„Policija je odmah, bez odlaganja, izašla na lice mjesta gdje je zatečeno dijete staro 13 godina sa povredama. Njemu je ukazana ljekarska pomoć u Opštoj bolnici u Baru gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede.

Policijski službenici su preduzeli niz intenzivnih operativnih aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja identifikovali lica koja su učestvovala u fizičkom sukobu –  dva maloljetna lica stara 15 i 13 godina, sa jedne, i povrijeđeno lice staro 13 godina, sa druge strane“, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Kako navode, od više osoba su prikupljena obavještenja na okolnosti ovoga događaja i sveukupni spisi predmeta su dostavljeni tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru na ocjenu i mišljenje, koja će se nakon uvida izjasniti o kvalifikaciji događaja.

The post U tuči maloljetnika povrijeđen trinaestogodišnjak, čeka se kvalifikacija tužioca first appeared on BARinfo.

Naime, kako nam je saopštila majka jednog djeteta, u nedjelju, 14. maja taj maloljetnik je izvršio nekoliko fizičkih napada na djecu, među kojima je bio i njen sin, a 14-godišnji dječak je čak završio u hitnoj pomoći. Uz to, saopštila je da je tog dana podneseno pet krivičnih prijava, a da je, koliko ona zna, do sada podneseno preko 20 prijava protiv ovog dječaka.

Ističe da se on hvali i pokazuje oružje koje nosi (noževi, bokseri).

Roditelji su uplašeni, iako žive na par stotina metara od škole, radi sigurnosti, prate i sačekuju djecu i strepe od toga da će povrijediti njihovo dijete, pogotovo zato što ističe da se taj dječak ne boji policije i da mu oni ništa ne mogu.

Saopštenje Uprave policije prenosimo integralno:

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Bar su, postupajući na osnovu više prijava da je jedan dječak star 12 godina u više navrata fizički napadao djecu na području Bara, preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, te u prisustvu majke i službenika Centra za socijalni rad prikupili obavještenja na okolnosti navedenih prijava.

Policija je došla do sumnje da je ovaj dječak žrtva trgovine ljudima, te su u odnosu na to preduzete dodatne mjere i radnje iz nadležnosti policije, u odnosu na šta je lišena slobode njegova sestra N.B. (20) iz Podgorice zbog sumnje da izvršila krivično djelo trgovina ljudima.

Ona je, kako se sumnja, navedeno krivično djelo počinila na način što je zloupotrebom povjerenja i korišćenjem teških prilika primoravala oštećenog dječaka na prosjačenje na teritoriji Bara.  Oštećeni dječak je prikupljeni novac predavao, a ukoliko prikupljena suma ne bi zadovoljavala predviđeni dnevni iznos on bi bio fizički zlostavljan.

Dječak je zbrinut od strane službenika Centra za socijalni rad.

Policija je u odnosu na prijave podnijete protiv dječaka, obzirom da je on krivično neodgovoran zbog uzrasta, protiv njegove majke L.B. (42) iz Kosova podnijela prekršajnu prijavu zbog prekršaja iz člana 37. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici – zanemarivanje.

U odnosu na radnje dječaka biće preduzete aktivnosti iz nadležnosti Centra za socijalni rad u skladu sa zakonom.

The post Lišena slobode osoba zbog trgovine ljudima first appeared on BARinfo.

„Zakon je donesen prije dvanaest godina, sa jednom izmjenom 2018. U međuvremenu, u našoj praksi uočili smo znatan porast nasilja među djecom, od kojih su mnoga povratnici u izvršavanju tog krivičnog djela. Na primjer, vaspitna mjera pojačanog nadzora pokazala se kao neučinkovita, prvenstveno zbog toga jer nam nedostaje saradnja sa roditeljima. Bez njih ne možemo postići boljitak, a, nažalost, imamo roditelje koji ne prihvataju da problem postoji (u posljednjem slučaju vršnjačkog nasilja u Šušanju, čuli smo da roditelji djece vinovnika nasilja, makar prvih nekoliko dana, nisu pozvali porodice povrijeđenih dječaka da se informišu kako su i da se izvine njihovim roditeljima, što jasno pokazuje njihov stav prema svemu). Zbog neefikasnosti mjere pojačanog nadzora, mi smo razmišljali o uključivanju prestupnika u humanitarne organizacije i ustanove, gdje bi bili podvrgnuti društveno korisnom radu. Nadam se da ćemo naići na odziv kod poslodavaca i u humanitarnim organizacijama, a već smo realizovali ovu aktivnost, sporadično i nedovoljno, sa Crvenim krstom, Sportskim i Kulturnim centrom“, kazala je direktorka Centra za socijalni rad Biljana Pajović.

