Iz ovog resora saopšteno je da su primjedbe i prijedloge na nacrt ranije dostavili DOO „Komunalno“ Tivat, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i AD Marina Bar. Zahtjev za blagovremeno informisanje o sadržaju budućeg dokumenta uputilo je i NVU „Udruženje korisnika vezova u Marini Bar“.

“Ministarstvo je sve primjedbe pažljivo razmotrilo, a značajan broj njih prihvaćen je, u cjelini ili djelimično, i ugrađen u tekst Pravilnika”, navodi se u saopštenju. Iz tog resora ističu da su transparentnost i blagovremeno informisanje korisnika komunalnih vezova prioritet u ovom postupku.

Jedna od ključnih novina jeste da se ugovor o komunalnom vezu ubuduće zaključuje na tri godine, uz mogućnost produženja za još tri, umjesto dosadašnjih godišnjih ugovora. Novi javni poziv raspisivaće se tek kada se lista čekanja u potpunosti isprazni ili nakon isteka roka od tri kalendarske godine.

Prijedlogom su definisane dvije potpuno odvojene rang-liste, pa podnosioci zahtjeva za privredne svrhe i oni za lične potrebe više ne konkurišu za iste vezove. Na listi za privredu, plovila za privredni ribolov i prevoz putnika dobijaju po 12 bodova, dok se ostali privredni objekti boduju sa 11 bodova.

Prebivalište, odnosno sjedište na području lokalne samouprave u kojoj se luka nalazi nosi 20 bodova. Drvena gradnja vrednuje se sa 10 bodova, električni primarni pogon nosi takođe 10, vesla devet, dok se motorni pogon boduje sa osam bodova.

Prethodno korišćenje veza u istoj luci boduje se u rasponu od jednog boda za period od jedne do pet godina, do najviše 12 bodova za više od tri decenije korišćenja. Kod jednakog broja bodova, prednost ostvaruje podnosilac sa većim zbirom bodova po osnovu ranijeg korišćenja veza i vremena provedenog na listi čekanja.

Nacrt pravilnika detaljno vrednuje i godine čekanja, pa se za period od jedne do četiri godine na listi dobija jedan bod, od pet do deset godina tri, a za čekanje duže od jedne decenije osam bodova. U ovaj zbir uračunava se i period tokom kojeg je podnosilac bio evidentiran kod upravljača luke kao zainteresovano lice prije stupanja na snagu novog propisa.

Na prijedlog barske Marine uveden je mehanizam za sprječavanje zloupotreba, pa se suvlasnik priznaje kao vlasnik isključivo ako posjeduje polovinu ili više idealnog dijela plovila. Ukoliko dva suvlasnika imaju jednake udjele od po 50 odsto, zahtjev za komunalni vez može podnijeti samo jedan od njih.

Ministarstvo je odbilo prijedlog tivatskog Komunalnog preduzeća da se za Luku Kalimanj uspostavi poseban normativni režim internim aktom upravljača. Odbijena je i inicijativa Morskog dobra o dodatnom bodovanju dužine trajanja prebivališta zbog rizika od nejednakog tretmana građana, uz obrazloženje da se to pitanje pravednije rješava upravo bodovanjem liste čekanja.

Postupak dodjele vodiće tročlana komisija upravljača luke, a rang-liste i liste čekanja moraće biti javno objavljene i redovno ažurirane. Svi postojeći ugovori o komunalnom vezu ostaće na snazi do isteka roka na koji su zaključeni.

Svi zainteresovani subjekti, upravljači luka, udruženja korisnika i građani mogu dostaviti komentare i prijedloge na nacrt Pravilnika u roku od sedam dana od dana objavljivanja. Primjedbe i sugestije šalju se na adresu elektronske pošte kabinet@mpo.gov.me.

The post Objavljen prijedlog pravilnika za komunalne vezove: Ugovori na 3+3 godine, vrednuju se i godine na listi čekanja first appeared on BARinfo.

