Događaj je pjesmom „Djeca imaju pravo“ otvorio hor OŠ „Meksiko“. Okupljene je pozdravila direktorica Centra za socijalni rad za Bar i Ulcinj, Biljana Pajović istakavši da ovaj dan treba svakodnevno slaviti jer je, nažalost, porodica danas narušena.

„Prepoznali smo značaj ove teme i smatramo da moramo da govorimo o njoj svakog dana. Želim da se zahvalim Opštini Bar koja je bila naš partner u organizaciji ovako značajnog događaja. Jako mi je teško da govorim iz ugla direktora, funkcije koju trenutno obavljam. Ja sam prije svega roditelj, majka trogodišnjeg dječaka i moj život je podređen njemu. Kao što znamo, roditeljstvo je najveći dar, ali i najveća odgovornost. Po profesiji sam i socijalni radnik čija je profesionalna dužnost da vodi brigu o svim pojedincima u porodici koji se suočavaju sa različitim problemima i teškoćama. U našem svakodnevnom radu prepoznali smo da roditelji lako odustaju od porodice. Kada naiđu na neki problem, oni ne daju šansu svom braku i zbog toga smo koncept današnjeg događaja osmislili tako da nam govore relevantni stručnjaci iz ugla svojih profesija koji se bave samom porodicom“, kazala je Pajović, uz poruku roditeljima da u svim izazovima nađu vremena za svoju djecu, razgovaraju sa njima, da ih slušaju, i da budu primjer ne samo u kući, već i na ulici i zajednici, na poslu, jer samo na taj način možemo dati doprinos da gradimo bolje društvo za sve nas.

Potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović navela je da nas obilježavanje Međunarodnog dana porodice obavezuje u dvostrukom smislu.

„To je prilika da se dublje osvrnemo na ulogu i značaj porodice, da makar na kratko zastanemo u svakodnevnoj rutini i da se prisjetimo i osvijestimo što nam je to dragocjeno, jer je porodica naše izvorište i utočište, to je naš okvir koji je uvijek tu za nas, pogotovo u kriznim trenucima. Struktura porodice u savremenim okolnostima definitivno jeste preobražena, promijenjena, ali njena funkcija se ne mijenja. Danas vidimo da ljudi sve kasnije stupaju u brak, odlučuju se za manji broj djece, a nekad je stvar izbora da se ljudi odluče za samohrano roditeljstvo. Međutim, bez obzira i na veličinu i na oblik porodice, da li je potpuna ili nepotpuna, osnovna karakteristika koja je uvijek njena konstanta je ljubav. Porodica je tamo gdje je ljubav, gdje je bliskost, pažnja i povjerenje“, objasnila je Spičanović.

Ona je istakla da je ovaj dan prilika da se podsjetimo na važnost porodičnih vrijednosti i da ih svi zajedno slavimo. Osvrnula se i na trend negativnog prirodnog priraštaja koji je već dvije godine prisutan u našoj opštini i apelovala da svi utičemo kako bi se on zaustavio.

„Danas više nego ikada treba govoriti o porodičnim vrijednostima i konkretno djelovati u pravcu njihovog osnaživanja. Roditeljstvo je definitivno pred velikim izazovima i u velikoj krizi, a porodici je više nego ikada potrebna podrška društvene zajednice. Srećna porodica je osnov za zdravo i srećno odrastanje svakog pojedinca, a samo srećni pojedinci, koji su usvojili primarne i kvalitetne vrijednosti mogu biti osnov za izgradnju stabilnog i srećnog društvenog okvira. Zato smatram da sve društvene resurse treba usmjeriti u korist porodice i srećnog, ispunjenog i zdravog pojedinca“, poručila je Spičanović.

V.d. sekretara Sekretarijata za sport i mlade Goran Simić kazao je da je upravo porodica ono što ga je vodilo i guralo u životu, te da je zahvaljući njoj postigao vrhunske rezultate u sportu.

„Svi ti uspjesi, mogu sa sigurnošću da kažem, proizilaze iz podrške porodice i sigurno da sam talenat i kvalitet sportista ne bi mogao da dođe do izražaja da nemaju podršku svoje porodice. Porodica je stub života, pogotovo u Crnoj Gori, gdje braću od tetaka, stričeva, ujaka… zovemo braćom. Kada utkate vrijednosti porodice u bilo šta što radite u životu, onda je to sigurno zagarantovani uspjeh“, podvukao je Simić.

