“U izuzetno jakoj konkurenciji mladih muzičara iz više evropskih zemalja, naši flautisti su se izdvojili sigurnim i muzikalnim nastupima. U A kategoriji (2015. godište i mlađi) Arkadij Argirov, iz klase profesorice Suzane Pepđonović, osvojio je I mjesto, dok su Matvej Šabalin, iz klase profesorice Tamare Stijepović i Ana Kolpakova, iz klase profesorice Marije Blažević, osvojili II mjesto. U C kategoriji (2011. godište i mlađi) učenica Seada Rašketić, iz klase profesorice Marije Blažević, osvojila je III mjesto, potvrdivši svoju umjetničku zrelost i kontinuitet u radu”, ističe direktorica barske ŠOMO, Danka Popović.

prof. Marija Blažević i Ana Kolpakova

Takmičenje je okupilo veliki broj učesnika iz Rusije, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a žiri sastavljen od renomiranih profesora muzičkih akademija, dodatno je naglasio značaj i kvalitet međunarodnog događaja.

prof. Tamara Stijepović i Matvej Šabalin

Nedugo zatim, navodi Popović, još jedan veliki uspjeh zabilježen je na 36. Međunarodnom takmičenju „Concorso Internazionale per Giovani Musicisti Città di Barletta“ u Italiji, gdje je flauta ponovo bila u centru pažnje.

“Učenica Seada Rašketić, iz klase profesorice Marije Blažević, ostvarila je izuzetan rezultat osvojivši I nagradu (Primo Premio) u B kategoriji, čime je na najbolji način predstavila svoju školu i svoju zemlju. Kao jedini predstavnik mladih flautista iz Crne Gore, njen nastup dobija dodatnu težinu i značaj, posebno u kontekstu visoke konkurencije i međunarodnog renomea samog takmičenja”, sa ponosom ističe Popović.

prof. Marija Blažević i Seada Rašketić

Ovi rezultati, ocjenjuje naša sagovornica, zajedno čine jednu lijepu i zaokruženu priču o flauti kao instrumentu, ali i o predanom radu učenika i profesora koji ih vode kroz proces muzičkog razvoja. “Upućujemo iskrene čestitke svim učenicima i njihovim profesoricama na ostvarenim uspjesima, uz želju da i dalje nastave da grade svoj umjetnički put kroz nove nastupe, iskustva i nagrade”, zaključuje direktorica ŠOMO, Danka Popović.

The post Mladi barski flautisti izvanredni na međunarodnim takmičenjima first appeared on BARinfo.

Okupljene je pozdravila moderatorka prvog dijela panela Tamara Đurković, poručivši da ovaj događaj nije organizovan samo radi obilježavanja jednog datuma, već i podsjećanja na dug istorijski put Crne Gore kroz borbu za opstanak, dostojanstvo, državnost i pravo da sama odlučuje o svojoj budućnosti.

„Obnova nezavisnosti 2006. godine nije nastala u jednom političkom trenutku, niti je bila izdvojeni događaj. Ona predstavlja završetak jednog složenog istorijskog procesa koji je oblikovao generacije Crnogoraca“, kazala je Đurković, ističući da pitanje nezavisnosti nikada nije bilo samo pravno ili političko, već i pitanje identiteta, trajanja i istorijskog kontinuiteta.

U prvom dijelu programa, kojim je moderirala Đurković, o istorijskim procesima koji su oblikovali savremenu Crnu Goru, identitetu i kulturi sjećanja govorili su diplomirana istoričarka Draginja Radonjić i doktorand Alek Barović, dok je ustavno-pravna pitanja otvorio mr Neđeljko Đurović. U ovom dijelu panela učestvovala je i proslavljena odbojkašica Tanja Bokan, koja je govorila o značaju sporta u društvu i ulozi nacionalnog dresa u oblikovanju osjećaja pripadnosti.

Govoreći o Nikoljdanskom ustavu iz 1905. godine, Radonjić je kazala da je upravo njegovo donošenje predstavljalo poslednji korak u zakonodavnoj i državničkoj strukturi tadašnje Knjaževine Crne Gore.

„Ustav je donio pravila ponašanja i strukturu jedne moderne evropske države, ali je istovremeno počeo da mijenja dotadašnji apsolutistički položaj knjaza. Donošenjem Ustava formira se Skupština, počinju politička organizovanja i stvaraju se uslovi koji će kasnije dovesti do događaja iz 1918. godine“, istakla je Radonjić.

Naglasila je i da problemi sa kojima se Crna Gora suočavala nijesu nastali isključivo donošenjem Ustava, već da korijene imaju i u različitim spoljnim uticajima tokom druge polovine 19. vijeka, koji su postepeno narušavali unutrašnju stabilnost države.

Govoreći o savremenim izazovima ustavnog sistema, Đurović je ukazao na potrebu organizovanja ozbiljne stručne rasprave o crnogorskom Ustavu i funkcionisanju institucija.

