Radionicu su vodile vršnjačke edukatorke, učenice Jana Jovetić i Janja Mećikukić, uz mentorstvo nastavnice Dragane Nikić.

Njihovim drugarima i drugaricama prenijele su znanje o tome kako biti bezbjedniji na internetu i kako prepoznati stereotipe i predrasude.

Radionici je prisustvovala i profesorica Svetlana Jovetić Koprivica, koautorka programa i priručnika za medijsku pismenost za osnovne škole.

Aktivnosti su dio projekta “Mladi tragaju za boljim medijskim sadržajima/Youth voices for better media choices” koji sprovodi Institut za medije Crne Gore uz podršku Ambasade SAD u Crnoj Gori.

The post Radionica medijske pismenosti u OŠ Jugoslavija first appeared on BARinfo.

Istraživanje o medijskoj pismenosti u Crnoj Gori, koje je sprovedeno uz podršku Misije OEBS-a, dio je aktivnosti Ministarstva za kulturu i medije, kao i Agencije za elektronske medije, koje bi trebalo da podignu svijest građana o značaju selektivnog i kritičkog usvajanja dostupnih informacija.

„Prisutnu infodemiju ne mora nužno da prati objektivnost i istinitost. Senzacionalizam, govor mržnje i lažni narativ koji je ovladao medijskom scenom, ukazuje na neophodnost i značaj medijskog opismenjavanja građana. Nažalost, prema istraživanju NVO „Instituta za otvoreno društvo“ u Sofiji, 2021. godine, koje je korišteno u izradi Medijske strategije, pokazalo je da je Crna Gora na dnu ljestvice kada je riječ o medijskoj pismenosti“, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je istakla da je u sklopu Medijske strategije predviđeno niz aktivnosti na poboljšanju u ovoj oblasti, prvenstveno formiranje Nacionalnog Savjeta i zajedničko djelovanje sa partnerima na ovom važnom poslu – Agencijom za elektronske medije, Ministarstvom prosvjete, NVO sektorom, građanima. Ona je podsjetila i na opravdanu inicijativu za uvođenje u škole predmeta Medijska pismenost.

Sunčica Bakić, direktorka Agencije za elektronske medije, kazala je da je uloga tradicionalne regulacije u uslovima značajnih društvenih i informatičkih promjena, dovedena u pitanje.

„Sistemski moramo djelovati kako bi zaštitili građane od neprimjerenih sadržaja. Agencija za elektronske medije je još 2017. usvojila Program razvoja i analize medijske pismenosti kako bi postigli trajne efekte. U tome nam snažno pomaže Misija OEBS-a u Crnoj Gori, uz čiju podršku smo 2022. godine izdali priručnik „Medijska i digitalna pismenost“. Djeca su nam najvažnija ciljna grupa, zato ćemo zajedno organizovati edukativne radionice” poručila je Bakić.

Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Dominique Waag, objasnila je zašto ova važna evropska organizacija pomaže u uspostavljanju medijske pismenosti u našoj državi.

„Medijski pismenim pojedincima je omogućeno da razumiju medijski sadržaj, preispitaju njegov kredibilitet i tumače osnovne poruke, što su sve važne vještine u očuvanju demokratije. Na primjer, preuzimanje neprovjerenog sadržaja iz različitih izvora, što je poznato kao ‘copy-paste’ novinarstvo, posebno u onlajn medijima, dovodi do širenja lažnih narativa. A, kada se neprovjerene vijesti šire iz više izvora, kod čitalaca se može stvoriti iluzija da su one istinite, s obzirom na široko medijsko prisustvo. To nije tema samo u Crnoj Gori, već u gotovo svim zemljama svijeta”, kazala je Waag, koja je potencirala značajnu ulogu profesionalnih novinara i javnih servisa.

“Oni mogu biti protivotrov za lažne i obmanjujuće informacije, tako što će građanima plasirati provjerene i na činjenicama bazirane vijesti, ublažavajući govor mržnje i nudeći više stanovišta. Mi u OEBS-u smo uvjereni u važnost uloge profesionalnih i etičkih novinara, koji služe javnom interesu, posebno zaposlenih u javnom servisu”, zaključila je.

Rezultati istraživanja IPSOS-a, koje je prezentirao Vladimir Raičević, pokazali su široku upotrebu društvenih mreža i web portala u informisanju. Tri četvrtine građana posjeduje nalog na nekoj od društvenih mreža, a 95 % ima pristup Internetu. U prosjeku, građani provode dva sata na Internetu dnevno, a 21 odsto čak šest sati, što govori o velikoj izloženosti različitim informacijama.

