RB/BI: Kada danas, na kraju avgusta, podvučete crtu – kako biste ocijenili rad Komunalne policije tokom ovogodišnje turističke sezone?

Jovićević: Služba Komunalne policije i inspekcije je tokom ove turističke sezone imala veoma odgovoran zadatak i smatram da je, isto tako pristupila rješavanju svih izazova. Povećan broj turista i intenzivnije korišćenje javnih površina, veći obim saobraćaja, zahtijevali su, kako svakodnevno prisustvo na terenu, tako i brzu reakciju. Poseban fokus je bio na kontroli javnih površina, postavljanju privremenih objekata, kontroli auto-taksi prevoza, odlaganju otpada, dakle, održavanju komunalnog reda. Smatram da su rezultati vidljivi na svakom koraku. Želim da istaknem da naši službenici rade u otežanim uslovima koje nameću visoke tempreture, česte gužve u saobraćaju, pa je potrebno i strpljenje i vrijeme da se stigne do tačke gdje je uočen problem. Sa postignutim rezultatima smo zadovoljni, ali, isto tako, vrlo smo svjesni da je pitanje održavanja komunalnog reda nešto što zahtijeva procesne radnje i kontinuiran posao koji nije vezan isključivo za turističku sezonu.

RB/BI: Šta je predstavljalo najveći problem?

Rajković: To su, kao i svake godine, velike gužve, nepropisno parkiranje i nelegalno odlaganje kabastog, ali i drugih vrsta otpada. Veliki je izazov komunalni red zadržati na visokom nivou, što je iziskivalo 24-očasovnu aktivnost.

RB/BI: Koliko komunalnih policajaca je trenutno radno angažovano, koliko partola je istovremeno na terenu i da li je to dovoljno?

Rajković: Odjeljenje Komunalne policije radi u tri smjene – od 7 do 15, od 15 do 23 i od 18 do 2 časa. Raspolažemo sa svega deset komunalnih policajaca. Na terenu bude po jedna patrola u smjeni, s tim da se u periodu od 9 do 11 i od 18 do 23 sata, kada su gužve najizraženije, angažuju dvije. Sa jednom patrolom „pokrivamo“ Virpazar i Čanj, Sutomore sa drugom, a Veliki Pijesak i Utjehu sa trećom. Te patrole rade pet dana nedjeljno.

RB/BI: Građani se često žale da prijave problem, a da reakciju ne vide. Da li je problem u nedovoljnom broju službenika, procedurama ili nečemu trećem?

Rajković: Nije se desila prijava, a da mi nismo izašli na teren. Call centar radi non-stop. Jedino u slučaju kada službenik već razgovara na drugoj liniji, ne odgovori na poziv. Često nam kažu, našaliću se, bez namjere da osporim nečiji rad: “vi izlazite na teren brže nego Hitna pomoć”.

RB/BI: Koliko ste tokom ove sezone primili prijava građana i koliko ih je završeno konkretnom intervencijom ili sankcijom?

Jovićević: Naša služba je građanima dostupna posredstvom više izvora. Call centar radi od 7 ujutro do 2 sata poslije ponoći. Građani nam se mogu obratiti i elektronskim putem, na mail komunalna.policija@bar.me, kao i neposrednim podnošenjem prijave u službenim prostorijama. U predsezoni i tokom tri mjeseca ljeta, broj prijava je prešao 800. Službenici Odjeljenja za inspekcijske poslove izlaze na teren, a određene stvari iziskuju vođenje upravnog postupka koji zahtijeva da se ispoštuju svi koraci procedure. Dešava se da se suočimo i sa otežavajućim okolnostima, kada je neophodno vještačenje, geometijsko mjerenje, da bismo bili precizni prilikom utvrđivanja nepravilnosti. Trudimo se da na svaku prijavu, od jednostavnih do komlikovanih zahtjeva, blagovremeno odgovorimo. Čak i u slučajevima kada je u pitanju oblast za koju nismo nadležni, naši službenici su u obavezi da izađu na teren i utvrde o čemu se radi, nakon čega nadležnom organu prosljeđujemo inicijativu.

RB/BI: Raspolažete li podacima o broju izdatih prekršajnih naloga i ukupnom iznosu kazni?

Rajković: U ovom momentu je rano da govorimo o tome jer Zakon o prekršajima daje mogućnost građanima da kaznu plate u zakonskom roku od osam dana. Do sada smo tokom nepuna tri mjeseca ljeta na lice mjesta izdali ukupno 1.750 prekršajnih nalog i specijalnim vozilom “pauk” premjestili 268 nepropisno parkiranih vozila. Naglašavam da imamo veoma dobru saradnju sa DOO “Komunalne djelatnosti” Bar i DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar. O ukupnom iznosu naplaćenih kazni moći ćemo da govorimo nakon detaljnog izvještaja na kraju godine.

RB/BI: Koliko je bilo slučajeva u kojima ste izašli na teren, ali nijeste mogli da utvrdite prekršaj?

