Klub je osnovan 2021. godine na inicijativu tadašnjeg njemačkog ambasadora u Crnoj Gori Roberta Webera i okuplja najznačajnije privredne subjekte koji posluju u našoji zemlji.

RB/BI: Prepoznatljivi ste kao veoma aktivan promoter Bara i Crne Gore na zapadno – evropskom turističkom tržištu. Što će biti Vaši prioriteti sa nove pozicije i kako uopšte funkcioniše Njemačko – crnogorski privredni klub?

Bader: Prije svega, hvala Vam na pozivu da budem gost Radio Bara. Radujem se uvijek kada sam ovdje, jer Bar je moj grad, i u njemu se kao i u Radiju, osjećam kao kod kuće. Što se tiče kluba, on je osnovan na inicijativu tadašnjeg njemačkog ambasadora, kako bi pospješili privrednu saradnju između Njemačke i Crne Gore, jer ovdje posluju DHL, Telekom, Mercedes, Simens i druge velike njemačke kompanije, čiji su predstavnici članovi kluba. Trenutno imamo oko 35 članova. Ja sam bio jedan od prvih, jer smatram da je platforma kluba veoma dobra ideja za razvijanje biznisa u Crnoj Gori i međusobnu saradnju. Prije dvije godine osnovan je Odbor ta turizam, i sa pozicije predsjednika nastojaću da još više, i nadam se sa većim uspjehom, promovišem Bar i Crnu Goru, ali i da ukažem na probleme u ovoj važnoj privrednoj grani i utičem na njihovo rješavanje.

RB/BI: Poslednjih godina u Baru imamo sve više Njemaca. Imate li podatak koliko?

Bader: Jeste  stiglo dosta Njemaca, ali moram da kažem da se jedan veliki dio vratio nazad.

 RB/BI: Zbog čega?

Bader: Neki su mislili da se ovdje lakše živi, bez mnogo rada i da su cijene niže. A, u stvari, možda ovdje čak treba i više da se radi da bi preživjeli. Oni koji su to shvatili, ostali su, i mislim da trenutno u Baru i okolini, Ulcinju, na primjer, imamo oko 1000 Njemaca koji stalno žive ovdje. Oni utiču na svoje prijatelje i rođake da, takođe, dođu u Crnu Goru. Znam da školu u Pečuricama pohađa oko trideset i petoro njemačke djece, što je indikator za prisustvo Njemaca na ovom prostoru.

RB/BI: Da se vratimo Njemačko – crnogorskom poslovnom klubu. Kako ćete djelovati?

Bader: Moj osnovni cilj jeste da povećamo broj njemačkih turista u Baru i Crnoj Gori. Mnogo mi je žao što su Njemci prestali da pokazuju interesovanje da provode odmor ovdje, posebno imajući u vidu činjenicu da su prije raspada Jugoslavije činili gotovo 50 posto klijentele. Sada je to neuporedivo manje. Znači, mi tapkamo u mjestu, ne vidim neki  veliki rast poslednjih godina i to je nešto što moramo da poboljšamo. Moj cilj je da se vrate Njemci, ne, možda, u broju kao prije, ali kada znamo da ih u Hrvatskoj ima 30 posto, sigurno je da i mi možemo nešto da učinimo na njihovom animiranju.  Napravili smo program koji se zove 15+. Trenutno je u finalnoj fazi, to je neka vrsta strategije koja obuhvata više tačaka, ali o tome možemo da razgovaramo kada sve bude gotovo. Cilj je da imamo 15 posto  njemačkih gostiju u Crnoj Gori u vrlo kratkom roku.

RB/BI: Pretpostavljam da ćete raditi promociju i na drugim zapadno-evropskim tržištima, zar ne?

Bader: Uglavnom, kada govorim o tom tržištu,  mislim na njemačko govorno područije, što znači Austriju, naravno, to može biti Švajcarska. Mi ćemo uskoro postati članica EU i moramo se orjentisati na tržiše razvijenih evropskih država. Međutim, dostići taj cilj nije jednostavno, to nam pokazuje i prethodna sezona.

RB/BI: Mediji su upravo ovih dana objavili  da je prema zvaničnim podacima Monstata i Centralne banke, u 2024. godini zabilježen pad u turizmu Crne Gore, najveći nakon 20 godina, i da je prihod niži za 3,6 procenata. Svi mi koji živimo na primorju i vi koji se bavite intenzivno turizmom, znali smo, i bez  zvaničnih podataka da prošligodišnja sezona nije bila zadovoljavajuća. To nije karakteristično samo za Crnu Goru, slično iskustvo ima i Hrvatska, koja je na znatno višem nivou kada je riječ o  turizmu, ali i kada su neke druge privredne grane u pitanju. Što je razlog i što možemo očekivati od ove sezone?

