Alković je precizirao da je rod žutice na crnogorskom primorju ove sezone prepolovljen u odnosu na prošlu godinu, koja takođe nije bila izdašna.

„Rod žutice je značajno slabiji ove godine, makar u Baru sigurno 50 odsto u odnosu na prošlogodišnji, a znamo da ni prošle godine nije bio posebno veliki“, naveo je Alković.

On je objasnio da je žutica dominantna autohtona sorta u Crnoj Gori, zbog čega njen podbačaj direktno određuje ukupnu količinu ulja na tržištu. Za razliku od primorja, na području Podgorice, Tuzi i Danilovgrada zabilježen je bolji rod introdukovanih sorti.

Govoreći o cijenama, Alković je istakao da se domaće ulje visokog kvaliteta trenutno ne može naći ispod 20 eura po litru, dok se na pjacama nude i jeftinije varijante upitnog porijekla.

„Kvalitetno maslinovo ulje od ubranih plodova, proizvedeno na odgovarajući način, sigurno nije ispod 20 eura, a bojim se da će u narednoj sezoni cijena biti najmanje 25 eura“, ocijenio je Alković.

Dodao je da kilogram maslina dostiže cijenu od tri eura, ali je upozorio i na sve prisutniju praksu obmanjivanja kupaca. „Vidio sam reklame gdje se nudi ‘barska maslina’, a u pitanju su tipične vreće iz Albanije, što prepoznajemo i na fotografijama“, kazao je Alković.

Naglasio je da barska maslina ima specifičan ukus na koji su potrošači navikli i da nije pošteno prodavati uvozni plod pod domaćom etiketom. „Nismo mi protiv toga da se masline uvoze, ali nije u redu predstavljati ih kao domaće“, poručio je Alković.

Govoreći o optimalnom terminu berbe, Alković je podsjetio na preporuke Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove koja redovno prati stanje na terenu. Najnoviji izvještaj pokazao je porast infestacije maslinine muve, zbog čega maslinari moraju svakodnevno obilaziti svoje zasade.

„Ako se u maslinjacima pojavila muva, maslinari bi trebalo da beru plodove što prije kako bi spriječili njihovo propadanje“, istakao je Alković. Pojasnio je da ranija berba garantuje kvalitetnije ulje sa znatno većim nivoom polifenola i izraženom svježinom.

Prerada u Kući maslina u Starom Baru ove godine je besplatna za sve registrovane maslinare, što predstavlja značajno rasterećenje troškova proizvodnje. Alković je ocijenio da je to odlična podrška maslinarima, ali je ukazao i na položaj privatnih uljara.

„Moram reći da to možda nije potpuno fer prema kolegama uljarima koji plaćaju poreze i radnike i ne mogu biti konkurentni Kući maslina, ali za nas maslinare to je svakako velika stvar“, izjavio je Alković. Prema njegovim riječima, Kuća maslina vršiće i otkup plodova žutice i ekstra djevičanskog ulja, uz uslov da su plodovi ubrani sa grane, a ne sakupljeni sa zemlje ili oštećeni.

Komentarišući kontrolu kvaliteta, Alković je saopštio da je Ministarstvo poljoprivrede ovlastilo laboratorije Biotehničkog fakulteta u Baru za hemijsku i organoleptičku ocjenu, ali da one još uvijek nijesu akreditovane po standardima Evropske unije. „Dosta kasnimo kada je u pitanju akreditacija laboratorija, ali imamo saradnju sa Međunarodnim savjetom za maslinovo ulje i moramo raditi na ispunjavanju tih procedura“, dodao je Alković, koji obavlja i funkciju vođe panela za senzorsku analizu.

On je objasnio da pravo ekstra djevičansko ulje mora posjedovati prepoznatljivu voćnost i miris na svježe pokošenu travu, list ili zdravi plod masline. Upozorio je i da se uvozna ulja u crnogorskim trgovinama praktično ne kontrolišu, dok domaći proizvođači na pjacama prolaze kroz rigorozne provjere.