„Već u nekoliko navrata sam bio u Odboru direktora ‘Marine’, a od nedavno sam na njegovom čelu. Ne samo iz te pozicije, već sam višestruko, iz privatnih i profesionalnih razloga vezan za more. Pasionirani sam zaljubljenik u jedrenje i ronjenje. Iako sam pravnik, advokat, završio sam nautički smjer i danas pomažem mladim ljudima koji treba da steknu znanje i brevete iz ove oblasti. Sjećam se kada se počelo sa izgradnjom Marine osamdesetih godina prošlog vijeka da sam kao dječak, koji je volio more i brodove, zadivljeno gledao kako su postavljani šipovi za gatove, na čemu su bili angažovani radnici iz Splita. Znamo da su ‘Pomgrad’ iz Splita i firma ‘PIM’ iz Beograda, zajedno gradili našu Marinu. Moje interesovanje, dakle, za pomorstvo, nautički turizam, seže u duboku prošlost, a sa godinama odrastanja i zrelosti sve više sam im bio posvećen. Vrlo sam zadovoljan što sada u Odboru direktora imamo i druge ljude kojima je ova branša bliska, koji su stručni, prije svega doktor ekonomskih nauka Đorđije Pavićević, Ilija Pješčić, dugogodišnji direktor Luke Bar, manjinski akcionar Milanka Milić, a izvršni direktor je Blažo Vukmanović, koga je na tu funkciju izabrala Skupština akcionara”, kazao je Durutović, koji je naglasio da je u jeku turističke sezone Marina popunjena stoprocentno.

„Svi su kapaciteti popunjeni, još u predsezoni, nemamo nijedno slobodno mjesto, a dnevno imam na desetine poziva od ljudi koji bi željeli da dobiju vez. To je trenutno moguće samo ako neko isplovi na dužu turu, pa da za to vrijeme ustupimo mjesto. Nisu samo vezovi usluge Marine. Posjedujemo servis i visokokransku dizalicu koja može da podigne i velike brodove. Servis i održavanje plovila Marini, takođe, donose značajne prihode, a na vezu mogu biti mali brodovi od 3, 4 metra, do onih najvećih, kakve možete vidjeti na šestom, sedmom i osmom gatu Marine. Što se tiče planova i strategije razvoja, najprije bih napomenuo da smo bili u obavezi da svoje poslovanje uskladimo sa novim Zakonom o privrednim društvima. On je savremen, prati moderno zakonodavstvo, ali nije bilo nimalo lako nositi se sa tim, jer je naše društvo poslednjih decenija tranziciono. Posebno smo sada, kada stremimo ulasku u EU, morali sve zakone i normativna akta prilagoditi tome. Mi smo, naravno, prvenstveno, uskladili Statut, kao najviši pravni akt društva. Njega je krajem juna usvojila Skupština akcionara, nakon čega smo od države tražili koncesiju za obavljanje djelatnosti”, objasnio je Durutović, koji očekuje da će dobiti saglasnost na petnaestogodišnji ili tridesetogodišnji period.

„To je bilo neophodno, jer postoje neriješena imovinska pitanja, odnosno struktura vlasništva, između Marine, države i državnih kompanijam a bilo je i razlog što je mišljenje revizora o poslovanju Marine u 2025. godini, sa rezervom. Od Prekookeanske plovidbe koja je bila ‘majka’ preduzeća, našeg i Barske plovidbe, ustupljena nam je imovina, ali su se kroz tranzicioni proces koji sam pomenuo, mijenjali propisi i mi smo došli u situaciju da moramo tražiti koncesiju od države. Luke i lučki prostor jesu u vlasništvu države i Vlada odlučuje o koncesiji koja je jedna vrsta zakupa. Ona bi nam obezbijedila ekskluzivno pravo na korištenje prostora. Jedan od uslova je bio da donesemo Plan rada, Biznis plan i predvidimo naša ulaganja. Nautički turizam je u ekspanziji poslednjih godina, što potvrđuje i interesovanje klijenata. U ovom trenutku, da imamo tri ovakve marine, sve bi bile popunjene. To bi trebalo da bude apel za nadležne i sve nas da radimo u tom pravcu i iskoristimo šansu”, poručuje Durutović, koji se osvrnuo na konkurenciju u okruženju, Marinu Porto Montenegro, i na pristanište u Kumboru na mjestu nekadašnje Mornarice Vojske Crne Gore.

