„Tradicionalno, lovna sezona startuje prvog vikenda oktobra. Bilo je nekoliko izmjena. Sada su lovni dani i subota i nedjelja, kao i svi praznici u Crnoj Gori. Subota je nekada bila namijenjena samo za štetočine. Mi imamo jednu lijepu tradiciju da pripremimo ručak. Ovoga puta to će biti u ‘Makini Vučinića’, mada i lovci, pošto je naša opština prostrana, sami organizuju druženja na nekim drugim destinacijama“, kaže Brnjada.

Očekuje se da će biti divljači, ali ovaj mjesec još uvijek služi za jednu vrstu „uigravanja“.

„Ovaj mjesec uglavnom služi za pripremu kondicije i kod lovaca i kod pasa. Šuma je još uvijek zelena, gusto je lišće, vidljivost nije dobra, a naši lovci su disciplinovani, i uvijek su spremni da ispoštuju sve norme. Na divljač se ne puca, ako se ne vidi dobro. Najčešće tu bude malo ‘jurnjave’ i ‘čini se merak’.ečeva ima u ogromnom broju. Svi koji prelaze teren lovišta kažu da zečeva ima u ogromnom broju,“ dodaje Brnjada.

Mnogi i ne znaju da barsko lovište pokriva cijelu teritoriju Bara.

„Naše lovište je zastupljeno na cjelokupnoj teritoriji grada, uz nažalost jednu situaciju koju imamo sa Nacionalnim parkom ‘Skadarsko jezero’, gdje je zabranjen lov. Tamo nismo ni organizovali lov na zaštićene i autohtone vrste, već samo na štetočine. Još je važnije istaći da smo mi tamo organizovali i prihranu divljači u ljetnjim sezonama, a i naši lovci i lovočuvari su bili zaštita. Gdje god imate njihovo prisustvo tu nema krivolova. Kada iz jednog terena istjerate njih, ostavljate prostor za lovokrađu. I to se tamo dešava. Mi sada tamo ne možemo da vršimo kontrolu. Potrudićemo se svim sredstvima, da se situacija promijeni. Mještani i lovci su revoltirani da čak traže i blokade puteva. Pokušaćemo još jednom na lijep način da tamo uspostavimo režim kakav je bio do sada. Bar je uvijek bio zanimljiv, imali smo i zahtjeve za lov sa raznih strana. Da nemaju što da love, ne bi dolazili“, kategoričan je naš sagovornik.

Broj lovaca varira, ima stalnih, ali i onih koji periodično i povremeno idu u lov.

„Ta brojka varira. Jedno su aktivni lovci, a drugo oni koji su lovačko oružje dobili od porodice ili prijatelja, pa se povremeno pojave u lovu. Svake godine imamo preko 500 plaćenih dozvola. Za aktivne lovce situacija je jasna. Oni svakog vikenda idu u lov, i želim da im čestitam na još jednoj uspješnoj sezoni, gdje su svakodnevno vršili prihranu. Niko od ovih koji kritikuju sa raznih mreža, nije pošao da ponese ni čašu vode. Lovci su to radili cisternama, a sve sa ciljem da bi pospješili reprodukciju i da bi taj fond ostao očuvan. Sezona je bila sušna, ali se to nije odrazilo na divljač. Sada je po novom Pravilniku malo stvorena i konfuzija u organizaciji kod lovaca. Smatram da su službenici koji su i do sada vršili kontrolu bili jako revnosni. Ne mogu da kažem da jedna osoba u Podgorici, ne može da završi bolje posao oko kontrola, nego njihove kolege po svim centrima. Smatram da će ta centralizacija loše uticati. Imate situaciju da je nekome danas istekla dozvola i oružni list, a da je obavio sve što treba, od ljekarske kontrole do ostalog. I sada je taj zahtjev na čekanju. Ima mnogo zahtjeva, a jedan je centar odlučivanja. Tako može da im prođe lovna sezona. Po mom mišljenju to je ranije bilo dobro, i nije se moralo mijenjati. Neke stvari pozdravljam, treba da bude veća kontrola“, kaže Brnjada.

Svake godine planom je predviđen odstrjel.

„Plan šaljemo Ministarstvu na saglasnost, a takva je situacija i sa saglasnošću Skupštine opštine Bar, jer su oni naši osnivači. Mi planom obuhvatamo od autohtonih sorti zeca i jarebicu, koji se love do kraja decembra. Sezona lova na divlje svinje, vuka, šakala, lisicu traje duže. Sada je u toku sezona ptica selica. Od 15. novembra se može loviti i šumska šljuka. Postoji u našem lovištu, i to nije tajna, i košuta i srneća divljač, ali mi takvu divljač ne planiramo za odstrjel. Pratimo stanje populacije. To su zdrave jedinke, malobrojne, da bi pravile štetu. Novim Pravilnikom nije učinjeno ništa čudno, već je on usklađivan sa evropskim zakonima. Zakon omugućava odstrjel, ali ga mi ne tražimo. Jedino u situaciji da se desi da neka bolest napadne tu divljač, pa se izvrši sanitarni odstrjel. Ako se u krdu vidi neka degenerativna situacija, to je korisno i za divljač i lovište. Nije se lovilo do sada, a neće ni od sada“, jasan je o novom Pravilniku o lovnim sezonama Brnjada.

Po njegovim riječima, oni hrane divljač da bi je imali, nikako suprotno.

