„Već u nekoliko navrata sam bio u Odboru direktora ‘Marine’, a od nedavno sam na njegovom čelu. Ne samo iz te pozicije, već sam višestruko, iz privatnih i profesionalnih razloga vezan za more. Pasionirani sam zaljubljenik u jedrenje i ronjenje. Iako sam pravnik, advokat, završio sam nautički smjer i danas pomažem mladim ljudima koji treba da steknu znanje i brevete iz ove oblasti. Sjećam se kada se počelo sa izgradnjom Marine osamdesetih godina prošlog vijeka da sam kao dječak, koji je volio more i brodove, zadivljeno gledao kako su postavljani šipovi za gatove, na čemu su bili angažovani radnici iz Splita. Znamo da su ‘Pomgrad’ iz Splita i firma ‘PIM’ iz Beograda, zajedno gradili našu Marinu. Moje interesovanje, dakle, za pomorstvo, nautički turizam, seže u duboku prošlost, a sa godinama odrastanja i zrelosti sve više sam im bio posvećen. Vrlo sam zadovoljan što sada u Odboru direktora imamo i druge ljude kojima je ova branša bliska, koji su stručni, prije svega doktor ekonomskih nauka Đorđije Pavićević, Ilija Pješčić, dugogodišnji direktor Luke Bar, manjinski akcionar Milanka Milić, a izvršni direktor je Blažo Vukmanović, koga je na tu funkciju izabrala Skupština akcionara”, kazao je Durutović, koji je naglasio da je u jeku turističke sezone Marina popunjena stoprocentno.

„Svi su kapaciteti popunjeni, još u predsezoni, nemamo nijedno slobodno mjesto, a dnevno imam na desetine poziva od ljudi koji bi željeli da dobiju vez. To je trenutno moguće samo ako neko isplovi na dužu turu, pa da za to vrijeme ustupimo mjesto. Nisu samo vezovi usluge Marine. Posjedujemo servis i visokokransku dizalicu koja može da podigne i velike brodove. Servis i održavanje plovila Marini, takođe, donose značajne prihode, a na vezu mogu biti mali brodovi od 3, 4 metra, do onih najvećih, kakve možete vidjeti na šestom, sedmom i osmom gatu Marine. Što se tiče planova i strategije razvoja, najprije bih napomenuo da smo bili u obavezi da svoje poslovanje uskladimo sa novim Zakonom o privrednim društvima. On je savremen, prati moderno zakonodavstvo, ali nije bilo nimalo lako nositi se sa tim, jer je naše društvo poslednjih decenija tranziciono. Posebno smo sada, kada stremimo ulasku u EU, morali sve zakone i normativna akta prilagoditi tome. Mi smo, naravno, prvenstveno, uskladili Statut, kao najviši pravni akt društva. Njega je krajem juna usvojila Skupština akcionara, nakon čega smo od države tražili koncesiju za obavljanje djelatnosti”, objasnio je Durutović, koji očekuje da će dobiti saglasnost na petnaestogodišnji ili tridesetogodišnji period.

„To je bilo neophodno, jer postoje neriješena imovinska pitanja, odnosno struktura vlasništva, između Marine, države i državnih kompanijam a bilo je i razlog što je mišljenje revizora o poslovanju Marine u 2025. godini, sa rezervom. Od Prekookeanske plovidbe koja je bila ‘majka’ preduzeća, našeg i Barske plovidbe, ustupljena nam je imovina, ali su se kroz tranzicioni proces koji sam pomenuo, mijenjali propisi i mi smo došli u situaciju da moramo tražiti koncesiju od države. Luke i lučki prostor jesu u vlasništvu države i Vlada odlučuje o koncesiji koja je jedna vrsta zakupa. Ona bi nam obezbijedila ekskluzivno pravo na korištenje prostora. Jedan od uslova je bio da donesemo Plan rada, Biznis plan i predvidimo naša ulaganja. Nautički turizam je u ekspanziji poslednjih godina, što potvrđuje i interesovanje klijenata. U ovom trenutku, da imamo tri ovakve marine, sve bi bile popunjene. To bi trebalo da bude apel za nadležne i sve nas da radimo u tom pravcu i iskoristimo šansu”, poručuje Durutović, koji se osvrnuo na konkurenciju u okruženju, Marinu Porto Montenegro, i na pristanište u Kumboru na mjestu nekadašnje Mornarice Vojske Crne Gore.

