Prijemu u gradskoj palati prisustvovali su saborski zastupnik Dalibor Paus, predsjednik SRD “Portić” Ivica Privrat, inostrani novinari i predstavnici nacionalnih ribolovnih saveza četiri zemlje. Organizatori su istakli da je riječ o jedinstvenom pozivnom takmičenju ove vrste koje ima potencijal da preraste u tradicionalno okupljanje ribolovaca iz regiona.

“Ovo nije samo sportski događaj, to je spoj kulture, sporta i tradicije”, ocijenio je Orlić. On je dodao da će takmičenje iz godine u godinu rasti i da će imati stalnu podršku grada i Istarske županije.

Predstavnik delegacije Italije Stefano Sarti pohvalio je organizaciju i ukazao na važnost povezivanja ribolovaca i jačanja međunarodnih veza.

“Komplimenti i gradskoj upravi, jer zaista ne vidimo često da se vlasti stave na raspolaganje sportistima i daju takvu pomoć sportskim inicijativama”, istakao je Sarti.

Slovenačke ekipe na prijemu je predstavljao Tomo Zupančič, koji je izrazio divljenje odličnom organizacijom i uloženim naporima u pripremu takmičenja. “Zadovoljstvo nam je i čast da smo pozvani na takmičenje”, kazao je Zupančič.

Goran Simić je ispred ekipa Crne Gore prenio Vodnjancima pozdrave iz prijateljske Opštine Bar. “Ovdje nisam gost, osjećamo se kao da sam ovdje rođen i uvijek ću se osjećati kao domaćin svima koji dođu u Vodnjan i u Peroj”, naveo je Simić.

U ime hrvatskih ekipa „Jadranova“, „Kraljevice“, „Fažane“ i perojskog „Portića“ okupljene je pozdravila Barbara Pavičević.

“Želim svima mirno more i dobar ulov, a prije svega ugodno druženje u sportskom i prijateljskom duhu”, dodala je Pavičević.

Nakon razmjene poklona, učesnici su obišli znamenitosti Vodnjana i Peroja, dok je u petak naveče održano izvlačenje barkarijola i čitanje propozicija. Takmičenje u perojskom akvatoriju odvijalo se u subotu od 8 do 15 časova, a proglašenje pobjednika organizovano je u Betigi.

Crnu Goru su na ovom događaju predstavljale barske ekipe RSK“ Rumija“ i RSK „Lampuga“. Za RSK „Rumiju“ nastupili su Mitar Jovović i Perica Junković, dok su boje RSK „Lampuge“ branili Mehmet Čobić i Damir Aljkanović.

Ispred Saveza za sportski ribolov Crne Gore prisustvovao je Marko Krivokapić, pružajući podršku takmičarima.

U jakoj konkurenciji, barski ribolovci iz RSK“ Lampuga“ su bili peti, dok je „Rumija“ osvojila sedmo mjesto.

The post Međunarodno ribolovno takmičenje u Peroju: Ekipe iz Bara među najboljima u regionu first appeared on BARinfo.

Iako je riba lav odavno zabilježena u crnogorskim vodama, učestalost ulova izaziva zabrinutost među stručnjacima i ribarima. Sve češće se nalazi u vršama i na ostima podvodnih ribolovaca.

Ona je na sreću dosta lak plijen ronilaca, o čemu svjedoči i način na koji je ulovljena.

„Bila je sama u vodi, na dubini od devet metara. Vrlo graciozna, sporo se kreće, kao da zna da nema prirodnog neprijatelja. Iako je bila manja, nijesam mogao sigurno da joj odstranim otrovne bodlje, pa je nijesam kačio na nisku sa ribom“, kazao je Krivokapić za Bar Info i Radio Bar, uz žaljenje da baš toga dana nije uz sebe imao kameru da je snimi u svoj prirodnom okruženju.

Ona će vjerovatno završiti na roštilju, jer je njeno meso u ravni sa škarpininim.

Krivokapić je podsjetio da je barski ronilac Sergej Orahovac, poznat po atraktivnim snimcima podvodnog ribolova, još u novembru 2024. godine, snimio i ulovio ribu lav.