„Kvotom koju nam Ministarstvo odobrava, reguliše se stanje populacije na terenu. Da nije tako, ne bi bilo nagona za novom populacijom i parenjem. Populacija onda stara, razboljeva se i to nije dobro ni za jedan ekosistem. U Sloveniji je komercijalni lov i monitoring prisutan. Obilježavaju se jedinke, zna se cijena odstrjela i lovni turizam tako funkcioniše. Ovo nije atak i dozvola za odstrjel. Ovo je samo zakonski okvir kojim se daje ovlašćenje. Plastično rečeno, kada vaše dijete zaboli zub, idete kod zubara da ga izvadi ili popravi. A niko neće vaditi zdrav zub“, jasan je Brnjada.

Po riječima sagovornika u azilu za životinje je standardno dobra situacija. Populacija pasa je zdrava, i to donosi udomljenje. Svi mogu doći da sterilišu besplatno kućne ljubimce. Mora se malo više povesti računa o lutajućoj stoci, o čemu treba da brinu domaćini.

The post U subotu počinje lovna sezona first appeared on BARinfo.

Gostujući u Promenadi četvrtkom, Brnjada je najavio program ove spičanske fešte, koji tradicionalno počinje promenadom mažoretki “Habanere” od restorana „Avanti“ (nekadašnji „Tri Duda“) preko sutomorskog šetališta.

“Nakon toga program se seli na trg, gdje je bina. Nastupiće folklorni ansambl Rumija, mlada pjevačica Nikolija Pandurica, zatim Zdravko Đuranović sa tradicionalnom muzikom, „Akademia“ sa rok repertoarom, a zvijezda večeri biće Nataša Bekvalac, čiji je nastup planiran do iza ponoći. Da podsjetim- manifestacija se održava u  tradicionalnom terminu – prve subote u septembru”, kaže Brnjada.

Pored muzičkog programa, posjetiocima će na štandovima biti ponuđeni i različiti proizvodi, poslastice i suvenirii, “ideja je da i turisti koji prvi put dolaze u Sutomore, ali i oni koji se vraćaju, imaju priliku da upoznaju dodatnu lokalnu ponudu i nešto kupe kao uspomenu”.

“U organizacionom odboru vlada dobra atmosfera, mnogi njegovi članovi su iskusni turistički radnici, navikli na svakodnevnu komunikaciju i rad sa gostima, pa će i tokom manifestacije biti spremni da budu na usluzi posjetiocima. Posebno bih naglasio motivaciju svih ljudi koji učestvuju u organizaciji, ona proizlazi prije svega iz osjećaja obaveze prema svom kraju i želje da se zajedno provedu i odmore nakon naporne ljetnje sezone”, ističe gost Promenade četvrtkom.

Spičanska noć za aktiviste u Spiču tako predstavlja svojevrsni predah poslije intenzivnog rada tokom ljeta, ali i početak pripreme za zimska druženja. Brnjada je najavi kazao da “Nehaj”  neće odustati ni od tradicionalnih zimskih okupljanja, poput “Večeri uz tikvanik”, Dana žuke i drugih sadržaja, čije će termine i oblike prilagoditi obavezama i mogućnostima organizatora.

“Reakcije turista na Spičansku noć su uglavnom veoma pozitivne. Moram istaći ovom prilikom  promjene koje primjećujem u turističkoj strukturi Sutomora i Bara. Moj je utisak da u grad dolazi sve više gostiju srednje životne dobi koji putuju sa djecom, odnosno porodice, to potvrđuju i podaci Turističke organizacije Bar koji ukazuju na određene promjene u strukturi gostiju. Čini mi se da se Sutomore promijenilo i kada je riječ o noćnom provodu-centar zabavnog života djelimično se pomjerio prema Budvi i Ulcinju, dok je u Sutomoru posljednjih godina manje kasnonoćne gužve nego ranije. Zbog toga smatram da bi trebalo razmišljati o novim programima i strateškim potezima kojima bi se provod i večernji sadržaji ponovo snažnije vratili u Sutomore. Iako razumijem da turistička sezona nekim stanovnicima donosi buku i druge probleme,  mjesto na moru trebalo bi da bude centar zbivanja i Sutomore bi trebalo dodatno oživjeti”, navodi Brnjada.

U organizaciji Spičanske noći, pored mještana koji tokom cijele godine pomažu u pripremama, važnu podršku pružaju Opština Bar i Turistička organizacija Bar, “oni tradicionalno finansijski podržavaju manifestaciju i nastoje da obezbijede sredstva potrebna za unapređivanje programa iz godine u godinu”.

“Posebno bih se zahvalio komunalnim službama, „tihim partnerima“ manifestacije. Radnici DOO Komunalne djelatnosti Bar učestvuju u pripremama prostora, postavljanju posuda za otpad i drugim logističkim poslovima, a nakon manifestacije veoma brzo vraćaju trg u prvobitno stanje. Zahvaljujući njihovom radu, prostor se vrlo brzo očisti i već nakon otprilike sata izgleda kao da se na njemu prethodno ništa nije održavalo”.

Brnjada je takođe preporučio posjetiocima manifestacije koji dolaze sa strane da ne pokušavaju nužno da automobil ostave neposredno uz mjesto održavanja manifestacije, uputivši ih na ulice kod Spičanskog polja, “kako bi izbjegli probleme sa zauzetim parkingom i saobraćajnom gužvom”.

“Iza bine, ispod Golog brda, postoji veći parking, a duž okolnih ulica nalaze se i obilježena parking mjesta. Međutim, pošto turistička sezona još traje, a magistrala i dalje ima veliku frekvenciju saobraćaja, savjetujem posjetioce da automobil ostave malo dalje i do prostora manifestacije dođu pješice- bolje je kratko prošetati nego poslije programa provesti mnogo vremena u gužvi i kolonama”.