Kao opomenu je naveo primjer iz Hrvatske, gdje je zvanična kontrola utvrdila da od 14 testiranih ulja sa trgovačkih polica čak šest nije odgovaralo onome što je pisalo na deklaraciji. „Mi možemo samo da nagađamo kakvo je stanje kod nas, jer mi nije poznato da je država uzimala uzorke iz trgovina radi laboratorijske provjere“, naglasio je Alković.

Predsjednik Društva maslinara Bar oštro je kritikovao i carinsku politiku prema kojoj se maslinovo ulje uvozi po sniženoj stopi PDV-a.

„Stopa PDV-a ima fiskalnu i zaštitnu mjeru, a snižavanjem te stope država manje puni budžet i uopšte ne štiti domaću proizvodnju“, zaključio je Alković, uz apel nadležnima da maslinarstvo podrže sistemski, a ne samo deklarativno.

The post Alković: Rod žutice prepolovljen, bojim se da će litar domaćeg ulja biti 25 eura first appeared on BARinfo.

“Od žutice ćemo malo ulja proizvesti. Mada, sad većina maslinara pored autohtone žutice ima i druge, introdukovane sorte kao što su leccino, pendolino, grčki koroneiki, oliana. One su dosta dobro rodile, pa će nadomjestiti slab rod žutice”, smatra on.

Po njegovom mišljenju, ove godine ne treba brinuti za kvalitet ulja, jer su visoke temperature spriječile mušicu da se razvije, odnosno bilo je malo muve maslina pa su plodovi ostali zdravi.

“Ako ispoštujemo sve korake koji se tiču branja, transporta, obrade i skladištenja, imaćemo vrhunsko ulje”, zaljučio je Alković.

The post Alković: Slab rod naše sorte masline – žutice first appeared on BARinfo.

Ona je kazala da je Barska uljara jedina kompanija u Crnoj Gori koja nudi kompletnu uslugu u maslinarsko-uljarskom sektoru – od sadnje i održavanja maslinjaka, do prerade maslina, lagerovanja i pakovanja maslinovog ulja, i to sve na krajnje profesionalan način, sa velikom radnom preciznošću i efikasnošću.

“Barsko zlato je najtrofejnije crnogorsko maslinovo ulje, sa najdužom tradicijom proizvodnje. Prvo je proizvedeno ekstra-djevičansko maslinovo ulje u Crnoj Gori, te prvo maslinovo ulje zaštićenog žiga”, rekla je Markoč u intervjuu Glasniku Privredne komore (PKCG).

Ona je navela da je Barska uljara ta koja postavlja i diktira trendove na tržištu.

“Ovakvom pozicioniranju Barske uljare svakako je doprinio i svojevrstan marketing, na kojem vrijedno radimo i pomoću kojeg naši rezultati ostvaruju željeni odjek”, dodala je Markoč.

Naime, od septembra prošle godine, dva najpopularnija barska brenda – Košarkaški klub Mornar i maslinovo ulje Barsko zlato, potpisali su ugovor o sponzorstvu, te postali zvanično povezani zajedničkim imenom pod kojim najtrofejniji barski sportski kolektiv nastupa na domaćoj, regionalnoj i evropskoj košarkaškoj sceni.

“Barska uljara osnovana je 1998. godine, kao porodična firma nastala na maslinarskoj tradiciji porodice Martinović, dužoj od jednog vijeka. Tada pod nazivom Olioprom, a danas Barska uljara, poslovni je kompleks lociran u jezgru najatraktivnijih barskih maslinjaka, nadomak Starog Bara”, podsjetila je Markoč.

Ona je kazala da je zadovoljstvo biti izvršna direktorice firme čiji su vlasnici dugogodišnji predsjednik Društva maslinara Bara i utemeljivač savremenog maslinarstva u Crnoj Gori, Dragutin Martinović i predsjednik KK Mornar Barsko zlato, uspješan crnogorski privrednik i dokazani humanista, Đorđije Pavićević.

“Proizvodni program Barsko zlato trenutno obuhvata tri proizvoda – ekstra-djevičansko maslinovo ulje, djevičansko maslinovo ulje i maslinovo ulje sa kantarionom”, navela je Markoč.

