizam je ono što čovjek radi svakodnevno, da bi svijet bio bolji. Aktivizam je i rad na sebi, na svom samopouzdanju, jer na taj način služimo drugima za primjer”.

Kad je NVU “Žene Bara” u pitanju, počeci se vezuju za Facebook  stranicu „Žene kuvaju srcem“, a aktivnosti nastavljaju u okviru  udruženja koje, osim što priprema oko 250 obroka dnevno, pruža pomoć i čak uspijeva da obezbijedi krov nad glavom za nekoliko porodica u stanju totalne nemaštine. Vujović pojašnjava da se njena želja za aktivizmom javila u momentu kad joj je bilo teško, a nije imala „ruku podrške“, te da je to faza u životu mnogih.

„Da li je to empatija koja u meni živi od samog djetinjstva, kada sam u kuću ‘dovlačila’ pse lutalice, ili kada sam sa drugarima iz odjeljenja koji su pripadali marginalizovanim grupama tadašnjeg društva, dijelila odjeću, obuću, obrok? Možda je, ipak, do toga došlo u momentu kad sam podigla svoju djecu uz maksimalnu posvećenost i odricanje, da bih kasnije čula vapaj majke za pomoć, ili gledala vremešne sugrađane koji nemaju osnovni obrok na dnevnom nivou… Tada se u meni dogodila erupcija, taj vulkan me je pokrenuo. Da danas nisam aktivna kroz udruženje ‘Žene Bara’,  ne bih mogla pogledati sebe u ogledalu“, kazala je Vujović.

„Kad činite sevap, pravite posebnu auru dobrote oko sebe, svoje porodice, svoje djece sjutra, jer se dobrota koju ste nekom pružili vraća nekome od vaših najmilijih kad najmanje očekujete“, zaključila je Vujović.

Za Zenepu Liku se posebno vezuje ekološki aktivizam, brojne aktivnosti su obilježile njenu borbu za očuvanje životne sredine – od zaštite područja Solane i očuvanja ptičjeg fonda, do borbe protiv višedecenijskog devastiranja Port Milene i zaštite čuvene ulcinjske borove šume. Aktivizam je, za nju,  stav, način njenog bitisanja.

“Kao građanka ove zemlje, smatram da moramo biti aktivni, svako u svom domenu, a moj domen je prostor, koji ne samo prirodu, već i sve nas, čini sretnim ili nesretnim. Njegov uticaj je važan za naše mentalno i socioločko stanje, on je prirodan. Svako ima svoj osjećaj, svoje granice, a ja ću dok god imam energije biti aktivna. Kad je meni ponestane, doći će nove generacije i preuzeti baklju aktivizma koja je veoma važna u svakom društvu”, istakla je Lika, koja smatra da odgovornost tjera na aktivizam.

“Društvena i građanska odgovornost me je tjerala da ukažem na stvari koje nisu dobre kad je u pitanju zaštita životne sredine. Crna Gora ima nevjerovatno prirodno bogatstvo i resurse, mi smo Ustavom deklarisana ekološka država i to je ono što me iz svijeta vratilo u rodni kraj, što me činilo ponosnom i ostaću privržena tome”, zaključila je Lika ohrabrujući mlade da budu aktivni, hrabri, iskreni, otvoreni, “jer se jedino tako otvaraju sva vrata”. 

Sanja Smolović, kroz relativno mlado Udruženje, pomaže roditeljima i djeci, olakšavajući pristup informacijama i resursima sa ciljem jačanja porodice, promovisanja pozitivnih vrijednosti i prevencije negativnih pojava i nasilja. Aktivizam, po njenim riječima, “čuči u svakom od nas”.

“Neophodno ga je prepoznati kao vodilju ka nekom višem cilju, a žene imaju posebnu sposobnost, snagu i hrabrost da naglas reaguju čim detektuju problem”, smatra Smolović, podsjetivši da je “Roditeljska snaga” osmišljena kao podrška roditeljima i djeci u smislu promocije svega dobrog i pozitivnog što grad Bar nudi.

“Ako govorimo lijepo i pohvalno, odnosno ističemo pozitivne primjere, privući ćemo sve ono što je dobro i lijepo, stvarajući snažnije generacije i snažnije društvo – i to je aktivizam”, zaključila je Smolović.

The post Maja Raičević: U aktivizam se kreće iz osjećaja odgovornosti prema društvu first appeared on BARinfo.

U uvodnoj riječi, novinarka Biljana Dabić iznijela je podatke o ovom nevladinom udruženju i podsjetila na zvanične brojke o nasilju, objavljene u januaru ove godine.

Načelnica Direkcije za zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u porodici u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Jovana Radifiković, podsjetila je da je dug put od 1999. godine i prvog skloništa za žrtve nasilja.