Na pitanje šta bi poručio zainteresovanim slušaocima i potencijalnim posjetiocima Spičanske noći, Brnjada je odgovorio u šali:

“Pozivam ih da dođu i da „budu u ritmu muzike za ples“, odnosno da se opuste i uživaju u programu”, zaključio je sagovornik Promenade četvrtkom.

The post Brnjada: Spičanska noć u subotu  first appeared on BARinfo.

Po riječima našeg sagovornika, azil dobro radi.

„Već je peta godina otkako je počela realizacija projekta azila, a treća kako on funkcioniše. Mogu reći da sam jako zadovoljan i sav trud koji smo uložili, urodio je plodom. Odnos građana prema azilu je sve bolji i bolji. Nekada su ljudi bili skeptični kako će to da izgleda, kako će biti održavana higijena, da li će se čuti lavež pasa… Sada, svi koji posjete azil, vide da je to dobro zahvaljujući posvećenosti zaposlenih”, ističe Brnjada.

U azilu je angažovano dovoljno radnika, a kadar je, tvrdi Brnjada, kvalifikovan i ljudi vrijedno rade.

“Uvijek može bolje. Činjenica je da budžeti rastu, ali, svjedoci smo, i cijene rastu. Iako azil nije prenatrpan, u budućnosti planiramo da proširimo kapacitete. Kao i uvijek zahvaljujem se volonterima iz Bara, koji nam pomažu da udomimo pse. I mi se trudimo preko naših sredstava komunikacije učinimo ‘modernijim’, učemu uposlednje vrijeme uspijevamo. Pokloniti djetetu rasnog psa je skupo, a neizvjesno je kako će se životinja pokazati. Zato je bolje uzeti psa iz azila, kojem se zna ponašanje. Svi oni su vakcinisani, očišćeni od parazita i spremni za udomljavanje. Svako može doći da izabere, da uzme i ‘na probu’, pa ako ne bude zadovoljan, i da vrati“, dodaje Brnjada.

U azilu su spremni da riješe i problem koji sve više uzima maha.

„Dođu ljudi i kažu da im je neko ostavio kutiju sa štencima ispred kuće. S pravom sumnjamo da su to njihovi štenci. Takve nesavjesne vlasnike  molimo da dođu kod nas na besplatnu sterilizaciju kako pasa, tako i mačaka.Sve to u veterinarskim ambulantama košta, a kod nas je besplatno. Na taj način se rješava ovaj problem“, jasan je sagovornik.

Poručuje da bi odnos sugrađana bi morao biti drugačiji.

„Iako posredstvom Radio Bara i Bar Infa često podcrtavamo da bi odnos vlasnika prema ljubimcima trebao da bude bolji, napa priča mi djeluje kao ‘bacanje soli u more’. Dok se sistematski ne pristupi da se ovo riješi, imaćemo nepopularne ujede pasa. Izvjesno je da je brojka koja je zaista bila velika, znatno manja. Činjenica je da postoje slučajni ujedi, ali i izazvani. Baš prije nekoliko dana smo imali ujed psa kojeg smo danima pokušavali da uhvatimo. To nije lako, niti možemo reagovati za pet minuta. Tog dana smo već bili na terenu, pa je naš radnik bio u mogućnosti da brzo izađe na lice mjesta. Broj tužbi je značajno smanjen, ali ono što je bitnije, smanjen je i broj ujeda“, kaže Brnjada.

Što se tiče tvrdnji da u Bar kombijima dovoze pse lutalice iz drugih opština, direktor azila kaže da je to na nivou “urbane legend”.

“To ne možemo nikako da dokažemo. Javljaju se ljudi, kažu da su vidjeli kombi, ali nisu precizni kada insistiramo na podacima registarskih oznaka”, jasan je sagovornik.

Povoljna vijrst je što je usvojen Plan kontrole populacije pasa.

„U pripremi je nova odluka, kojom ćemo pokušati da spriječimo nekontrolisano razmnožavanje. Nadležni za tu problematiku u Baru i Podgorici došli su na ideju da odlukom zabranimo parenje pasa i mačaka na određen period, osim kada su u pitanju registrovani odgajivači. To je jedini način da psi lutalice nestanu sa ulice“, kategoričan je Brnjada.

U susret turističkoj sezoni, problem lutajuće stoke, po ocjeni našeg sagovornika nije alarmantan.

„Građani imaju broj dežurne službe komunalne i veterinarske ispekcije na koji mogu da prijave problem, jer bez njih ga ne možemo riješiti na valjan način. Dakle, prvo se obavjesti Komunalna policija, oni obavještavaju nas, mi dolazimo sa specijalizovanim vozilom i riješimo problem. Kada smo uspjeli da riješimo problem u vezi sa lutajućim svinjama, riješićemo i ovo”, zaključuje Brnjada.

The post Brnjada: Trud uložen u azil za životinje urodio plodom first appeared on BARinfo.

Izvršni direktor DOO “Lovstvo” Marko Brnjada kazao je za Bar Info i Radio Bar da je uklanjanje lutajuće stoke obavljeno na lokalitetu Spičansko polje.

“Na početak ove akcije nije se čekalo iz nemara, ili što je neko želio da izbjegne odgovornost, jednostavno, zbog ozbiljnosti željeli smo da cijeli postupak bude prvo pripremljen, a potom i odrađen u skladu sa procedurama i zakonom. Danas je po rješenju komunalne policije, a u skladu sa opštinskom Odlukom o komunalnom redu sa javnih površina uklonjeno šest svinja“, naveo je Brnjada.