„Najveći broj građana se i dalje najviše informiše putem televizije, a zatim online medija. Radio se polako, ali sigurno vraća na medijsku scenu, iako su mu nekada prognozirali odumiranje. Razlog je jasan – brza dinamika života, puno vremena koje provodimo u prevozu ili dugotrajan rad za kompjuterom, omogućavaju nam da se najlakše i najbrže informišemo putem radio programa, odnosno da istovremeno obavljamo radne i druge obaveze i slušamo radio”, kazao je Raičević.

The post Medijska pismenost na veoma niskom nivou – sistemskim djelovanjem protiv lažnih i neprimjerenih sadržaja first appeared on BARinfo.

U ime Savjeta roditelja škole predavanje je organizovala predsjednica, dr Andriela Vitić Ćetković, redovna profesorka Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru.

U izvanrednoj interakciji sa učenicima, lektorka Einio je najprije govorila o obrazovnom sistemu u Finskoj gdje je, kako je kazala, obrazovanje besplatno, i gdje se puno vodi računa o visokom obrazovanju. Kvalitetno obrazovanje je jedna od najbitnijih stvari u društvu,smatra Eninio. U njenoj zemlji, kaže ona, svaki nastavnik ima bezrezervnu podršku vlasti i sistema, gdje predavači sami biraju materijal za predavanja, fokusirajući se na određenu grupu učenika, u zavisnosti od njihovih afiniteta. Nastavnici imaju potpunu autonomiju-sami određuju koliko i na koji način će određenu oblast da obrađuju, apostrofirajući timski rad.

U razgovoru za Radio Bar i Bar Info direktorica škole „Jugoslavija“ Slavica Radević, je nakon predavanja podijelila utiske.

„Ovo je nešto što nas čeka u narednom periodu, uvođenjem izbornog predmeta-medijska pismenost. Zahvaljujući kontaktima naše Andriele, predsjednice Savjeta roditelja, uspostavili smo ovu saradnju i danas organizovali predavanje na zadovoljstvo svih. Moji utisci su veoma pozitivni, uživala sam slušajući iskustva koje ima Finska, vodeća zemlja u indeksu medijske pismenosti koja je potpuno uključena u sve predmete. Mi sada ovaj predmet uvodimo kao izborni i mislim da ovo može da posluži kao dobar model. Stekla sam utisak da naši učenici dobro govore engleski jezik, vidjela sam da su pažljivo pratili i uključivali se, davali komentare. Nisam sigurna da su medijski dobro obučeni, sigurno da koriste i umiju da koriste određene medije i da konzumiraju određene društvene mreže, ali, pitanje je koliko je to korišćenje bezbjedno. Mislim da to nije dovoljno i da moramo da se sistemski tim pozabavimo, upravo kroz predmet, a i inače edukujući ih na svim mogućim nivoima“, smatra Radević.

Medijska pismenost kao izborni predmet je trebalo da bude uveden još prošle godine, objašnjava ona, ali zbog izvjesnih administrativnih nepodudaranja, to se nije desilo.

„Ove godine je to usvojeno na Nacionalnom savjetu. On se sada promoviše. Prvi naš korak je bio promocija u Zavodu za školstvo, drugi je bio upoznavanje roditelja sa predmetom i evo, ovaj treći koji nije bio planiran, je ispao sjajan. On se izučava tokom jedne školske godine i vjerujem da će biti zainteresovanih učenika. Ponudili smo ga u dva razreda i mislim da je to korisno kako bi uveli učenike u taj predmet koji je već odavno izborni u srednjim školama, tako da je taj kontinuitet neophodan“, smatra Radević.

Inicijator predavanja, predsjednica Savjeta škole, Andriela Vitić Ćetković je za naš medij istakla da je „zadovoljstvo što su imali mogućnost da organizuju predavanje lektorke Ruuse Eninio koja dolazi sa Lab univerziteta primijenjenih nauka u Finskoj.

„Profesorica Eininio je gošća Univerziteta Crne Gore i zamolili smo je da, pored obaveze oko predavanja studentima Fakulteta za turizam i ugostiteljstvo, volonterski održi predavanje u školi Jugoslavija, što je zapravo interesantno u datom trenutku, jer se od sljedeće školske godine po prvi put uvodi predmet-medijska pismenost kao izborni, u starijim razredima osnovne škole. S druge strane svjedoci smo vršnjačkog nasilja i svega onoga što nam se nažalost dešava, tako da medijska pismenost i upravljanje vijestima je vrlo zanimljiv predmet“, cijeni Vitić, koja podsjeća da je Finska zemlja prvorangirana po indeksu medijske pismenosti.

