Istakli su da zdravstveno stanje djetata prate pedijatrijska i higijensko-epidemiološka služba Doma zdravlja u Baru.

Načelnik Centra za imunoprofilaksu u Institutu za javno zdravlje Adis Martinović kazao je da je dijete sa oko 60 djece boravilo u Sarajevu 9. i 10. marta na sportskom takmičenju, te da su se prvi simptomi odnosno povišena temperatura javili 22. marta.

Oboljeli je nakon tri, četiri dana, dobio osip, a serološki je utvrđeno da su u pitanju male boginje.

Morbili (male boginje) spadaju u grupu visoko kontagioznih virusnih osipnih groznica koje se manifestuju makulopapuloznom ospom po tijelu i najčešće se javljaju u formi manjih ili većih epidemija.

Uzročnik je virus malih boginja iz familije Paramyxoviridae. Izvor infekcije je oboljela osoba, a zaraznost traje 4 dana prije i 4 dana poslije izbijanja ospe. Činjenica da je osoba zarazna i prije pojave ospe otežava epidemiološku kontrolu širenja uzročnika bolesti.

Iz IJZCG su ranije naveli da se virus morbila prenosi direktnim kontaktom sa nazofaringealnim sekretom zarazne osobe kao i vazdušno-kapljičnim putem – inhalacijom aerosola infektivnih kapljica koje prilikom kijanja, kašljanja ili govora zarazne osobe izbacuju u svoju okolinu.

“Virus može ostati u vazduhu i na površinama još oko dva sata pošto inficirana osoba napusti prostoriju, a indirektni prenos prilikom kontakta sa nazofaringealnim sekretima svježe kontaminiranim predmetima (u okviru dva sata) je moguć. Male boginje su jedna od najzaraznijih bolesti, sa stopom sekundarnog javljanja većom od 90% među izloženim i osjetljivim pojedincima (9 od 10 osjetljivih osoba oboli kada se nalazi u bliskom kontaktu sa oboljelim). Najdjelotvorniji i najbezbjedniji način individualne i kolektivne zaštite protiv malih boginja je vakcinacija koja se sprovodi u dvije doze, prva doza se daje djeci sa navršenih 12 mjeseci starosti, a druga doza prilikom polaska u osnovnu školu”, kazali su iz IJZCG.

Iz te institucije su naveli da trenutni obuhvat sa prvom dozom vakcine kod djece rođene 2018. godine iznosi 79,8%, za rođene 2019. godine obuhvat iznosi 74,5%, za rođene 2020. godine obuhvat iznosi 65,9%, za rođene 2021. godine obuhvat iznosi 46,9%, a kod djece rođene 2022. godine obuhvat iznosi 20%.

“S obzirom da je neophodno da obuhvat za sprječavanje epidemije iznosi najmanje 95% ciljne populacije jasno je da postoji značajan rizik za masovnije obolijevanje”, upozorili su više puta iz IJZCG.

Pozvali su roditelje, da preduzmu odgovorne korake kako bi zaštitili prije svega, svoju djecu od malih boginja.

The post Zdravstveno stanje djeteta iz Bara koje ima male boginje je dobro first appeared on BARinfo.

U Crnoj Gori je prošle sedmice registrovan prvi slučaj obolijevanja od malih boginja, a oboljelo je dijete od osam godina koje nije vakcinisano.

Infekcija je importovana iz Sarajeva, gdje je na sportskom takmičenju boravila grupa od šezdesetoro djece i desetak trenera.

Laušević je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti rekao da niko od kontakata oboljelog djeteta nije dobio simptome te bolesti.

“Samo se jedno dijete razboljelo i ono je dobro i kod kuće. Vrši se nadzor nad svima koji su bili u kontaktu sa njim”, naveo je Laušević.

On je kazao da je zabilježen blagi rast vakcinacije djece u Baru, gdje je zabilježen prvi slučaj morbila.

“Za vikend su date ukupno 72 doze vakcina”, dodao je Laušević.

The post IJZ: Dijete inficirano malim boginjama dobro, kontakti nemaju simptome first appeared on BARinfo.

Direktor IJZ je istakao da je epidemija malih boginja teška za kontrolu, te da je jedina prava mjera je vakcinacija.