Da nedostaje saradnja sa roditeljima u slučajevima vršnjačkog nasilja, potvrđuje i Jadranka Dragović, voditeljka slučaja u Službi za djecu i mlade u Centru.

„Stručni tim Centra za socijalni rad suočen je i radi , ne samo kada je u pitanju vršnjačko, već i svaki drugi oblik nasilja. To je veoma složen i zahtjevan posao, jer radimo sa počiniocima nasilja, žrtvama, roditeljima, članovima porodice. Vrlo često su prepreka upravo roditelji, jer je njihova uloga neprocjenjiva da bismo zajednički postigli željeni rezultat i vratili djecu na pravi put. Zdravo okruženje i zdrava porodica su stub pozitivnog razvoja djece. Kada je porodica disfunkcionalna, djeca najčešće ispoljavaju problematično ponašanje“, naglašava Dragović, koja pojašnjava da Centar za socijalni rad, odnosno njegovi službenici, postupaju po zahtjevu, najčešće Policije, škola ili Tužilaštva, a ponekad i roditelji dođu da ukažu na problem ( kada je njihovo dijete izloženo nasilju).

„Tada slijedi mukotrpan rad i razgovor sa djecom. Moramo pronaći najbolji način da im priđemo, sa posebnom pažnjom, jer oni bi trebalo da razumiju da smo mi tu, ne kao kazneni organ, već kao tim koji im želi najbolje. Slijedi sveobuhvatna analiza, procjena psihološkog stanja i porodičnog ambijenta, na osnovu čega formiramo mišljenje. Uglavnom se pokaže da djeca nasilnici dolaze iz porodica u kojima je prisutan alkoholizam ili ovisnost o psihoaktivnim supstancama, da porodica prolazi kroz mukotrpan razvod, da u samoj porodici postoji nasilje ili su djeca lišena roditeljske brige. Kada se sve to uzme u obzir, jasno je koliko je teško spasiti takvu djecu“, naglašava voditeljka slučaja u Centru za socijalni rad, Jadranka Dragović, koja je navela da su u proceduru koju sprovode uključeni psiholozi, škole, Savjetovalište za mlade Doma zdravlja, što znači da se toj problematici, opravdano, pristupa interdisciplinarno i proaktivno, kroz organizovanje i radionica i predavanja na kojima se djeci predočavaju što su nepoželjni obrasci ponašanja.

„Imali smo sjajnu saradnju sa Sekretarijatom za sport i mlade u Opštini Bar, pa smo, osim volontiranja u humanitarnim organizacijama, djecu usmjeravali na sport i rekreativne aktivnosti, promovišući zdrave stilove života. Pojedine škole nemaju ni pedagoga, ni psihologa, a uz njih, trebalo bi da imaju i socijalne radnike, koji bi pratili učenike, posebno problematične, i reagovali pravovremeno i preventivno“, kazala je Dragović.

Predstavnice Centra za socijalni rad, nisu se složile sa ocjenama profesora Neđeljka Đurovića, koji je u emisiji kazao da Centar za socijalni rad nije adekvatno propratio ponašanje mladih osoba sklonih nasilju.

„Dugo poznajem profesora Đurovića i poznat mi je njegov građanski aktivizam, ali mi je veoma žao što od njega čujem da je loša saradnja između škola i Centra za socijalni rad, jer upravo, prije nekoliko meseci, mi smo konstatovali da u školi u kojoj on radi, SEUŠ, postoje problemi i to se može vidjeti i provjeriti na našem sajtu. Obratili smo se toj obrazovnoj ustanovi sa dopisom u kojem smo predlagali da naši službenici dođu u školu i razgovaraju i sa učenicima i sa profesorima, u terminu kada njima odgovara. Nismo dobili odgovor. Na jednom neformalnom susretu sa profesorom ,takođe, smo pričali na tu temu, ali nismo došli do dogovora. Mi smo nekada imali multidisciplinarni tim koji, nažalost, više ne funkcioniše, ali sada imamo mogućnost organizovanja ‘Konferencije slučaja’, kada se pojavi problem. To već i radimo, a na takav sastanak pozivamo predstavnike svih institucija koje imaju presudnu ulogu u konkretnim slučajevima. Problematika kojom se bavi Centar za socijalni rad je mnogo šira od vršnjačkog nasilja, jer se bavimo i svim ostalim oblicima nasilnog ponašanja, socijalnom problematikom, djecom bez roditeljskog staranja i djecom pod starateljstvom, djecom žrtvama nasilja… Naša Služba za djecu i mlade ima petoro stručnih lica, i rade, gotovo kao Hitna služba, s obzirom na učestalost devijantnog ponašanja. Neophodno je povećati broj socijalnih radnika, na što je, mogli smo pročitati u medijima, upozorio i Huan Santander, predstavnik UNICEF -a u Crnoj Gori“, kazala je Pajović.