„Od devedesetih godina, kao što sam kazao, mijenjali su se zakoni, uvođene novine, pa je tako, po sili zakona nastalo i preduzeće Morsko dobro. Uz pravni posao i druge načine, jedan od modela sticanja svojine je i zakon. Tako je oformljena i Marina, ali stalne i dinamične promjene, zakoni teško prate. Zbog toga i mi, ali i druga privredna društva, imamo prilične poteškoće da uskladimo poslovanje sa novim Zakonom o privrednim društvima. Naravno, mi smo to završili, a u skladu sa Planom koji smo prezentirali, već je stigao pontonski gat, kao probni, zatim moramo sanirati bitve, iako su šipovi u dobrom stanju. Ipak, sve u marini je sagrađeno davno, 1981. godine i svakako su neophodna velika ulaganja. Rekonstrukcija gatova je ogroman posao. Postoji mogućnost da, kao u svim savremenim marinama, postavimo pontonske gatove, jer tako ne bi strahovali od plime ili osjeke. Brod, odnosno plovilo koje je vezano, bilo bi mnogo sigurnije. Međutim, na tim gatovima ne mogu da se vežu velika plovila. Marina pozitivno posluje, ali da bismo mogli da ostvarimo zacrtano, prioritet je koncesija, u kojem slučaju mogu aplicirati i drugi, ali mi bi trebalo da imamo preče pravo. S obzirom da smo pred vratima EU, nadam se da će biti iskorišteni i neki fondovi, kako bi se popravila i izgradila potrebna infrastruktura, što bi sve omogućilo razvoj nautičkog turizma u Baru, za koji, ponavljam, postoji veliko interesovanje”, istakao je Durutović.

Na pitanje da li barska Marina može da odgovori zahtjevima vlasnika velikih i luksuznih jahti, i da li su zadovoljni vlasnici komunalnih vezova, što nije bio slučaj u prethodnom periodu, Durutović je kazao da i sada imaju brodove od 30 i 40 metara, a da problem postoji zbog ribarskih koča.

„Za sada nema uslova za njihovo izmještanje, vlasnici ribarskih brodova su uredne platiše, i ne bih volio da te ljude ostavimo bez alternative i sredstava za egzistenciju. Na kraju, izlov ribe je važna privredna grana, a kakav bi mi bili primorski grad bez ribara i ribarskih koča. Planirali smo da produbimo marinu u dijelu prema parkingu i da veliki, ekskluzivni i lijepi brodovi, budu tamo vezani, kao, na primjer u Budvi ili Dubrovniku, kako bi naši sugrađani i turisti mogli da ih vide. Mi i sada imamo nekoliko takvih jahti koje liče, slobodno mogu reći, na one najluksuznije kakve možemo vidjeti u Monaku. Hroničan problem predstavlja i struja koju koristimo iz Luke Bar, a neophodno je sagraditi sopstvenu elektro – distributivnu stanicu. Kada je riječ o komunalnim vezovima, njih moramo razlikovati od komercijalnih. Sam naziv ‘komunalni’ (komuna znači opština), podrazumijeva korišćenje vezova od strane domicilnih građana. Taj vez je prilično jeftin, od 150 do 200 eura na godišnjem nivou. Komunalni vezovi su često zloupotrebljavani, zato smo donijeli Pravilnik o njihovom korišćenju, koji je osporen pred Ustavnim sudom. Sada imamo novi, sa drugačijim kriterijumima i uslovima, i dobro je da naši sugrađani znaju kakvi su. Kao što je i u drugim marinama kod nas i u okruženju, u Dubrovniku na primjer, ne može neko ko živi u Pljevljima, Nikšiću, Podgorici, Danilovgradu, da ostvaruje pravo na komunalni vez. Dakle, jedino onaj ko živi u Baru, a više bodova imaće vlasnici brodova koji duže žive u našem gradu. Dokaz za to biće lična karta. Prioritet će imati i oni koji se bave ribarstvom, takođe i vlasnici drvenih, arhaičnih barki (da bi održali tu kulturu i tradiciju). Naravno, prednost će imati i višedecenijski zakupci, koji su vez naslijedili još iz perioda starog feribota. Potrebno je da se prijave u decembru, što će biti uobičajena procedura svake godine. Oni koji imaju komunalni vez, nisu njegovi vlasnici, već zakupci i svakog decembra moraju podnijeti novu prijavu i priložiti potrebnu dokumentaciju. Neophodno je, razumljivo, imati barsku registraciju i važeću polisu osiguranja. Oni koji nemaju prebivalište u Baru, neće moći steći ovo pravo, a upravo su ta lica protestovala u prethodnom periodu i pokrenuli ocjenu ustavnosti i zakonitosti prijašnjih propisa. Da li će biti povećanja cijena za komunalni vez, ne znam, ja neću glasati za to, uprkos generalno povećanju svih cijena, upravo iz razloga što građani trpe zbog brojnih nameta”, obećao je predsjednik Odbora direktora Marine AD, Dragutin Dašo Durutović, koji se osvrnuo i na rad parkinga, koji je, prema njegovoj ocjeni, na zadovoljavajućem nivou.