Jovićević: Po prijavi koju zaprimimo, ako je patrola u tom rejonu, reagujemo odmah. Često se dešava da nam stigne prijava da je neko vozilo blokirano drugim, a u međuvremenu se vlasnik nepropisno parkiranog pojavi i ukloni ga. Ove godine nam je, češće nego što je to ranije bio slučaj, prijavljivano nepoštovanje reda na kupalištima. Prvenstveno se to odnosilo na prisustvo vlasničkih pasa na plažama u Sutomoru, Velikom Pijesku… Iako su patrole koje su u tom momentu bile najbliže lokalitetima izlazile na teren, nismo utvrdili takve prekršaje.

RB/BI: Prošetajmo sada pričom do Sutomora. Mještani tvrde da je buka iz lokala svakodnevna, dok ste vi u obraćanjima medijima naveli da nijeste registrovali prekoračenja. Kako objašnjavate taj raskorak – da li to znači da građani prijavljuju nešto što mjerenja ne potvrđuju, ili postoji problem u načinu i vremenu kontrole?

Rajković: Što se tiče Sutomora, i mi smo svjesni da buka postoji. Ali, problem je što ona ne dolazi isključivo od akustičnih i elektro-akustičnih uređaja. Nivo buke mjerimo kada se organizuju noćne žurke. Komunalni policajci nivo buke mjere fonometrom baždarenim od strane Instituta za metrologiju Crne Gore, koji je jedina licencirana ustanova. Dešava nam se da u lokalu bude veća komunalna buka koju stvaraju gosti, nego muzika koja se reprodukuje sa uređaja. Znamo da kada 500-600 ljudi zapjeva, buka bude veća nego ona koju stvaraju instrumenti. Ako utvrdimo da je buka iz uređaja veća od dozvoljene, sankcionišemo vlasnika prekršajnim nalogom. To se desilo u tropskom baru na Velikom Pijesku. Što se tiče kontrole u Sutomoru, svako mjerenje je propraćeno službenom zabilješkom, ali prekoračenja dozvoljenog nivoa buke nismo zabilježili. Postoji mogućnost da nas opaze kada prilazimo, pa koriguju nivo buke.

RB/BI: Koliko ste puta ove sezone mjerili nivo buke u Sutomoru i na kojim lokacijama?

Rajković: Svake večeri mjerimo buku u četiri, pet lokala na Obali Iva Novakovića, u kojima se organizuju žive svirke i u diskotekama na otvorenom gdje je zastupljena mehanička muzika.

RB/BI: Da li se kontrole obavljaju i u vrijeme kada je buka najveća – kasno noću?

Rajković: Da. Poslije 22 časa patrola odlazi u Sutomore.

RB/BI: Znaju li ugostitelji unaprijed kada će biti kontrolisani?

Rajković: Nosimo uniforme, dolazimo službenim vozilima, a očekivano je da oni jedni drugima prenose.  

RB/BI: Šta konkretno građanin treba da uradi kada mu je, recimo, u dva ili tri sata ujutro muzika iz lokala ispod prozora nepodnošljiva?

Rajković: To se ne može destiti, jer se na teritoriji opštine Bar izuzetno poštuje odluka o radnom vremenu, kojom je propisano da lokali mogu raditi do jedan sat poslije ponoći. Kazne za nepoštovanje te odredbe su jako velike – 2.800 eura je za DOO, a 1.000 za preduzetnika. 

RB/BI: Može li Komunalna policija reagovati samo na osnovu prijave ili mora postojati mjerenje kojim se potvrđuje prekoračenje?

Rajković: Mora postojati mjerenje, jer poštujemo zakonsku proceduru. Sabiranjem minimalne i maksimalne glasnoće buke i dijeljenjem te vrijednosti dolazimo do srednje vrijednosti. Radimo tri mjerenja u različitim vremenskim intervalima i, ukoliko utvrdimo prekoračenje, reagujemo.

RB/BI: Stari Bar je ovog ljeta ponovo u fokusu zbog problema sa parkiranjem. Ima li Komunalna policija ima dovoljno kapaciteta da kontroliše situaciju i tokom turističke sezone?

Rajković: U tom rejonu nemamo stalnu patrolu, ali ga dva do tri puta dnevno obilazimo u različtim periodima tokom dana. Veliku pomoć imamo i od građana koji nam prijavljuju nepravilnosti. Problem je mali kapacitet parkinga u Starom gradu, a svjedočimo da je taj lokalitet iz godine u godinu sve posjećenija destinacija. Sa identičnim poteškoćama se suočavamo i u Virpazaru. Problem sa turističkim autobusima smo takođe, riješili i to na način da kada gradski autobus nije parkiran na stajalištu, na njegovom mjestu turistički autobus iskrca putnike koje, potom, sprovodimo dalje.

RB/BI: Imali smo slučaj autobusa koji su bili nepropisno parkirani, a Komunalna policija je reagovala tek nakon medijske objave. Kako to objašnjavate?