Predstavnice Centra za socijalni rad poručile su i potencirale u završnoj riječi u emisiji Radio Bara, na temu Vršnjačkog nasilja, ono što je najvažnije na putu ozdravljenja i porodice i društva:

„Svi odrasli u dječjem okruženju, počev od roditelja, moraju da se ponašaju primjerno, jer djeca od njih uče. Moramo imati nultu toleranciju prema bilo kojoj vrsti nasilja i viktimizacije, a sopstvenim primjerom ukazati djeci kako bi trebalo da se ponašaju“, kazala je Biljana Pajović, direktorka Centra za socijalni rad.

Jadranka Dragović, voditeljka slučaja, apostrofirala je da se moramo vratiti istinskim porodičnim vrijednostima i očuvanju zdrave i stabilne porodice.

„Kontinuirano radimo sa djecom i roditeljima. Problemi nisu samo , iako su najčešći, u disfunkcionalnim , već i u tzv. uglednim porodicama. Nikada tačno ne znamo što se dešava unutar četiri zida, i u naizgled, uglednim porodicama, što tačno dovodi dovodi do poremećaja ličnosti i ponašanja, iako konstantno analiziramo i tražimo uzrok. Sa sigurnošću, međutim, možemo tvrditi da je korijen problema u porodici. To mogu biti razne traume, stresne situacije, preblago ili prestrogo roditeljstvo… Što sve dovodi u pitanje funkcionalnost porodice. Prva sredina sa kojom se dijete susreće jeste porodica, otac i majka. Oni moraju biti baza pozitivnog razvoja djeteta. Ukoliko se tu naprave propusti, namjerni ili nenamjerni, neminovno dolazi do problema, jer porodica je stub zdravog djeteta“, zaključuje Dragović.

The post Direktorka CSR Bar Biljana Pajović i voditeljka slučaja Jadranka Dragović: Porodica je stub zdravog djeteta first appeared on BARinfo.

Ona smatra da je zakonska regulativa dobra, uz sitnije propuste, ali je najavila i pripremne aktivnosti na njenoj izmjeni.

„Zakon o postupanju prema maloljetnicima, učiniocima krivičnih djela, propisao je proceduru i sankcije, vodeći računa o zrelosti, razvoju ličnosti, težini krivičnog djela i najboljoj praksi zaštite adolescenata sa ciljem njihove rehabilitacije i socijalne integracije. Moram naglasiti, da mlađi maloljetnici, djeca do četrnaeste godine, nisu krivično odgovorna. Zakon prepoznaje mlađe maloljetnike, od 14 – 16 godina i starije od 16 – 18. Maloljetnicima se za krivično djelo mogu izreći vaspitne mjere, maloljetnički zatvor i mjere bezbjednosti. Mlađem maloljetniku mogu biti izrečene samo vaspitne mjere, a starijem vaspitne, i u zavisnosti od krivičnog djela, i kazna maloljetničkog zatvora. Svrha krivičnog zakonodavstva jeste da vršenjem nadzora i odgovarajućim vaspitnim mjerama, razvijamo kod djece odgovornost, usmjerimo ih ka normalnom razvoju i ponašanju, kako više ne bi vršili krivična djela. Pritvor se maloljetniku može odrediti kada za to postoje razlozi i u izuzetnim situacijama, ako mjere nadzora i smještaja maloljetnika ne daju rezultat. Napominjem, da pritvor nije kazna, već mjera koja će omogućiti nesmetano obavljanje postupka. Svi međunarodni standardi, kao i Konvencije o pravima djeteta, upućuju na to da se mjera pritvora izriče samo izuzetno, dakle da to ne bude i nije pravilo. Crna Gora je potpisnica svih međunarodnih sporazuma i konvencija, a naš Zakon prilagođen tome. U skladu sa tim, starijem maloljetniku može biti izrečena kazna zatvora ukoliko je za izvršeno krivično djelo propisana zatvorska kazna preko pet godina“, kazala je tužiteljka Tankosić – Vučinić, koja je istakla da je zakonska regulativa efikasna, a da su u praksi uočeni manji propusti.

