Dragoljub Duško Vuković, predsjednik Skupštine Media centra istakao je da je javno informisanje javno dobro i podsjetio na dužnosti i obaveze novinara/ki naglašavajući da oni moraju poštovati najviše profesionalne i etičke standarde i preduzeti sve kako bi bili sigurni da su informacije koje objavljuju istinite.

“Obaveza novinara/ki je i da budu nezavisni, zatim da dopune nepotpunu i isprave netačnu informaciju, pridržavajući se pravila da ispravka mora biti istaknuta na odgovarajući način. Pravo i obaveza novinara/ki je da štite povjerljive izvore informacija, ali i da uvijek provjere motive povjerljivog izvora prije nego mu obećaju anonimnost i zaštitu. Novinar/novinarka mora biti kritički posmatrač nosilaca društvene, političke i ekonomske moći kada izvještava o njima u interesu javnosti” rekao je, između ostalog, Vuković ukazavši učesnicima radionice na neke od najčešćih profesionalnih propusta u radu medija.

Sa procedurom za podnošenje prigovora zbog kršenja profesionalnih standarda u izvještavanju Lokalnog javnog emitera – Radio Bara učesnike radionice upoznao je Goran Đurović, direktor Media centra.

“Prigovori se podnose Agenciji za elektronske medije ili direktno Lokalnom javnom emiteru na mail adresu radiobar@t-com.me. Forma je upečatljiva, na prvoj je strani prezentacije gdje su i instrukcije na koji se način Komisiji daje prigovor. Kad Komisija sastavljena od tri člana Savjeta dobije prigovor, u obavezi je da u roku od 15 dana pripremi Izvještaj i mišljenje i taj akt dostavi Savjetu, a ovaj se u roku od 30 dana mora izjasniti u vezi sa preporukama (odbijanjem ili prihvatanjem prigovora) ili, eventualno, predloženim sankcijama”, objašnjava Đurović, smatrajući da nije dobra praksa da članovi Savjeta LJE budu i u Komisiji.

Direktor Media centra ističe i da još uvijek nisu naišli ni na jedan konačan izvještaj Komisije nekog lokalnog javnog emitera u Crnoj Gori, u vezi sa prigovorima slušalaca/gledalaca. Vuković i Đurović su saglasni da bi građanima trebalo što više ukazivati na mogućnost davanja prigovora na rad Lokalnog javnog emitera, čemu bi, vjeruju, doprinjele organizacije kampanja, intervjua sa članovima Komisije itd.

Podsjećamo da su Profesionalni principi i standardi, Poslovnik o radu Komisije za prigovore slušalaca, kao i obrazac za njihovo podnošenje objavljeni na našem sajtu Bar info, u rubrici “Dokumenta”. Prigovora, do sad, nije bilo.

The post Radionica posvećena podnošenju prigovora na rad lokalnih javnih emitera first appeared on BARinfo.

Cilj radionice bio je da se novinari/urednici podsjete na uobičajene (najčešće) profesionalne propuste u radu medija, kao i na ocjene iz analize o sadržaju centralne informativne emisije koju je uradio Media centar u novembru i decembru 2022. godine. Učesnici su imali priliku da se podsjete i na procedure za podnošenje prigovora slušalaca ili gledalaca na rad javnih emitera. Radionica se sprovodi u okviru projekta koji realizuje Media centar “Za bolje izvještavanje lokalnih javnih emitera u Crnoj Gori” uz podršku Ambasade SAD u Podgorici.

Sveobuhvatnu analizu sadržaja centralnih informativnih emisija, kao i analizu dobrih i loših primjera izvještavanja i reaktivnih novinarskih izvještaja uz korišćenje video priloga, predstavio je danas u Baru predsjednik Skupštine Media centra, Dragoljub Duško Vuković.

“Ova analiza se bavi određenim segmentima programa kod lokalnih javnih emitera i to u jednom relativno kratkom periodu. Dobra stvar je što su, u većini monitorovanih medija, novinari ti koji su proaktivni, tragaju za pričama, ne čekajući da im neko ‘doturi’ informacije, saopštenje, na osnovu koga bi, eventualno, napravili prilog. Pozitivno je i što su priče kod većine medija izbalansirane”, kazao je Vuković u razgovoru za Radio Bar i Bar Info.