„Od devedesetih godina, kao što sam kazao, mijenjali su se zakoni, uvođene novine, pa je tako, po sili zakona nastalo i preduzeće Morsko dobro. Uz pravni posao i druge načine, jedan od modela sticanja svojine je i zakon. Tako je oformljena i Marina, ali stalne i dinamične promjene, zakoni teško prate. Zbog toga i mi, ali i druga privredna društva, imamo prilične poteškoće da uskladimo poslovanje sa novim Zakonom o privrednim društvima. Naravno, mi smo to završili, a u skladu sa Planom koji smo prezentirali, već je stigao pontonski gat, kao probni, zatim moramo sanirati bitve, iako su šipovi u dobrom stanju. Ipak, sve u marini je sagrađeno davno, 1981. godine i svakako su neophodna velika ulaganja. Rekonstrukcija gatova je ogroman posao. Postoji mogućnost da, kao u svim savremenim marinama, postavimo pontonske gatove, jer tako ne bi strahovali od plime ili osjeke. Brod, odnosno plovilo koje je vezano, bilo bi mnogo sigurnije. Međutim, na tim gatovima ne mogu da se vežu velika plovila. Marina pozitivno posluje, ali da bismo mogli da ostvarimo zacrtano, prioritet je koncesija, u kojem slučaju mogu aplicirati i drugi, ali mi bi trebalo da imamo preče pravo. S obzirom da smo pred vratima EU, nadam se da će biti iskorišteni i neki fondovi, kako bi se popravila i izgradila potrebna infrastruktura, što bi sve omogućilo razvoj nautičkog turizma u Baru, za koji, ponavljam, postoji veliko interesovanje”, istakao je Durutović.

Na pitanje da li barska Marina može da odgovori zahtjevima vlasnika velikih i luksuznih jahti, i da li su zadovoljni vlasnici komunalnih vezova, što nije bio slučaj u prethodnom periodu, Durutović je kazao da i sada imaju brodove od 30 i 40 metara, a da problem postoji zbog ribarskih koča.