„Kod nekih maloljetnika i blaže vaspitne mjere, poput opomene i ukora daju rezultate, a kod pojedinih nisu plodotvorne ni najstrože sankcije, već imamo slučajeve višestrukog povraćaja u vršenju krivičnih djela. Ipak, kako bi postigli optimalne rezultate u suzbijanju vršnjačkog nasilja i uopšte, maloljetničke delinkvencije, već se obavljaju pripremne aktivnosti na izmjeni Zakona“, kazala je tužiteljka Mirjana Tankosić Vučinić.

Ona se osvrnula na kritike koje je profesor Neđeljko Đurović uputio u emisiji, smatrajući da kaznena politika nije urodila plodom, a da nadležne institucije ne rade sistemski i efikasno, te da pojedine prijave nisu procesuirane.

„Ne slažem se sa profesorom Đurovićem, jer je u Tužilaštvu svaka prijava, o kojoj sam bila obavještena od strane ovlašćenih policijskih službenika, procesuirana, predata Sudu , završena u sudskom postupku ili sprovođenjem alternativnih mjera“, kategorična je Tankosić Vučinić.

Tužiteljka je uputila apel roditeljima da se sa punom pažnjom posvete djeci i njihovom vaspitanju, jer, kako je kazala, porodica je osnov svega.

The post Mirjana Tankosić Vučinić: Krivično zakonodavstvo prilagođeno uzrastu maloljetnika first appeared on BARinfo.

Kako je za Radio Bar i Bar Info saopštio rukovodilac ODT-a u Baru, Radovan Đurišić, protiv maloljetnika V.Ć. će biti podnešena krivična prijava za nanošenje teške tjelesne povrede, a Tužilaštvo će se, nakon dostavljenih spisa, izjasniti o pravnoj kvalifikaciji u odnosu na ostale učesnike tuče.

The post Protiv maloljetnika krivična prijava za nanošenje teške tjelesne povrede first appeared on BARinfo.

Inspektorka za maloljetničku delikvenciju i nasilje u porodici u barskom Centru bezbjednosti, Alma Hot, upozorava da je neophodna veća pažnja i roditelja i vaspitno obrazovnih ustanova kada je riječ o ovoj devijantnoj i opasnoj pojavi.

Građani Bara, takođe , smatraju odgovornima roditelje i škole, ali ističu da su nužne i rigoroznije zakonske mjere i sankcije prema počiniocima maloljetničkog nasilja.

RB/BI: Kako komentarišete posljednji slučaj maloljetničkog nasilja u Baru koji je izazvao veliko uznemirenje građana, i što ste preduzeli iz okvira Vaše nadležnosti?

A.Hot: Problematika vršnjačkog nasilja je zastupljena svuda, pa i kod nas. Što se tiče poslednjeg slučaja, mogu reći da nas je sve što smo vidjeli izuzetno pogodilo, kao službenike, kao građane i roditelje. Scene nasilja, koje smo imali prilike da vidimo, jer se snimak vrlo brzo proširio na društvenim mrežama, izuzetno su brutalne i alarmantne. Odmah smo, jer je bilo lako identifikovati počinioce, djecu, aktere ovog događaja i njihove roditelje pozvali na razgovor. Ponašanje koje smo vidjeli nije svojstveno trinaestogodišnjacima, i to je još bolnija činjenica. Obaviješten je i Centar za socijalni rad, jer se radi o maloljetnicima, Osnovno tužilaštvo, i rad na ovom predmetu i dalje je u toku. Nadamo se da će dati rezultate.

RB/BI: Kakvo je Vaše dosadašnje iskustvo, da li je maloljetničko nasilje u svim slučajevima nalik ovom, ili se u incidentu od prije desetak dana, radi o ekstremnijem vidu maloljetničke delikvencije i nasilja?

A.Hot: Analizirali smo i pravili paralelu između dosadašnjih slučajeva vršnjačkog nasilja i konstatovali da do sada nijesmo bili u prilici da vidimo ispoljavanje nasilja na ovako agresivan i brutalan način. Možda je tome doprinjelo i to što je snimak ovog događaja dospio u javnost, pa je bilo jasno kako se sve dešavalo. Taj snimak je, na neki način, i nama olakšao posao, i kod identifikacije učesnika i dokaznog materijala.