Prema njegovim riječima, ove svinje su potom po nalogu veterinarskog inspektora u specijalizovanoj prikolici za transport stoke odvezene u Spuž gdje će biti smještene u karantin.

“Ukoliko se vlasnik lutajuće stoke javi i dokaže vlasništvo, ove domaće životinje će mu biti vraćene, u suprotnom- postaju državna imovina. Zbog iskazanog interesovanja javnosti, ističem da je ovo tek početak akcije, koja će trajati sve dok ne uklonimo i ostala grla sa javnih površina kojih prema procjenama u Sutomoru ima više od 60. Inače, vlasnicima ovih životinja koji su se pojavili na licu mjesta tokom akcije i priznali vlasništvo, po više osnova biće uručene prekršajne i krivične prijave od Komunalne policije i Veterinarske inspekcije, čijim se službenicima zahvaljujemo na odličnoj saradnji tokom ove akcije, zaključio je Brnjada.

The post U Sutomoru počelo uklanjanje svinja sa javnih površina first appeared on BARinfo.

“Zadovoljni smo u preduzeću svime što se dešavalo tokom lovne sezone koja je pri kraju, još do kraja februara se smiju loviti štetočine-lisice i šakali, a na ostalu divljači je sada lovostaj. Sezona je protekla dobro, najvažnije je da se niko tokom sezone nije povrijedio i da su se poštovala pravila. Skoro da nije bilo kažnjavanja, sitni prekršaji su u resornoj inspekciji procesuirani, lovci su kažnjeni po njihovim normama”.

Komentarišući trenutni broj registrovanih lovaca u Baru, Brnjada je ukazao da je 2025. bila godina kada su većini barskih lovaca i ljudi koji imaju lovačko oružje istekli oružni listovi, “poslije 10 godina opet je to došlo za red”.

“Morali smo da doštampamo naše lovne karte i dozvole za lov, tako da se ove godine preko 500 lovaca registrovalo, od toga neki ljudi i ne idu u lov, tradicija im nalaže ili imaju iz nasljedstva lovačku pušku. Svake godine ima skoro 500 registrovanih, onih koji se aktivno bave lovom i koji svake godine plaćaju lovačku dozvolu”.

Kakva je njihova disciplina na terenu?

“Imali smo u predsezoni dva slučaja gdje je lovočuvarska služba, uz asistenciju policije kontrolisala i zatekla u krivolovu lovce- uhvaćeni su u lovu na divlje svinje noću, u lovu čekanjem koji nije dozvoljen, a inače se lovna sezona na divlju svinju otvara tek 1. oktobra. Mi imamo pravilo da simbolično,  sa 50 eura, kažnjavamo neku grupu koja ulovi u jednom lovu više od dvije divlje svinje. Desi se to jer je to grupni lov pa bude i nehata, međutim, lovci su revnosni i prijave kad ulove, recimo, tri svinje, bila su dva takva slučaja da su se sami prijavili i platili taj dio. Takođe smo imali nekoliko procesuiranih grupa lovaca koji nisu članovi našeg društva, a koji su bili  uhvaćeni u krivolovu”, napominje Brnjada.

Iako je u toku lovostaj, u barskom lovištu su i dalje lovočuvari. Brnjada ističe da je počela prihrana divljači.

“Revnosni lovci se već javljaju i traže od nas neku vrstu dozvola. Red je da se jave, da će da nose žito na određene lokacije i onda mi tu malo više obratimo pažnju, da neko to ne zloupotrijebi, da na tu hranu ne dođe noću da lovi sada kada je lovostaj jer su krmače sada u procesu parenja, neke već imaju mlade u sebi i moramo da to iskontrolišemo kako bi fond divljači koji je zaista dobar održali na ovom nivou. I dalje je u kontinuitetu povećanje broja jedinki srneće divljači, sa našim lovcima smo se dogovorili da ih za sada ne lovimo, pošto u ovom broju one ne čine štetu, nego da možemo da uživamo u prizoru kada sretnemo srne u lovištu i da ih fotografišemo”, kazao je Brnjada.

Prilikom gostovanja u programu Radio Bara direktor DOO Lovstvo Bar je imao i posebnu poruku za sve lovce:

“U vremenu kada se zanavlja lovište i obnavlja životinjski fond, ne treba izmišljati toplu vodu. Treba svi da poštujemo ono što je slovo zakona, kodekse i etiku, a najviše savjest. Takođe bih zamolio lovce da sada, u vrijeme lovostaja, drže svoje ljubimce na način kako je to propisano Odlukom u kućnim ljubimcima-da pse drže vezane, da ne bi došlo do nekontrolisanih parenja i neželjenih štenaca koji bi poslije završavali na ulici”, poručio je Brnjada.

The post Brnjada: Lovci da u lovostaju ispolje savjest i etiku first appeared on BARinfo.

Marko Brnjada, član NU Nehaj pozvao je sve koji žele da sjutra veče dođu u hotel “Korali”.

“Za otvaranje, pripremili smo video zapis ‘Mostovi Spiča’. Jedna lijepa priča, zabilježena kamerom, uz prateći tekst koji čita Jelena Vlahović. Neću da otkrivam detalje, ali riječ je o vrlo lijepom, kratkom dokumentarnom filmu”, kazao je Brnjada.

I ove godine, priređen je literarni konkurs na temu “Spič, mjesto gdje se snovi sreću”.

“Učenici osnovnih škola pisali su radove, koje su ocjenjivali njihovi profesori. Za najbolje, obezbijeđene su prigodne nagrade” najavio je Brnjada.

Prije proglašenja najboljeg tikvanika, nastupiće i hor Montevox hor iz Podgorice.