Taj vam snimak danas i prezentujemo:

Riba lav je egzotična riba prepoznatljiva po dugim, otrovnim bodljama i crveno-bijelim prugama. Prirodno stanište ove vrste su tropske vode Indijskog i Tihog okeana, ali je zbog ljudske nepažnje dospjela u druge ekosisteme, gdje sada predstavlja ozbiljnu prijetnju autohtonim ribljim populacijama.

Ova vrsta je izuzetno prilagodljiva i brzo se razmnožava – jedna jedinka može proizvesti do dva miliona jaja godišnje. Osim toga, skoro da nema prirodnih predatora u vodama gdje je postala invazivna, što joj omogućava nesmetano širenje.

Prvi put je primijećena u Atlantskom okeanu krajem 20. vijeka, a danas je velika prijetnja ekosistemima Kariba, Meksičkog zaliva i obala SAD-a. Njen dolazak u Sredozemno more zabilježen je 2012. godine, a sada se brzo širi istočnim dijelovima Jadrana.

Riba lav je izuzetno proždrljiva i hrani se manjim ribama i račićima, ugrožavajući lokalne vrste i narušavajući ekološku ravnotežu. Njeno prisustvo može smanjiti populaciju komercijalno važnih riba, čime indirektno utiče na ribarstvo i turizam.

Ona posjeduje snažan neurotoksin u svojim dugim bodljama na leđnim, prsnim i analnim perajama. Iako njen otrov nije smrtonosan za ljude, ubod može izazvati jake bolove, oticanje, crvenilo, pa čak i mučninu, vrtoglavicu i probleme sa disanjem kod osjetljivijih osoba. 

Prva pomoć kod uboda:

*  Izvaditi preostale bodlje – Ako su ostale u koži, pažljivo ih ukloniti pincetom. 

* Potopiti ubodeno mjesto u toplu vodu (40-45°C) na 30 do 90 minuta – toplota pomaže razgradnju toksina i smanjuje bol. 

* Dezinfikovati ranu kako bi se spriječila infekcija. 

* Uzimati ljekove protiv bolova ako je potrebno (ibuprofen ili paracetamol). 

* Potražiti medicinsku pomoć ako se pojave ozbiljniji simptomi. 

Važno je napomenuti da, iako su bodlje otrovne, meso ribe lav je potpuno bezbjedno za jelo i vrlo ukusno.

The post VIDEO: Otrovna riba lav ponovo ulovljena kod Bara first appeared on BARinfo.

PT: Kao što svjedoči ime kluba, on većinom okuplja podvodne ribolovce. Radi se o vrlo napornom sportu. Posebno ti se divim jer tebi sa godinama ide sve bolje i bolje. Koliko dugo već klub postoji, koliko članova imate i da li taj broj poraste tokom ljetnjih meseci, pošto se zna da je ovo sezonski sport?

MK: Klub „Free Divers“ postoji od 2014. godine, i broj članova je konstantno rastao. Pored podvodnih ribolovaca, članovi našeg kluba su i sportski ribolovci. Broj podvodnih ribolovaca tokom sezone poraste zbog toga što se pojavi veliki broj ljudi koji dolaze sa strane i svi žele da se okuse u tom sportu.

PT: U vezi sa tim, imamo jedan pravni apsurd da strani državljani, turisti, ne mogu da legalno obavljaju podvodni ribolov. Šta se radi po tom pitanju?

MK: Još uvijek je na snazi stari zakon u kojem stoji da stranci ne mogu da se bave podvodnim ribolovom u našim teritorijalnim vodama. Međutim, urađen je Nacrt novog zakona gdje se ta stavka promijenila, te će i stranci moći da obavljaju sportski ribolov.

PT: Pošto se radi o fizički vrlo zahtijevnom sportu, kojim se ne može svako baviti, i koji nosi nemalu dozu rizika, da li organizujete neke škole, obuke i slično tome?

MK: Jeste, ovaj sport je vrlo zahtijevan, zavisi od samog pojedinca, od organizma i psihofizičke sposobnosti, i da li može da podnose razliku pritiska koji se dešava u podvodnom ribolovu tokom zarona. Što se tiče škola, mi se trudimo da dovedemo nove, mlađe članove, da ih koliko-toliko obučimo i pravilima disanja i zarona da bi mogli uspješno i bez problema obavljati podvodni ribolov. Kad su kursevi u pitanju, pošto kod nas nema još uvijek nemamo instruktora sa CMAS međunarodnom licencom, dolaze uglavnom instruktori iz Hrvatske da bi odradili te kurseve.