RB/BI: Maloljetnici po zakonu ne podliježu krivičnoj odgovornosti, dakle, sve je prepušteno roditeljima, Centru za socijalni rad i školama. Smatrate li da je takva zakonska regulativa adekvatna?

A.Hot: Zakon je takav kakav jeste, i mi ne možemo uticati na zakonske propise. Iz prakse i rada sa maloljetnicima, shvatili smo da zakonska regulativa i sankcije, kod određenih lica, apsolutno ne utiču na promjenu ponašanja, dok je kod nekih dovoljan samo razgovor sa službenim licima, kako bi shvatili što su uradili i osjetili kajanje. Takva lica najčešće više nikada ne učine ništa slično. Međutim, nažalost, imamo povratnike, kod kojih niti razgovori, niti sankcije, ne daju nikakve rezultate.

RB/BI: Da li porodično okruženje, milje u kojem raste dijete, utiče na nasilno ponašanje?

A.Hot: Primjetili smo da manje povratnika imamo iz porodica koje su stabilne, ali nije isključeno da nasilnici ne dolaze i iz takvih funkcionalnih i uglednih porodica. U današnje vrijeme veoma je teško vaspitavati djecu, čak i u stabilnim porodicama, a još teže u onima sa jednim, ili čak, odsustvom oba roditelja. Ipak, porodica je ključna u ovoj problematici, i sa vaspitanjem djeteta treba početi na vrijeme da bi se preduprijedilo ovakvo ponašanje.

RB/BI: Porodica je ključna, ali i okruženje utiče na dijete. Koje su mjere još neophodne da bi bila formirana zdrava i vaspitana ličnost? Često ste gosti u školama gdje držite predavanja na temu vršnjačkog nasilja…

A.Hot: To je do sada, do pojave koronavirusa, bila praksa na mjesečnom nivou. Kolega koji radi u odjeljenju za droge i ja često i u osnovnim i srednjim školama držimo predavanja i razgovaramo sa djecom. Njima je to interesantno, zavisno od uzrasta. Primjetili smo da kod mlađih naša priča ima više efekta, dok su stariji maloljetnici manje zainteresovani. U svakom slučaju, neophodno je razgovarati sa djecom u kontinuitetu, i to ćemo činiti i dalje.

RB/BI: Očigledno je potrebna sinhronizovana akcija da bi se spriječilo maloljetničko nasilje. Je li neka karika zakazala, i kako se izboriti sa ovom devijantnom pojavom?

A.Hot: Traženje krivca nije rješenje. Potrebno je da se timski radi i, uz roditelje, vaspitači od najranije dobi, preko nastavnika i pedagoga, moraju podrobnije proučavati dijete, posmatrati, analizirati i uočavati sklonosti, predispozicije. Mora se mnogo raditi sa djecom, jer ona u školi provode po pet ili šest sati. Roditelji i vaspitači su ti koji bi trebalo da detektuju kod djeteta neki problem, a zatim se, prema potrebi, obrate i stručnjacima za pomoć. Kada sve to dođe do nas, inspektora, vrlo često su mnoge stvari izmakle kontroli.

RB/BI: Poslednjih godina se sve češće govori o nasilju. Da li je zaista drastično povećan broj slučajeva vršnjačkog nasilja, ili je ono samo vidljivije?

A.Hot: Mislim da je nasilje sada samo vidljivije, zbog društvenih mreža, snimanja, jer počinioci žele na taj način da pokažu svoju moć. Vršnjačkog nasilja je uvijek bilo, ali ono što dodatno zabrinjava jeste brutalnost izvršioca i ravnodušnost onih koji ga posmatraju. U ovom poslednjem slučaju, sve je to došlo do izražaja, ne samo što vršnjaci nijesu reagovali, već niko od prolaznika, a radi se o centru grada i prilično prometnoj ulici, gdje je taksi stanica, prodavnica… Nemoguće da niko to nije vidio, ali niko nije prišao da pomogne žrtvi i spriječi ono što se dešavalo, što je poražavajuće.

RB/BI: Sa kojim slučajevima maloljetničke delikvencije i nasilja se najviše suočavate?