Rajković: Saobraćaj je “živa stvar”. Obilazimo kritične tačke na kojima može doći do nepopisnog parkiranja, zakrčenja saobraćaja i nemogućnosti da turisti priđu Starom gradu. Konkretno, tog dana su se dva autobusa parkirala nakon odlaska naše patrole. Po prijavi smo istog momenta ponovo otišli u Stari Bar, naložili uklanjanje autobusa i sankcionisali vlasnika vozila.

RB/BI: Ovog ljeta javnost je uznemirio i slučaj osobe koja je navodno neovlašćeno naplaćivala parking u Starom Baru. Šta je Komunalna policija konkretno preduzela u tom slučaju i kako je uopšte moguće da neko samovoljno naplaćuje parking na javnoj površini? Ko je trebalo da spriječi takvu pojavu?

Rajković: Nakon prijave građana da se u Starom Baru obavlja neovlašćena naplata parkinga, kao i uvijek do sada, izašli smo na lice mjesta. Znamo o kome se radi, ali smo, poštujući proceduru, obavijestli Odjeljenje bezbjednosti Bar koje je i u ovom slučaju pravovremeno reagovalo i to lice je privedeno. 

RB/BI: Očekujete li da će novo uređenje parkinga zaista riješiti problem ili samo premjestiti gužvu nekoliko desetina metara dalje?

Rajković: Iskreno se nadam da će svijest građana dostići nivo da se nepropisno ne zaustavljamo čak ni na nekoliko minuta da “nešto svoje završimo”. Mislim da se navike mijenjaju i da smo i mi tome doprinijeli, ne samo sankcijama, nego i razgovorom sa mještanima i turistima. Vjerujem i da će uvođenje usluge parking servisa i nas rasteretiti, ali i dati mogućnost građanima da se parkiraju na za to označenim mjestima. 

RB/BI: Koliko je kazni ove sezone izdato upravo u Starom Baru zbog nepropisnog parkiranja?

Rajković: Na dnevnom nivou izdamo nekoliko desetina prekršajnih naloga. Najveći problem nam stvaraju stranci koji iznajmljuju rent-a-car vozila. Kazne za nepropisno parkiranje su jako visoke – 750 eura za firmu u čijem je automobil vlasništvu. Ipak, dobronamjerni smo, pa pronađemo broj telefona vlasnika agencije i ukažemo da se njihov klijent nepropisno parkirao.

RB/BI: Da li je problem sa turističkim autobusima koji dovode goste sa kruzera u Stari Bar alarmantan – gdje se oni zaustavljaju, koliko ostaju i da li ometaju normalno funkcionisanje saobraćaja?

Rajković: Kruzing turizam u Baru cvjeta, što je dobro. Inspektori za saobraćaj su stalno u Starom Baru. Autobusi se zaustavljaju na parkingu Kulturnog centra, dok ima mjesta, kao i na autobuskom stajalištu, ukoliko nije zauzet od strane gradskog prevoznika. Nakon iskrcaja putnika, spuštaju se na prostor kod Gradske kapelle ili na parking Luke Bar. U trenutku kada turisti završe obilazak, autobusi ih ponovo prihvate na istim mjestima. 

RB/BI: Bar je obuhvaćen zabranom izvođenja građevinskih radova tokom turističke sezone. Ima li prijava zbog radova i koliko je kontrola po tom osnovu sprovedeno?

Jovićević: Tako je. Na teritoriji opštine Bar je do 15. septembra na snazi Odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova u toku turističke sezone. Što se tiče naše službe, u avgustu prošle godine je došlo do kadrovske izmjene, koja podrazumijeva da je u program i rad uvrstila i građevinsku inspekciju. Međutim, zbog kadrovskih problema (a nismo jedina opština koja je u toj situaciji) nemamo inspektora sa ovlašćenjima za vršenje nadzora nad izvođenjem građevinskih radova. To je i razlog zbog kojeg je došlo do izmjena i dopuna Zakona o izgradnji objekata, gdje je članom 16. tog ukaza o izmjenama i dopunama, nadležnost, do uspostavljanja nadzora na lokalnom nivou, data Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Naravno, građani nisu u potpunosti informisani o svim tim detaljima, tako da prijave o izvođenju građevinskih radova pristižu i na našu adresu. Obaveza nam je da po takvim prijavama izađemo na lice mjesta, izvršimo nadzor u smislu da li postoji istaknuta gradilišna tabla, da li je gradilište ograđeno na propisan način i, bez obzira na to što konstatujemo, izvještaj prosljeđujemo nadležnom organu. Zabrane su definisane Članom 3. ove naše Odluke. Bilo je prijava koje su obuhvatale izvođenje radova u zonama zabrane. U toku sezone je bilo 12 prijava, pri čemu se konstatovalo da deset ne spada u zonu zabrane, a dvije su bile. Jedna prijava se odnosila na izvođenje radova na stambeno-poslovnom objektu u Ulici Šćepana Malog, i ona je proslijeđena nadležnom Ministarstvu, sa urgencijom. Druga prijava se odnosila na izvođenje radova na turističkom kompleksu sa četiri i pet zvjezdica u Zelenom pojasu. Odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova u Članu 4. podrazumijeva i mogućnost podnošenja zahtjeva predsjedniku Opštine, koji izdaje saglasnost za izvođenje radova u toku turističke sezone, kada se to smatra potrebnim. U ovom slučaju, investitor je imao tu saglasnost, pa se smatra da su radovi izvođeni u skladu sa zakonom.    