U planu je, kako je najavila, kontinuirano proširenje i obogaćivanje lepeze proizvoda Barske uljare, uvođenjem stone konzumne masline sorte Žutica, zatim maslinovo ulje sa drugim aromatičnim i ljekovitim biljem (na primjer lavanda i ruzmarin), pašteta od masline i slično.

Nedavno je Barskom zlatu dodijeljeno pravo na korišćenje žiga Dobro iz Crne Gore u okviru dugogodišnjeg projekta Privredne komore.

“Žig Dobro iz Crne Gore prepoznali smo kao vizuelnu identifikaciju lokalnih i nacionalnih proizvoda izvrsnog kvaliteta, čiji je cilj promocija kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu”, kazala je Markoč.

Ona je rekla da vjeruju da će obogaćivanje etikete Barskog zlata žigom Dobro iz Crne Gore dodatno uticati na prepoznatljivost njihovog maslinovog ulja, ali i parirati uvoznim maslinovim uljima prisutnim na domaćem tržištu, kao i učvrstiti put ka izvozu.

“Barsko zlato je ambasador Crne Gore, dok Barska uljara u kontinuitetu radi na promociji tradicionalnih vrijednosti, istovremeno prateći svjetske trendove i standarde u tehnologiji proizvodnje”, ocijenila je Markoč.

Ona je navela da su otvorili savremeni pogon za preradu maslina, koji je opremljen sa dvije dvofazne linije za preradu masline mehaničkim postupkom hladnog cijeđenja.

“Prema sopstvenom iskustvu u maslinarsko-uljarskom sektoru, ali i prema stručnom mišljenju nadležnih institucija i savjetodavnih službi, pogon Barske uljare predstavlja najprofesionalniju fabriku za proizvodnju maslinovog ulja u Crnoj Gori. U prilog tome govori i činjenica da je prvi put kod nas, jedan proizvodni pogon opremljen laboratorijskim aparatom OxiTester, proizvođača FoodLab koji služi za internu i kontinuiranu kvalitativnu hemijsku kontrolu maslinovog ulja”, navela je Markoč.

Barska uljara uspješno sarađuje sa preko hiljadu komitenata, sa kojima imaju tako izgrađen odnos da prevazilazi okvire poslovnog.

“Uvijek smo na raspolaganju da im udijelimo prijateljski savjet, da im ustupimo opremu kojom raspolažemo, da dodatne napore uložimo da ispunimo sve njihove zahtjeve i, vrlo često, da između redova pročitamo njihove želje i očekivanja”, rekla je Markoč.

Ona je, odgovarajući na pitanje kakvom ocjenjuje biznis klimu u Crnoj Gori za razvoj maslinarstva, kazala da se svakog dana suočavaju sa barijerama koje se trude da otklanjaju i prevazilaze u što kraćem roku.

“Baviti se bilo kojom poljoprivrednom granom, naročito onom pod otvorenim nebom, izazov je sam po sebi. Uzgoj i prerada maslina autohtone sorte Žutica, koja je poznata po alternativnom, odnosno neredovnom rađanju, dodatni je rizik za poslovanje i osiguravanje dovoljne količine sirovina za tekuću sezonu”, navela je Markoč.

Jedan od načina na koji su to prevazišli je, kako je zaključila, konstanta briga o njihovim maslinjacima.

The post Markoč: Napravili smo inovativan iskorak kroz značajna ulaganja first appeared on BARinfo.

Dva prethodna predavanja su se odnosila na kategorije djevičanskog maslinovog ulja i na način degustacije i prepoznavanje njegovog kvaliteta.

“Često se u praksi dešava da potrošač nabavi ili kupi maslinovo ulje vrhunskog kvaliteta, ali da nepravilnim pakovanjem, upotrebom, skladištenjem… značajno degradira njegov kvalitet. Kako bi se smanjio rizik od grešaka i bespotrebne degradacije kvaliteta, Društvo maslinara Bar je pripremilo treće predavanje koje potrošačima daje savjete kako da koriste ulje u domaćinstvu i kako da mu očuvaju kvalitet”, objašnjava Alković.

