Razredne starješine su, vođene idejom inkluzije, organizovale radionice u svim odjeljenjima od prvog do devetog razreda. Kroz razgovor, igru i različite aktivnosti, učenici su učili o uvažavanju tuđih potreba, razvijanju empatije i važnosti prihvatanja. Svako dijete dobilo je priliku da iskaže svoje mišljenje, podijeli osjećanja i nauči da je snaga zajedništva najdragocjenija onda kada se svi osjećaju ravnopravno.

Posebno emotivan trenutak bila je priredba u školskom holu, koju su pripremili učenici integrisanog odjeljenja, PO Zupci, učenici sa posebnim obrazovnim potrebama i muzička sekcija. Svojim nastupima pokazali su da prava inkluzija nije samo školski program, to je način života. Kroz pjesmu, ritam, pokret i osmijeh, učenici su donijeli snažnu poruku o hrabrosti, upornosti i talentu koji zaslužuje divljenje.

Defektološkinja Nevenka Pavić zahvalila se učenicima, roditeljima, nastavnicima i gostima koji su svojim prisustvom, trudom i toplinom doprinijeli da ovaj dan bude poseban, pun pozitivne energije i međusobne podrške.

„Zajedno gradimo svijet u kojem različitost nije prepreka, već bogatstvo koje nas spaja. Svako dijete ima pravo na svoje mjesto pod suncem“, istakla je Pavić.

The post OŠ Jugoslavija: Svako dijete svoje sunce ima first appeared on BARinfo.

Trener na seminaru bila je Marta Anđelić, spec. sci. menadžer javne uprave-zdravlja, psihološkinja, a kotrener Milena Plamenac, asistentkinja. Učesnici su, pored korisnika i njihovih roditelja, bili predstavnici nadležnih institucija – Centra za socijalni rad, Opštine Bar, Doma zdravlja i MZ Polje.

Nakon opsežne diskusije i razmatranja brojnih predloga i sugestija, zaključeno je da je Baru neophodan novi servis podrške – podržano stanovanje za odrasla lica sa smetnjama u razvoju, jer za njih ne postoji apsolutno nikakav program, osim usluga kreativnih radionica i svakodnevnog rada u prostorijama NVO „Adria“.

„To nije dovoljno, jer njima treba adekvatna njega, pomoć i podrška, a posebno sigurnost, jer, postavlja se pitanje kako će nastaviti život u zajednici kad nas ne bude bilo, a ne da završe u nekim institucijama ili domovima“, objašnjava Anđelić.

Prema njenim riječima, seminar je upriličen kako bi se poboljšao kvalitet života osobama sa smetnjama u psihofizičkom razvoju. To je tema koju ova NVO zagovara dugi niz godina.

„Servis podržanog stanovanja zagovaramo desetak godina, međutim i dalje nemamo pravi način sistema podrške. I dalje se mi kao roditelji pitamo šta sa njima poslije nas, a kada to pitanje uputimo ka institucijamq, nikada ne dobijemo odgovor“, podvukla je.

Anđelić ističe da je podržano stanovanje prepoznati servis podrške koji postoji u našem zakonu, ali ne i u praksi.

„Zaista bismo željeli da budemo pioniri u tome i znamo da Opština Bar uvijek cijeni takve ideje i projekte. Nadamo se da ćemo i sada ostvariti saradnju sa lokalnom upravom i svim nadležnim institucijama. Ovaj model se u okruženju pokazao kao jedan od najboljih vidova podrške za odrasla lica sa smetnjama u razvoju. Na svu sreću, on se može primijeniti na više ciljnih grupa. Nama je jako bitno da se za ovu ciljnu grupu, koja ne može da odlučuje sama o svojim postupcima, za početak otvori barem jedan takav servis u Baru. To bi bio otvoreni sistem podrške, gdje bi korisnici imali mogućnost odlaska kući i posjetu porodica. Ipak, smatram da je najvažnije da budu u grupi, u poznatom okruženju, gdje pokazuju svoja znanja, vještine i komunikaciju, druže se, jedni drugima pomažu. To je mnogo bolje nego da budu izolovani“, pojasnila je.

Na seminaru je zaključeno i da je potrebno formirati radnu grupu koju bi činili predstavnici svih relevantnih institucija, među kojima i predstavnik udruženja „Adria“ i roditelji. Anđelić smatra da se jedino na taj način donosiocima odluka može približiti koliko je zaista potreban ovaj servis podrške.

„Mi već radimo i odlično sarađujemo sa svim institucijama. Navešćemo sve zakonske odredbe koje se tiču otvaranja tog servisa podrške. To nije nimalo lagan posao, mi kao radna grupa morali smo da napravimo detaljan plan i program rada. Tražićemo prijem kod donosioca odluka kako bi kratko, jasno i tačno obrazložili šta je dobro kod ovog servisa podrške i koju korist ima za čitavu zajednicu, a posebno za korisnike za koje je namijenjen“, jasna je Anđelić.

