Konkurs ima za cilj da podstakne kreativnost učenika i razvije njihov rodoljubivi odnos prema domovini, a svrha je jačanje povezanosti mladih s kulturno-istorijskim nasljeđem Crne Gore, kao i podsticanje promišljanja o vrijednostima koje čine njen identitet. Ovogodišnji konkurs organizovan je u godini obilježavanja dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Tema ovogodišnjeg konkursa bila je “Vilina gora“. Inspirisana je bogatim kulturno-istorijskim i simboličkim nasljeđem Crne Gore, a naziv je preuzet iz antologije crnogorskih narodnih legendi koju je priredio istaknuti montenegrista Radoje Radojević. Ocjenjivački žiri činili su Tijana Rakočević, Jelena Orlandić Medojević i Marija Šušter, koja je i pozdravila prisutne.

Svečana dodjela nagrada upriličena je u biblioteci „Ivo Vučković“ u Baru, uz prisustvo učenika, mentora, roditelja i predstavnika obrazovnog i kulturnog života grada.

Nagrade najuspješnijim učesnicima uručio je mr Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske, koji je istakao da ga posebno raduje veliki broj pristiglih radova, jer to predstavlja potvrdu da mladi ljudi njeguju odnos ne samo prema književnosti i umjetnosti, već i prema vlastitoj državi, njenoj kulturi i identitetu. On je naglasio da će nagrađeni radovi biti objavljeni u posebnom Zborniku Matice crnogorske.

“Drago nam je što je odziv bio mnogo veći nego ranijih godina. Prvi put od 2012. godine, kada je konkurs pokrenut u Herceg Novom, obuhvatio je sve crnogorske gradove”, naglasio je Jovović.

Nagrađeni učenici osnovnih škola su:

II kategorija: 1. Matea Knežević (OŠ „Anto Đedović“, mentor Danijela Boljević); 2. Luka Škopelja (OŠ “Kekec“, mentor Mirjana Lučić), 3. Vladan Vuković (OŠ „Kekec“, mentor Mirjana Lučić)

III kategorija: 1. Aleksa Božović Grujić (OŠ „Kekec“, mentor Staša Savić); 2. Milica Lalić (OŠ „Kekec“, mentor Staša Savić); 3. Vujo Ivanišević (OŠ „Anto Đedović“, mentor Danijela Boljević)

Nagrađeni učenici srednjih škola su:

I kategorija: 1. Enola Haverić (JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola Bar, mentor Ivana Kecojević); 2. Samra Tombarević (JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola Bar, mentor Ivana Kecojević); 3. Hana Hadžibegović (JU Srednja stručna škola Bar, mentor Valentina Radonjić)

II kategorija: 2. Zema Škrijelj (JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola Bar, mentor Ivana Kecojević)

Matica crnogorska je čestitala svim nagrađenim učenicima i zahvalila mentorima na posvećenom radu i doprinosu afirmaciji književnog stvaralaštva među mladima.

The post Literarni konkurs Matice crnogorske treći put organizovan u Baru first appeared on BARinfo.

Svoje tekstove čitale su: Jovana Vučićević, Ana Đoković, Anđela Zindović, Jovana Petrović, Ksenija Stamatović, Ksenija Đurić, Nikoleta Vuksanović, Olena Gromova, Sara Duraković, Sara Pepdjonović, Svetlana Zabijako, Taisija Sergejeva, Dorotea Radonjić, Natalija Kićović, Božana Raičević, Tijana Brežanin i Jovana Zindović.

Ispred organizatora, NVO Rasplet, prisutne je pozdravila predsjednica udruženja Marija Šušter, naglasivši značaj otvaranja prostora gdje mladi ljudi mogu da iskažu svoja mišljenja, stavove i emocije kroz umjetnički izraz. Ona je istakla da su djevojke pokazale ogromnu kreativnost, ali i snagu da društvene i lične teme pretoče u književni oblik koji može da inspiriše zajednicu.

Marko Šelić Marčelo je, osvrnuvši se na proces rada, govorio o važnosti pisanja kao sredstva za osnaživanje mladih i kao puta ka slobodnijem i odgovornijem društvu. „Umjetnost je prostor u kojem se čuje glas onih koji često nemaju priliku da govore. Ovi radovi pokazuju da mladi u Baru imaju šta da kažu i da njihov glas zaslužuje pažnju“, poručio je Marčelo.