“Kad pominjemo tikvanik, odaću vam još jednu tajnu. Za sjutra veče se, po prvi put, sprema i tradicionalna freškada. Riječ je o drugom, ne manje komplikovanom za pripremu, specijalitetu. Sprema se od svježeg svinjskog mesa i porog luka, u razmjeri jedan prema jedan. Spremamo sto kila mesa i sto kila porog luka. Naravno, za posjetioce koji poste ili ne jedu tu vrstu mesa, biće pun sto drugih delicija, za svakoga će biti ponešto”, kazao je naš sagovornik.

Nakon proglašenja najboljeg tikvanika, na scenu će izaći Spičani “koji budu željeli da ispričaju neku anegdotu, da se podsjetimo malo starih vremena i života kakav se vodio kad nije bilo telefona, a ljudi su se više družili i šalili.”

Uslijediće, kako najavljuje naš sagovornik, nastup Forte benda iz Podgorice.

Śednik uz tikvanik pripremilo je NU Nehaj, uz podršku Opštine i TO Bar.

The post Śednik uz tikvanik u subotu u Sutomoru first appeared on BARinfo.

To potvrđuje i registrovani broj ujeda pasa lutalica – sa 350 u 2023. smanjen je na 250 tokom 2024. godine, a do početka ove sezone iz Doma zdravlja dobili smo informaciju da je zabilježeno 75 ujeda.

“Ako se ta dinamika nastavi do kraja godine, imaćemo smanjenje više od stotinu posto, što znači da azil funkcioniše, opravdava svoju svrhu, doprinosi boljoj higijeni, ali i ljepšem ambijentu za turiste i mještane. Nije lijepo kada lutajuće životinje pokvare odmor gostima i kada odu iz naše opštine sa lošim utiscima. Ovoga ljeta, kao što sam kazao, broj pritužbi je značajno smanjen, za krupnu stoku ih nije ni bilo, a što se tiče pasa lutalica imali smo smanjen broj prigovora, posebno oko hotela, jer djeca kada vide pse žele da ih nahrane, igraju se, oni to osjete i dolaze stalno na isto mjesto. Više puta smo intervenisali, ne samo u Sutomoru, već na cijeloj našoj obali – od Čanja do Velikog pijeska”, naglasio je Brnjada, koji se osvrnuo i na to kako je krupna stoka sklonjena sa ulica.

“To je bio mukotrpan posao, koji traje skoro godinu, ali smo uz svesrdnu podršku i stalne intervencije kolega iz Komunalne policije i Uprave za veterinu, uspjeli da vlasnike privolimo da se ponašaju odgovorno i kako treba. Odnosno, u skladu sa zakonom i Odlukom o komunalnom redu, koju je Skupština opštine Bar donijela”, podvukao je Brnjada.

Kao član Mjesne zajednice Sutomore – Spič i NVU Spičana “Nehaj” iz Sutomora, prenio nam je i svoje impresije o ovogodišnjoj turističkoj sezoni koja se različito ocjenjuje (svako iz svog ugla), polemiše se sa procentima, ali ono što je, kako je naveo, karakteristično, jeste da se pokazalo da je saobraćaj najveći izazov.

“Adekvatna saobraćajna infrastruktura trebalo bi da doprinese rješavanju te problematike, kako kada je riječ o putevima, tako i parkiralištima. To je izazov sa kojim se moramo uhvatiti u koštac, jer iz godine u godinu, iz raznoraznih poznatih razloga, sve veći broj turista se odlučuje da na ljetovanje ide automobilom. To stvara gužvu i neprijatnosti, zbog dugog boravka u autu na visokim temperaturama. Moraju se pronaći nove lokacije i za Čanj i za Sutomore za parkiranje sve većeg broja auta, koji su sada na trotoarima i saobraćajnicama. To je ključno. Ove godine smo ponovo imali požar u Čanju i situaciju da cisterne sa vodom, vatrogasna i kola hitne pomoći, teško mogu da stignu na lice mjesta. Ovoga ljeta, bilo je organizovano nekoliko novih lokacija za parkiranje u Sutomoru, ali moramo da radimo na tome da ih bude još više i da budu uređenije. To su privremena rješenja, a taj problem bi trebalo trajno regulisati i na adekvatan način riješiti”, poručio je Brnjada, koji je istakao da je novi režim jednosmjernih ulica u Sutomoru ove sezone funkcionisao dobro. Građani su brzo stekli naviku kako i kuda treba da voze, i to je sistem kakav treba razrađivati, kako se vozila ne bi zadržavala, a saobraćaj odvijao bez zastoja”, istakao je Brnjada, koji je podvukao da je najbolji način da se stvari rješavaju da učimo iz grešaka, trudimo se da ih ne ponavljamo i svaku sezonu dočekujemo spremniji.

The post Marko Brnjada: Ovoga ljeta u Sutomoru, ali i drugim mjestima, značajno manje lutajućih životinja na ulicama first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kako je došlo do programske orijentacije ovog udruženja Spičana da pravite zavičajne fešte?

Brnjada: Upravo su u toku pripreme za manifestaciju “Spičanska noć”, kojom se tradicionalno zatvara ljetnja sezona u Sutomoru. Mi inače sve svoje manifestacije organizujemo prema principu da fešta bude u službi publike, a ne obrnuto. Iako su događaji zasnovani na očuvanju tradicije, trudimo se da svake godine budu obogaćeni novim sadržajem. Veliki doprinos u tome daju najše koleginice koje ulažu entuzijazam i uvode nove elemente, pa je tako i ove godine za “Spičansku noć” u planu kombinacija tradicionalnih motiva i novih ideja.