Problematično je, procjenjuje naš sagovornik, što u nekim medijima nema dovoljno kadra, pa se, ipak, moraju bazirati na onim informacijama koje daju PR službe, ili se, ako finansijski zavise od lokalne uprave, rukovode principom “bolje ih ne ‘čačkati’, već plasirati ono što ponude”.

“U većini slučajeve nemate ozbiljan fidbek, u smislu šta građani misle o nekim stvarima koje radi, recimo, lokalna uprava. Kada govorimo o članicama Asocijacije lokalnih javnih emitera, kojima smo se u ovom istraživanju bavili, logično bi bilo da se bave lokalnim, a ne temama od nacionalnog ili globalnog značaja”, ističe Vuković.

Nepoštovanje principa Pravilnika, podvlači Vuković, ide na ruku onima kojima nije stalo do istine, a prva obaveza novinarstva je upravo istina, kakva god ona bila.

“Nemojmo skrivati istinu jedne sredine, ako nas ta sredina plaća. Po logici stvari, građani bi trebalo da budu prvi kojima smo lojalni”, zaključuje Vuković.

Direktor Media centra, Goran Đurović objasnio je procedure za podnošenje prigovora zbog kršenja profesionalnih standarda.

“Trudimo se, a i nastavićemo sa takvim pristupom, da građane podstaknemo da iskoriste svoje pravo i žale se kada posumnjaju da javni emiteri ne rade po profesionalnim standardima. Građani moraju da se izbore za kvalitet informisanja jednako kao što se bore i zalažu za očuvanje ostalih javnih interesa”, podvukao je Đurović.

Ne treba očekivati da će se, procjenjuje on, javni emiteri u dovoljnoj mjeri truditi da profesionalno rade posao, ukoliko ne budu kontrolisani i od strane građana, što Media centar intenzivno podstiče. Osnovna stvar je da građani koriste mehanizme koji su propisani zakonom, ali i internim aktima javnih emitera.

“Dakle, ukoliko građani misle da, recimo, Radio Bar ne radi u skladu sa standardima, mogu da iskoriste proceduru koja podrazumijeva popunjavanje formulara dostupnog na portalu Bar Info i dostave ga na  naznačenu adresu. Nakon toga, komisija lokalnog emitera koja razmatra prigovore, donosi odluku, koja bi potom bila objavljena na portalu. Ukoliko su nezadovoljni odlukom komisije, građani prigovor mogu proslijediti Agenciji za elektronske medije. Treba pratiti da li će se greške, neminovne u radu svih institucija, ponavljati. Ukoliko do toga dođe, jasno je da postoji namjera da se nešto sakrije od javnosti, ili da se uradi na neprofesionalan način, što bi trebalo da proizvede reakciju Savjeta te medijske kuće”, objašnjava Đurović.

Media centar ohrabruje sve emitere da “otvore” svoj medij za građane i da ih podstiču da upute prigovore. Jedna od mogućnosti je pokretanje emisije koja bi se bavila ovom problematikom i davanje prilike građanima da direktno učestvuju u procesu kreiranja godišnjih planova.

Direktor Media centra je najavio da će u septembru, u saradnji sa Radio Barom, organizovati javnu debatu, na kojoj će građani moći da iznesu očekivanja i želje koji se tiču programskih sadržaja i time direktno utiču na kvalitet javnog informisanja, što i jeste cilj projekta kojeg realizuju uz podršku Ambasade SAD-a u Crnoj Gori.

The post VIDEO – Vuković: Obaveza novinarstva je istina, ma kakva ona bila first appeared on BARinfo.

Istraživanje je, takođe, potvrdilo da su lokalni emiteri najvažniji i nezamjenljivi faktor javnog informisanja, koji ne mogu kompenzirati niti nacionalni emiter, a još manje komercijalni mediji.

Analiza informativnog programa lokalnih javnih emitera, uz visok nivo profesionalizma, pokazala je i izvjesne slabosti i izazove u radu.