Radionice angažovanog pisanja, koje su se realizovale u okviru projekta Alternativna kulturna scena za mlade pod pokroviteljstvom Opštine Bar, imale su za cilj razvijanje kreativnog izražavanja, kritičkog mišljenja i društvene odgovornosti kod mladih. Javno čitanje u Kući maslina bilo je kruna ovog procesa, a emocije i energija prisutnih potvrdile su da je riječ o događaju koji je ostavio snažan utisak na publiku i učesnike.

The post Javno čitanje radova mladih Baranki u Kući maslina first appeared on BARinfo.

Angažovano pisanje za mlade ima posebnu vrijednost – ono im daje prostor da progovore o temama koje ih se tiču, da artikulišu svoje misli, dileme i stavove, te da kroz kreativno izražavanje oblikuju sopstveni kritički pogled na društvo. U vremenu kada se mladi često osjećaju neshvaćeno ili isključeno, ovakve radionice predstavljaju most između njihovog unutrašnjeg svijeta i javnog prostora, jačajući njihovo samopouzdanje i podstičući aktivno učešće u zajednici.

“Kada smo razmišljali o tome ko bi mogao da vodi radionice angažovanog pisanja u okviru projekta Alternativna kulturna scena za mlade, izbor je bio jasan – Marko Šelić Marčelo. Željeli  smo  da mladi ljudi iz Bara dobiju priliku da rade sa autorom koji se ne boji da progovori o najvažnijim društvenim pitanjima, koji umjetnost vidi kao prostor slobode, otpora i dijaloga.

Marčelo je umjetnik koji spaja književnost i muziku na jedinstven način, ali i neko ko kroz muziku, kolumne i javne nastupe neumorno podstiče kritičko razmišljanje. Njegov rad uvijek ostavlja trag, jer ne donosi gotove odgovore već otvara prostor za razmišljanje i razgovor. Upravo takav mentor je potreban mladima – neko ko će ih inspirisati da pronađu svoj glas, da vjeruju u snagu riječi i da se usude da ga koriste. Vjerujem da će radionice sa njim biti iskustvo koje će mlade ne samo podstaći da pišu, već i da prepoznaju koliko je važno da se njihov glas čuje” ističe predsjednica NVU “Rasplet” Marija Šušter.

The post Počele radionice angažovanog pisanja sa Marčelom u Baru first appeared on BARinfo.

Konkurs za učenike je u većini gradova podrazumijevao literarni rad na zadatu temu, dok je na Cetinju imao i likovni, a u Herceg Novom i muzički segment.

Kao i prošle godine, i ove godine je odziv bio veliki, posebno u Rožajama (gdje se nadmetanje održavalo prvi put), na Cetinju i u Herceg Novom. Literarno nadmetanje se prvi put održalo i u Baru. 

Nagrade je osvojilo pet barskih učenika.

Majda Grbović (OŠ “Anto Đedović”) je osvojila drugo mjesto u trećoj kategoriji osnovnih škola (mentorka Danijela Boljević).

Samra Tombarević (SEUŠ) je osvojila prvo mjesto u prvoj kategoriji srednjih škola (mentorka Ivana Kecojević), Anđela Zindović (SEUŠ) prvo mjesto u drugoj kategoriji srednjih škola (mentorka Ivana Kecojević), Anđelija Đurković (Gimnazija “Niko Rolović”, mentor Marko Radosavović) drugo mjesto u prvoj kategoriji srednjih škola, a Violeta Lončar (SŠŠ) treće mjesto u drugoj kategoriji srednjih škola (mentorka Zermina Jašarović Bibuljica).

Predsjednica žirija je bila mr Marija Šušter, a nagrade je uručio predsjednik Matice crnogorske mr Ivan Jovović.

The post Nagrade za crnogorske učenike na konkursu Matice crnogorske first appeared on BARinfo.

Srednja stručna škola je počela sa radom 13. maja 1875. godine pod nazivom „Knjaževska crnogorska zemljodjelska škola“ i bila je pod neposrednim nadzorom Prosvjetnog odjeljenja na Cetinju. Na vijek i po trajanja obrazovne ustanove koja nastavlja tradiciju prve poljoprivredne škole u Crnoj Gori podsjetio je njen direktor, Vučko Asović.