RB/BI: Kada će biti održana ova fešta, i ko će nastupiti u programu?

Brnjada: Termin “Spičanske noći” je tradicionalno prva subota septembra, dakle, ove godine biće održana u subotu šestog septembra. Na prošlogodišnje “preseljenje” manifestacije na novi trg u Sutomoru publika je pozitivno reagovala, jer je događaj sada dobio autentičnu morsku scenografiju – kamen, more i otvoreno nebo. Program standardno uključuje tradicionalne specijalitete i bogat muzički repertoar. Kao stalni gost nastupiće Zdravko Đuranović, a glavna zvijezda večeri biće Sergej Ćetković. Uvjereni smo da će program biti ispunjen i zanimljiv publici.

RB/BI: Vratimo se na same početke ove ideje. Kako je došlo do “Spičanske noći”?

Brnjada: Ideja je rođena još 2010. godine kada je, na inicijativu porodice Filipović, organizovana prva manifestacija obilježena specifičnim događajem – vraćanjem ličnih predmeta američkog pilota iz Drugog svjetskog rata (u pitanju je bio sat) pronađenih u brdima iznad Bara tadašnjem ambasadoru SAD u Crnoj Gori Roderiku Muru. Manifestacija je skromno obilježena, ali je postavila temelje tradicije. Kasnije su dodate i druge slične fešte – “Noć tikvanika” u decembru i “Dani žuke” u maju.

RB/BI: Dakle, kalendar fešti je “taktički” utvrđen?

Brnjada: Upravo tako. Ove tri manifestacije – “Dani žuke”, “Spičanska noć” i “Noć tikvanika” – raspoređene su tako da simbolično označavaju početak, vrhunac i kraj sezone. Na taj način obuhvaćen je i zimski i ljetni period, kako bi se lokalna zajednica i gosti okupljali u različitim prilikama. “Dani žuke” obilježavaju otvaranje ljeta, dok “Spičanska noć” donosi kulminaciju turističke ponude i okupljanja. Izgradnjom novog trga i uređenjem obale, Sutomore je postalo atraktivno mjesto i za goste iz Podgorice, koji su ranije više posjećivali Budvu ili Petrovac, a ove manifestacije su pomogle jačanju reputacije mjesta. Moram ipak istaći “Spičansku noć” koja se postepeno izgradila u nadaleko prepoznatljiv događaj.

RB/BI: Koji su sve izazovi u organizaciji ovako posjećenih događaja?

Brnjada: Organizacija manifestacija nosi stalne izazove jer očekivanja publike rastu iz godine u godinu. Osnovni cilj je da publika uživa, a to je moguće zahvaljujući podršci Opštine Bar i Turističke organizacije Bar. Međutim, organizacija zahtijeva i značajna finansijska sredstva, jer troškovi stalno rastu. Zato je potrebno pažljivo balansirati budžet kako bi se sačuvala reputacija manifestacija bez finansijskog probijanja. Reakcije publike su uglavnom pozitivne, što se vidi i po posjećenosti štandova i po tome što svi učestvuju u pripremama koncerata. Sugestije se uglavnom odnose na izbor izvođača, jer različita publika ima različite muzičke ukuse. Nastojimo da pronađemo “srednju liniju” – izvođače koji njeguju mediteranski melos, ali su istovremeno dovoljno popularni da naprave dobru atmosferu.

RB/BI: Koliku ulogu u svemu ovome igra entuzijazam, odnosno volonterizam članova vašeg udruženja?

Brnjada: Veliki značaj u organizaciji ima volonterski pristup članova udruženja. Iako su mnogi od njih opterećeni redovnim poslom, pa i dodatnim obavezama u turističkoj sezoni, svi ulažu trud da manifestacije uspiju. Poseban doprinos daju žene iz udruženja koje pripremaju specijalitete i ulažu energiju da svake godine program bude još ljepši. Često, nakon umora i napora, kažu da više neće učestvovati, ali uvijek iznova pronalaze motivaciju. Iskreno se nadam da će mlađe generacije nastaviti ovu tradiciju, unijeti nove ideje i održati kontinuitet događaja.

RB/BI: Kad već pričamo o turističkoj sezoni, kakav je vaš lični utisak za Sutomore?

Brnjada: Ankete su pokazale da su cijene bile glavni problem za posjetioce, na nivou države. Ipak, Sutomore je i dalje najpristupačnija destinacija za prosječnog turistu u Crnoj Gori, i oni su ove godine mogli da primijete značajna ulaganja u uređenje plaža – od dijela ispod hotela “Korali”, preko Maljevika, pa sve do Čanja. Plaže su dobile novi mobilijar, uklopljen u prirodni ambijent, dok su barovi i inventar modernizovani, a cijene su ostale uglavnom na prošlogodišnjem nivou. Sutomore je prema mišljenju posjetilaca sa kojima sam imao kontakata i ja lično, ali i moji poznanici, zadržalo razumne cijene u poređenju s drugim mjestima na primorju. Evo, vidjeli smo svi rezultate pomenutih istraživanja po kojima je 89% ispitanika u anketi izrazilo nezadovoljstvo cijenama u Crnoj Gori uopšte. Međutim, Sutomore se izdvaja kao izuzetak, što ga i dalje čini atraktivnim za domaće i strane turiste. Ističem i da je smanjen jedan od hroničnih problema – prisustvo lutajuće stoke i pasa. Broj ujeda pasa pao je sa 350 u 2023. na 250 prošle godine, a u ovoj sezoni registrovano je svega 75 slučajeva. To je rezultat boljeg upravljanja higijenom prostora, uklanjanja divljih deponija i stvaranja uslova koji ne privlače lutalice. Ovi pomaci doprinose stvaranju sigurnije i prijatnije atmosfere za goste. U svakom slučaju, uređivanje i uljepšavanje prostora mijenja sliku Sutomora, koje je nekada bilo doživljavano kao destinacija nižeg ranga. Ovakve promjene mogu doprinijeti novom pozicioniranju Sutomora i njegovoj boljoj reputaciji.