PT: Znam, čak i iz ličnog iskustva, da ste pogotovo u turističkoj sezoni izloženi raznim opasnostima od nesavjesnih nautičara, a to se znalo često završiti i tragično. Reci mi gdje griješimo pa nam se događaju takve stvari – u obuci, kaznenoj politici, kontroli? Da li si imao slična iskustva, pretpostavljam da jesi?

MK: Pa ne samo tokom ljetnjih mjeseci, tokom čitave godine imamo takve probleme. Imamo čak i naše sugrađane koji nesavjesno voze čamce, koji i ne poznaju određene oznake koje podvodni ribolovci nose sa sobom kada obavljaju sportski ribolov. Imali smo prije dvije godine nemili događaj gdje je nastradao jedan naš kolega ronilac u Ulcinju. Pregazio ga je čamac i usmrtio ga na licu mjesta. To se završilo tragično po njega, a izvršilac je pobjegao. Kasnije je pronađen i još uvijek traje sudski sporo oko toga događaja.

PT: I ti si imao sličnih iskustava?

MK: Pa, jesam. Stalno nam se to dešava – brodovi koji prolaze blizu, pogotovo na pontama, gdje prilaze kapitalne ribe i gdje ih ronioci čekaju. Tu smo posebno izloženi, zato što čamci skraćuju putanju prema marini i ne obraćaju pažnju na oznake koje nosimo sa sobom. Bukvalno se dešavalo da nam ti čamci da prelaze iznad glave ili tako neke opasne situacije. Ja sam jednom imao sreće da me je veliki katamaran „samo“ očešao o leđa, da nijesam udario u trup broda!

PT: Hajde da podsjetimo naše slušaoce koja su pravila kad vidite ronilačku bovu na moru što treba da se uradi?

MK: Najgore stvar je što dobar dio vlasnika čamaca, kad vide tu bovu, pošto je ona drečavih boja, umjesto da se odalje što dalje, oni prilaze da vide o čemu se radi. Ta bova dođe kao magnet za vlasnike čamaca.

PT: U prošloj emisiji je bilo govora u vezi sa novim dozvolama, tačnije sa njihovim poskupljenjem. Za sportske ribolovce cijena je 40 eura, a za podvodne ribolovce, dosta skuplja, 60 eura. To je dosta veliki skok…

MK: Pa jeste, pretprošle godine je isto bio sličan skok kao i ove godine. Po meni, poznajući cijene dozvola iz okruženja, još smo dosta povoljniji nego tamo.

PT: Godinama su podvodni ribolovci imali veliki problem sa dinamitašima. Ta opasnost vam je uvijek visila nad glavom. Čini mi se da se to prilično smanjilo?

MK: Pa jeste, intenzivno dinamitašenje se dešavalo do prije četiri godine. Mi smo imali nemili događaj kada se na takmičenju „Diving kupu“ u Budvi desila situacija da su dinamitaši na Platamunima gađali ribu, a ronioci su bili u blizini. Zahvaljujući toj situaciji, našim svjedočenjem, priči, medijima, sve se uzdiglo na veći nivo. Tako je Ministarstvo unutrašnjih poslova napravilo posebne jedinice koje su vršile nadzor i kontrolisale određena mjesta gdje su se dinamitaši pojavljivali. Od tada se broj dinamitaša uveliko smanjio. Još uvijek ima toga sporadično, ali ne u mjeri koliko je bilo ranije.

PT: Makar ste od toga djelimično počinuli. Kaže se da su ronioci sami sebi najveći neprijatelji, kada su u pitanju dugi zaroni.  Čak i dosta iskusni ronioci stradaju.

MK: Pa najviše se dešava da baš iskusni ronioci stradaju. Vide ili čekaju određenu veliku ribu, obično je to kapitalni primjerak zubaca, tune ili levreka, koji zahtijevaju veliku koncentraciju i duži boravak pod vodom. Što duže traje zaron, dolazi do približavanja koncentracija ugljendioksida i kiseonika u organizmu ronioca i prilikom izrona dešava se tzv. blackout, onesvješćuje se i obično dolazi do utapanja.