„Nastala je u teškim istorijskim vremenima, tokom kontinuirane borbe za slobodu napaćenog, ponosnog, hrabrog i slobodoljubivog naroda, slabog materijalnog stanja i kadrovskih mogućnosti. Imala je prekide u radu, ali je uvijek pronosila luču slobode, posvećenosti i obrazovne misije. Ustajala je sa novom energijom i novom snagom, kao feniks iz pepela rata, ponovo se rađala i na drugom mjestu predstavljala simbol istrajnosti i neuništivosti, sa isključivim ciljem – da pobijedi neukost, nepismenost i donese narodu nova znanja, napredniji rad i kvalitetniji život“, kazao je Asović, ističući da je period od osnivanja škole do danas, između ostalog, obilježilo i nekoliko promjena naziva škole – od Knjaževske crnogorske zemljodjelske, preko Specijalne poljoprivredne škole za južne kulture Topolica, Biotehničkog obrazovnog centra „Dušan Vlahović“, i Srednje poljoprivredne, do imena koje i danas nosi – JU Srednja stručna škola.

Brojni značajni događaji utkali su se u život jedne od najstarijih škola u Crnoj Gori, između ostalog i nagrada „Oktoih“, 1995. godine.

Škola je, po riječima direktora Asovića, opremljena savremenim nastavnim sredstvima i stručnim kadrom, a 624 učenika pohađa pet obrazovnih profila. Za III i IV stepen stručne spreme ponuđeno je više od petnaest obrazovnih programa.

Izražavajući zadovoljstvo što prisustvuje proslavi 150 godina Srednje stručne škole, ambasadorka Rajzing Rajnke naglasila je da ova obrazovna ustanova predstavlja stub znanja i napretka, te da u njoj stasavaju generacije učenika koje doprinose razvoju Crne Gore.

Osvrnula se na period nakon razornog zemljotresa koji je pogodio crnogorsko primorje 1979. godine, podsjetivši da su Sjedinjene američke države pomogle obnovu sa više od 11 miliona dinara humanitarne i razvojne pomoći. Ta podrška, naglašava Rajzing Rajnke, uključivala je i izgradnju Srednje stručne škole koja je postala simbol otpornosti i partnerstva. „Učenici i profesori oblikuju budućnost Crne Gore, a njihova postignuća nadilaze granice učenja i svjedoče o snazi i potencijalu ove ustanove“, istakla je Rajzing Rajnke.

„Naši bilateralni odnosi su i do danas složni. Nastojimo da zajedno radimo na jačanju naše bezbjednosti i unaprjeđujemo obrazovanje, ekonomski razvoj i demokratske vrijednosti. Veze između naših naroda dodatno osnažuju i produbljuju partnerstvo. Radujem se zajedništvu i partnerstvu u godinama koje dolaze“, poručila je ambasadorka.

„SSŠ predano godinama obrazuje generacije mladih ljudi“, kazao je državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragan Marković, čestitajući jubilej koji, prema njegovim riječima, nije samo simbol trajanja, već i svjedočanstvo o kontinuiranoj posvećenosti obrazovanju i pripremi mladih generacija za profesionalne i životne izazove.

„Poznata je kao primjer dobre škole sa posvećenim nastavnim kadrom koji svakodnevno ulaže napore da svakom učeniku pruži znanje, podršku i podstrek. Od svog osnivanja, bila je ključni faktor u oblikovanju obrazovnog ambijenta u Baru. Tokom proteklih 150 godina, škola je bila temelj razvoja ne samo u poljoprivredi, već i u ostalim zanimanjima, u skladu sa potrebama savremenog trenutka. Kroz obrazovni proces, u ovoj se školi ne stiče samo znanje, već i vještine koje će omogućiti razvoj zajednice i cijele države“, naglasio je Marković.

Podsjetio je da Ministarstvo preduzima konkretne korake kako bi približili naš obrazovni sistem razvijenim svjetskim zemljama. „Ostajemo posvećeni stvaranju boljih uslova za obrazovanje i razvoj djece. Ulaganje u školske objekte je ulaganje u zdravlje, budućnost i ravnopravne šanse za sve učenike“, zaključio je Marković.

Iskrene čestitke povodom impresivnog jubileja uputio je i predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, naglašavajući da je vijek i po posvećenosti znanju, razvoju i edukaciji učinio ovu školu ne samo mjestom znanja, već i neizostavnim dijelom kulturnog, istorijskog i obrazovnog života u Baru. „Ovdje su stasale brojne generacije mladih ljudi koji su, ne samo kao stručnjaci, već i kao uzorni i vrijedni članovi našeg društva, dali poseban pečat razvoju našeg grada u proteklom periodu“, kazao je Raičević.