Novi pontonski vez je stigao, plaćena je carinska taksa, raspisan je oglas za sertifikovane ronioce koji će biti asistenti prilikom njihovog postavljanja.

Durutović je podsjetio da je poslovanje prošle godine opteretila isplata duga od preko 700.000 eura, na osnovu pravosnažne, izvršne presude i spora koji je započeo još 2009. godine zbog neuspjele privatizacije.

To je spor koji nema nikakve veze sa sadašnjim menadžmentom, ali njegov ishod osujetio je mnoge planove i investicije.

„Stalno se mora ulagati, jer more nanosi štetu. Ruiniran je i sekundarni lukobran, što je privremeno, prethodni menadžment sanirao. Neophodno je, naglašavam, riješiti imovinska pitanja u nekom doglednom vremenu, ali sam optimista, dok ima ljudi biće i brodova. Često se sjetim jedne mnogo lijepe dalmatinske pjesme koju je napisao Arsen Dedić, a otpjevala klapa ‘Šibenik’ – ‘Zaludu me svitovala mati’ o moru. Ono uvijek uzima i brodove i mornare, i čovjek nikada ne može pobjeći od njega. Ja sam jedan od takvih, koji je kao dječak došao ovdje iz kontinentalnog dijela, iz Pive, i postao mnogo veći mornar, kažu drugi, od mnogih rođenih ovdje. Zato vjerujem u uspjeh”, zaključio je Durutović.

The post Marina Bar popunjena stoprocentno, uskoro novi pontonski vez i strategijski planovi first appeared on BARinfo.

RB/BI: Šta sve novi zakon, u dijelu koji se tiče marina, znači ne samo za članove vašeg udruženja, već i za sve ostale korisnike vezova?

Alković: Zakon je usvojen 31. decembra 2025. u Skupštini Crne Gore i ima nekoliko tačaka koje nas stvarno zanimaju i koje definišu ulogu naše organizacije i korisnika vezova u Marini. Nama je u interesu da to bude što jasnije, da se ne ostavlja dilema kako i što, nego da bude potpuno jasno što nama pripada i što ne možemo da radimo u Marini. U Članu 10 Zakona tako imamo podjelu luka na operativni i na komunalni dio. To je nama važno, jer znači da će ovim zakonom biti jasno definisano koji je komunalni dio koji pripada, da kažem, nama, običnim Baranima koji nismo bogati i nemamo jahte, ali, koji volimo more i imamo čamce.