PT: Imali smo taj slučaj prije nekoliko godina u Baru da se ronilac tako utopio…

MK: Jeste, i našli su mu, isto tako, ribu na pušci. Taj veći primjerak duže vremena mora se čeka ili ga vidiš u daljini. Obično bude u jatu i to često negdje iza, manji primjerci ranije dolaze. Kapitalac obazrivije dolazi.

PT: Jesi li imao slične situacije da si se „preigrao“?

MK: Pa, takvih situacija ne, ali da sam se zadržao malo duže zbog takvih nekih primjeraka, jesam. Srećom, nisam imao nikakvih problema.

PT: Tvoj posljednji veliki trofej je bio velika tuna. Da si čekao baš tunu ili je bilo slučajno? Opiši nam kako se to desilo?

MK: U određenom periodu godine, decembar i januar, kada tuna prilazi obali, idemo na određena mjesta na kojima prolaze kapitalni primjerci. Ja sam išao na samu pontu Volujice, obično je tu njihov „prolaz“. Tog dana je bilo dosta zarona bez ikakvih dešavanja. Kada se sitna riba razbježala, znao sam da dolazi neka grabljivica velika. Ako ste dovoljno mirni na dnu, tuna priđe sasvim blizu da je možete ustrijeliti podvodnom puškom.

PT: Koliko je bila teška?

MK: Imala je 67 kilograma. Bilo je jedno 20 minuta borbe, nakon čega sam uspio da je izvučem do površine i da je ubacim u čamac.

PT: Imao si još dosta trofeja u posljednje vrijeme. Kako godine prolaze, čini mi se da sve bolje i bolje loviš. Da li je to iskustvo, forma, o čemu se radi?

MK: Pa ima svega, ima forme, ima iskustva. Naučite određena mjesta, to su neke mikro lokacije gdje ste naučili da tu riba prolazi i da idete da lovite te kapitalne primjerke.

PT: Imaš li nasljednika u porodici, da li želi sin da se bavi tim?

MK: To je njegova volja. Kad god poželi, ja ga povedem, dam mu neke instrukcije. Međutim, sad su neke godine, kada ima druge afirmacije u odnosu na ovo. Ali, evo i ja sam dosta kasnije počeo da se aktivno bavim podvodnim ribolovom. Ranije sam se više bavio rekreativno, ali ulaskom u bračne vode i dolaskom djece, našao svoj mir u toj sferi.

PT: Vi ste sportska porodica u kompletu.

MK: Pa jeste, sportska smo porodica. Ćerka se bavi odbojkom, bila je u reprezentaciji Crne Gore. Prošlo je skoro sve selekcije, i sad je, zbog studija, stagnirala sa odbojkom. Ja se nadam da će da nastavi dalje.

PT: Marko, hvala ti što si bio gost naše emisije, želim ti da imaš što manje neprijatnih situacija na moru, a ja znam da ćeš ribu sigurno uloviti.

MK: Pa i ja se nadam da će biti. Evo, godine idu polako, malo jenjavamo sa ronilačkim danima. Ali opet kad dođe vrijeme kapitalaca, imaju ta određena mjesta gdje idemo i jurišamo na njih.

The post Priče talasa: Marko Krivokapić, ronilac koji zna kako uloviti kapitalnu tunu first appeared on BARinfo.

Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine centru osvojio je Miloš Nikolić sa ulovljenom tunom od 85 kg.

Tuna je ulovljena u barskom akvatorijumu, na živu ješku – skušu. Borba je trajala 1h 30 min. I pored svih poteškoća (pucanja kaiša na borbenom prsluku, loma borbenog pojasa), Miloš je tunu uspio savladati solo u čamcu.

“Poslije 25 minuta, trolling tehnikom, zakačio sam tunu tešku 85 kg očišćenu. Lovio sam na dva štapa: jedan je bio postavljen na 10 metara dubine, a drugi na površini. Udarila je na površinu”, rekao je Miloš.

On je za ovaj ulov koristio štap Penn Conflict 20-30lb, čekrk Makaira 10 special edition, strunu Varivas 0.24, osnovni najlon Awashima 0.7, predvez Seaguar PR Tuna 0.7, te udicu Gamakatsu 7/0.