„Kao nasljednica izvorne Knjaževske crnogorske zemljodjelske škole, uprkos brojnim izazovima, stameno svjedoči o posvećenosti našeg društva znanju kao uslovu za napredak i bolju budućnost. Zato vijek i po trajanja nije samo sjećanje na dugu i bogatu prošlost, već i najbolja potvrda snage i važnosti obrazovanja koje oblikuje budućnost. Iz tog razloga, kao lokalna uprava, kroz razne programe subvencija i stipendija, kontinuirano pružamo podršku mladim sugrađanima, svjesni da je ulaganje u njihovo znanje ulaganje u prosperitet našeg grada. Mladi ljudi sa znanjem i stručnjaci u svojim oblastima jedina su garancija da će naše društvo biti u prilici da stalno unapređuje kvalitet života u našem gradu i državi. Opština Bar će i dalje biti pouzdan partner svakoj inicijativi koja jača obrazovanje i otvara nove šanse za mlade“, poručio je Raičević.

Đak generacije škole ove godine je Nikolija Đokić, koja je istakla neprocjenjiv značaj znanja koje je stekla obrazujući se na profilu Srednji farmaceutski tehničar. „Bilo je više od učenja formula, latinskih naziva, prepoznavanja lijekova; bila je škola života, mjesto gdje sam naučila kako se nositi sa odgovornošću, kako poštovati druge i sebe. Ovo nije kraj, već nastavak obrazovanja, počinjemo novu fazu života sa znanjem koje smo stekli, ali i sa vrijednostima koje su nam usađene u ovim učionicama“, zaključila je Đokić.

Tokom svečane akademije premijerno je prikazan četrdesetominutni dokumentarni film „Od Zemljodjelske do Srednje stručne škole“, u režiji profesorice Marije Šušter i Dejana Senića. Narator u filmu je Milan Vujović. U umjetničkom dijelu programa nastupili su hor i solistkinja Mihaela Jovović iz Škole za osnovno muzičko obrazovanje „Petar II Petrović Njegoš“ i Ženski kamerni ansambl „Antivari musica“, pod vođstvom mr Mira Kruščića. Program je vodila pomoćnica direktora, profesorica Nevena Sjekloća.

Proslavu jubileja Srednje stručne škole obilježile su brojne aktivnosti, između ostalog, svečane sjednice Nastavničkog vijeća i promocija školskog lista „Lider“.

The post VIDEO: Putovanje kroz vjekove: Jubilej Srednje stručne škole first appeared on BARinfo.

Projekat koji realizuje NVU “Mravinjak” pod pokroviteljstvom Opštine Bar okupio je veliki broj učesnika iz različitih oblasti, sa ciljem razmjene iskustava i kreiranja strategije za prevenciju nasilja među mladima, koristeći umjetnost i kulturu kao sredstva za osnaživanje i lični razvoj.

Među učesnicima okruglog stola bili su mr Tanja Spičanović – potpredsjednica Opštine Bar, Jana Šekularac – viša savjetnica za prevenciju bolesti zavisnosti u Seketarijatu za sport i mlade, Katarina Čelebić – savjetnica za kulturu i medije u Sekretarijatu za kulturu, Biljana Tvrdišić-Pajović – direktorka Centra za socijalni rad, te Milena Leković – psihološkinja u ovom centru. Diskusiji su se pridružili i Vlatka Gažević Marković – pedagogica u Osnovnoj školi “Anto Đedović”, Teodora Dević – pedagogica u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi, Ivana Kovač – profesorica engleskog jezika i učesnica programa “Superschools”, Marija Backović – predstavnica NVO “Prazan prostor”, Sanja Smolović – predsjednica NVO “Roditeljska snaga”, Dejan Senić – predsjednik NVO “Bubulj”, Marija Šušter – predsjednica NVO “Rasplet”, te Asad Škrijelj – učesnik programa “Superschools”. Okruglom stolu su prisustvovali i srednjoškolci Minja Kisić, Adea Ćeranić, Konstantin Žarković i Sofija Andrijašević, koji su aktivno učestvovali u diskusiji o izazovima s kojima se suočavaju mladi, kao i mogućim rješenjima.

Mr Tanja Spičanović je ukazala na značaj organizovanja inicijativa koje aktivno uključuju mlade u kulturni život grada, ističući spremnost Opštine da podrži ovakve projekte. Podsjetila je da je Opština Bar bila inicijator otvaranja Omladinskog centra, čije se prostorije nalaze u Sportskoj sali. Ipak, dodala je kako je “neophodno obezbijediti prostor većih kapaciteta kako bi omladinski servisi imali adekvatne uslove za rad”.