Ovim zakonom je, dakle, definisano što podrazumijeva taj komunalni dio, vez plovnih objekata registrovanih za privredne svrhe, ali što je nama jako važno – i vez čamaca registrovanih za lične potrebe, sport i razonodu. Zakon donosi i odredbe koje su sada jasnije definisane, pa se kaže da će se ugovor o vezu sklapati isključivo sa vlasnikom plovnog objekta. Znamo da je bilo ranije ljudi koji su pravili razne kombinacije po tom pitanju, a sad ko voli more, ima svoj brod i svoj vez, i tu su čista posla. Takođe vrlo bitna stvar je, u svijetlu dileme oko Pravilnika koji je izradila Marina prošle godine, da sada prednost za dobijanje jednog veza imaju vlasnici plovnih objekata koji imaju prebivalište, odnosno sjedište na području jedinice lokalne samuprave u kojoj se luka nalazi. 

Još jedna zanimljiva stvar je da je sada zakonska obaveza da se objavi javno spisak korisnika Marine, jer uvijek tu imamo dilemu ko to ima tamo vezove, ima li neko dva ili tri veza. Isto tako, biće objavljeni javni spiskovi onih koji čekaju na red da dobiju vez u Marini, jer postoji spisak više od stotinu ljudi koji bi takođe htjeli da imaju komunalni vez u našoj Marini.

Sve ove odredbe zakona ništa ne smetaju svim ljudima koji rade regularno, koji se trude da pošteno održe ono što imamo tamo. Neki članovi našeg udruženja su bukvalno od samog osnivanja Marine korisnici vezova, rijetko ko od nas ima vez manje od deset godina, ja kući čak 22 godine čuvam ugovore sa Marinom.

RB/BI: Ovaj zakon je, sudeći prema ovim vašim reakcijama, unio lijepu dozu optimizma za 2026?

Dabović: Jeste, ali, naravno nijedan zakon nije savršen, tako i ovdje imamo par primjedbi. Da se ogradim, na kraju samog zakona piše da je Vlada obavezna da donese u roku od 12 mjeseci još podzakonskih akata koji će vjerojatno pojasniti neke nedoumice. Konkretno, u zakonu piše da  je Vlada dužna da osnuje Nacionalni savjet za luke koji treba da ima 11 članova, od kojih je jedan iz nevladinog sektora. Jedan dio zakona kaže da ostvarivanje prava na vez na komunalnom dijelu luke propisuje Ministarstvo, što nam odmah budi sumnju da će iz Podgorice propisivati pravila po kojima će se dobijati vezovi u marinama, a nije svaka marina ista.

Tu bismo već voljeli da budemo uključeni, ukoliko je moguće. Pitaćemo resorno Ministarstvo koji su kriterijumi za ulazak u taj nacionalni savjet, kao i da nam pojasne neke od tih propisa koji su nama nejasni, pa ćemo izvući zaključak i obratiti se javnosti nakon toga.

The post Dabović i Alković o Zakonu o lukama i što donosi korisnicima vezova first appeared on BARinfo.

“Potpredsjednik Borančić je kazao da je Marina AD pred bankrotom, da su nam prihodi 400 hiljada eura i da nemamo novca da isplatimo dug. Pozivam uvaženog kolegu da ne iznosi netačne podatke, jer je na odgovornoj poziciji i ne priliči mu da priča neistine.

Iznošenje lažnih podataka i narušavanje rejtinga jedne kompanije, povlači odgovornost i određene konsekvence. Umjesto toga, i širenja neistinitih glasina, pozivam ga da dođe u našu kompaniju i uvjeri se u finansijsko stanje koje je na zavidnom nivou. Još jednom da dodam da su u 2024. godini prihodi kompanije bili oko dva miliona eura, a neto dobit nešto više od 400 hiljada. Moja očekivanja za 2025. godinu su da budemo finansijski bolji za 30-40 odsto , što bi značilo još uspješnije poslovanje. Naša kompanija Marina AD Bar nema nikakva zaduženja, niti kredite, pa nas bilo kakvi sporovi i njihovi ishodi, apsolutno ne mogu ugroziti. Ovu zabrinutost Borančića ću shvatiti kao neozbiljnost, zato ga još jednom pozivam da nas posjeti i uvjeri se u sjajno poslovanje Marine AD Bar”, navodi se u reagovanju predsjednika Odbora direktora Marine AD, Srđana Đuranovića.