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine centru osvojio je Marko Krivokapić sa škarmom od 4.88 kg. Škarmovi su ulovljeni podvodnom puškom SeaBeast 90 Paranak. Tehnika “na čeku”, na dubini od 9 m.

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine centru osvojio je Dejan Klimenko sa zubatcem od 8.8 kg.  

Zubatac je ulovljen kod Valdanosa, na dubini od 49 metara. Mamac je bila lignja, a borba je trajala 10-15 min. Dejan je za ovaj ulov koristio štap Tica Vasabi i mašinicu Avet Raptur.

The post Trojica Barana – tri najveća ulova u aprilu first appeared on BARinfo.

Zoran je kao mamac koristio živu skušu, dok je borba sa tunom trajala preko dva i po sata!

Od opreme korištena je mašinica Shimano Tiagra 80lb, te najlon 1.00mm.

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 100 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru, osvojio je Baranin Zoran Radović sa ulovljenom tunom od 120kg.

Tuna dužine 2.2m ulovljena je u decembru, na potezu Bar – Sutomore. Kao mamac korištena je živa iglica, a borba je trajala čitavih pet sati! Zoran je za ovaj ulov koristio štap Kali Kunnan Kayo 80lb, mašinicu Penn Senator 115, najlon Xzoga 100lg.

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru, osvojio je poznati barski podvodni ribolovac Marko Krivokapić sa ulovljenom tunom od 62kg.

Tuna je ulovljena u novembru, podvodnom puškom SeaBeast 105 paranak sistem, na dubini od 14 metara. Poslije pogotka, tuna je nakon 20 minuta borbe izvađena u čamac.

Specijalnu nagradu i vaučer u iznosu od 30 eura koga mogu potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru, osvojili su Nikola Bjelanović sa ulovljenom oradom od 6,750 kg i Petar Petrović sa ulovljenim arbunom od 2,9 kg.

The post Tivćaninu nagrada Ulov godine, barskim ribolovcima drugo i treće mjesto first appeared on BARinfo.

Najbolji ulov novembra mjeseca, Krivokapiću je donio vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru.

Tuna je ulovljena podvodnom puškom SeaBeast 105, paranak sistem, na dubini od 14 metara. Poslije pogotka, riba je nakon 20 minuta borbe izvađena u čamac.

Drugo mjesto osvojio je Nikša Miljanić sa gofom od 23 kg. On je tu ribu ulovio “na čeku”, na 35 metara dubine, na jednoj olupini u blizini Budve.

Zbog sjajnih ulova, dodijeljene su dvije nagrade za treće mjesto – Daliboru Lečiću za bojanskog levreka od 6,9 kg i Bobanu Radoševiću za krnju od 16,2 kg, koju je ulovio podvodnom puškom u blizi Čanja, na dubini od čak 32 metra.

The post Marku Krivokapiću nagrada Ulov mjeseca first appeared on BARinfo.

Prvo mjesto, kao što se i predviđalo, osvojili su Boban Radošević i Boris Vujović (ekipa „Deep Blue“ Podgorica) sa 21.480 bodova. Drugo mjesto, sa 12.620 bodova, pripalo je ekipi „Galeb“ Tivat, koju čine Predrag Đuković i Ilija Purlija. Treće mjesto su zauzeli Barani iz kluba „Free divers“ – Marko Krivokapić i Balša Budimić sa 12.365 bodova.

Kako je saopšteno iz Saveza za sportski ribolov na moru, ulov je bio iznad očekivanja, a odličan tehnički organizator bio je klub „Tuna“ iz Budve.

The post Krivokapić i Budimić treći na IV Kupu Budve u podvodnom ribolovu first appeared on BARinfo.

Krivokapić, koji je predsjednik barskog kluba sportskih ribolovaca “Free divers”, tunu je ulovio podvodnom puškom tehnikom “na čeku”, a na dubini od 12 metara.

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura osvojio je Dalibor Lečić sa gofom od 33,5 kilograma. Gof je ulovljen u Ulcinju na Velikoj plaži, sa obale.

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura osvojili su Stefan Kostić i Anto Petrović sa ulovIjenim škarmom od 4,6 kilogram. Škaram je bio dužine 1,2 metra, a ulovljen je u Krašićima, tehnikom “pod osti”.     

The post Marku Krivokapiću Unina nagrada Ulov mjeseca first appeared on BARinfo.