RB/BI: Je li bilo slučajeva da investitor ipak nastavi radove nakon upozorenja i dešava li se da se građevinski radovi izvode noću ili rano ujutro kako bi se izbjegla kontrola?

Jovićević: Visoke tempreture tokom ljeta i nameću da se radovi izvode u ranim jutarnjim satima. Najčešće nam prijavljuju buka sa gradilišta, jer turistima to najviše smeta. Nismo imali situacije da upozorimo na nepravilnosti, a da investitori odgovore nepoštovanjem naših naredbi. Uvijek insistiramo da nas, kada prosljeđujemo inicijative nadležnim organima, povratno obavijeste o preduzetim mjerama. Nažalost, do današnjeg dana nemamo povratne informacije u vezi sa prijavama koje smo podnijeli.

RB/BI: Nepropisno parkiranje u gradskom jezgru je i dalje jedan od najvećih problema u Baru tokom sezone. Osim toga, problem prave autobusi, dostavna vozila i vozila koja zauzimaju javne površine. Na koji način mu pokušavate stati na put i kakvi su rezultati?

Rajković: To je bolna tačka, iako postoji dovoljan broj parking mjesta. Previše je automobila u odnosu na broj stanovnika. Veliki problem stvaraju dostavna vozila, pogotovo u jutarnjim časovima. Bar je prepoznat kao grad koji za to ima toleranciju, jer se prodavnice moraju snabdijevati robom. U Ulici Jovana Stojanovića smo pokušali da situaciju riješimo postavljanjem stubića. 

RB/BI: Početkom ljeta je najavljeno uklanjanje postavljenih aparata za igru, hranu i piće. Koliko ih je uklonjeno i da li se ponovo pojavljuju?

Jovićević: Ove godine smo ranije nego prethodnih, krenuli sa ovim aktivnostima. Na teritoriji opštine Bar su važeća dva programa – Program privremenih objekata koji je donijela Opština Bar i Program privremenih objekata u zoni Morskog dobra. Na početku turističke sezone uklonjeno je osam ili devet aparata za igru. To je način da zaštitimo javne površine i ojačamo svijest stanovništva da ih koriste u svrhu za koju su predviđene. Međutim, postoje povratnici u ovom prekršaju, pa smo bili primorani da ovu aktivnost sprovodimo još tri puta tokom ovog ljeta. “Žarište” je ljetos bilo u Čanju, dok smo barsko Šetalište doveli do boljeg komunalnog nivoa i time što smo postavili nove, tipske objekte (podajne pultove, štandove) koji su funkcionalniji i korisniji zakupcima. Kazne u visini od 500 eura, uglavnom fizičkim licima, izričemo svakodnevno.

RB/BI: Je li bilo slučajeva da ugostitelji ili drugi korisnici javnih površina odbiju da postupe po nalogu Komunalne policije?

Rajković: Nije, jer nepostupanje po naređenju komunalnog policajca ili inspektora podliježe kazni u visini od 250 eura.

RB/BI: Da li je tokom sezone povećan broj prijava zbog nepropisnog odlaganja otpada? Imate li problem sa turistima koji ostavljaju otpad na javnim površinama ili je veći problem neodgovorno ponašanje lokalnog stanovništva i ugostitelja?

Rajković: Ne bih selektovala prekršioce. Dobili smo saglasnost od Agencije za zaštitu ličnih podataka i postavljeno je 36 kamera na ključnim lokacijama gdje je najzastupljenije nelegalno odlaganje otpada. Do sada smo izuzeli 40 snimaka sa nadzornih kamera i 40 lica je sankcionisano. Uz to, komunalni policajci svakodnevno, neposrednim opažanjem “hvataju” lica koja ne poštuju pravila. Uglavnom je u pitanju priprema objekata za turističku sezonu, kada vlasnici odlažu kabasti otpad, namještaj, dušeke koje više ne žele da koriste. Osim toga, odlažu i komunalni građevinski otpad jer im je teško da odu do Sanitarne deponije Možura koja, iako po vrlo povoljnim uslovima, prihvata sve vrste otpada. Kazne za nepropisno odlaganje otpada su za fizičko lice jako visoke – 500 eura, uz naređenje da otpad pokupi i odveze ga na deponiju. Ne pravimo ustupke ni prema kome, jer ne želimo da nam grad bude deponija.

RB/BI: Da li bi veći broj kamera na kritičnim lokacijama značajno pomogao?

Rajković: Naravno. To je u proceduri. Čakamo saglasnost da taj plan sprovedemo do kraja.

RB/BI: Gdje su trenutno „crne tačke“ koje bi prve trebalo pokriti kamerama i postoji li dovoljno tehničkih i kadrovskih kapaciteta da se snimci zaista pregledaju i da se reaguje?