U ime NVO „Orijent“, organizacije koja ima dugogodišnju saradnju sa Centrom za socijalni rad, govorio je Ervin Hadžiburić. On je kazao da je porodica osnovni stub svakog društva, pa, ukoliko je porodica zdrava i moralna ili sa druge strane, devijantna i ima određenih problema, takvo će nam biti i društvo.

„Porodica je temelj svakog društva. Moralna načela su ono čime bi trebali da se vodimo, bez obzira na vjeru, naciju, rasu. U vremenu brzog života, kada svi jurimo za karijerama, biznisima, čini mi se da ponekad zaboravljamo na porodicu. Htio bih da svi zajedno postavimo pitanje da li imamo zajednički ručak sa ukućanima, nedjeljno jedan dan odvojen samo za porodicu, da li imamo zajednički zimski i ljetnji odmor (ukoliko smo u mogućnosti), da li svaki dan razgovaramo sa djecom i ukućanima kako su proveli taj dan na poslu, školi, vrtiću… Mislim da je ta komunikacija jako slaba i zbog našeg načina života udaljava nas jedne od drugih“, jasan je Hadžiburić.

On je kazao da medijski prostor jako loše utiče na razvoj djece.

„Na televiziji imamo mnogo rijaliti programa, mnogo onih ljudi koji možda po moralu ne bi trebali da budu zastupljeni, a na drugoj strani imamo profesore, naučnike koji svojim primjerom mogu da pokažu i podstaknu ljude i omladinu da budu bolji. Oni se zapostavljaju i tako dolazimo do odgovora zbog čega nam je društvo u stanju kakvom jeste. Ako roditelj ima više vremena za prijatelje, telefon, kafanu, a zapostavlja svoju djecu i dozvoli da ih odgaja televizija i telefoni, šta onda možemo da očekujemo. Taj problem je do nas i moramo da pogledamo sebe u oči i kažemo kako stvari zaista stoje. Treba da budemo samokritični, da se okrenemo ka djeci i budemo malo strožiji. Treba svi da se zapitamo, da krenemo od sebe, kakvi smo kao roditelji, kao djeca, supružnici, kolege, komšije, kakvi smo prema siromašnima, da li brinemo o njima… Jako je bitno da državne institucije, vjerske zajednice, NVO sektor i svi koji žele dobro našem društvu, iznađu rješenja kako da se prevaziđu ovi problemi i da se napravi odgovarajući plan i program za dalje“, podvukao je Hadžiburić i ukazao na činjenicu da danas nema programskog sadržaja sličnog onom kakav su nekad kreirali Dragan Radulović, Branko Kockica, Minja Subota…

Glavni imam barski ef. Mujdin Milaimi kazao je da porodica podrazumijeva zajednicu koju sačinjavaju muž, žena i djeca, istakavši da danas, nažalost, živimo u vremenu kada porodica gubi smisao i kada porodicu moderni svijet drugačije percepcira i formuliše.

„Porodica je jedan od najvećih emaneta koje je Allah Uzvišeni, povjerio na emanet ljudima. Vjerski i ovosvjetski život sa porodicom postaje lijep i uredan. Neoženjen čovjek je nepotpun. Porodica je nešto sveto i časno i svakome donosi dobro i korist. Prvi brak je sklopljen u džennetu (raju) između Adema(Adama) i Have(Eve). Zbog toga svaki brak sklopljen radi Božijeg zadovoljstva ima ukus dženneta (raja). U svim monoteističkim vjerama porodica je osnovna jedinica društva i temelj ljudske zajednice. Bez porodice, bez nastavka čovjekove loze, vjera se ne može živjeti, a život gubi smisao. Da bi čovjek dostigao savršenstvo uslov je da uđe u brak, osnuje porodicu i poštuje pravila bračnog života“, naglasio je Milaimi.

Nadbiskup barski msg. Rok Đonlešaj kazao je da je danas najveći problem u porodici vrijeme.