Lokalne teme i problematika građana (na što bi trebalo da budu fokusirani LJE), zastupljeni su u većem opsegu samo u nekoliko medija, dok se većina bavi političkom i tematikom od nacionalnog interesa. Taj, osnovni i najvažniji standard, zbog kojeg i postoje lokalni mediji, najizrazitije poštuje Radio Bar.

“U ovoj medijskoj kući – Radiju Bar, teme su lokalno kontekstualizovane. Ono što je veoma interesantno jeste i to što bi Radio Bar, čak i kada izvještava o nečemu što se dešava u drugim gradovima ili inostranstvu, uvijek pronalazio vezu sa Barom ili njegovim građanima. Sličan pristup imaju i Radio Kotor, Tivat, Budva i Radio Danilovgrad, s tim što je taj uzorak manji i nije u dovoljnoj mjeri reprezentativan. Takođe, Televizija Pljevlja i Radio Berane, većinu tema smještali su u lokalni kontekst”, kazala je Danica Laban na press konferenciji u Media centru, na kojoj su prezentirani rezultati istraživanja. Ona je istakla da, kada je riječ o plasmanu priloga, većina medija daje prioritet političkim temama, za razliku od Radio Bara, Radio Kotora i Radio Tivta.

“Za razliku od većine medija, čiji su prvi minuti emisija i vijesti posvećeni politici, Radio Bar i Radio Kotor uvijek su usmjereni ka temama iz oblasti društva, a najzastupljeniji u programu su građani, slično kao i u Radio Tivtu. Televizija Budva je najviše prostora opredijelila za lokalne političke aktere. Radio Bar se izdvaja i u pogledu koncipiranja priloga, koji nisu bazirani samo na zvaničnim saopštenjima, već su nastojali da sa više aspekata istretiraju temu i problematiku, dakle, trudili su se da ‘vide iza’. Slično su radili i u Radio Kotoru, TV Pljevlja i Radio Tivtu”, kazala je Laban, koja je apostrofirala da je istraživanje višestruko pokazalo da su građani prioritet u izvještavanju Radio Bara.

“Radio Bar bih izdvojila jer su predstavnici udruženja građana najvažniji i najviše prisutni akteri u programu. Većina priloga ispunjava standarde profesionalnog izvještavanja”, istakla je Danica Laban iz Media centra.

Izazovi i zadaci za lokalne javne emitere, saglasni su u Media centru, jesu nedostatak istraživačkog novinarstva, visok procenat zastupljenosti saopštenja javnih institucija i službi, kao i visok procenat zastupljenosti javnih funkcionera u programu (tzv. funkcionerska kampanja).

“Saopštenja su veliki izazov, jer na taj način eksterni akteri postavljaju temu na javnu agendu. Vijesti se samo reprodukuju, bez tendencije da bude preispitan njihov sadržaj, a tema novinarski obradi na cjelovit i objektivan način”, objasnila je Laban.

Direktor Media centra, Goran Đurović je podvukao da je i ovo istraživanje potvrdilo da su lokalni emiteri važni i nezaobilazni segment javnog informisanja, na čijem daljem razvoju i podršci treba kontinuirano raditi.

“Lokalni javni emiteri moraju biti okosnica daljeg kvalitetnog informisanja javnosti i ne mogu biti zamijenjeni. Taj posao ne može biti povjeren nacionalnom emiteru – RTCG, a još manje komercijalnim medijima. Zato, stalno moramo raditi na poboljšanju statusa lokalnih emitera, a prva prilika za to jesu novi medijski zakoni koji će se, nadamo se, uskoro naći u skupštinskoj proceduri”, kazao je Đurović. U ime lokalnih javnih emitera, na konferenciji za novinare u Media centru, govorila je direktorka Radio Kotora, Vjera Banićević.

“U nadi da će novi medijski zakoni prepoznati značaj lokalnih javnih emitera i osnažiti njihov status i položaj, te da će se obezbijediti tehničko unaprjeđenje procesa i uslova za rad novinara i medijskih poslenika, kao i da će biti osigurana veća finansijska i upravljačka stabilnost i nezavisnost (čemu je ogroman doprinos prilikom izrade nacrta zakona dao ULES – profesionalno udruženje lokalnih javnih emitera), sa ovog mjesta upućujemo poruke: pružanjem podrške lokalnim javnim emiterima, građanima je dato da učestvuju, da odlučuju, da unaprjeđuju i da doprinose boljem društvu kojem svi težimo”, kazala je Banićević, koja se zahvalila Media centru koji, kako je istakla, prepoznaje značaj lokalnih javnih emitera i cijeni njihov rad.