Ona je istakla da najveći problem u realizaciji projekta predstavljaju finansije, ali i njegovateljice – osobe koje bi danonoćno brinule o korisnicima. Govorila je i o primjeru dobre prakse stanovanja uz podršku u Njemačkoj, te geronto centru iz Bečaja, čiji će predstavnici na nekom od narednih seminara predstaviti svoja pozitivna iskustva, te kako da stanovanje uz podršku bude najoptimalnije i najjeftinije rješenje.

Seminaru je prisustvovala i direktorica Centra za socijalni rad za Bar i Ulcinj, Biljana Pajović istakavši da Centar uvijek podržava ovakav vid edukacija. Ona je kazala da bi ovaj servis – stanovanje uz podršku bio od velikog značaja ne samo za pojedince koji se nalaze u stanju potrebe, već i za samu porodicu, ali i za cjelokupnu zajednicu.

„Mi imamo, kroz Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, prepoznatu uslugu stanovanja uz podršku, međutim u praksi to nije razvijeno. Reforma socijalne i dječje zaštite koja je skoro deceniju na snazi, uvijek podržava ostanak korisnika u svojoj zajednici, a ne smještaj u institucije. Kada govorimo o različitim kategorijama stanovništva, ne samo o djeci sa smetnjama u razvoju, o djeci bez roditeljskog staranja, već i o odraslim licima koji su nekad prepušteni sami sebi, ovakav vid podrške bi bio od velikog značaja, jer zaista poboljšava kvalitet života“, objasnila je Pajović.

Ona je navela da Centar za socijalni rad nema poseban registar koji ima evidenciju lica sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom. Prepoznaju ih kroz druga prava.

„To su prava koja ta lica ostvaruju na osnovu zdravstvenih smetnji – tu govorimo o pravu na dodatak za njegu i pomoć i pravo na ličnu invalidninu. Možda bi to bila dobra početna osnova za mapiranje lica koja bi zaista imala potrebu za ovakvim vidom servisa i vidom podrške“.

Pajović je kazala da u Baru oko 200 korisnika koristi pravo na ličnu invalidninu.

„Različite su smetnje u razvoju, ali ovakav vid podrške nije potreban samo za jednu manju populaciju, već za širu, a vremenom bi se došlo do tačnog broja“, kazala je.

Pajović je istakla i to da se, kada je riječ o osobama sa invaliditetom, najmanje pažnje posvećuje osobama koje imaju intelektualne poteškoće.

„Prepoznali smo da u zajednici najmanje servisa podrške imamo upravo za ovu grupaciju. Kroz naš svakodnevni rad nailazimo na porodice koje su same, opterećene ne samo zdravstvenim problemima, već imamo i određenu populaciju koja je u starijoj dobi i koja i sama već ima određene zdravstvene smetnje. To nekad podrazumijeva da odrasla osoba koja ima i više od 70 godina, brine o svom djetetu koje ima 40 i svakodnevno brine šta će biti sa njenim djetetom nakon njene smrti“, zaključila je Pajović.

Seminar „Socijalni servisi podrške za osobe sa invaliditetom – stanovanje uz podršku“ podržan je na osnovu Ugovora o dodjeli finansijskih sreddstava podržanog na osnovu Odluke o raspodjeli sredstava za projekte i programe nevladinih organizacija za 2023. godinu od strane Opštine Bar.

The post Licima sa smetnjama u razvoju neophodna sistemska pomoć kroz podržano stanovanje first appeared on BARinfo.

„Caritas Crne Gore, zajedno s partnerskim organizacijama u okviru regionalnog projekta SOCIETIES 2 kojeg finansira Evropska unija, realizuje kampanju pod nazivom ‘Nas 15’koja ima za cilj podizanje svijesti javnosti o pitanju pristupačnosti za osobe s invaliditetom“, saopštio je koordinator za Crnu Goru, Marko Đelović.

U skladu sa  članom 9. Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom Ujedinjenih naroda, podsjeća Đelović, osobe sa invaliditetom imaju pravo pristupa građevinama, putevima, prijevozima, otvorenom i zatvorenom prostoru, informacijama, komunikacijama i uslugama, kako u urbanim tako i u ruralnim područjima.

„Nažalost, u našoj zemlji osobe sa invaliditetom se suočavaju s ogromnim izazovima kada je u pitanju pristup objektima, informacijama i uslugama. Zbog nepristupačnog okruženja oni ne mogu samostalno obaviti neke od najjednostavnijih aktivnosti, poput posjete muzeju i drugim kulturnim objektima, šetnje po parkovima i u prirodi, sigurnog prelaska ulice, boravka u hotelima i drugim ugostiteljskim objektima, plaćanja računa ili online kupovine i slično. Društvo im je to onemogućilo izgradnjom nepristupačnog okruženja“, ukazuje Đelović.