Rajković: Te aktivnosti obavljamo sa Komunalnim preduzećem sa kojim imamo izvanrednu saradnju. Naša služba je nadležna za snimanje, a u saradnji sa njima pregledamo snimke. Ključne tačke su na magistralnim putevima, najviše na dijelu Bar – Ulcinj, gdje je krutična apsolutno svaka kontejnerska lokacija. Nesavjesni građani odlažu otpad van kontejnerskog mjesta, a u neposrednoj blizini su podzemni kontejneri koji su prazni. Reagujemo brzo, izuzmemo snimke, nađemo vlasnika vozila kroz registar prekršajne evidencije, pozovemo ga, sankcionišemo i oni, na kraju, zajedno sa radnicima Komunalnog preduzeća, pokupe otpad. Nećemo otkrivati lokacije koje su pokrivene kamerama, iako je vidno istaknuto da su pod video nadzorom.

RB/BI: Na kraju ću vas zamoliti za poruku Baranima i gostima.

Rajković: Apelujem na sve građane da poštuju zakone i da komunalni red zajedničkim snagama dovedemo na visoki nivo, jer Bar je turistička destinacija kojoj se gosti vrlo rado vraćaju. Na drugoj strani, komunalnom neuređenošću taj status možemo izgubiti. Za svaku uočenu nepravilnost nam se mogu obratiti prijavom.

Jovićević: Slažem se sa koleginicom. Trebamo jačati svijest građana i turista da je javna površina zajedničko dobro i naša je obaveza da je čuvamo. Svim građanima i turistima smo dostupni, dajemo upute i instrukcije kako i na koji način i u skladu sa zakonom da djeluju i ispune zahtjeve i očekivanja.

The post Zadatak Barana, turista i Komunalne policije mora biti isti: Očuvanje ambijentalne uređenosti i statusa ekološki održive destinacije first appeared on BARinfo.

Ugostitelji sa kojima smo razgovarali ističu da se trude da ne remete mir stanara i ispoštuju opštinske odluke, a istovremeno ispune zahtjeve i očekivanja gostiju.

Željka Orlandić, koja sa Danijelom Šofranac vodi “Dublin Pab” u Ulici maršala Tita, ističe da ne primjećuje da stanarima u ovoj barskoj ulici pretjerano smeta muzika koja se čuje iz tog ugostiteljskog objekta.

„Ovaj lokal je možda i poseban u ovoj ulici. Zašto? Zato što postoji dvadeset godina.To je jedan ogroman vremenski period i mislim da su ljudi potpuno srasli sa ovim pabom. U našem komšiluku ima porodica sa djecom, mlađih ljudi i starijih, ali nismo osjetili da im smetamo i na lijepoj noti smo sa svima. Svi  stanari su ljubazni i dolaze kod nas na kaficu, čašicu razgovora… Ne vidim da im muzika toliko smeta“, kaže za naše medije Orlandić.

Ona ističe da je trenutno petak rezervisan za svirke, te da će tokom sezone iste biti održavane i subotom, ali i naglašava da se muzika utišava sat vremena prije kraja radnog vremena.

„Volimo da smo usklađeni sa Pravilnikom. Što se tiče same muzike, nama je muzika u pozadini svakog dana. Jedino vikendom, trenutno petkom, a u sezoni će biti i subota, bude žive svirke. Ali, opet, pravilnik je tu, mi muziku utišavamo već nekih sat vremena prije kraja radnog vremena i baš gledamo da smo ispravni“, kaže Orlandić.

Za sve ugostitelje, pa tako i za vlasnice “Dablin Paba”, svaki minut je dragocjen, no, kako ističe Orlandić „nije sve ni u novcu“.

„Nama je svaki minut dragocjen, ali, nije kraj svijeta ni ako je radno vrijeme kraće… Svi smo ljudi i razumijemo. Tih dodatnih sat vremena može da nam donese određenu zaradu, ali nije sve ni u novcu. Želimo da budemo korektni i fer sa svima. Ne trčimo za ekstra zaradom. Tih sat vremena čini nam, ali, i ako se nešto promijeni, lako ćemo se uskladiti sa svim promjenama“, zaključila je Orlandić.

Za Nikolu Bakovića, vlasnika paba “Galerija”, dolasci zaposlenih u Komunalnoj policiji nisu nepoznanica. Naprotiv. Razmijevanja za stanare ima, ali bi volio da i stanari imaju više razumijevanja za njega, posebno budući da se i ovaj lokal, sa višedecenijskom tradicijom, takođe nalazi u užem jezgru Bara.

„U principu, uvijek imamo prijave komšija zato što smo u stambenoj zgradi. Da li zato što neko prolazi i viče, pa komšije misle da su gosti izašli odavde, ili od samog momenta, dođu ljudi koji su, recimo, dobili dijete i viknu, pa nama zovnu Komunalnu policiju. Razumijem, ne zamjeram, to su stariji ljudi, zgrada je loše izgrađena, loša je izolacija, na neki način je razumljivo… I zamjeram i ne zamjeram, 50-50“, kaže Baković i pocrtava da pab “Galerija” ne radi poslije ponoći, osim petkom i subotom, ali da se i tim danima muzika gasi oko 12 sati.