A.Hot: Osim fizičkog, veoma je rasprostranjeno i psihičko nasilje, posebno sada, u dominaciji mobilne telefonije i društvenih mreža. Djeca razmjenjuju razne sadržaje, fotografije, prijeteće i uvredljive poruke. Okidač da se ispolji nasilje, posebno u ovakvom drastičnom vidu, često su upravo društvene mreže i mobilni telefoni.

RB/BI: Vi se bavite i nasiljem u porodici. Koliko je pandemija uticala i da li je povećala broj takvih slučajeva?

A.Hot: Broj krivičnih i prekršajnih prijava Centru bezbjednosti Bar je uglavnom isti kao i u periodu prije epidemije. Najčešće su žrtve porodičnog nasilja žene, ali imamo i neznatan broj slučajeva u kojima se kao žrtve pojavljuju i muškarci, ali i roditelji koji su napadnuti od svoje djece. Isto kao i u vršnjačkom nasilju, i ovdje imamo aktere koji se samo jednom pojave, ali i povratnike. Fizičko nasilje je najčešće, najvidljivije i najdokazivije, ali je i psihičko nasilje veoma prisutno. Teže ga je dokazati, ali može biti veoma teško i bolno. Isto postupamo i procesuiramo počinioce. Imamo izuzetno teških primjera, jer sve je to za žrtve- od samog osjećaja da su ugrožene, do srama i stida, teško, ali i za nas koji radimo sa njima.

RB/BI: Kakvi su statistički podaci, i da li sve učestalije javno govorenje o nasilju, ali i pooštrena zakonska regulativa, dovode do njegovog smanjenja?

A.Hot: Svakako je otvorenija priča o nasilju dovela do osnaživanja žrtava, koje se sve češće odlučuju da se obrate za pomoć, ali je sigurno da postoji još puno slučajeva za koje, nažalost nijesmo saznali. Što se tiče statistike, broj varira od mjeseca do mjeseca. Prošle godine ukupno je bilo 36 krivičnih prijava i 102 prekršaja. Imamo izuzetnu saradnju sa Centrom za socijalni rad, sve mehanizme uključujemo kako bi zaštitili i pomogli žrtvama nasilja.

RB/BI: Na kraju, da se vratimo poslednjem slučaju vršnjačkog nasilja u Baru. Rekli ste da je bilo izuzetno brutalno, imali smo priliku svi da to i vidimo. Kako su roditelji djece reagovali i da li su spremni za saradnju, jer smo na društvenim mrežama, takođe bili u prilici da pročitamo brojne komentare, u kojima su prvenstveno, roditelji kritikovani i pozivani na odgovornost?

A.Hot: Teško je roditeljima kada se suoče sa ovakvim ponašanjem svog djeteta. Imamo situacija kada roditelji pokušavaju da opravdaju dijete, pokazuju razumijevanje i toleranciju za njegove postupke, međutim u ovom slučaju, prihvatili su krivicu svoje djece i pokazali spremnost za saradnju. Dali su nam obećanje da će raditi sa svojom djecom. Nadamo se da ta djeca više nikada neće ponoviti nešto slično.

The post VIDEO: Učesnici brutalnog maloljetničkog nasilja u Baru i dalje pod lupom nadležnih i građana first appeared on BARinfo.

Okolnosti pod kojima se odigrao događaj, čiji je snimak sinoć preplavio društvene mreže, izazvao je zgražavanje i unio nemir među građanima Bara, utvrdiće istraga.  Naš portal zbog eksplicitnog nasilnog sadržaja i jer su u pitanju maloljetna lica, snimak nije objavio.

-U pitanju su mlađi maloljetnici, 13- togodišnji dječaci, učenici iz nekoliko barskih osnovnih škola. O događaju je obaviješten osnovni državni tužilac za maloljetnike. Rad na ovom slučaju je u toku- kazali su jutros za naš portal nadležni u CB Bar. 

Maloljetnik je juče, u kasnim popodnevnim satima, u Makedonskom naselju, pred grupom dječaka koji su bez ikakve reakcije posmatrali, brutalno pretukao vršnjaka.

Dječaka je napadač snažno udarao šakama, u jednom trenu i stisnutom pesnicom, sve vrijeme ga gurajući. U jednom momentu dječaku, koji ne pruža nikakav otpor, prišao je i drugi maloljetnik i zadao mu dva udarca.

Iako snimak traje nepun minut, jasno svjedoči o brutalnosti napadača i namjeri da vršnjaka povrijedi uz brojne uvrede i omalovažavanje.

The post Saslušani akteri maloljetničkog nasilja first appeared on BARinfo.