On podsjeća da je djevičansko maslinovo ulje prvenstveno prehrambeni proizvod, koji uz nutritivne karakteristike ima i ljekovita svojstva. Poznato je da je maslinovo ulje vrlo osjetljivo i da se pogrešnim tretiranjem u bilo kojem trenutku može trajno degradirati i izgubiti većinu ljekovitih svojstava. Za očuvanje kvaliteta djevičanskog maslinovog ulja, savjetuje Alković, neophodno ga je zaštititi od tri osnovna neprijatelja, a to su kiseonik, temperatura i svjetlost.

“Kiseonik se smatra najozbiljnijim ‘neprijateljem’ maslinovog ulja. Kontakt maslinovog ulja sa kiseonikom uzrokuje oksidaciju, što dovodi do degradacije kvaliteta. Potrošač se mora truditi da što je moguće više, izbjegne kontakt ulja sa kiseonikom. Bocu treba odmah nakon upotrebe dobro zatvoriti, a u zavisnosti od količine koja se troši u domaćinstvu, preporučuje se ambalaža manje zapremine i to 0,5 l ili čak 0,25 l. Ekstra djevičanska maslinova ulja vrhunskog kvaliteta se rijetko pakuju u ambalažu od jedan litar ili više, a jedan od razloga je upravo izbjegavanje dužeg kontakta sa kiseonikom, odnosno izbjegavanje oksidacije”, objašnjava Alković.

Ukoliko postoji mogućnost izbora, preporučuje, treba kupovati boce sa čepom tipa „DOP“, a to su nepovratni čepovi sa kuglicom koja uvijek bocu drži zatvorenom, osim kod sipanja ulja.

“Temperatura je takođe ozbiljan ‘neprijatelj’ maslinovog ulja, kojem ne pogoduje kako niska tako ni visoka. Maslinovo ulje je idealno čuvati na temperaturi od 15° C do 18° C. Poželjno je da temperatura čuvanja maslinvog ulja bude konstantna, bez većih promjena. Maslinovo ulje nikako nije dobro izlagati temperaturama većim od 25° C, a ukoliko bude izloženo temperaturi većoj od 28° C, više se ne može smatrati hladno cijeđenim, što podrazumijeva da je njegov kvalitet degradiran. Isto tako, maslinovo ulje ne bi trebalo izlagati temperaturama nižim od 10° C, jer niže temperature dovode do njegovog zgušnjavanja, ulje postaje gusto i mutno. Kada ulje kasnije bude izloženo većim temperaturama, teško može potpuno da se vrati u prvobitno stanje, što znači da mu je izlaganjem niskim temperaturama degradiran kvalitet. Upravo iz ovog razloga maslinovo u domaćinstvu nije dobro čuvati u frižideru”, ističe predsjednik Društva maslinara.

Iako kod većine potrošača maslinovog ulja vrijedi mišljenje da je prženje na maslinovom ulju kancerogeno, Alković naglašava da ta tvrdnja nije tačna, jer je “prženje na maslinovom ulju zdravije od prženja na drugim biljnim uljima”.

“Ono prženjem gubi dio pozitivnih svojstava, pa se tako može reći da je to skupo prženje, ali, svakako je zdravije od prženja na drugim biljnim uljima. Zahvaljujući specifičnom sastavu masnih kiselina, maslinovo ulje za razliku od većine drugih, često korišćenih biljnih ulja, ima tačku dimljenja na 210°C, znatno iznad temperature pripreme hrane, što ga čini stabilnijim i poželjnijim u odnosu na druga biljna ulja”, kategoričan je on.