„Ako smo imali neko gostovanje, muzika se gasi i ranije da bi se ljudi mogli ispratiti lijepo, da goste ne ‘tjeramo’. Ako je zakonom predviđeno da je radno vrijeme do 12 sati, u 12 niko više ne smije da bude u lokalu. Samim tim, ranije gasimo muziku i nema više posluživanja pića da bi gosti mogli da izađu. Trudimo se da ispoštujemo i stanare, i Komunalnu policiju, i Opštinu Bar. Od 1. juna radimo do jedan svakog radnog dana i vikendom, a prije toga do ponoći“, ističe Baković.

Na pitanje da li mu kao vlasniku ugostiteljskog objekta dodatni radni sat znači, kaže da to „varira“.

„Nekad znači, nekad ne znači. Kada sagledamo stvari ugostiteljski, ako si kao ugostitelj dobro uradio posao, tih sat vremena neće te spasiti, može da ti čak i napravi štetu. Dođu ljudi koji su već popili, mogu biti bučniji, agresivniji, pa može doći do problema. Tih sat vremena može da bude ‘kobno’, a može da bude i dobro“, kaže Baković.

Jasan je u stavu da se trudi da ispoštuje komšije i goste, a sa druge strane i opštinske odluke.

„Ali, isto tako moraju i građani Bara da imaju razumijevanja. Ovo je najbolji i najveći turistički grad u Crnoj Gori. Grad koji ima sve u sebi – more, jezero, rijeke, planine, i mi bi trebali da budemo najbolja turistička destinacija, ali u ovom trenutku nam fali mjesta za izlazak. Od centra grada dobijemo malo, jer omladina nema gdje da izađe i mora da ide u druge gradove. Građani koji žive u centru Bara trebali bi da razumiju da ovaj grad živi od turizma, najviše od turizma i da shvate da je vikend vrijeme za provod omladine. Živim u Šušanju, nedaleko od obale i mogao bih da zovem Komunalnu policiju da prekine žurku pored mora. Ali, zašto bih to radio? Ja volim ovaj grad i volim da on ‘živi’“, kaže vlasnik paba „Galerija“.

Da grad mora da živi, razumiju i oni najstariji žitelji u Ulici maršala Tita. Penzioner Mirko, koji živi u jednoj od stambenih zgrada u ovom dijelu Bara, potvrđuje da u večernjim satima muzika dopire do stanova. No, razumijevanja ima.

„Do 1 sat u ovom dijelu kvarta čuje se muzika i nekad i dosadi, ali šta možemo? Moramo da slušamo gazde. Imam razumijevanja i nikad nisam podnosio prijave. Sa komšijama komentarišem, ali džaba što mi to komentarišemo“, kazao je naš sagovornik.

Koordinatorka odjeljenja Komunalne policije Opštine Bar Maja Rajković potvrđuje da je od 1. maja na snazi odredba Odluke o radnom vremenu Opštine Bar, kojom je predviđeno da je ugostiteljskim objektima dozvoljen rad do jedan sat. U prvih 11 dana maja nije bilo prijava po ovom pitanju, navodi Rajković, i dodaje da svi ugostiteljski objekti poštuju radno vrijeme.

„Što se samih prijava u vezi rada ugostiteljskih objekata tiče, oni se pretežno odnose na buku, u smislu pjevanja. Ako građani prijave buku akustičnih i elektroakustičnih uređaja, pošto se sad sve to odvija na otvorenom, jer je već toplo vrijeme, mjerimo buku i ako dođe do prekoračenja izričemo sankcije“, pojašnjava Rajković.

A same sankcije, kaznene odredbe, su uvećane.

„Za prekoračenje radnog vremena kaznene odredbe su pooštrene Odlukom o radnom vremenu Opštine Bar i one iznose za pravno lice od 2000 do 10000 eura, a za odgovorne lice u pravnom licu od 800 eura do 10000 eura, i za preduzetnika od 1000 do 3000 eura“, precizira naša sagovornica.

Ona je podsjetila vlasnike ugostiteljskih objekata na obavezu baždarenja limitatora.

„Ukoliko ne budu imali limitatore, mi ćemo ići sa izricanjem sankcija, jer je to i zakonom predviđena norma koju moraju da ispune. U slučaju da norma nije ispoštovana, biće izrečena kazna zabrana izvođenja žive i mehaničke muzike. Svake godine nakon postavljanja, uredno moraju baždariti svoje limitatore.

Građani se, zaključuje, Komunalnoj policiji Opštine Bar mogu obratiti na više načina.

„Građani mogu podnijeti pismeni zahtjev putem Građanskog biroa, putem call centra 060 000 800 koji radi od 7 sati od dva sata poslije ponoći, i mejl adresom komunalna.policija@bar.me“, zaključila je Maja Rajković.

The post Različita mišljenja oko dodatnog sata muzike noću u ugostiteljskim objektima užeg centra first appeared on BARinfo.