„Dakle, koincidencija je da je profesorica došla u trenutku koji imamo i da smo bili u mogućnosti da je angažujemo na volonterskoj osnovi da održi predavanje u školi i ne samo ti, nego i da nam podijeli iskustvo iz svoje zemlje vezano za medijsku pismenost i aplikaciju medijske pismenosti kod mladih“, kaže Vitić.

Na konstataciju da je interakcija u toku predavanja bila nevjerovatna i da učenici veoma dobro vladaju engleskim jezikom Vitić ističe da je oduševljena i da je sa profesoricom podijelila iskustvo da i njeni studenti ne bi bili ovoliko aktivni kao ova djeca u smislu komunikacije i interaktivnosti. Procenjuje, pritom, da je tu veoma važan i pristup profesora.

„U finskom sistemu, koji poznajem i iz predavačke perspektive i kao posjetilac njihovih univerziteta, može se reći da se jako vodi računa da se autoritet ne postavlja stilom oblačenja, načinom komunikacije, već da se radi sve da budete djeci bliski i da podstaknete njihovu motivaciju, komunikaciju, otvorenost, timski rad… Čuli ste iz prezentacije da kod njih nema striktnog rangiranja, da se podstiče kooperacija, a ne konkurencija, da se nastavnici prilagođavaju individualnim potrebama. Ako u grupi postoji neko ko slabije može da prihvati određena znanja, onda se za njega pravi poseban kurikulum, a podstiču talentovana djeca i sve ono što jedan sistem omogućava. To je sistem gdje najbolji đaci upisuju nastavničke fakultete, gdje se vodi računa o obrazovanju, osnovnom, srednjem i naravno, visokom. U tom smislu kao zemlja oni najbolje vode računa o mladim naraštajima i onome što ostavljaju mladim generacijama u smislu održivog razvoja, zaključuje Vitić.

O izbornom predmetu – Medijska pismenost, Vitić iz perspektive roditelja misli da je u pitanju početna inicijativa.

„Vjerujem da će biti zainteresovanih, na osnovu ovoga što sam danas vidjela, u smislu aktivnosti đaka na ovom predavanju, smatram da će ih biti dosta, jer im je to blisko. Oni znaju da mogu biti izmanipulisani medijima, društvenim mrežama i mislim da su dovoljno svjesni i odgovorni da će se dosta njih opredijeliti za ovaj izborni predmet“, naglasila je Vitić.

Lektorka Ruuse Eninio je kratko nakon predavanja kazala da joj je bilo jako prijatno, da su učenici bili veoma uključeni i zaključila da se vidi da su prilično medijski opismenjeni.

Izborni predmet – medijska pismenost izučavaće učenici VII, VIII i IX razreda od školske 2023/2024 godine.

The post Predavanje o medijskoj pismenosti u OŠ Jugoslavija first appeared on BARinfo.

Stručna komisija koju su činili Milena Šćekić, predstavnica Misije OEBS-a U Crnoj Gori, Andrijana Nikolić, članica Savjeta Agencije za elektronske medije, Elvira Ceković iz Službe za opšte poslove i odnose sa javnošću AEM i Emir Ćosović, analitičar za obradu i upravljanje podacima, proglasila je pobjednike takmičenja. Među njima su i učenici tri barske i jedne škole iz Ulcinja.

Učenica devetog razreda OŠ “Jugoslavija“, Danka Lončina, dobila je prvu nagradu za likovni rad. Njena mentorka bila je prof. Danijela Drobnjak. Jovana Matić, učenica osmog razreda iz iste škole, dobila je prvu nagradu za literarni rad. Njena mentorka bila je prof. Biljana Vukmanović.

Javni konkurs „Moć medijske pismenosti“ objavila je Agencija za elektronske medije Crne Gore u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori. Pravo učešća imali su učenici osnovnih i srednjih škola.

Stefan Savićević, učenik sedmog razreda OŠ Kekec dobio je prvu nagradu za literarni rad, dok su njegove drugarice iz razreda, Andrea Jelić i Anastasija Matović dobile prvu nagradu za literarno-ilustrativni rad. Njihova mentorka je prof. Jelena Borićić.

Učenica sedmog razreda OŠ „Anto Đedović“ Šule Ucuncu osvojila je prvu nagradu u kategoriji video radova. Njena mentorka bila je prof. Ljiljana Milović.