Svjetlost je takođe značajan “neprijatelj” maslinovog ulja i izlaganje svjetlosti dovodi do degradacije njegovog kvaliteta. Maslinovo ulje se mora čuvati na tamnim mjestima i u ambalaži koja ulje čuva od degradacije. Ukoliko maslinova ulja čuvamo u staklenoj ambalaži, onda je potrebno da staklo bude tamno- braon boje. Ulja nižeg kvaliteta se u prodaji mogu naći u transparetnim – „bijelim“ bocama, što nije slučaj sa visokokvalitetnim uljima koja su uvijek u tamno braon ambalaži. Kako bi ulje sačuvali od uticaja svjetlosti, treba birati tamno- braon ambalažu i nju čuvati na tamnim mjestima, a posebno daleko od domašaja sunčeve svjetlosti.

“Maslinovo ulje treba kupovati u tamno braon staklenoj ambalaži, treba obratiti pažnju na rok trajanja koji je maksimum 18 mjeseci i voditi računa da taj rok počinje da teče od datuma proizvodnje, a ne od datuma punjenja, kako neki proizvođači navode na bocama. Ako se ulje u domaćinstvu konzumira u manjim količinama, poželjno je kupovati manja pakovanja od 0,25 l ili 0,5 l, kako bi neminovna oksidacija što manje degradirala ulje”, savjetuju Alković.

Maslinovo ulje se u domaćinstvu treba čuvati na suvom i tamnom mjestu, nikako u frižideru, a ne smije se izlagati temperaturama većim od 25° C, posebno ne preko 28° C. Flašu nakon upotrebe treba odmah zatvoriti i vratiti je na suvo i tamno mjesto.

Prženje na maslinovom ulju je poželjno a ne kancerogeno, ali se mora računati s tim da se sa visokim temperaturama gubi dio ljekovitih i nutritivnih vrijednosti, preporuke su predsjednik Društva maslinara Bara, Ćazima Alkovića.

Tema četvrtog i zaključnog predavanja iz ovog ciklusa će biti ljekovita svojstva maslinovog ulja a biće objavljeno po planu u naredni ponedjeljak.

The post Alković: Kako da potrošači u domaćinstvu očuvaju kvalitet maslinovog ulja first appeared on BARinfo.

Pozivaju se maslinari koji su proizveli više od 100 litara kvalitetnog maslinovog ulja da se prijave za uzimanje uzoraka, koje će se obaviti 17. i 18. novembra, na licu mjesta, odnosno u uljarama ili domaćinstvima proizvođača.

The post Ipak će se ocjenjivati ulje na Maslinijadi first appeared on BARinfo.

Kako je rečeno, da bi zaštitili kvalitet i posebnost maslinovog ulja dobijenog od „Barske žutice“, barski proizvođači maslina i ulja su krenuli zaštitu njegovog porijekla. Pored oznake “Zaštita geografskog porijekla”, garantovanog tradicionalnog specijaliteta, maslinari su se odlučili za šemu kvaliteta “Zaštita oznaka porijekla“.

“Tokom nedavne posjete maslinarskog stručnjaka iz Istre, Edija Družetića, Barani su sa njim razgovarali o oblicima i načinu zaštite oznaka porijekla. Družetić je na raspolaganje stavio kompletnu dokumentaciju koju su onu pripremali u skladu sa zahtjevima EU zakonodavstva. Takođe, prijatelj iz Istre je ponudio i pomoć i savjete tokom izrade najbitnjeg dokumenta “Specifikacije proizvoda“, gdje se proizvod u potpunosti opisuje što će u mnogome olakšati proces pripreme dokumentacije”, kazali su iz Društva maslinara Bara.

“Zaštita oznaka porijekla” je odluka koja se usklađena sa strategijom Društva maslinara, koja podrazumjeva proizvodnju vrhunskog kvaliteta maslinovog ulja, pakovanje u kvalitetnoj staklenoj ambalaži male zapremine i prodaju kroz unaprjeđenu turističku ponudu Bara.

“Očekuje se da će i Skupština Društva na sjednici koja će biti održana 25. aprila, potvrditi odluku Upravnog odbora i preduzeti korake ka što skorijoj realizaciji projekta“, zaključili su iz Upravnog odbora Društva maslinara.

The post Maslinari žele da zaštite barsko ulje first appeared on BARinfo.