„Za sada nema uslova za njihovo izmještanje, vlasnici ribarskih brodova su uredne platiše, i ne bih volio da te ljude ostavimo bez alternative i sredstava za egzistenciju. Na kraju, izlov ribe je važna privredna grana, a kakav bi mi bili primorski grad bez ribara i ribarskih koča. Planirali smo da produbimo marinu u dijelu prema parkingu i da veliki, ekskluzivni i lijepi brodovi, budu tamo vezani, kao, na primjer u Budvi ili Dubrovniku, kako bi naši sugrađani i turisti mogli da ih vide. Mi i sada imamo nekoliko takvih jahti koje liče, slobodno mogu reći, na one najluksuznije kakve možemo vidjeti u Monaku. Hroničan problem predstavlja i struja koju koristimo iz Luke Bar, a neophodno je sagraditi sopstvenu elektro – distributivnu stanicu. Kada je riječ o komunalnim vezovima, njih moramo razlikovati od komercijalnih. Sam naziv ‘komunalni’ (komuna znači opština), podrazumijeva korišćenje vezova od strane domicilnih građana. Taj vez je prilično jeftin, od 150 do 200 eura na godišnjem nivou. Komunalni vezovi su često zloupotrebljavani, zato smo donijeli Pravilnik o njihovom korišćenju, koji je osporen pred Ustavnim sudom. Sada imamo novi, sa drugačijim kriterijumima i uslovima, i dobro je da naši sugrađani znaju kakvi su. Kao što je i u drugim marinama kod nas i u okruženju, u Dubrovniku na primjer, ne može neko ko živi u Pljevljima, Nikšiću, Podgorici, Danilovgradu, da ostvaruje pravo na komunalni vez. Dakle, jedino onaj ko živi u Baru, a više bodova imaće vlasnici brodova koji duže žive u našem gradu. Dokaz za to biće lična karta. Prioritet će imati i oni koji se bave ribarstvom, takođe i vlasnici drvenih, arhaičnih barki (da bi održali tu kulturu i tradiciju). Naravno, prednost će imati i višedecenijski zakupci, koji su vez naslijedili još iz perioda starog feribota. Potrebno je da se prijave u decembru, što će biti uobičajena procedura svake godine. Oni koji imaju komunalni vez, nisu njegovi vlasnici, već zakupci i svakog decembra moraju podnijeti novu prijavu i priložiti potrebnu dokumentaciju. Neophodno je, razumljivo, imati barsku registraciju i važeću polisu osiguranja. Oni koji nemaju prebivalište u Baru, neće moći steći ovo pravo, a upravo su ta lica protestovala u prethodnom periodu i pokrenuli ocjenu ustavnosti i zakonitosti prijašnjih propisa. Da li će biti povećanja cijena za komunalni vez, ne znam, ja neću glasati za to, uprkos generalno povećanju svih cijena, upravo iz razloga što građani trpe zbog brojnih nameta”, obećao je predsjednik Odbora direktora Marine AD, Dragutin Dašo Durutović, koji se osvrnuo i na rad parkinga, koji je, prema njegovoj ocjeni, na zadovoljavajućem nivou.

Novi pontonski vez je stigao, plaćena je carinska taksa, raspisan je oglas za sertifikovane ronioce koji će biti asistenti prilikom njihovog postavljanja.

Durutović je podsjetio da je poslovanje prošle godine opteretila isplata duga od preko 700.000 eura, na osnovu pravosnažne, izvršne presude i spora koji je započeo još 2009. godine zbog neuspjele privatizacije.

To je spor koji nema nikakve veze sa sadašnjim menadžmentom, ali njegov ishod osujetio je mnoge planove i investicije.

„Stalno se mora ulagati, jer more nanosi štetu. Ruiniran je i sekundarni lukobran, što je privremeno, prethodni menadžment sanirao. Neophodno je, naglašavam, riješiti imovinska pitanja u nekom doglednom vremenu, ali sam optimista, dok ima ljudi biće i brodova. Često se sjetim jedne mnogo lijepe dalmatinske pjesme koju je napisao Arsen Dedić, a otpjevala klapa ‘Šibenik’ – ‘Zaludu me svitovala mati’ o moru. Ono uvijek uzima i brodove i mornare, i čovjek nikada ne može pobjeći od njega. Ja sam jedan od takvih, koji je kao dječak došao ovdje iz kontinentalnog dijela, iz Pive, i postao mnogo veći mornar, kažu drugi, od mnogih rođenih ovdje. Zato vjerujem u uspjeh”, zaključio je Durutović.

The post Marina Bar popunjena stoprocentno, uskoro novi pontonski vez i strategijski planovi first appeared on BARinfo.

“Snimak sam napravio u petak, 29. maja oko 17 sati, dok sam bio sa drugom u prostoru marine. U tom trenutku nije bilo nikog osim nas dvojice. Inače sam iz Bara i prilično sam često u ovom dijelu, ali je ovo prvi put da vidim morsku kornjaču uopšte, a posebno u barskoj marini. Ne znam previše o njima, ali mi je svakako privukla pažnju”, kaže Darmanović. 

U Jadranskom moru, pa i u barskom akvatorijumu, nije toliko rijetka pojava morskih kornjača. U Jadranu su zabilježene tri vrste: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Glavata želva je najčešća vrsta Sredozemnog i Jadranskog mora.

Morska kornjača je odavno na svjetskoj listi ugroženih životinja. Jedini uništavaoci odraslih kornjača su morski psi i čovjek. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima i zagađenje.