Biljana Tvrdišić Pajović je iskazala spremnost Centra za socijalni rad da podrži inicijative koje integrišu mlade ljude u kulturne i društvene aktivnosti grada, te podijelila pozitivna iskustva koje je Centar imao u ovoj oblasti.

Asad Škrijelj je govorio je o pozitivnom iskustvu koje mu je donijela razmjena, upoznavanje vršnjaka iz Tuzle, apostrofirajući značaj radionica, umjetničkih izražaja  sa kojima se tada prvi put susreo i u kojima je aktivno učestvovao.

Profesorica Ivana Kovač podijelila je iskustva u Superschools projektu u kojem je učestvovala, i osvrnula se na projekat “Mladi- samospoznaja kroz umjetnost“ u okviru kojeg su mladi ljudi imali priliku da kroz bogat umjetnički program i radionice, prije svega upoznaju i razmijene iskustva. “Naša želja je da ovim projektima pružimo mladima ne samo priliku za umjetničko izražavanje, već i šansu da se osnaže, steknu veće samopouzdanje i postanu aktivni članovi zajednice. To su sve faktori koji utiču na smanjenje nasilja i izgradnju socijalne kohezije“, dodala je organizatorka okruglog stola Marija Šušter.

Marija Backović je govorila o rezultatima koje je ostvario Dramski studio „Prazan prostor“ u radu sa mladima, ne samo u Podgorici, već i drugim gradovima Crne Gore, podsjetivši da su u Baru osnovali Dramski studio i istakla da kultura mora biti dostupna svima, te da ne bi trebalo gledati na nju kao na potrebu elite.

Minja Kisić, učenica Gimnazije i predsjednica Učeničkog parlamenta, osvrnula se na nemio događaj u Gimnaziji koji je potresao cjelokupnu javnost, napominnjući da je važno, ne samo da roditelji i profesori ragovaraju sa mladima, već i mladi međusobno. Ona je ukazala na značaj profesionalne psihološke podrške mladima i eliminisanja predrasuda koje o ovom načinu rješavanja problema imaju mladi ljudi.

Milena Leković je navela značaj demistifikovanja psihološkog savjetovanja, kao i boljeg informisanja mladih ljudi o psihološkoj besplatnoj pomoći koju mogu da dobiju u ovom centru. Jana Šekularac i Katarina Čelebić prezentovale su dosadašnje realizovane planove i govorile o strategijama razvoja Opštine Bar iz oblasti kulture i mladih.

Pedagogica Teodora Dević upoznala je učesnike sa pozitivnim iskustvima u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi, posebno u radu sa problematičnom djecom, ističući značaj podrške i prilika koje treba pružiti mladim ljudima koji pokazuju problematično ponašanje. Vlatka Gažević Marković predstavila je uspješne primjere preobražaja učenika OŠ “Anto Đedović“, ali i onih koje je imala u okviru desetogodišnjeg projekta koji je kao članica NVO „Otvorena škola“ realizovala u Baru. Sanja Smolović je podijelila pozitivna iskustva koje je Udruženje „Roditeljska snaga“ imalo u dosadašnjem radu, ukazajući na značaj edukacije i osnaživanja roditelja djece koja pokazuju problematično ponašanje, ali i na pozitivne primjere ruske i ukrajinske zajednice u Baru, koja vodi bogat kulturni život.

Dejan Senić je govorio o svom radu sa profesoricama Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole na filmu “Preobražaj” koji je tematizovao problem nasilja, ali i preobražaja nasilnika, te na saradnju sa Srednjom stručnom školom čiji su učenici i profesorice realizovali film “Mr. Recycle Bin”, koji je osvojio prvo mjesto na opštinskom takmičenju, nakon čega su srednjoškolci otputovali u Italiju i predstavili film.

“Jedan od ključnih zaključaka okruglog stola bio je potreba za aktivnim uključivanjem mladih s problematičnim ponašanjem u kulturne sadržaje, kao što su radionice, realizacija pozorišnih predstava, snimanje filmova i organizacija okruglih stolova. Kroz ove aktivnosti, mladi ne samo da imaju priliku da se izraze na kreativan način, već i da postanu dio zajednice koja prepoznaje njihove vrijednosti i doprinos. Pored toga, uključivanje mladih u organizaciju samih kulturnih događanja omogućava im da preuzmu odgovornost, razvijaju timski rad i stiču važne životne vještine. Takve aktivnosti takođe pozitivno utiču na njihov razvoj samopouzdanja, što je često osnovni faktor u prevenciji problematičnog ponašanja.