BR/BI: Da li su nedavni požari izazvali ranije završetke odmora turista u Sutomoru i Čanju? 

Brnjada: Sigurno su uticali na neke turiste da skrate boravak. Ipak, to nije bila masovna pojava jer su požari uglavnom harali danju, kada vatra djeluje manje zastrašujuće nego noću. Moram da pohvalim angažman vatrogasaca iz Bara i okolnih gradova, ali i solidarnost lokalnog stanovništva koje je pomagalo na razne načine. Ovakva iskustva treba iskoristiti za dalja poboljšanja, uključujući i infrastrukturne projekte poput dugo očekivane moderne saobraćajnice od Kufina do Čanja. S obzirom da je tokom požara pažnju javnosti privukao azil za napuštene životinje na Kufinu, kojim upravlja opštinsko preduzeće DOO Lovstvo, ističem da, iako su snimci izgledali dramatično, životinje nisu bile ugrožene zahvaljujući stalnoj intervenciji radnika i vatrogasaca. Iz ugla rukovodioca preduzeća ističem da smo ranije preduzeli preventivne protivpožarne mjere oko objekta azila, poput uklanjanja rastinja i održavanja sigurnosnog pojasa iskrčenog zemljišta, što je umnogome doprinijelo da se objekat zaštiti od vatrene stihije. U budućnosti planiramo da dodatno proširimo taj pojas.

RB/BI: Da pogledamo malo unaprijed: šta se na osnovu iskustava ovogodišnje turističke sezone može primijeniti u pripremi naredne?

Brnjada: Na požare se ne može značajno uticati, ali na turističku sezonu može i mora, kroz bolju pripremu. Već sada treba razmišljati o ljetu 2026. i planirati ga prema potrebama turista. Svi turistički poslenici, od lokalnog do državnog nivoa, trebalo bi više da slušaju glas gostiju, jer gosti najbolje ukazuju na ono što treba mijenjati i unaprijediti.

The post Marko Brnjada: Spičanska noć 6. septembra u slavu kraja sezone  first appeared on BARinfo.

“U nedjelju se otvara ‘mala’ sezona, koja podrazumijeva lov na ptice selice, prepelice i grlice. One se love na ravničarskim terenima. To je kod nas Crmničko polje, Mrkovsko polje… Glavna sezona – na divlju svinju, zeca i jarebicu, otvara se prve nedjelje u oktobru. Lovci, prateći zakonske propise, treba da pokažu umijeće, jer više nije dozvoljena upotreba ‘vabilica’. Zajedno sa nadležnim organima brinemo da protekne sve u najboljem redu. Intencija nam je da lov postane vještina, a ne nemilosrdno ubijanje ptica”, kaže Brnjada.

Iako ima onih koji zaobilaze propise, u “Lovstvu” su zadovoljni što ih je sve manje

“Takvi ‘lovci’ su se sveli na statističku grešku. Ljubitelji lova danas ulažu u sopstveni trening, trening pasa, pa je logično da se i sami bore protiv takvih osoba. Imamo oko 450 – 500 lovaca sa dozvolom, iako se taj broj stalno mijenja. Vrlo je važno da fond divljači bude veći, kako bi mogli da uživaju i u radu sa psima, a ne samo u odstrijelu divljači”,  kategoričan je Brnjada.

Sve veće interesovanje za barska lovišta pokazuju i stranci.

“Redovno imamo goste iz Italije i Francuske. Vjerovali ili ne, dobili smo upit i od jednog gosta iz Saudijske Arabije koji želi da lovi u Ulcinju. Kako u susjednoj opštini lovišta nisu spremna, uputili su ga na nas. Nadam se da ćemo realizovati i tu ideju. Preduslov je da inostrani lovci posjeduju odobrenje za nošenje oružja izdato u zemlji iz koje dolaze. Kontrole su rigorozne, pa je jasno precizirano koliko dugo mogu da love, gdje je njihov teren”, jasan je Brnjada.

Fond krupne divljači je, takođe, dobar.

“Spremno dočekujemo i taj dio sezone. Lovci su, u saradnji sa nama, obilazili teren, pravili procjenu treba li da se donese vode ili prehrani divljač. Lijepa novost je i što su kamere zabilježile povratak srndaća. Nadam se da će lovci imati volje i snage da sačuvaju tu divljač”, dodaje Brnjada.

Utisak je da je manje pasa lutalica na ulicama grada Bara.

“Trudimo se da utičemo na svijest građana i na poštovanje opštinske odluke o komunalnom redu. Taj problem ne možemo riješiti sami. Nudimo besplatne sterilizacije, pasoš i čip. Broj pasa na ulici je evidentno smanjen – 2023. godine imali smo 328 ujeda pasa, godinu kasnije oko 250, a tokom prve polovine ove 75. Problem predstavlja i što vlasnici pasa neće da šetaju svog ljubimca onako kako je predviđeno. Desi se da veći pas napada manjeg psa i smatram da su tu i kazne možda i male – 20 eura je kazna za one koji ne šetaju psa kako je propisano Odlukom o komunalnom redu, 100 eura je kazna za odbjeglog psa kojeg mi uhvatimo, pa vlasnik dođe po njega”, objašnjava naš sagovornik.