I naš sajt je prilično redovno pisao o morskim kornjačama u moru oko Bara. Tako smo marta 2025. zabilježili plemenit potez barskog ribara Vasa Kostića koji je jedinku zelene morske kornjače, slučajno ulovljene mrežom stajaćicom, vratio nazad u more. Avgusta 2024. Bar info je objavio snimak kornjače koju je smrtno ranio gliser blizu gradske plaže, a nerijetko smo publikovali i fotografije ubijenih ili uginulih kornjača od Maljevika do Peskića, apelujući na poštovanje zakonskih normi i neuništavanje ovih životinja.

The post Morske kornjače su stalni stanovnik Jadrana, neke zalutaju i u marinu first appeared on BARinfo.

“Prema dostupnim finansijskim pokazateljima, AD Marina Bar ostvarila je rast prihoda od 19% u 2024. godini, dok je neto dobit porasla za 18,73%, što potvrđuje održivost i uspjeh dosadašnje strategije poslovanja. Na osnovu podataka zaključno s krajem maja 2025. godine, marina bilježi rast prihoda od preko 24% u odnosu na isti period prethodne godine i iznose 824.000 eura, dok su prihodi od parking usluga u  2025. godine porasli za 33%, u odnosu na uporedni period lani i iznose 139.000 eura. Pozitivni trendovi ukazuju da će poslovni rezultati nadmašiti inicijalne projekcije, čime se povećava vrijednost za akcionare i ujedno učvršćuje pozicija marine na regionalnom tržištu”, kazali su nam iz kompanije.

Posvećenost unapređenju korisničkog iskustva ogleda se u ključnim investicijama koje su realizovane u prethodnom periodu.

“Implementacija ERP sistema omogućila je digitalizaciju poslovanja i optimizaciju procesa, dok su dodatna poboljšanja na platou za suvi vez, instalacija pametne rampe, odbojnika na parkingu,  obnova decking-a na tri gata i unapređenje sigurnosnih sistema značajno povećali funkcionalnost i kapacitete marine”, navode iz kompanije.

Izvršni direktor AD “Marina Bar”, kapetan Danko Mirković, istakao je da ostvareni rezultati potvrđuju posvećenost menadžmenta i zaposlenih unaprjeđenju poslovanja, dok strateške investicije i regulatorne olakšice dodatno učvršćuju poslovnu stabilnost.

Mirković ističe da nova regulativa koja omogućava snabdijevanje jahti “tax free” gorivom u crnogorskim lukama donosi značajan potencijal za privlačenje većeg broja plovila tokom sezone, čime se dodatno osnažuje pozicija Crne Gore kao prestižne nautičke destinacije. Očekuje se da će ova olakšica imati multiplikativne efekte na lokalnu ekonomiju, kroz povećanje potrošnje i rast prihoda, dok marina jača svoju konkurentnost na regionalnom tržištu.

Mirković je istakao da menadžment AD “Marina Bar” ostaje predan nastavku digitalne transformacije i modernizaciji poslovanja kroz rebranding, unificiranje uniformi zaposlenih, pejzažno uređenje i dalja poboljšanja infrastrukture i suprastrukture.

“Cilj je osigurati što bolju poziciju marine u oblasti nautičkog turizma i pružiti korisnicima uslugu vrhunskog kvaliteta. Uz evidentan poslovni napredak, AD “Marina Bar” sa zadovoljstvom  ulazi u  turističku sezonu, spremna da nastavi s održivim razvojem i inovacijama, na zadovoljstvo svojih korisnika i partnera”, zaključuju iz kompanije.

The post AD Marina Bar nastavila sa pozitivnim poslovnim rezultatima i u ovoj godini first appeared on BARinfo.

“On je, kako se sumnja, u noći između 9. i 10. decembra 2023. godine, došao u gradsku marinu, tačnije do zemljanog platoa na kojem stoje brodovi na suvom vezu tokom zime, i sa osam brodova upotrebom podesnog sredstva otuđio veći broj akumulatora, koje je potom ostavio na palubama brodova”, saopštila je Uprava policije.