“Sve aktivnosti se preduzimaju kako bi se spriječilo dalje širenje, istražujemo s kim je oboljelo dijete imalo kontakte”, rekao je on i dodao da je bolest kod osmogodišnjeg dijeteta importovana iz Sarajeva, gdje je boravilo.

Saopštio je i da će od sljedeće nedjelje u realnom vremenu biti dostupno kakvi su obuhvati vakcinacija u Crnoj Gori, te da će kontrola biti pojačana.

“Zdravstveno sanitarna ispekcija zbog nedostatka osoblja, ipak, ne može da iskontroliše 30.000 nevakcinisane djece”, poručio je Laušević.

Podsjetio je da je u gotovo svim državama Evrope tokom 2023. registrovano obolijevanje od malih boginja, te da je bilo gotovo 60.000 novooboljelih, odnosno 60 puta više nego 2022. godine.

Laušević je naglasio i da se vakcinacija ne sprovodi nad djecom prije uzrasta od 12 mjeseci.

“Kada je bio COVID i kada smo bili pod maskama, praktično smo bili zaštičeni od respiratornih infekcija. Najveći broj oboljelih je među odrasima, ali je najveći rizik od komplikacija i umiranja od malih boginja među odojčadima”, kazao je direktor IJZ.

Što se tiče regiona, u Bosni i Hercegovini je skoro 1.000 registrovanih, najviše u Sarajevu, dok je u Srbiji 40 oboljelih.

Trenutni obuhvat sa prvom dozom vakcine kod djece rođene 2018. godine iznosi 79,8 odsto, dok za rođene 2019. obuhvat iznosi 74,5 odsto.

Za rođene 2020. obuhvat iznosi 65,9%, za rođene 2021.g. obuhvat iznosi 46,9%, a kod djece rođene 2022. godine obuhvat iznosi 20%. S obzirom da je neophodno da obuhvat za sprječavanje epidemije iznosi najmanje 95% ciljne populacije jasno je da postoji značajan rizik za masovnije obolijevanje.

Pozvani su građani, posebno roditelji, da preduzmu odgovorne korake kako bi zaštitili prije svega, svoju djecu od malih boginja.

The post IJZ: Moguće širenje malih boginja, oboljelo dijete izolovano na vrijeme first appeared on BARinfo.

“Dana 28.03.2024. godine od strane laboratorije Centra za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore potvrđen je prvi slučaj obolijevanja od malih boginja, kod djeteta sa mjestom prebivališta u opštini Bar. Radi se o djetetu starosti osam godina koje nije vakcinisano nijednom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR).

Nakon dobijanja potvrde o izolaciji uzročnika malih boginja, Odsjek za epidemiologiju Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Bar je shodno Vodiču za istraživanje i postupanje u slučaju epidemijskog javljanja morbila, intenzivno preduzima neophodne korake kako bi se sprječilo masovnije širenje bolesti (epidemiološko ispitivanje, pojačan epidemiološki nadzor, aktivno istraživanje slučajeva, prikupljanje kliničkih uzoraka za potvrdno testiranje namorbile, istraživanje i obrada kontakata, imunizaciju osjetljivih kontakata, izolaciju slučajeva).

Epidemiološkim ispitivanjem je utvrđeno da je dijete u periodu inkubacije boravilo u zemlji iz okruženja u kojoj je aktuelna epidemija malih boginja.

Pojačanim epidemiološkim nadzorom biće obuhvaćeni svi identifikovani kontakti sa posebnim akcentom na osobe osjetljive na infekciju (osobe bez validnih laboratorijskih podataka o ranije preležanoj prorodnoj infekciji morbilima; osobe bez podataka o imunizaciji kojima bi dokazali da su uredno vakcinisani protiv morbila u skladu sa uzrastom i važećim kalendarom imunizacija; osobe bez serooloških dokaza o postojanju imuniteta – IgG antitijela na morbile).

Male boginje (Morbilli) predstavljaju jednu od najkontagioznijih bolesti gdje je stopa sekundarnog javljanja veća od 90% među izloženim i osjetljivijim pojedincima (9-10 osjetljivih osoba oboli kada se nalazi u bliskom kontaktu sa oboljelima). Najčešće se javlja u vidu manjih ili većih epidemija.

To je virusno oboljenje iz grupe visoko zaraznih osipnih groznica koje karakteriše makulopapulozna ospa po tijelu.