The post Đuranović: Milioni na računu Marine najbolji pokazatelj uspješnosti kompanije first appeared on BARinfo.

Predsjednik Odbora direktora Marine, Srđan Đuranović, kazao je da to apsolutno neće ugroziti poslovanje kompanije.

„Početni dug je iznosio 400.000 eura, ali je zbog dugotrajnog vođenja spora i pripadajućih kamata dostigao iznos od nešto više od 710.000 eura. Marina posluje pozitivno, neto dobit samo u prošloj godini iznosila je 400.000 eura i bez problema možemo da isplatimo dug. Novac će biti deponovan u Privredni sud, a zatim će advokati rukovoditi njegovim daljim prenosom do ofšor kompanije“, kazao je za Radio Bar i Bar Info Srđan Đuranović.

On je istakao da Marina dobro posluje, da je likvidna i operativna, što će, kako je kazao, potvrditi i predstojeća nautička sezona, za koju u menadžmentu vjeruju da će biti najbolja do sada.

„Pozitivni finansijski rezultati odraz su kvalitetnog rada menadžmenta i svih službi, od komercijalne i servisne do mornarske. Trenutno smo jedna od deset najuspješnijih firmi u Crnoj Gori“, naglasio je Đuranović, koji je najavio i reviziju kompletnog sudskog postupka vođenog protiv Marine.

The post Izvršna presuda Apelacionog suda neće ugroziti poslovanje Marine AD first appeared on BARinfo.

“Ovaj potez smatramo korakom u pravom smjeru, koji pokazuje razumijevanje realnih potreba korisnika i doprinosi poboljšanju uslova za sve koji koriste usluge marine.

Posebno ističemo činjenicu da je Marina Bar prepoznala inicijativu našeg udruženja i time pokazala društvenu odgovornost i otvorenost za dijalog. Ovakvi koraci predstavljaju pozitivan primjer odgovornog poslovanja i unapređenja uslova za sve korisnike.

Nadamo se da će se ovakva praksa nastaviti i ubuduće, te da će se i u drugim segmentima poslovanja Marine Bar prepoznavati potrebe korisnika i prilagođavati uslove na obostrano zadovoljstvo”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Ivan Dabović, predsjednik NVU.

The post Udruženje korisnika vezova podržalo odluku direktora Marine o popustu za parking first appeared on BARinfo.

Raspravljalo se o produženju zakupa vezova u komunalnom dijelu marine, kao i o godišnjem zakupu parkinga u marini. Vlasnici čamaca su dotakli i najavljenih izmjena i dopuna Zakona o lukama, a diskutovalo se i o poboljšanju smještaja plovila i zaštite životne sredine.

„Članovi našeg udruženja očekuju da što prije potpišu ugovore o produženju za 2025. godinu, a smatramo da pravilnik koji je na ocjenu ustavnosti mora biti revidiran. Udruženje očekuje da svojim znanjem i iskustvom bude dio tima za reviziju.

Kako smo u saznanju da su u proceduri izmjene i dopune Zakona o lukama, spremni smo i tu, kao jedino registrovano NV udruženje koje ima veze sa položajem korisnika vezova, da damo naš doprinos u dijelu zakona koji se tiče statusa komunalnih vezova u marinama“, navodi se u saopštenju ovog NVU.

Jednoglasan zaključak sa sastanka je da je AD Marina obavezna korisnicima komunalnih vezova besplatno obezbijediti pristup plovilima, ili ako je neophodno, da iznos nadoknade bude simboličan, a ne kao što je najavljeno povećanje sa prošlogodišnjih 80 na 150 eura, što je poskupljenje od skoro 100%. Kako su naglasili, to ih stavlja u istu ravan sa ostalim građanima koji nemaju plovila u marini Bar.

„Kako marinu doživljavamo kao dio naše porodične tradicije i primorskog načina života spremni smo da svoja prava branimo svim zakonom dozvoljenim sredstvima“, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje predsjednik NVU Ivan Dabović.