„Mi 20 godina nemamo zakon o Skupštini i zakon o Vladi. Da ne pominjem da neke države imaju čak i zakon o ministarstvima, kojim se jasno precizira šta je čija nadležnost, kako institucije treba da funkcionišu, pa čak i u kakvom stručnom sastavu treba da rade pojedine komisije“, rekao je Đurović dodajući da je neophodno ozbiljno otvoriti pitanja institucionalnog razvoja kako bi pravni sistem bio efikasniji i stabilniji.

Govoreći o sportu i osjećaju pripadnosti državi, nekadašnja kapitenka ženske odbojkaške reprezentacije Tanja Bokan podsjetila je da je pravo glasa stekla upravo 2006. godine, navodeći da je to za nju bio poseban trenutak. „Bila sam jako ponosna što sam stekla pravo da glasam baš te godine. Igrati za reprezentaciju je nevjerovatna čast, a biti njen kapiten 17 godina za mene je posebna privilegija“, kazala je Bokan, ističući da je više od polovine života nosila nacionalni grb na dresu.

„Pola svog života nosila sam nacionalni grb na dresu, a drugu polovinu ga nosim u srcu. To je nešto uz šta smo odrastali. Onog trenutka kada čujete himnu Crne Gore sve staje. Nastupati za državni dres nije igra i nije posao, to je prije svega čast. Branite svoju zemlju i nemate pravo da budete slabi“, poručila je Bokan.

Drugi dio panela, kojim je moderirala Marija Blažević, bio je posvećen međunarodnom položaju Crne Gore, njenom NATO članstvu, evropskom putu i ulozi male države u savremenim globalnim procesima.

„Dvadeset godina kasnije pitamo šta smo ostvarili, gdje je danas Crna Gora, da li smo bliži onome što smo željeli biti ili smo usput izgubili dio energije, zajedništva i vizije“, kazala je Blažević, otvarajući razgovor sa dr Mladenom Grgićem, dr Nemanjom Stankovim i dr Jovanom Marović.

Govoreći o političkim prilikama nakon obnove nezavisnosti, Stankov je ocijenio da se 2006. godina iz današnje perspektive može posmatrati ili kao vrhunac tadašnjih podjela, ili kao početak novih društvenih lomova.

„Podjele koje su tada postojale kroz pitanje obnove nezavisnosti, kasnije su dobijale različite pojavne oblike, nekada kroz pitanje jezika, nekada nacionalnosti, a nekada religijskih razloga. Rekao bih da su one i dalje veoma žive, iako se možda manje potenciraju u javnom diskursu nego ranije“, kazao je Stankov.

Prema njegovim riječima, u posljednjih nekoliko godina dio političkog fokusa preusmjeren je na ekonomske teme.

„U neku ruku, Pokret Evropa sad uspio je da nametne ekonomska pitanja kao centralnu temu političkog života, ono oko čega se danas najčešće vode političke rasprave i ‘lome politička koplja’“, naveo je Stankov.

Govoreći o referendumu iz ličnog iskustva, dr Mladen Grgić prisjetio se da je 2006. godine studirao u inostranstvu, te da je doputovao u Crnu Goru kako bi učestvovao u glasanju.

„Meni je asocijacija na referendum trajekt, jer sam te godine studirao u inostranstvu i vraćao sam se trajektom kako bih glasao. Konačni rezultati stigli su nakon ponoći, a tada se na trajektu gubio signal, ali manje-više smo znali da je referendum dobijen. Bilo je interesantno vidjeti reakcije različitih tipova ljudi koji su tada čekali rezultate“, kazao je Grgić.

Osvrćući se na međunarodni položaj države dvije decenije kasnije, ocijenio je da je pozicija Crne Gore danas znatno povoljnija nego u periodu obnove nezavisnosti.

„Međunarodna pozicija Crne Gore, kada je uporedimo sa 2006. godinom, naravno da je mnogo bolja. Kada kažemo 20 godina, zaista je to mali vremenski period da bismo pravili neke velike retrospektive“, istakao je Grgić.

Sportski panel pod nazivom „Ambasadori vremena“, koji je vodila Dalida Hodžić, bio je posvećen ulozi sporta u promociji države i društvenog identiteta.

Gost panela bio je rukometaš Mirko Radović, koji je prije dva dana zvanično završio reprezentativnu karijeru. Govoreći o odluci da se povuče iz nacionalnog tima, Radović je kazao da je riječ o jednoj od najtežih odluka u njegovom životu.

„Kad nešto volite, kao što sam ja volio da igram za reprezentaciju, najteže je reći da je došao kraj. Svakako mi je čast što sam tako lijepo ispraćen i što sam uspio da se pozdravim i oprostim pred svojom publikom. Mislim da je bio pravi trenutak da se povučem i dam šansu mlađim igračima da grade svoju reprezentativnu priču“, rekao je Radović.

Mladima koji žele da se bave sportom, poručio je da budu spremni na odricanja, ali i da ne zanemare obrazovanje.

„Karijera je kratka, zato je važno imati i obrazovanje i jasan plan za ono što dolazi nakon sporta“, zaključio je Radović.

The post Panel Dvadeset godina pod svojim nebom – od sna do stvarnosti, podsjetnik na dugi istorijski put Crne Gore first appeared on BARinfo.