Uključivanje mladih s problematičnim ponašanjem u umjetničke i kulturne projekte predstavlja dugoročni pristup prevenciji nasilja, jer pruža mogućnosti za lični razvoj, emocionalnu stabilnost i izgradnju pozitivnog identiteta. Aktivnosti koje podstiču kreativnost i samospoznaju postaju ključni alati u prevenciji nasilja i izgradnji sigurnijih zajednica”, istakla je organizatorka Okruglog stola Marija Šušter.

The post Održan okrugli sto Kulturom protiv nasilja first appeared on BARinfo.

Prethodnog dana u Gradskoj biblioteci održana je interaktivna dramska radionica koju je vodio Štukan. Pred tridesetak srednjoškolaca govorio je o odluci da upiše glumu, o ulogama koje su ga proslavile, kao i o svojoj holivudskoj karijeri.

A na tribini se, uglavnom, govorilo o njegovom romanu „Blank“, regionalnom hitu. Šarmantne medijatorke koje su znalački usmjeravale razgovor bile su profesorica Marija Šušter i spisateljica Jelena Vukić. U publici su pretežno bile srednjoškolci koji su pomno pratili ono što je govorio Štukan.

Najviše pažnje privukla je njegova priča o zlu koje se zove droga. Govorio je iz ličnog iskustva i kako je nekoliko puta bio na ivici smrti. Spasilo ga je rođenje sestrične. Držeći u svojim, izbodenim od špriceva, rukama tek rođenu djevojčicu zarekao se da je neće obrukati i da se ona, kad poraste, neće stidjeti svog ujaka. Uspio je da se otrgne od droge kao jedini iz te ekipe, jer je većina umrla, a neki su živi, „a kao da nisu“.

„Nedostatak samopouzdanja vodi u poroke. A prvi na tom putu je alkohol. Da se u današnje vrijeme prvi put pojavio alkohol, bio bi zabranjen kao droga. Nema prihvatljive količine alkohola, ni čaša vina, ni čašice rakije. Samopouzdanje se stiče na drugi način, prije svega obrazovanjem“, kazao je Štukan.

Pisac je govorio i o svom učešću u ratu.

„Uzeo sam pušku kao patriota, a pobjegao sam od rata kada sam shvatio da tu nema ni ‘p’ od patriotizma, i da je, u stvari, cilj da mala grupa ljudi, na vrhu, napuni svoje džepove. U Armiji BiH prvo su bili pripadnici sve tri vjere, pa su pravoslavci i katolici otišli na svoju stranu, a mi smo polako prihvatili neke tuđe običaje, na koje nisam htio da se naviknem. I postali smo kao i drugi“, kazao je, pored ostalog, Štukan.

Poslije razgovora sa voditeljkama koji je trajao oko sat i 15 minuta, Štukan je, gotovo još jedan školski čas, odgovarao na pitanja iz publike, a aktivno je učestvovala i potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović.

Inače, on je na ovu tribinu došao iz Splita gdje je promovisao „Blank“ sa moderatorom Borisom Dežulovićem. Osim u regionu, njegov roman je promovisan i u Londonu, Pragu i Beču, a nedavno je u Srbiji doživio 60. izdanje.

The post Feđa Štukan: Nedostatak samopouzdanja vodi u poroke first appeared on BARinfo.

Gost tribine bio je Marko Šelić Marčelo, muzičar, pisac, društveni aktivista i koautor emisije “Perspektiva”, a omladina je imala priliku da razgovara sa njim o temama koje ih zanimaju.

Moderatorke su bile članice NVU “Mravinjak”, spisateljica Jelena Vukić i profesorica književnosti Marija Šušter.

Projekat “Mladi – spoznaja kroz umjetnost” je za sada okupio četrdesetak ljudi u fokus grupama, a zamišljen je da bude organizovan poput istraživanja, koje će se baviti njihovim potrebama i statusom u Baru, kao i eventualnim idejama koje se tiču kulturnog života i okupljanja mladih u lokalnoj zajednici.

Profesor književnosti, Marija Šušter je, u razgovoru za Radio Bar i Bar info, kazala da je projekat počeo sa realizacijom tek prije nedelju dana.