The post Vlasnici komunalnih vezova: Branićemo naša prava svim zakonskim sredstvima first appeared on BARinfo.

U inicijativi, a potom i urgenciji za postupanje, koju je u ime desetak dosadašnjih korisnika vezova podnio 16. decembra advokat Miljan Knežević, ističe se da će zbog spornih članova 3 i 5 Pravilnika i aktuelnog Javnog poziva za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na komunalni vez, koji je završen juče, biti diskriminisani i sami Barani.

Takav stav se temelji na činjenici da će prednost za zaključivanje ugovora imati oni koji su „duže stanovnici“ tog grada, dok to pravo u potpunosti gube građani drugih opština, bez obzira koliko dugo su bili na vezu, na lokaciji koja je u državnom vlasništu, a ima ih koji tu uslugu koriste od 1991. godine.

Uporedo, pored inicijative, podnijet je i zahtjev da se, dok Ustavni sud ne odluči o inicijativi, obustavi izvršenje i rangiranje kao i zaključenje ugovora na osnovu javnog poziva, jer bi u protivnom, prema ocjeni podnosilaca inicijative i zahtjeva, nastupila šteta po sadašnje korisnike veza, koji će biti prinuđeni da istekom godine plovila izvade iz mora i smjeste ih kud znaju.

Novi pravilnik i na njemu temeljen javni poziv objavljeni su 5. decembra, bez ranije najave da će se kriterijumi drastično mijenjati, a istekao je juče u 14 sati, nakon čega je predviđeno da komisija u roku od pet dana rangira ponude i sklopi ugovore sa novim korisnicima vezova.

„Na ‘komunalnim’ vezovima vrši svojevrsno javno pravna ovlašćenja, zbog čega dijapazon propisa koje mora poštovati je mnogo veći (a što sve u konkretnom prekršeno)“, stoji, između ostalog, u obraćanju Ustavnom sudu

„Kako je prebivalište odnosno sjedište u opštini Bar primarni i diskvalifikatorni uslov koji se mora ispuniti, svi oni koji nijesu iz Bara ne mogu učestovati u postupku po Javnom pozivu, zbog čega im 31. 12. 2024. godine, prestaje pravo korišćenja veza, nakon čega moraju ukloniti plovilo sa komunalnog veza. Pojedini dosadašnji korisnici veza nijesu u mogućnosti da to urade zbog tehničkih specifičnosti, koji traže veću organizaciju i logistiku za izmještanje plovila iz barske marine na neki drugi vez (u čemu je Crna Gora deficitna) ili na kopno što opet povlači druge poteškoće u vidu obezbjeđenja adekvatnog prostora i transporta“, navodi se u inicijativi.

U obrazloženju podnosioci ukazuju da je Akcionarsko društvo Marina Bar iz Bara, koja gazduje i određenim brojem komunalnih vezova u barskoj marini, koji su u vlasništvu Države, prvi put, nasuprot dosadašnjoj višedecenijskoj praksi, ustanovila nova pravila za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnih vezova.

Ističe se da su pravila „neustavna i diskriminatorna i njima se svjesno i namjerno ugrožavaju/eliminišu dosadašnji korisnici komunalnih vezova, koji nijesu stanovnici opštine Bar ili koji su to skorije postali“.

Navodi se da diskriminacija nastupa zbog činjenice da su članom 3 Pravilnika ustanovljena nova diskriminatorna odredba kojim je predviđeno da pravo na komunalni vez može ostvariti fizičko i pravno lice koje ima prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji opštine Bar, u istoj formulaciji prenosi u 2. odjeljak Javnog poziva – Uslovi za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza.

Ocjenjuje se da se članom 5 navedenog pravilnika, sprovodi dodatna diskriminacija i to samih žitelja Bara, kroz kriterijum: „Trajanje prebivališta, odnosno sjedišta podnosioca zahtjeva na teritoriji opštine Bar za svaku navršenu godinu neprekidnog prebivališta, odnosno sjedišta posmatrano uzastopno unazad od dana podnošenja zahtjeva“.