„Širok je spektar naših ovlašćenja, a nisam sigurna da to naši sugrađani i znaju. Ovlašćenja komunalnih policajaca po Zakonu o komunalnoj policiji su da daju upozorenja, izdaju naređenja, utvrđuju  identitet, pa čak i liše slobode učinioca prekršaja. Na nama je da zaustavimo i privremeno isključimo vozilo iz saobraćaja, pregledamo predmete, privremeno oduzmemo predmete, primijenimo video nadzor i upotrijebimo fizičku snagu, ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, službenu palicu i sredstva za vezivanje – sredstva prinude. Ipak, uvijek djelujemo preventivno, prije nego li upotrijebimo represivne mjere”, objašnjava Rajković.

Različite su kazne za nepostupanje po naređenju komunalnog policajca.

„Komunalni policajac naređenjem izdaje obavezna uputstva i zabrane i nalaže mjere i radnje za koje je zakonom ovlašćen. Naređenje se daje usmeno, pisano, putem medija ili na drugi odgovarajući način (svjetlosnim i zvučnim signalima, znakovima, rukom…). Kazne su različite i kreću se u opsegu od 1000 do 7000 eura za pravno lice, 50 do 1000 eura za odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice, i 350 do 4000 eura za  preduzetnike. Za nedostavljanje isprava na uvid (lične karte, pasoša) takođe postoje kaznene odredbe. Minimalna kazna za taj prekršaj je 250 eura za fizičko lice, dok je za pravno lice zaprijećena kazna od 1000 do 20000 eura”, dodaje Rajković.

Ovlašćenja inspektora su malo drugačija, i zavise od situacije do situacije.

„Ovlašćenja inspektora Službe komunalne policije i inspekcije definisana su Zakonom o inspekcijskom nadzoru i propisuju da je, radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, inspektor ovlašćen i obavezan da subjektu nadzora: ukaže na utvrđene nepravilnosti i odredi rok za njihovo otklanjanje, naredi preduzimanje odgovarajućih mjera i radnji u roku koji odredi, privremeno zabrani vršenje djelatnosti i drugih radnji, privremeno oduzme predmete ili sredstva kojima je učinjeno neko kažnjivo djelo, do okončanja postupka i vrši druga ovlašćenja i obaveze u skladu sa zakonom. Mjere u izvršavanju ovlašćenja i obaveza inspektor nalaže rješenjem. Kada u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnost za koju je propisana prekršajna, odnosno krivična sankcija, inspektor je ovlašćen da: izda prekršajni nalog te  podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i podnese krivičnu prijavu ili drugu odgovarajuću prijavu”, kaže Jovićević.

Saradnja sa građanima je na zavidnom nivou.

“Shodno članu 59 Zakona o upravnom postupku, te načinu i sredstvima putem kojih se podnesak može predati javno pravnom organu na odlučivanje Služba komunalne policije i inspekcije Opštine Bar koristi sva tri kanala za komunikaciju sa strankama. Građanima smo dostupni putem call centra na broj 060 000 800 u periodu od 07 do 02 časa. Takođe, inicijative se mogu podnijeti i putem elektronske pošte na mail komunalna.policija@bar.me, putem poštanskog operatera ili neposredno dolaskom u službene prostorije. Sama činjenica da je tokom prethodne godine naša služba postupala po ukupno 1.541 prijava od strane građana i drugih subjekata, govori o dostupnosti Službe i otvorenosti za identifikovanje i rješavanje svih nepravilnosti na teritoriji opštine Bar”, dodaje Jovićević.

I Komunalna policija svakodnevno sarađuje sa građanima.

„Komunalna policija u vršenju poslova iz svoje nadležnosti sarađuje sa građanima, postupanjem po prijavama, zahtjevima i predlozima u vezi sa komunalnim redom. Prijave, zahtjevi i predlozi, mogu se podnijeti pisanim putem, elektronskom poštom, telefonom i neposrednim usmenim obraćanjem, o čemu komunalni policajac sačinjava službenu zabilješku. Kada se prijava podnosi telefonom, Komunalna policija može integralno da snimi poziv, uz prethodnu saglasnost podnosioca prijave, o čemu se vodi evidencija u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita podataka o ličnosti. Komunalna policija je dužna da o ishodu postupanja po prijavi, zahtjevu i predlogu obavijesti podnosioca” kaže kordinatorka Rajković.

Tu su da pruže podršku i ostalim opštinskom službama.

„Moram da naglasim da imamo izuzetnu saradnju sa DOO ‘Vodovod i kanalizacija’, DOO ‘Komunalne djelatnosti’, TO Bar, OB Bar, kao i sa svim službama i sekretarijatima Opštine Bar, Vatrogasnom jedinicom Opštine Bar, Mjesnim zajednicama i nevladinim organizacijama. U predhodnom periodu smo, a u planu nam je da nastavimo tu praksu, pružili asistenciju Sekretarijatu koja se odnosi na postavljanje horizontalne i vertikalne signalizacija na javnim parkinzima, kao i postavljanju senzora za slobodna pakring mjesta“, objašnjava Rajković.