“Sledeće sedmice imaćemo još dvije radionice, koje će držati poznati glumac i književnik Feđa Štukan. Jedna će biti inspirisana njegovim romanom ‘Blank’, koja će pokrenuti teme porasta nacionalizma kod mladih ljudi, teme narkomanije, ali i one koje se tiču društvenog aktivizma. Druga će biti posvećena glumi, gdje će Štukan imati priliku da mladim ljudima govori o glumi, svom glumačkom i iskustvu kao producenta. To će biti veoma zanimljivo, vidim da se tome posebno mladi ljudi raduju”, istakla je Šušter.

Marčelo nam je otkrio da je povod njegovog boravka u Baru snimanje televizijske emisije “Perspektiva” koju sa prijateljima vodi već čitavu deceniju. Ideja cjelokupne emisije je da se mladima obezbijedi javni prostor u kome mogu da kažu kako se osjećaju i kako žive u svojoj sredini, šta su njihovi problem, ali i šta smatraju da su moguća rešenja.

“Marija je imala ideju da veče pred snimanje glavne emisije (pošto je to ciklus od četiri epizode), napravimo i ovaj javni razgovor sa mnom gdje će oni moći da pitaju sve što ih zanima i, nadam se, čuju nešto zanimljivo. Moja očekivanja su oduvijek, odnosno otkad se bavim ovim poslom, ista kao i kada je riječ o muzici, a to je poziv na razgovor. Kad objaviš neko djelo, bilo koje vrste, ti si se obratio svijetu. Neko sam ko vjeruje da ljudi i dalje mogu da budu tu jedni za druge, da slušaju jedni druge i da promišljaju i sebe i svijet oko sebe”, zaključio je Šelić.

The post Mladi otvoreno razgovarali sa Marčelom first appeared on BARinfo.

Završni događaj regionalnog programa prekogranične saradnje srednjoškolaca Zapadnog Balkana „Superschools“ održan je u Sarajevu protekle nedjelje.

U ime Srednje stručne škole program su realizovale profesorice Ivana Kovač i Marija Šušter, koje su, skupa sa profesorima iz Tuzle dobitnice priznanja „Superteacher“ Zapadnog Balkana.

Na regionalnoj konferenciji pod imenom „RYCOgnized Vision: Education as a Peace Catalyst“ učestvovalo je preko 300 profesora, predstavnika srednjih škola i govornika sa područja Zapadnog Balkana.

Projekat prekogranične saradnje pod nazivom „To the heart through art“ koji je osmislila i realizovala Srednja stručna škola iz Bara zajedno sa Srednjom savremeno – umjetničkom školom iz Tuzle, je među stotinama učesnica programa razmjene proglašen za najbolji i dobio je čak dvije međunarodne nagrade: nagradu za najbolje partnerstvo škola Zapadnog Balkana i nagradu za najbolju praksu škola Zapadnog Balkana.

Priznanja su dodijeljena nakon dvije školske godine učešća u Superschool programu prekogranične razmjene, četiri uzvratne posjete Tuzli i Baru i 28 dana obrazovnog i umjetničkog programa u kojima je učešće uzelo 58 učenika iz Bara i Tuzle. Iz zajedničke produkcije proistekla su i dva pozorišna performansa, izvođenje sedam pozorišnih predstava, promocija dvije knjige, projekcije deset filmova, više okruglih stolova, diskusija, stručnih izleta i programa upoznavanja istorijskih znamenitosti Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Priznanja profesoricama su veoma bitna ne samo za Srednju stručnu školu i grad Bar, već i za državu Crnu Goru.

The post Dvije međunarodne nagrade za Srednju stručnu školu first appeared on BARinfo.

Panelistkinje, Dragana Erjavšek, književna kritičarka i mr Marija Šušter, profesorica književnosti prišle su ovoj temi veoma studiozno, citirajući niz stručnih radova i velikih imena.

Pjesmu „Noć skuplja vijeka“ nadahnuto je pročitao Jovan Joksimović, učenik Srednje stručne škole.

Marija Šušter podsjetila je da je ova Njegoševa pjesma pronađena prije stotinjak godina, te je ispričala kako je stigla na svjetlost dana. Njegoš je umro 1851. godine, a „Noć skuplja vijeka“ objavljena je 1912. godine, dok je autograf (original pjesme) tek 1956. godine poklonila princeza Ksenija. I tada, ta pjesma je bila na posebnom listu, nije bila dio poklonjene sveske.