U okviru toga, kako se ističe da novi stanovnici Bara, do pet godina prebivališta, boduju se sa pet bodova, oni od 5-10 godina neprekidnog prebivališta – 10 bodova, a oni preko 10 godina boduju sa 15 bodova.

Ističe se da AD „Marina Bar“, na svojim „komercijalnim“ vezovima može obligacioni odnos da zasniva s kim i kako hoće.

„Moji vlastodavci su svi dugogodišnji, a mnogi i višedecenijski korisnici vezova, koji su to postali kupovinom čamaca od tih istih Barana, u trenutku kada je samo Opština Bar gazdovala tim vezovima, što se sve da provjeriti. Isti su svake godine produžavali ugovor o korišćenju komunalnog veza, isprva sa Opštinom Bar, poslije sa AD Marina Bar, na način što su iz godine u godinu dostavljali potrebnu dokumentaciju, isprave i plaćali cijenu koštanja. Od 1991. godine, od kada je moj najstariji vlastodavac postao korisnik komunalnog veza, pa do danas, se ništa nije promjenilo u javno-pravnom interesu. Dakle nije nastupila neka nova javno-pravna, bezbjednosna ili slična situacija koja bi u skladu sa nacionalnim interesom opravdala ovo ‘sužavanje’ kruga korisnika samo na Barane“, kaže se u inicijativi koju je podnio Knežević.

Ističe da je barska marina javno mjesto, dostupno svima, a da je katastarska parcela br.5736/2 KO Novi Bar, na kojoj se u većini nalaze komunalni vezovi, državna imovina, dok je AD Marina Bar u državnom vlasništvu, dok su barska luka i marina građeni novcem poreskih obveznika države.

„Predmetna diskriminacija korisnika komunalnih vezova koji nijesu iz Bara bila bi jednaka hipotetičkoj situaciji, da se građanima Bara ili koje druge opštine uskrati pristup javnoj zdravstvenoj ustanovi koja se nalazi u Podgorici jer nijesu žitelji Podgorice, ili da im se spriječi pristup na plaži u Ulcinju ili zakup plaže“, kaže se između ostalog u inicijativi.

Sa druge strane, kako se dodaje, odredba člana 5 sa „vrednovanjem“ samih Barana, po starini, „nije zabilježena nigdje u uporednom pravu, niti primjerena istoriji i duhu ove nacije“.

„Stiče se utisak da su navedene odredbe ciljane i namjerno ovako postavljene, kako bi neki novi pojedinci profitirali na komunalnim vezovima“, kaže se u inicijativi.

Dodaje se da AD Marina Bar, na svojim komercijalnim vezovima može obligacioni odnos da zasniva s kim i kako hoće.

„Na komunalnim vezovima vrši svojevrsno javno pravna ovlašćenja, zbog čega je dijapazon propisa koje mora poštovati mnogo veći (a što je sve u konkretnom prekršeno)“, stoji, između ostalog, u obraćanju Ustavnom sudu.

The post Pravilnik o komunalnim vezovima stigao do Ustavnog suda first appeared on BARinfo.

“AD ‘Marina Bar’ obavještava postojeće i buduće korisnike komunalnih vezova da će se pravo na korišćenje komunalnog veza za kalendarsku 2025. godinu ostvarivati u skladu sa Pravilnikom o uslovima i kriterijumima za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza.

Uvažavajući zakonsko određenje luke kao dobra u opštoj upotrebi dostupnog svim korisnicima pod jednakim uslovima, AD ‘Marina Bar’, kao društveno odgovorna kompanija, Pravilnikom definiše uslove, kriterijume i postupak za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza. Pravilnik obezbjeđuje transparentnost u postupanju i jednaku dostupnost komunalnih vezova svim članovima lokalne zajednice.

Pravo na komunalni vez može ostvariti fizičko i pravno lice koje ima prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji opštine Bar; koje je vlasnik čamca upisanog u Upisnik čamaca Lučke kapetanije Bar, nezavisno od njegove namjene, čija dužina ne prelazi devet metara i koji nosi oznaku BR, i za koji postoji zaključen ugovor o obaveznom osiguranju. Uzimajući u obzir ograničenja u pogledu broja dostupnih vezova u dijelu marine namijenjenom za komunalne vezove, komunalni vez daje se na korišćenje prema kriterijumima određenih Pravilnikom i po redosljedu utvrđenom na Rang listi.