Projekat Media centra, uz podršku Američke ambasade, započet prošle godine u oktobru, do sada je, uz sprovedeno istraživanje i analizu rada lokalnih javnih emitera, rezultirao donošenjem niza akata i pravilnika koji bi trebalo da doprinesu boljem izvještavanju, a koje su u obavezi da implementiraju (ukoliko ih već nemaju) svih 11 emitera, učesnika ovog važnog programa. Cilj je profesionalno izvještavanje i veće učešće građana u oblikovanju medijskih sadržaja. Predstoji nastavak edukativnih sesija sa građanima u crnogorskim gradovima i obuka novinara i urednika. Radio Bar je, uz još deset lokalnih javnih emitera, potpisnik memoranduma o saradnji sa Media centrom.

The post VIDEO: Radio Bar prednjači među LJE u poštovanju profesionalnih standarda u izvještavanju first appeared on BARinfo.

Projektom je obuhvaćeno 11 lokalnih javnih emitera: Radio Andrijevica, Radio Bar, Radio Berane, Radio Danilovgrad, Radio Kotor i Radio Tivat, TV Budva, TV Nikšić, TV Pljevlja, TV Rožaje i RT Herceg Novi. Na konferenciji za medije potpisan je Memorandum o saradnji lokalnih javnih emitera koji učestvuju u projektu i Media centra u cilju unaprjeđenja komunikacije i saradnje u oblasti informisanja javnosti i unaprjeđenja profesionalnih standarda u radu lokalnih javnih emitera.

U ime Radio Bara, Memorandum je potpisala direktorica Vesna Šoškić.

O značaju saradnje lokalnih javnih emitera i Media centra govorila je i Vjera Banićević, predsjednica Skupštine Unije lokalnih javnih emitera Crne Gore (ULES).

Na konferenciji za medije je predstavljena Analiza sadržaja centralnih informativnih emisija lokalnih javnih emitera, koju su pripremile Danica Laban i Snežana Bajčeta, a koja je realizovana u periodu novembar-decembar 2022. godine.  Analiza je pokazala da velika većina priloga u centralnim informativnim emisijama ispunjava standarde profesionalnog izveštavanja.  Ključni izazovi odnose se na pitanje uloge javnih emitera u medijskom sistemu Crne Gore / kompeticija za pažnju gledalaca i slušalaca sa nacionalnim javnim emiterom i komercijalnim TV i radio stanicama – lokalno nasuprot nacionalog.

Takođe, značajan izazov za lokalne javne emitere je spora produkcija sopstvenog sadržaja, izveštavanje “iza vijesti”. Izražen je i problem značajnog udjela pukog prenošenja saopštenja društvenih aktera nasuprot autonomom odabiru i obradi informacija. Jedan od izazova odnosi se i na izbor tema od značaja za građane nasuprot političkih tema, od značaja za političke aktere.

Predstavljeno je istraživanja javnog mnjenja u vezi sa lokalnim javnim emiterima i povjerenjem građana koje za potrebe projekta uradila agencija “Defacto Consultancy”, u periodu novembar-decembar 2022. godine. Slaven Živković iz “Defacto Consultancy” agencije saopštio je nalaze koji pokazuju da lokalni javni emiteri i dalje imaju značaj za stanovnike 10 opština u kojima je rađeno istraživanje. Posebno su čitani lokalni portali, što je u skladu sa generalnim trendom da se sve više ljudi u Crnoj Gori dominantno informiše preko interneta.