Erjavšek je ukazala da postoji vjerovanje da je pjesama bilo još, ali da su sve ostale bile spaljene, kako bi se sačuvao autoritet vladike i vladara. Čak je Isidora Sekulić navela da je Kralj Nikola uništio njegove pjesme. Ipak, s obzirom da je Njegoš očekivao svoju smrt, možda nije slučajno što je baš ova pjesma sačuvana, smatra ona. Dodala se da su se brojni autori godinama bavili više pitanjem kako je pjesma nastala i da li je erotski događaj koji se u njoj opisuje stvaran, nego njenom analizom.

Šušter je podsjetila da je, u vrijeme nastanka Njegoševih djela, bilo malo pismenih i među crnogorskim serdarima, a da su, opet, mnogi iako nepismeni „Gorski vijenac“ znali napamet. Problem je, kako je kazala, što su se većina njegovih stihova koristili kao uputstva „a on je pisao dramu. To je kao kad bi Šekspiru probali da uđemo u trag preko njegovih likova“.

„Problem je naša potreba da od Njegoša pravimo, pored onoga što jeste, i ono što nije bio,“ kazala je Erjavšek, dodajući da je on bio pjesnik, potpun autor, u vrijeme kada su postojali samo narodni pjevači.

„’Gorski vijenac’ obrađuje socio-kulturni kod Crne Gore u to vrijeme, ’Luča mikrokozma’ razgrađuje hriščanske dogme. On je bio usamljen, prepametan, obrazovan čovjek. Crnogorci toliko pričaju o Njegošu, a baš ga ne razumiju. Vjerovatno je bio nesrećan u svom vremenu, jer ga tek tada niko nije razumio,“ smatra ona dodajući da je on prije svega književnik i da je njegovo djelo podložno analizi. Ona je ukazala da je važno i kada se nešto čita, da je svako čitanje drugačije, te da nije isto kada se nešto čita u osnovnoj ili srednjoj školi ili kasnije.

Obje panelistkinje ističu da nije važno da li je događaj opisan u pjesmi Njegoš doživio lično, ili je u pitanju lirski subjekat. Bitno je da je iz muškog ugla prikazao ranjivog čovjeka „u vremenu kada Crnogorce zamišljamo sa jataganima, dok su žene one koje sve rade za kuću i porodicu.“

Bilo je riječi i o Njegoševom oblačenju (nije volio vladičansku mantiju), kao i o činjenici da je bio prvi Petrović koji nije živio u manastiru, već je napravio kuću pored njega.

Da li je pjesma provokacija ili metaforička priča, nije najvažnije za analizu – smatra Šušter, dodajući da je u njoj opisana fizička, a ne emotivna ljubav, da žena nije opisana kao žrtva, već upoređena sa antičkom boginjom. Ona je još jednom podsjetila da je veče posvećeno pjesmi koju „Njegoš nije dao da se objavi“.

Ovu pjesmu treba da čitamo, uživamo u njoj, da je analiziramo a ne da tragamo da li se, ili nije, događaj opisan u njoj stvarno odigrao.

Mašan Lekić je podsjetio da je Njegoš predstavljen kao politička, osvajačka figura.

„Prave riječi Njegoševe su u ’Luči mikrokozmi’ i ovoj pjesmi. Zanemarujemo pravu njegovu ličnost, a priče o njegovom razuzdanom životu su dinastičke spletke. Zaboravlja se da je umro u 38. godini – mladić, pun snage, želje za životom. Zaboravlja se da je putovao svijetom, da je donio štampariju, obnovio štamparstvo poslije Crnojevića, osnovao gvardiju, emancipovao Crnogorce i ostavio amanet da njegov nasljednik bude svjetovno lice,“ istakao je on.

I ostali učesnici tribine smatraju da nedostaje da se o Njegošu govori kao o umjetniku, mladiću slobodnog duha.

„Mi zapravo mučimo Njegoša. Bavio se umjetnošću i strašno je što su ga zbog ove pjesme osuđivali. Bilo bi lijepo da ga posmatramo kao umjetnika i da njegovo djelo govori za njega,“ smatra jedna od učesnica tribine.

Među malobrojnom (ali aktivnom)publikom bio je i sekretar Sekretarijata za kulturu i medije Srđan Lekić.

The post Njegoša moramo čitati kao umjetnika, a ne kao političku i vjersku ličnost first appeared on BARinfo.