The post Uhapšen osumnjičeni za pokušaj krađe akumulatora sa brodova u marini first appeared on BARinfo.

„Obijeno je četiri – pet brodova. Iz njih su izvađeni akumulatori, koji su odloženi u blizini da bi se,  najvjerovatnije, preprodali“, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.

Kako nam je rečeno, u toku su operativne radnje i ispitivanje osumnjičenih za ovo djelo.

The post Na marini ukradeni akumulatori sa više plovila first appeared on BARinfo.

Barska Marina AD je nabavkom dizalice, viljuškara i prateće opreme, stvorila uslove, da nakon dvije decenije, oformi sopstvenu servis službu za jahte i sva druga plovila, čime će znatno unaprijediti uslugu, postati konkurentna u regionu i stvoriti uslove za bolje ekonomsko poslovanje i dodatni profit.

„Uz dizalicu, nosivosti preko 100 tona, kupili smo viljuškar i kompletnu opremu za samostalan rad servisne službe u našoj marini, vrijednu gotovo milion eura, zahvaljujući čemu očekujemo znatno veće prihode. Do sada je oprema za tu svrhu iznajmljivana od privatnih lica“, kazao je izvršni direktor Marina AD, Željko Stojović.

Predsjednik Upravnog odbora, Muamer Raščić, istakao je na današnjoj prezentaciji nove opreme, da upravljačko tijelo pruža punu podršku menadžmentu u naporima za unapređenje poslovanja.

„Značajni prihodi kriju se u servisu i održavanju jahti i ostalih plovila. U planu je proširenje marine za 100 metara, a nadamo se da će se riješiti i definisati vlasnički odnosi sa državom, što je uzrokovalo, između ostalog, stagnaciju u razvoju. Slijedi obuka osoblja i dalje unapređenje usluge. Naša prednost jeste odlična lokacija, a usluga servisa, osim u marini, biće pružana i na komercijalnoj osnovi drugim licima, što će sve uticati na povećanje cijena i ekonomske benefite“, potencirao je Raščić.

Član Upravnog odbora Marina AD, Milorad Mišo Leković, istakao je da je ovo istorijski dan za barsku marinu.

„Dugo se čekalo na formiranje sopstvene servisne službe. Uz hangar, koji već postoji, i odgovarajuću opremu, stvorili smo neophodne uslove za njen nesmetani rad. Očekujemo dolazak plovila i iz drugih marina“, kazao je Leković.

Prezentaciji nove opreme i ovom velikom događaju za razvoj Marine, prisustvovala je predstavnica Ministarstva kapitalnih investicija Maja Mijušković, generalna direktorka Direktorata za pomorski saobraćaj, sigurnost plovidbe, zaštitu od zagađenja i pomorsku privredu.

„S obzirom da je Marina u većinskom vlasništvu države, dodatno smo zainteresovani za unapređenje rada i usluga u ovom akcionarskom društvu. Resorno ministarstvo će i u narednom periodu pružati kontinuiranu podršku menadžmentu i Upravnom odboru u podizanju nivoa usluge“, poručila je Mijušković.

Na dizalici će raditi, i uvoditi zaposlene u posao, dugogodišnji kranista u Luci Bar, Branimir Đoko Vojinović.

The post Istorijski dan za AD Marina Bar – nabavljena nova oprema first appeared on BARinfo.

Kako su nam javili iz Službe zaštite i spašavanja, gorjela je unutrašnjost jedrilice. Na sreću, vatra se nije mnogo raširila, pa je intervencija trajala kratko, uz minimalno korišćenje vode za gašenje.

The post Brza reakcija vatrogasaca spasila jedrilicu od požara first appeared on BARinfo.

Samoizolacija stranog plovnog objekta, sa posadom podrazumijeva vez u luci u trajanju 28 dana, uz preduzimanje mjera zdravstveno-sanitarnog nadzora od strane nadležne zdravstvene ustanove, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, a na osnovu rješenja zdravstveno sanitarne inspekcije.