Katarina Franeta i Mladen Vlahović, učenici sedmog razreda ulcinjske OŠ „Boško „Strugar“ osvojili su specijalne nagrade u kategoriji literarnih radova. Njihov mentor je prof. Marko Radosavović.

U obrazloženju Komisije ističe se da učenički radovi „predstavljaju kreativan i promišljen doprinos razumijevanju uticaja medijske pismenosti kod mladih (djece)“.

The post Odličan rezultat osnovaca iz Bara na konkursu Moć medijske pismenosti first appeared on BARinfo.

Dina Bajramspahić, programska koordinatorka u Institutu za medije Crne Gore, koja koordinira projektom “Saznaj i razaznaj” kazala je kako je cilj projekta da doprinese medijskoj pismenosti kod populacije starije od trideset godina: “Naša organizacija ima više projekata i godinama se bavimo medijskom pismenošću. Bili smo fokusirani na djecu, učenike, studente profesore, doprinosili smo razvoju predmeta medijske pismenosti, koji je do ove godine postojao samo u gimnazijama, ali će od naredne biti uveden i u osnovnim školama. Obrazovnim ustanovama pomagali smo da razvije kadar koji će držati taj predmet”.

Tokom realizacije projekta primijećeno je da je zapostavljena starija populacija, a rizici u novim medijima i na društvenim mrežama na internetu su veoma veliki i, kako je istakla Bajramspahić, “ostavljaju posljedice po demokratske procese”. Po njenim riječima “demokratija u svakom društvu zavisi od informisanosti građana i građanki, zbog čega je i razvijen program koji je zasnovan na jednom veoma interesantnom kurikulumu”: “Veoma je interaktivan, tako da danas u Baru obučavamo deset trenera medijske pismenosti, koji će u južnoj regiji Crne Gore nakon što završe obuku, nastaviti  i sami sprovoditi treninge”. Treninzi su četvorodnevni. Nakon završene obuke, naših novih 36 trenera medijske pismenosti biće zaduženo za obuku građana. Svaki od njih za najmanje 15 građana starijih od 30 godina”, kazala je Dina Bajramspahić.

Pored nje, trening za polaznike u hotelu “Princess” realizovale su Milica Bogdanović iz iste institucije i trenerice iz organizacije IREX Vesna Rajković Nenadić i Maja Vasić Nikolić.

Među polaznicima obuke u Baru su i tri prosvjetna radnika iz barskih osnovnih škola, koji su u veoma jakoj konkurenciji izborili priliku za učešće u treningu.

Snežana Pejović iz OŠ “Mrkojevići” istakla je da se Institut za medije Crne Gore zalaže za jačanje medijskog obrazovanja i uvođenja medijske pismenosti u sve škole (ne samo u srednje). Program se, iz tog razloga, preporučuje nastavnicima osnovnih i srednjih škola, pa je to bio motiv da se prijavi za učešće. “Iskustva iz ove oblasti biće mi korisna i za rad sa učenicima jer je djecu važno medijski opismenjavati od najranijeg doba, a period osnovne škole je pravo vrijeme za razvoj kritičkog mišljenja”, kazala je Pejović.

Dragan Marković iz OŠ “Kekec” kaže da su uslovi konkursa za prijavu na obuku bili zahtjevni, a da je CV i motivaciono pismo bilo presudno da baš oni budu izabrani kao kandidati. Neki od kriterijuma su bili iskustvo i znanje o medijskoj pismenosti, pedagoško znanje, trenersko iskustvo, metodika prenošenja znanja, komunikacija, iskustvo u novinarstvu, poznavanje medijske digitalne kompetencije, motivacija za obuku odraslih i dr.

Ljiljana Milović iz OŠ “Anto Đedović” je naglasila da nakon ovog treninga polaznici imaju obavezu da i sami održe jednodnevni trening u lokalnoj zajednici, u saradnji sa Institutom za medije Crne Gore: “Program je prvenstveno namijenjen obuci odraslih, kako bi stekli bazično znanje o medijskoj pismenosti. Tek tada ćemo dobiti IREX-ov sertifikat o završenom programu. Tako postajemo licencirani treneri medijske pismenosti, saradnici Instituta za medije, koji će u svojoj lokalnoj zajednici promovisati  njen značaj”. Milović je dodala da već godinama prati Institutov serijal edukacija o medijskoj pismenosti, tako da je već djelimično spremna za samostalni rad.

The post Trening za trenere medijske pismenosti u hotelu Princess first appeared on BARinfo.