Svakodnevno se, po zahtjevu građana, vrši i premiještanje havarisanih i neregistrovanih vozila.

„Kako je članom 86 Odluke o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar zabranjeno zauzimanje javne površine havarisanim i neregistrovanim vozilima, kao i obavljanje privredne djelatnosti – rent a car i prodaja vozila na javnim površinama, inspektori ove službe su u julu 2025. godine započeli upravni postupak. Uz dobru saradnju sa DOO ‘Komunalne djelatnosti Bar’, uz pomoć specijalnog vozila ‘pauk’ do danasnjeg dana izvršeno je premiještanje 64 ovakva vozila . Od toga je izrečeno 25 prekršajnih naloga, dok se na lokaciji za premještanje i smještaj havarisanih vozila u naselju Polje, trenutno nalazi 39 vozila“ navodi Jovićević.

U nedostatku parkinga, naši sugrađani, ali i gosti često nepropisno parkiraju vozilo. Nekada mora da se u cijelu priču uključi i „pauk“ vozilo.

„Svakodnevnim prisustvom na terenu u tri smjene, komunalni policajci daju veliki doprinos komunalnom  redu  po pitanju saobraćaja. Veliku podršku po pitanju ove problematke imamo od strane DOO ‘Komunalne djelatnosti’ Bar koje nam ustupa specijalno vozilo ‘pauk’, kojim premještamo nepropisno parkirana vozila. Najveći akcenat smo stavili, i to nam je najveći prioritet, da sankcionišemo nesavjesne vozače koji svojim vozilima zauzimaju mjesta za lica sa invaliditetom, a nisu njihovi korisnici. Kaznene odredbe po zakonima koje primjenjujemo za nepropisno parkiranje po ZOBS-u su 60 eura, po Zakonu o komunalnim djelatnostima100 eura i 500 eura za pravno lice i 250 za odgovorno lice u pravnom licu ukoliko se vozilo vodi na DOO”, precizne su sagovornice.

Veliki doprinos Komunalna policija daje podrškom u organizaciji svih manifestacija čiji je pokrovitelj Opština Bar, u organizaciji TO Bar i mjesnih zajednica.

„Obično smo prvi koji izađu na teren, a budemo poslednji koji ga napuste. Često to naši sugrađani imaju prilike da vide. Naglašavam da kompletnu pripremu terena, pored ostalih institucija, ima i naša Služba (oslobađanjem prostora na kojima se održava manifestacija i održavanje komunalnog reda prije,tokom i nakon manifestacije). Zadovoljni smo što možemo da pomognemo u organizaciji ovih važnih događaja za naš lijepi i najbolji grad“, zaključuje Rajković.

Već su krenule i pripreme za predstojeću turističku sezonu. Veliki problem je i divlja gradnja.

„U cilju pripreme za predstojeću turističu sezonu inspektori su sa aktivnostima krenuli odmah nakon završetka „Novogodišnjeg hepeninga“. Priprema podrazumijeva kontrolu javnih površina, kontrolu postavljanja privremenih objekata, usklađenost sa UT uslovima, kontrolu nelegalnih priključaka na javnu rasvjetu sa svrhom stavljanja u rad privremenih objekata. U realizaciji svih aktivnosti umnogome nam pružaju svaki vid podrške relevantni subjekti koji egzistiraju na teritoriji Opštine Bar: sekretarijati, DOO Komunalne djelatnosti, DOO Vodovod i kanalizacija, Služba zaštite i spašavanja, Uprava policije. U martu 2025. Godine, stupanjem na snagu Zakona o izgradnji objekata, nadzor nad građevinskim radovima vraćen je lokalnoj upravi. Organizacijom rada naše službe u okviru Odjeljenja za inspekcijske poslove, nadzor nad građevinskim radovima vršiće Služba preko građevinskog inspektora i građevinskog nadzornika. Međutim, do uspostavljanja ove vrste nadzora Zakon o izgradnji objekata je prošao kroz dvije izmjene. Prvim Izmjenama i dopunama iz avgusta 2025. Godine komunalnom inspektoru sluzbe Služba komunalne policije i inspekcije su prenešena ovlašćenja članom 158 stav 1 tacka 1 i to da komunalni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora, kad ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis, dužan je da zabrani građenje objekta ako se gradi bez izdate građevinske dozvole. Za vrijeme trajanja prenešenih ovlašćenja, kojim je komunalni inspektor vršio nadzor nad izgradnjom objekata bez građevinske dozvole za period od 01.08.2025.-31.12. 2025.godine, donešeno je ukupno 12 rješenja o zabrani gradnje. Od 31.12.2025. godine uslijedila je druga izmjena Zakona pa je od ukupno 16 zaprimljenih zahtjeva koji se odnose na izvodjenje gradjevinskih radova svaki je proslijedjen na nadležnost građevinskom inspektoru Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine“, zaključuje Jovićević.

The post Komunalna policija, red i saradnja sa građanima first appeared on BARinfo.