Zakupac ili koncesionar luke nautičkog turizma – marine i trgovačke luke otvorene za međunarodni saobraćaj, Bar, Budva, Kotor, Luka Kumbor – Portonovi i Tivat (Gat I i Gat II) kojoj je odobren prihvat stranih plovnih objekata u samoizolaciju, obavezan je da preduzima mjere za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog koronavirusa, na osnovu preporuka Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Promet robe za potrebe Crne Gore kao i za tranzit ostaje nesmetan, uz posebne mjere zdravstveno-sanitarnog nadzora, a tranzit stranih pomoraca vrši se uz preduzimanje posebnih mjera zdravstveno-sanitarnog nadzora, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Analizirajući efekte prekjučerašnjeg ublažavanja pojedinih mjera Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je ocijenilo da je određeni nivo opuštanja građana nakon stroge restrikcije očekivan, ali upozorava da opasnost nije prošla i da je neophodno striktno pridržavanje svih važećih privremenih mjera, a prije svega mjere o fizičkoj distanci.

Ocijenjeno je da posebnu opasnost, nakon relaksacije pojedinih mjera, predstavlja činjenica da je primjećeno više kontakata mlađih i sredovječnih građana sa starim osobama što predstavlja veliku opasnost prvenstveno po starije građane. NKT apeluje na izbjegavanje fizičkog kontakta, naročito sa starim osobama koje su najranjiviji segment populacije.

Izuzetno visok epidemiološki rizik, ocijenjeno je, predstavljaju uočeni kontakti djece i njihovo grupisanje zbog igre ili drugih razloga. Apelujemo na roditelje i staratelje da međusobne kontakte djece svedu na najmanju mjeru.

Nacionalno koordinaciono tijelo preporučuje svim građanima da u svakoj prilici nose zaštitne maske – bilo kupljene, bilo one kućne izrade ili da, u nedostatku maski, pokriju usta i nos maramom ili šalom jer se na taj način bitno umanjuje rizik od širenja infekcije novim koronavirusom.

Tražimo razumijevanje i partnerstvo kao i u danima izuzetno restriktivnih mjera. To je naša zajednička odgovornost jer opasnost još nije prošla.

U slučaju eventualnog masovnog nepoštovanja preventivnih mjera, pogotovo mjere o fizičkoj distanci, NKT će, u cilju zaštite zdravlja i životâ građana, razmotriti pooštravanje mjera.

The post NKT dalo saglasnost na otvaranje marina i ukrcavanje i iskrcavanje pomoraca first appeared on BARinfo.

1. Zatvara se šetalište kralja Nikole, na prostoru od Nultog kilometra do šume Lekovića.

2. Nalaže se AD “Marina” Bar da zatvori ulaznu rampu i kapiju na marini i na taj način onemogući prolaz lica na prostor kojim upravlja ovo preduzeće, osim korisnika godišnjih parking dozvola.

3. Zadužuje se Služba komunalne policije Opštine Bar da u saradnji sa Upravom policije CB Bar preduzme sve neophodne aktivnosti na realizaciji i daljem sprovođenju privremenih mjera iz ovih zaključka.

4. Mjere iz navedenih zaključaka primjenjivaće se od 30. marta 2020. godine i trajaće do prestanka važenja Naredbe Vlade Crne Gore za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog korona virusa.

“U slučaju nepostupanja po privremenim mjerama iz ovih zaključaka, Služba komunalne policije će, saglasno posebnim ovlašćenjima propisanim Naredbom Vlade Crne Gore, podnositi krivične prijave radi utvrđivanja krivične odgovornosti u skladu sa članom 287 i 302 Krivičnog zakonika Crne Gore”, kaže se u dopisu kojeg potpisuje Dušan Raičević, rukovodilac Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje.

The post Zatvara se Šetalište kralja Nikole i parking na marini first appeared on BARinfo.