Kampanja „Nas 15“ je jedna od aktivnosti projekta „SOCIETIES 2“ kojeg finansira Europska unija, a realizuje se u pet zemalja: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu, Albaniji i Crnoj Gori. Projekt provodi alijansa od 12 nevladinih organizacija, a u Crnoj Gori za projekt su zaduženi Caritas Crne Gore u saradnji sa Udruženjem paraplegičara Bar. Projekt ima za cilj jačanje organizacije civilnog društva koje rade sa osobama sa invaliditetom.

„Kampanja je organizovana u virtualnom okruženju putem društvenih mreža i web stranica. Različite ilustracije na zanimljiv način prenose poruku o važnosti pristupačnosti. Društvo u cjelini treba napraviti takvo okruženje da sve osobe, bez obzira na invaliditet, u jednakim okolnostima kao i drugi, mogu živjeti dostojanstven život. Pozivamo svakog pojedinca da podigne svoj glas i da kaže DA pristupačnom okruženju za svakog čovjeka. Podijelite ovu ilustraciju na svom profilu na bilo kojoj društvenoj mreži i napišite DA!“, poručuje koordinator Caritasa za Crnu Goru.

The post Međunarodni dan osoba sa invaliditetom – Kampanja Nas 15 first appeared on BARinfo.

Projekat  SOCIETIES 2 sprovodi konzorcijum organizacija civilnih društava iz zemalja jugoistočne Evrope i Italije, predvođeni mrežom Caritasa, a finansira se od strane Evropske unije. Partneri na projektu iz Crne Gore su Caritas Crne Gore i Udruženje praplegičara Bar. Kroz projekat je razvijen i Program malih grantova, kojim je finansirano  ukupno devet projekata iz cijele Crne Gore, koji će se takođe pridružiti aktivnostima kampanje usmjerenim ka obezbijeđivanju bolje budućnosti  osobama sa invaliditetom.

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, jedan je od najistaknutijih datuma u kalendaru kada svi treba da se prisjetimo značaja inkluzije kao jednog od suštinskih svojstava  razvijenog društva, odnosno društva zasnovanog na poštovanju različitosti, humanizmu, socijalnoj pravdi i društvu jednakih mogućnosti za sve, bez obzira na  njegov identitet ili invaliditet- ističu iz Caritasa.

Zemlje zapadnog Balkana dijele slične izazove i mogućnosti na svom putu prema građenju socijalne države. Zemlje u našem regionu ne ulažu dovoljno sredstava u usluge socijalne zaštite. Uprkos svojoj neospornoj i nezamjenljivoj stručnosti u oblasti invaliditeta, organizacije civilnog društva nisu dovoljno podržane i nisu adekvatno uključene u procese donošenja odluka. Ovo kompromituje klimu javnog dijaloga i kvalitet zakona i političkih dokumenata. Većina usluga koje pruža civilni sektor su u riziku od zatvaranja, zbog stalnog nedostatka finansijske održivosti. Proces deinstitucionalizacije ne teče odgovarajućim tempom, a za one koji napuštaju institucije potrebno je staviti na raspolaganje adekvatna sredstva uslugama u zajednici kako bi mogli da vode potpuno samostalan život.

Inkluzivno obrazovanje sa dobrim resursima, jednake mogućnosti stručnog usavršavanja i zapošljavanja i veće učešće osoba sa invaliditetom u političkom i javnom životu neka su od ključnih pitanja na čijem rješavanju bi trebalo raditi. Pored navedenog, pandemija izazvana virusom COVID-19 dodatno je uticala na kvalitet života desetina hiljada osoba sa invaliditetom i njihovih porodica.  Nažalost, društvo nije preduzelo odgovarajuće mjere za ublažavanje tog uticaja.

Naklonost gotovo svih zemalja Zapadnog Balkana Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom, kao i njihova politička posvećenost što skorijem ulasku u EU, nameću potrebu da vlade preduzmu značajne korake kako bi se unaprijedio  život  osoba sa invaliditetom širom regiona. Zakoni moraju biti praćeni njihovim punim poštovanjem i njihovom primjenom, a postepena reforma javnih finansija  se treba posmatrati kao ključni faktor za bolju budućnost osoba sa invaliditetom.

Da su dostignuća moguća kada ima političke volje za promjenama potvrđuju nam pozitivni primjeri uspješne primjene zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, kao i dobra saradnja između sektora za pružanje socijalnih usluga i centralne i lokalne samouprave na Kosovu. Shodno tome, primjere dobre političke volje moramo širiti kroz cijeli region.

Vrijeme je da Zapadni Balkan uđe u grupu zemalja sa naprednim društvenim standardima, čak i na račun sporijeg ekonomskog razvoja. Napredak bez inkluzije je iluzija-zaključuje se u saopštenju.

The post Caritas: Društvo koje isključuje OSI je društvo sa invaliditetom first appeared on BARinfo.