Sve aktivnosti su pojačane tokom ljetnje sezone.

“Naši hvatači su stalno na terenu, ali njih dvojica ne mogu pokriti kompletnu teritoriju i biti na sto mjesta. Napravili smo raspored kojim je precizirano da ponedjeljkom, srijedom i petkom rade prvu smjenu, utorkom i četvrtkom drugu smjenu. Ako ne uspijemo, moraćemo da riješimo i taj problem uvođenjem nove smjene i još jednog vozila. Trend dovođenja lutalica iz drugih opština je smanjen. Kontaktirali smo i policiju, i smatram da kod nekih koji su to radili postoji bojazan da će biti procesuirani”, naglašava Brnjada.

Azil za napuštene životinje radi punom parom.

“Funkcioniše kao ‘protočni bojler’. Ne zadržavamo pse predugo, već provjerimo treba li da se steriliše, provjeri se da li je zaražen nekom bolešću… Ukoliko se ne nađe udomitelj, vraćamo ga na mjesto gdje je pronađen, ali je nakon tretmana bezopasan po okolinu”, kategoričan je direktor “Lovstva”.

The post U nedjelju počinje lov na ptice selice first appeared on BARinfo.

“Na čelu sam ove firme od 2021, a u preduzeću od 2012. godine. Meni je ovaj posao i hobi i ljubav – dok sam bio mlađi bavio sam se lovom, bio sam i vodič ino lovaca. Stekao sam mnogo iskustva i mnogo poznanstava. Sve sam to pokušao da prenesem i na naš način lova i odnos lovaca prema prirodi. Nije teško biti rukovodilac. Teško je kada nešto što radite da bi bilo bolje, drugi neće da prihvate, bez obzira na savjete i dobru volju, a tu mislim i na lov i na sklonište za napuštene životinje” kaže Brnjada.

Najbitnije je poštovati pravila u lovu.

“Najbitnije je da se poštuju osnovna pravila. Da se oružje nosi na propisan način, da se adekvatna odjeća koristi za lov, prsluci sa flurescentnom bojom, mora se položiti lovački ispit i biti upoznat sa svim kodeksima ponašanja. Potrebno je ljekarsko uvjerenje. Mi sve kontrolišemo. Apelujem da se maloljetnicima ne daju lovačke puške. Lovna sezona je otvorena. Sezona za ptice je otvorena još u avgustu, a ova koja je interesantnija svim lovcima otvorena je 6. oktobra. Organizovali smo ručak za lovce u Ostrosu, da se družimo i još jednom informišemo o svim pravilima. Lovci su bili u prilici šta da kažu svoje mišljenje i ukažu na probleme. Primjetno je da se veći broj turista bavi planinarenjem, ali i ovdje postoje pravila. Apelujem na agencije na  da se bolje informišu, da nam se obrate. Ako je nedjelja u pitanju a ima turista, mi taj teren lako možemo da isključimo iz lova, da se ne bi događale neprijatne situacije. Svakog petka pozovemo lovce, naročito one na divlju svinju, da izaberu terene, i spisak sa terenima se odnosi u policiju, jedan ide lovcima a jedan ostaje kod nas. Na taj način su svi upoznati sa organizacijom” objašnjava Brnjada.

Broj lovaca iz godine u godinu varira, a kolektiv lijepo funkcioniše.

“Mi imamo negdje oko 400 lovaca, dolaze i iz drugih gradova plaćaju dozvolu, a često su tu i lovci iz okruženja. Mi imamo našu stalnu bazu, to su lovci koji ispunjavaju sve uslove da mogu da se bave lovom. Naši radnici ne idu na bolovanja, imamo lijep kolektiv, radimo na svježem vazduhu, i u šali često kažem da nama bolovanja nisu potrebna” kroz osmijeh ističe Brnjada.

Azil za pse je posebna priča, iako na ulicama još uvijek ima lutalica.

“Azil funkcioniše dobro, sa određenim kapacitetom radnika. Nekada se desi da ako je potrebna intervencija, naročito noću, naši radnici odrade i duplu smjenu. Moram reći da su građani nekada razmaženi, iako ih pogađa kad to kažem. Ne želim da problem prebacujem u tuđe dvorište i da kažem da je neko drugi kriv, ali psi lutalice su problem nesavjesnog ponašanja vlasnika. Pogotovo u ruralnim područjima. Pozovu nas i  kažu da je neko ostavio kuju sa štencima. Ti štenci ako se odvoje od majke odmah postaju ranjivi, sa virusima i bolestima. A ovih situacija bi bilo manje da nema nekontrolisanog parenja. Imamo odličnu saradnju sa volonterima, među njima su Milica Maja Leković i Snežana Simić, ali ima i građana sa drugačijim stavovima. Postavili smo barijere na ulice da ih da psi ne prelaze, postavljeni su podzemni i polupodzemni kontejneri da ne bi raznosili smeće” kaže Brnjada.

U narednom peridu biće ponuđena besplatna sterilizacija.

“Mi stalno pričamo sugrađanima da moraju da čipuju i vakcinišu pse. Prvenstveno iz razloga zaštite, ali i da ne bi platili kaznu ukoliko pas nije čipovan ili vakcinisan” ističe on.

U narednom periodu ovo preduzeće očekuje kontrola zdravstvenog stanja divljači. Uputili su i apel lovcima da divljač prenose na propisan način. Poručuju da imaju zdravo lovište koje  žele da očuvaju.

The post Brnjada: Imamo zdravo lovište koje želimo da očuvamo first appeared on BARinfo.