Uzročnik malih boginja je virus iz familije Paramyksoviridae. Širi se vrlo lako sa inficiranih naosjetljive osobe, najčešće putem kapljica koje nastaju prilikom kašljanja, kijanja, glasnog govora ili direktnim kontaktom sa sekretom inficiranih osoba.

Prvi simptomi bolesti se javljaju najčešće u periodu od 7-21 dan nakon kontakta sa inficiranom osobom. U početku, bolest liči na prehladu sa curenjem nosa, povišenom tjelesnom temperaturom (često preko 39°C), konjuktivitisom, kašljanjem i malaksalošću. Makulopapulozna ospa obično prvo počinje na licu, iza ušiju a zatim se širi po cijelom tijelu.

Zaraznost traje četiri dana prije pojave ospe i četiri dana poslije izbijanja ospe.

Pored uobičajene kliničke slike, infekcija virusom malih boginja izaziva opštu slabost organizma praćenu padom imuniteta kod inficiranih usljed čega se mogu javiti komplikacije. Najčešće komplikacije su upale gornjih i donjih disajnih puteva, upale uha ali su moguće i najteže komplikacije kao što je upala mozga-encefalitis.

Najbolji način zaštite od obolijevanja je vakcinacija. Vakcina se daje zajedno sa vakcinom protiv zaušaka i rubeole. Za adekvatnu zaštitu koja podrazumijeva dugotrajan imunitet, neophodne su dvije doze vakcine. Prva doza se daje djeci sa navršenih 12 mjeseci starosti, a druga prilikom polaska u školu.

Na teritoriji opštine Bar od ukupno registrovanih 3190 djece rođenih od 01.01.2017. do31.08.2022. godine čija dob je prispjela za vakcinaciju prvom dozom MMR vakcine, vakcinisano je 51,07% djece, odnosno njih 1629, što je niže od republičkog prosjeka koji iznosi 63,96% što svakako nije dovoljno da bi se prevenirala moguća epidemija zaraznih bolesti od kojih vakcina štiti a koji bi trebao biti preko 95%.

Obuhvat vakcinacijom prvom dozom MMR vakcine po godištima je sledeći: za djecu rođenu2017. godine je 73,86% odnosno vakcinisano je 472 djece, za djecu rođenu 2018. godine 65,22% odnosno vakcinisano je 390 djece, za djecu rođenu 2019. godine 58,5% odnosno vakcinisano je 334 djece, za djecu rođenu 2020. godine 45,7% odnosno vakcinisano je 250 djece, za djecu rođenu 2021. godine 28,89% odnosno vakcinisano je 141 dijete, za djecu rođenu 2022. godine12% odnosno 42 djece.

Dakle, nevakcinisano prvom dozom MMR vakcine u pretškolskom uzrastu je 1561 dijete, odnosno 48,93%.

Na teritoriji opštine Bar od ukupno registrovanih 639 djece rođenih od 01.01.2017. do 31.12.2017. godine čija dob je prispjela za vakcinaciju drugom dozom MMR vakcine (ovo je prva generacija prispjela za drugu dozu MMR vakcine), vakcinisano je 52,58% djece, odnosno njih 336, što je niže od republičkog prosjeka koji iznosi 62,93%.

Dakle, nevakcinisano drugom dozom MMR vakcine u ovom uzrastu je 303 djece, odnosno47,42%. Osim niskog obuhvata vakcinacijom MMR vakcinom problem je i pravovremenost vakcinacije koja podrazumijeva vakcinaciju od 12 do navršenih 15 mjeseci života djeteta.

Pad u obuhvatu imunizacije MMR vakcinom u Baru je zabilježen još od 2013. godine do kadase obuhvat kretao oko 90 %.

Imajući u vidu navedeno i činjenicu da je u našem gradu registrovan prvi slučaj obolijevanja od malih boginja, pozivamo sve građane, posebno roditelje, da vakcinišu svoju djecu prema preporučenom rasporedu imunizacije (sva djeca koja kasne sa vakcinacijom, moraju što prije nadoknaditi propuštene doze), da redovno prate svoje i zdravstveno stanje djece, kao i da se pridržavaju higijenskih mjera za prevenciju respiratornih infekcija”, poručuju iz barskog Doma zdravlja.

The post Dom zdravlja Bar: Informacija o prvom slučaju obolijevanja od malih boginja u opštini Bar first appeared on BARinfo.