„Roditelji često nemaju vremena za svoju djecu, a kad neko nema vremena za nekoga, to znači da nema ljubavi, pa onda postane opasno. To je opasnost koja ugrožava današnje porodice i društvo, jer nađemo vremena za bilo što drugo, a za ono što je sveto često ga nemamo. Jako je opasno isključiti druge članove iz porodice, a to se nažalost događa. Čim se to dogodi, raspada se društvo, a ono se raspada onda kad se raspada porodica. Tamo gdje je zdrava porodica, tamo je zdravo društvo. Tamo gdje su ukućani zajedno, prisutna je ljubav i Bog“, objasnio je.

Đonlešaj je istakao i to da porodica nije nikada u krizi, već su u krizi pojedini članovi porodice – otac ili majka.

„Dijete je vrijednost koja je darovana ocu i majci. Dijete je dragulj, a on se mora izbrusiti da bi dobio svoj i vrijednost. Zato dijete nije nikad u krizi, i zavisi od roditelja kakav će dragulj izbrusiti. Samo preko oca i majke ono će dobiti vrijednost i sjaj, ali nažalost, često su roditelji ti koji zapadaju u krizu, jer izbjegavaju svoje obaveze. Dijete može neko drugi povesti u šetnju, u školu, nahraniti, ali niko mu nije u stanju pružiti ono što može majka – ljubav, to su u stanju samo roditelji“, naveo je nadbiskup barski dodavši da se danas mladi rijetko odlučuju na brak i ne žele dijete jer nemaju lijep primjer iz svog djetinjstva i boje se da i njihova djeca ne dožive to što su oni doživjeli.

Koordinator Katihetskog odbora Mitropolije crnogorsko-primorske, sveštenik Pavle Božović rekao je da se porodica nalazi u krizi koja može biti za nju šansa, ali i put propadanja. Božović je istakao i to da treba da skrenemo pažnju na odgovornost društva koje postavlja kriterijume koji dovode u pitanje sam smisao postojanja porodice.

„Kao posljedica materijalističkog načina, mnogi mladi ljudi uopše odustaju od formiranja porodice, a ako je formiraju to bude što kasnije i sa što manjim brojem članova. Svi ti podaci sa stopom razvoda brakova, nasiljem u porodici govore o toj krizi, ali ona može biti i predivna šansa da izađemo jači i bolji. Sve vjerske zajednice pozivaju da se vratimo drevnoj, Avramovskoj tradiciji. Hrišćanski oci i na Istoku i na Zapadu govore da je za porodicu potreban neko treći, a taj neko je Bog, koji ih spaja svim onim vrlinama. Između muža i žene ne može postojati ljubav ukoliko se u tu vezu neko treći ne umiješa – Bog kao neko ko će ih spajati. Smatram da i crkva i vjerske zajednice mogu da daju to nešto treće što nam nedostaje za ljubav, brak i roditeljstvo, što svi vidimo, a to je da odsustvo tog trećeg izaziva krizu u kojoj se nalazimo. Potrebno je da svi zajedno gledamo u jednom pravcu, pravcu vrline, dobrote i ljubavi, onda ćemo moći da pronađemo to nešto što nas spaja i funkcionalne odnose unutar nas samih“, kazao je.

Božović je decidan i da ako dijete vidi roditelje kako su smireni i skromni pred Bogom, kako poštuju i pažljivo slušaju božiju riječ, onda će se i ono samo ponašati tako.

Pedagoškinja u Srednjoj stručnoj školi Milanka Okuka navela je da institucije, kao i cijela država, treba da ojača porodicu i afirmiše porodične vrijednosti.

„Intelektualni, emocionalni, socijalni razvoj počinje u porodici i ono što je jako važno je da je porodica i duhovni i moralni temelj razvoja ličnosti. Osim toplog odnosa prema djetetu u porodici, da je željeno i voljeno biće, jako su važni i međusobni supružnički odnosi, jer istraživanja pokazuju da brojni poremećaji ličnosti i ponašanja potiču iz  poremećenih supružničkih odnosa. Neophodno je da porodicu uredimo kao neki naš mikrokosmos, da bude zdravo okruženje, toplo, prijatno, da postoji međusobna komunikacija, uvažavanje, poštovanje, da razvijamo jaku radnu etiku. Važno je i da demonstriramo ljubav i poštovanje, iskrenost, velikodušnost, opraštanje unutar svoje porodice, kako bi djeca na osnovu toga što su te obrasce ponašanja stekli u porodici, kasnije primjenjivali van porodičnih okvira“, objasnila je.