Samo informacije radi, broj komunalnih vezova koji će biti obuhvaćen Javnim pozivom može da zadovolji potrebe više od 1/3 ukupnog broja čamaca koji su upisani u Upisnik čamaca Lučke kapetanije Bar, s tim da se razumno može očekivati da svi vlasnici tih čamaca ne ispunjavaju uslov koji se odnosi na prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji opštine Bar.

Pravilnik o uslovima i kriterijumima za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza je javno dostupan na web stranici www.marina-bar.me kako bi se sva zainteresovana fizička i pravna lica mogla upoznati sa njegovom sadržinom prije iniciranja Javnog poziva koji će biti objavljen do kraja tekuće sedmice na Pravilnikom propisan način.

Javni poziv će, u skladu sa odredbama navedenog Pravilnika, sadržati: broj komunalnih vezova koji se daju na korišćenje saglasno odredbama Pravilnika, uslove i kriterijume za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza, način podnošenja zahtjeva, dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev kao dokaz ispunjenosti uslova i kriterijuma za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza, rok za podnošenje zahtjeva kao i mjesto i način predaje zahtjeva.

Pravilnik i njegova dosljedna primjena po prvi put obezbjeđuju ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza u marini na osnovu jasno definisanih uslova i kriterijuma i u skladu sa načelima transparentnosti”, zaključuje se u saopštenju.

The post Marina Bar: Usvojen novi Pravilnik za korišćenje komunalnih vezova first appeared on BARinfo.

Inicijativni, odnosno Osnivački odbor NVU“ Udruženje korisnika vezova u Marini Bar“ čine: predsjednik Ivan Dabović i članovi: Tomislav Iličković, Ćazim Alković, Niko Jovićević i Andrej Rađenović .

„Inicijativnom odboru se već pridružio veliki broj korisnika vezova u Marini Bar, a očekuje se da će gotovo svi korisnici pristupiti ovoj organizaciji. Ciljevi našeg udruženje su:

– Obezbjeđenje sigurnosti plovila koja su vezana u Marini Bar.
– Unaprijeđenje kvaliteta, opremljenosti i sigurnosti vezova u Marini Bar.
– Saradnja sa menadžmentom AD Marina Bar koja će biti na obostrano zadovoljstvo i korist.
– Promocija zdravih stilova života sa posebnim osvrtom na duh Mediterana u Baru.
– Razmjena znanja i iskustava i bolje povezivanje vlasnika plovila.
– Zaštita životne sredine sa posebnim osvrtom na akvatorij Marine Bar.
– Povezivanje i razmjena iskustava sa sličnim udruženjima u Crnoj Gori i region

S obzirom da su korisnici vezova širokog spektra interesovanja i obrazovanja Udruženje će sigurno biti veoma kvalitetan saradnik menadžmentu Marine Bar, što će biti na obostranu korist i zadovoljstvo. Udruženje je spremno da da svoj maksimalni doprinos na svim poljima, a posebno na vraćanju mediteranskog duha“, naveli su iz novoosnovanog udruženja.

The post Osnovano Udruženje korisnika vezova u Marini Bar first appeared on BARinfo.

Skupštini akcionara „Barska plovidba“ AD Bar, Vlada je predložila da se za članove Odbora direktora ovog Društva izaberu: Ćazim Alković, Teodora Ostojić, Marko Maraš i Nebojša Kaljević.

Vlada je predložila Skupštini akcionara „Marina“ AD Bar da za članove Odbora direktora izaberu: Slađanu Perišić, Dragutina Durutovića, Isidora Filipovića i dr Đorđija Pavićevića,

Dino Tutundžić je izabran za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala Skupštini akcionara „Barske plovidbe“ AD i „Marina“ AD Bar.

The post Vlada predložila članove Odbora direktora Barske plovidbe i Marine first appeared on BARinfo.