“Prije svega, hvala nevladinim organizacijama koje svojim djelovanjem i aktivnim učešćem u kreiranju javnih politika i zagovaranju njihove izmjene svojim kritičkim stavom, sugestijama i preporukama, značajno doprinose uspješnoj reformi javne uprave i razvoju društva u cjelini. Crna Gora uskoro obilježava tačno deset godina od stupanja na snagu dobro poznate Istambulske konvencije. Međutim, još uvijek se suočavamo sa ustaljenim stereotipima o ulozi žene u društvu, izostaje prijavljivanje nasilja, postoji značajan stepen tolerancije na nasilje unutar porodice, sve su učestaliji primjeri mizoginije i seksizma i sve ovo ukazuje na činjenicu da je Crna Gora još uvijek patrijarhala država u kojoj je prisutna i izražena diskriminacija žena” istakla je ona.

Opština Bar je prepoznala značaj Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja, a potpredsjednica, Tanja Spičanović, se nada da svi zajedno možemo kreirati podržavajući ambijent sa ciljem nulte tolerancije na bilo koji oblik nasilja.

“Nadam se da svi zajedno možemo kreirati podržavajući i siguran ambijent u kojem će se žene osjećati bezbjedno i u kojem će znati, ukoliko su žrtve bilo koje vrste nasilja da ga na adekvatan način prepoznaju, da reaguju, da znaju kome da se obrate za pomoć. Potrebno je povećati stepen informisanosti, kako bi znale koji su im sve resursi na raspolaganju i da na taj način promovišemo ono što nam je zapravo cilj – nulta tolerancija na bilo koji oblik nasilja. Opština Bar kontinuirano radi da izgradi jednu mrežu usluga podrške, koje bi bile dostupne svima kojima su potrebne, posebno organizacijama koje pružaju ovu vrstu usluga” istakla je Spičanović.

Centar za ženska prava na prezentaciji je predstavljala Maja Raičević, koja je istakla da su do sada nevladine organizacije zbrinule hiljade žena i djece, pomažući na taj način državi da ispuni sve obaveze koje je prihvatila.

“Sa velikom radošću učestvujem u ovom divnom događaju koji smo dugo čekali, s obzirom da u ovom dijelu naše zemlje nije bilo ne samo skloništa, nego niti jednog autonomnog ženskog servisa za žene sa iskustvom nasilja. Zahvalila bih Emiliji i Anđeli na hrabrosti, na inicijativi i onome što će raditi ubuduće, ne samo za žene Crne Gore, nego za cijelo naše društvo. Naime, skloništa su se pokazala kao najveći izvor podrške za žene i djecu sa iskustvom nasilja. Njihov način rada je nastajao decenijama, na osnovu prakse i principa koji su se pokazali da su važni da bi se ženama pružila podrška, a to su prije svega autonomija u radu, povjerljivost, vjerovanje u iskaz žrtve, bezuslovna podrška bez osude. Zbog toga nije ni neobično da nevladine organizacije u ovom trenutku zaista uživaju veliko povjerenje osoba koje su iskusile nasilje. One su Crnoj Gori do sada zbrinule hiljade žena i djece I podigle svijest o tome koliko su nasilje nad ženama i nasilje u porodici razorni društveni problemi, koji utiču na sve društvene procese i koče razvoj društva” smatra Raičević.

Menadžerka Sigurne ženske kuće u Podgorici, Jovana Mirković saopštila je da su za 25 godina zbrinuli više od 15.000 žena i djece, a da je 20 odsto ove brojke bilo sa primorja.

“Razmišljajući o ovoj temi i o skloništu koje je otvoreno u Baru, sjetila sam se Ljilje, koja je prije četrnaest godina, kada sam počinjala da radim, željela da se pojavi neko ko bi radio ovaj težak posao i na primorju. Konačno smo to dočekali” zadovoljna je Jovana.

NU Lea Bar nudi sveobuhvatnu uslugu – imaju psihologa, pedagoga, pravnika… Lokacija skloništa je tajna, objasnila je Emilija Jukić. Ona je najavila da će ovo nevladino udruženje već od septembra organizovati brojne edukativne radionice.

“NU Lea iz Bara osnovano je sa ciljem i idejom o sveobuhvatnoj pomoći žrtvama porodičnog nasilja. Cilj udruženja je obezbijediti podršku ženama i djeci, žrtvama nasilja u porodici kroz uslugu skloništa, savjetovanja, psihološke i pravne pomoći. Osim toga, cilj je iniciranje izmjena u zakonu, poboljšanje pravnog okvira I praćenje njegove implementacije, kao i promjena kulturne percepcije nasilja nad ženama i rodno zasnovanog nasilja” istakla je Jukić.

The post Počelo sa radom sklonište za žene i djecu žrtve nasilja first appeared on BARinfo.