Istraživanje ukazuje da u prosjeku više od pola ispitanika, u četiri opštine u kojima je rađeno istraživanje a gdje postoji lokalna javna televizija (Nikšić, Pljevlja, Rožaje, Budva), kažu da makar jednom nedjeljno gledaju lokalnog javnog emitera: 67.5% u Nikšiću, 69.1% u Pljevljima, 53.6% u Budvi i 52.7% u Rožajama. Svaki treći ispitanik kaže da u potpunosti vjeruje informacijama koje sazna putem lokalnih medija (lokalne televizije i lokalnog portala). Iako su lokalne televizije manje gledane od nacionalnih/kablovskih, oni koji ih gledaju više im vjeruju nego nacionalnim/kablovskim televizijama. Građani koji gledaju lokalne javne televije, smatraju da je njihov informativni program sve bolji, i čak 63.6% od onih koji gledaju televizije lokalnih javnih emitera, kaže da je informativni program danas bolji nego što je bio prije godinu. Oni koji gledaju informativni program televizija lokalnih javnih emitera, vide ga kao objektivnog, informativnog i zanimljivog. Posebno je važno istaći da u nešto većoj mjeri smatraju da je politički neutralan nego politički pristrasan.

Svaki drugi ispitanik koji kaže da sluša lokalni radio, kaže da to čini redovno u kolima. Među ispitanicima koji slušaju radio, preko 55% je onih koji kažu da redovno slušaju radio lokalnog javnog emitera.

Analiza sadržaja i istraživanje povjeranja u rad lokalnih javnih emitera ukazuju na potrebu da se dalje jača finansijska i uređivačka samostalnost lokalnih javnih emitera. Uloga javnih lokalnih emitera u sistemu javnog informisanja je nezamjenljiva, a informisanje građana o lokalnim temama i pitanjima od značaja za stanovništvo ne mogu zadovoljiti ni RTCG, kao ni komercijalni emiteri. Prilika da se unaprijedi položaj lokalnih javnih emitera, a samim tim i informisanje javnosti, predstavlja donošenje novog Zakona o audiovizuelnim  medijskim uslugama koji u formi nacrta predviđa obavezu izdašnijeg finansiranja lokalnih javnih emitera, ali i potpuno novi sistem izbora ključnih upravljačkih organa koji treba da budu depolitizovani.

Media centar nastaviće realizaciju aktivnosti koje mogu doprinijeti jačanju kapaciteta lokalnih javnih emitera u uvjerenju da time doprinosi poboljšanju medijskog pluralizma, odnosno kvalitetnijeg informisanja javnosti.

The post Predstavljen projekat za lokalne medije o kvalitetnijem izvještavanju, potpisnik i Radio Bar first appeared on BARinfo.

Đurović je istakao da je želja „Media centra“ da ukažu građanima i predstavnicima nevladinih organizacija kakva je procedura za podnošenje prigovora.

„Želimo da ukažemo da taj postupak zapravo nije komplikovan i da ga treba sprovoditi zato što smatramo da građani treba da štite svoj javni interes na način što će se žaliti kada uoče nepravilnost u radu elektronskih medija. ‘Media centar’ već neko vrijeme pokušava da animira građane da se organizuju na sličan način kao što brane rijeke, životnu sredinu ili neki drugi javni interes, da to isto rade kada je u pitanju rad medija, jer smo uvjereni da samo kroz bolju kontrolu onoga što rade mediji, možemo doći do nekog kvalitetnijeg javnog informisanja“, kazao je Đurović.

Ukoliko se javno informisanje samo ostavi vlasnicima primata privatnih i komercijalnih medija ili javnim emiterima koji nijesu kontrolisani, iz „Media centra“ strahuju da će javnost u Crnoj Gori biti uskraćena za pravovremene, tačne i profesionalno plasirane inforamacije.

„To, naravno, može dovesti do formiranja pogrešnih stavova u odnosu na određena pitanja što, opet, posredno utiče na kvalitet života građana. Vjerujemo da će i ove naše radionice podstaći medije sa druge strane, kada se bude pojavio veći broj prigovora na rad elektronskih medija, da formiraju svoja samoregulatorna tijela. Kada imate veći priliv prigovora, nadamo se da će vlasnici medija razmisliti o tome kako da uspostave neki oblik samoregulacije u svojim medijima. To je krajni cilj, da samoregulacija postane nešto što je praksa u svim medijima, ne samo, kao što je to danas slučaj, u svega nekoliko komercijalnih medija i javnih emitera“, istakao je Đurović.