Okuka je podvukla i da su porodične vrijednosti u krizi, te da se roditelji sve slabije bave vaspitanjem.

„Ono ostaje krajnja kategorija kojoj svi treba da posvetimo pažnju kako bi imali zdraviju omladinu, a samim tim i zdraviju državu. Porodica treba da odoli savremenim trendovima i izazovima, a imamo i krizu supružničkih odnosa koje se i te kako odražava na mlade ličnosti. Tu je i kriza rađanja i morala, vaspitanja. To su sve oblasti koje država treba dodatno da uredi, ali i svako od nas da da doprinos, kako bi porodica ojačala i bila temelj našeg društva“, decidna je psihološkinja.

Diplomirana socijalna radnica iz Centra za mentalno zdravlje pri Domu zdravlja Jelena Čejović istakla je da se sve češće susreću sa porodicama u kojima postoje različiti oblici nasilja, ali i da je značajan broj onih čiji članovi koriste psihoaktivne supstance.

„Našim radom trudimo se da doprinesemo poboljšanju kvaliteta života, da pržimo podršku radi razvijanja zdrave porodice i da u mjeri u kojoj je to moguće, preveniramo porodične disfunkcije, da pomognemo članovima porodica da razviju vještine i razriješe krizne situacije u kojima se mogu naći. Značajna je saradnja različitih institucija, stoga ne mogu, a da ne napomenem saradnju Doma zdravlja i Centra za socijalni rad. Često kolege iz Centra organizuju konferencije slučaja na kojima razgovaramo, iznosimo mišljenja, tražimo moguća i nalazimo zajednička rješenja za koja se složimo da su najbolja. Naš rad se bazira na principima diskrecije, povjerljivosti i odgovornosti. Pored znanja i stručnosti, bitno je da istinski volimo naš posao, da volimo ljude i da ne otupimo na probleme i teškoće porodica koje nam se obrate za pomoć“, podvukla je Čejović i navela koji se sve servisi podrške pružaju u Domu zdravlja.

Psihološkinja Centra za socijalni rad Andrijana Raković objasnila je da je fokus njihovog djelovanja korisnik, a da bi ga bolje razumjeli i pružili mu podršku i pomoć, moraju ga sagledati kroz prizmu porodice.

„Porodica je osnovna ćelija društva. Ako bolje razmotrimo ovu definiciju, dolazimo do toga da društvo i budućnost našeg okruženja, upravo zavise od toga kakva je naša porodica. Naš rad se, nažalost, najviše bazira na disfunkcionalnosti porodice. Problemi koji se dešavaju i uzrokuju tu poavu su različiti, počev od alkoholizma, narkomanije, nasilja u porodici, ali i zanemarivanja i zlostavljanja naših najmlađih članova. Porodica bi trebala da bude mjesto gdje su svi sigurni, naročito djeca. Samo dijete polazi od toga da onako kako odrasta u svojoj porodici te vrijednosti treba usvojiti. To znači da na konkretan rast i razvoj, odnosno kako će se dijete razviti u psihičkom, emocionalnom, pa čak i fizičkom razvoju, utiče ne samo vaspitni stil samog roditelja, već i atmosfera u kojoj odrastaju, struktura, ali i ponašanje samih roditelja. Roditelji su najuticajniji model za jedno dijete. Jako je bitno da se poštuju članovi porodice, kako između supružnika, tako i između djece i samih roditelja. Granice i uloge treba da budu vrlo jasne, da se teži ka zdravom društvu“, kazala je, između ostalog Raković.

Ona je govorila i o nuklearnim, rekonstruisanim, ali i nepotpunim porodicama i njihovom uticaju na razvoj djece.

Događaj je lokalna uprava realizovala kao jednu od aktivnosti predviđenih Lokalnim akcionim planom socijalne i dječije zaštite i unaprjeđenja socijalne inkluzije, a koja za cilj ima podsticanje društvene brige o djeci i porodici.

Organizatori događaja bili su JU Centar za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, JU Kulturni centar Bar, Opština Bar i JZU Dom zdravlja Bar.

The post Srećna porodica – temelj za odrastanje zdravog pojedinca first appeared on BARinfo.