On je, sa druge strane, naveo da ne očekuju da će građani brzo prepoznati važnost svog aktivnog uključivanja u ono što je zaštita javnog interesa u oblasti javnog informisanja.

„Nadamo se da će, ipak, nakon nekog vremena shvatiti i razumjeti da se moraju i oko ovog pitanja sami boriti i ne ostavljati nikome da nešto radi umjesto njih“, istakao je.

„Media centar“ pruža besplatne savjete svima koji hoće da podnesu prigovore.

„Mi smo u okviru ovog projekta, koji se finansira od strane Evropske Unije, a preko projekta koji realizuje Centar za građansko obrazovanje sa svojim partnerima u Crnoj Gori, već pripremili vodič za podnošenje prigovora kako bi svima olakšali sam postupak“, kazao je Đurović.

On je istakao da je do sada podnijeto 25 prigovora, ali da očekuju da će se taj broj, nakon radionica, povećati.

„Ljudi se interesuju, ne u onom obimu kako bi ‘Media centar’ to želio, ali svakako ih zanima kako da reaguju na ono što je neprofesionalan rad u medijima. Jedan od osnovnih problema koji su povod za podnošenje prigovora je pitanje objektivnosti u izvještavanju“, objašnjava Đurović.

On je naveo da u predstavljanju informacija često nedostaje tzv. druga ili treća strana.

„Nedostaje pogled nekih zainteresovanih aktera u odnosu na određenu temu koja se samo prikazuje iz jednog ugla, što je vrlo često povezano sa partijskim interesima onih koji imaju poziciju da utiču na rad ili komercijalnih ili javnih emitera. Jedan broj prigovora je takođe vezan za pitanje tačnosti u izvještavanju, tako da se, nažalost, i to dešava. Još uvijek u nekom obimu koji možda nije zabrinjavajuć, ali je prisutno plasiranje potpuno netačnih informacija od strane medija, što je jedna od osnovnih zamjerki i potpuno je kontradiktorno sa onim što je uloga medija“, podvukao je.

Prigovori se mogu podnijeti komisiji ili ombudsmanu, ako takva tijela postoje u samom mediju. Ukoliko pak ne postoji samoregulatorno tijelo, onda se prigovor na rad elektronskog medija može podnijeti Agenciji za elektronske medije koja je nadležna da razmotri prigovor i da, u odnosu na to da li je prigovor osnovan ili nije, upozori medij, iskazujući tzv. mjeru upozorenja za medij koji krši programske standarde.

„Nažalost, Zakon o elektronskim medijima danas ne predviđa novčanu kaznu za medij, već postoji mehanizam koji je mnogo radikalniji, a to je da ukoliko medij u jednoj godini dobije dvije mjere upozorenja, da je moguće čak i oduzeti odobrenje za emitovanjem. To do sada nikad nije preduzeto, jer na žalost Agencija ne koristi zakonske mogućnosti, pa nam se dešava da neki mediji imaju po više prigovora kada je u pitanju kršenje profesionalnih standarda. Sve dok to ne bude slučaj, dokle god se ne bude primjenjivao zakon zaista maksimalno prema onim medijima koji krše profesionalne standarde, ‘Media centar’ smatra da nećemo imati kvalitetnije informisanje“, smatra naš sagovornik.

Đurović je naveo da je ovaj projekat usmjeren i prema regulatoru i prema medijima i prema javnosti.

„Vjerujujemo da svi zajedno- i regulator koji ima zakonska ovlašćenja, i građani koji treba da budu aktivniji, ali i sami mediji koji treba da preispituju svoj profesionalni rad, mogu da doprinesu da imamo kvalitetnije javno informisanje“, zaključio je Đurović.

Radionice se realizuju u sklopu projekta “OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika-M’BASE”, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mrežom, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija i Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore. Projekat finansira Evropska unija.

Radionice su organizovane još u Podgorici, Cetinju, Niksiću, Danilovgradu, Bijelom Polju, Pljevljima, Rožajama, Beranama, Herceg Novom, Ulcinju, Tivtu, Budvi i Kotoru.

The post Radionica o podnošenju prigovora na rad elektronskih medija first appeared on BARinfo.