Bader: Osim Hrvatske, moramo pogledati kako je bilo u drugim susjednim zemljama. Prije nekoliko dana objavljeni su podaci Svjetske turističke organizacije, koji govore da je Albanija imala porast turista od čak 80 procenata. To znači da su imali duplo više gostiju u odnosu na prethodnu godinu. Kad pogledamo taj spisak, vidimo da je i Srbija imala rast od 29 posto, da čak Bosna bilježi porast od 15 posto. Mi , naravno, nismo na toj tabeli jer nismo imali rast i sada bi trebalo da vidimo zašto. Mislim da je više problema uzrok takvog stanja u našem turizmu.

RB/BI: Višestruki su problemi u svakom slučaju, a puno se govorilo, ne samo prošlog ljeta, već tokom cijele godine, o enormno visokim cijenama, čak mnogo višim nego i u velikim evropskim centrima i drugim, svjetski poznatim turističkim destinacijama. Je li to bio jedan od razloga za pad turističkog prometa?

Bader: Jedan od problema je odnos cijene i kvaliteta. Kvalitet je na istom ili nižem nivou, a cijene su više, tako da taj odnos više nije dobar. U Hrvatskoj su cijene još više porasle nego kod nas, tako da turisti više neće da idu tamo. To sam čuo iz prve ruke, od brojnih gostiju iz Njemačke koji sada žele da idu u Albaniju. Drugi razlog, kada govorimo o Crnoj Gori, i na to upozoravam godinama, jeste loša avio povezanost koja je, to moram da kažem, na katastrofalnom nivou. Nedostaju direktne linije za Nemačku i mnoge druge zemlje, i kako onda da turisti dolaze kod nas? Neki gosti dolaze autom, ali vi znate kakav je saobraćajni haos ljeti kod nas, pa ni to nije rješenje. Pogledajmo samo aerodrom u Tirani, tamo Wizz Air,  leti za Njemačku, u svako selo. Ja imam puno gоsтiju u mojim apartmanima, коji dolaze прекo Tirane.

RB/BI: Ali, ne vidimo nikakve rezultate ni kada je riječ o cijenama –  i dalje rastu, sad je i domicilno stanovništvo prinuđeno da bojkotuje trgovine upravo zbog visokih cijena. Svjedočimo da trgovci prije početka sezone pоvеćаvајu cijene artikala, ne dvostruko, već trostruko. Vi često putujete, posebno u Njemačku, i možete da uporedite naše sa cijenama u tamošnjim megamarketima. Da li je tačno da su cijene više kod nas?

Bader: Da, ja sam postavio na svoj profil na društvenim mrežama. Jedan primjer – tegla Nutelle od 700 grama košta kod nas devet eura, a u Njemačkoj tri ipo. 

RB/BI: Osim Nutelle, da li ste primjetili razlike i kada je riječ o drugim namirnicama?

Bader: Naravno, nije samo ona u pitanju, nego i sve ostalo. Mislim da je Njemačka  jedan od najjeftinijih zemlja što se tiče hrane. Oni imaju veliku konkurentnost, jer su mnogi trgovački lanci i brendivi zastupljeni u toj zemlji.

RB/BI: Imaju i LIDL, koji se dugo najavljuje u Crnoj Gori, ali nikako da stigne, u kojem su u Njemačkoj cijene znatno niže, je li tako?

Bader: Imaju LIDL, ALDI, KAUFLAND, REWE, znači tamo je konkurencija  baš jaka, i to je jedan od razloga povoljnijih cijena. Problem je u Crnoj Gori što uvozimo dosta roba, a to povećava troškove.

RB/BI: Uvozili smo i prije, ali cijene nisu bile baš ovoliko visoke.

Bader: Da, tu je mnogo faktora, ratovi, nestabilna situacija na opštem nivou utiče na inflaciju, ali nas to ne opravdava, jer moramo nešto uraditi, ako želimo da vratimo goste i da ne bude nastavljen pad u turizmu.

RB/BI: Što ste još prepoznali kao nedostatak u našoj turističkoj ponudi?

Bader: Prethodnih mjeseci i godina, vidio sam da reputacija Crne Gore pada i zbog, nažalost, odnosa prema životinjama. Imali smo jedan baš loš članak u njemačkim medijima, koji je govorio o iskustvima njemačkih turista koji su vidjeli dosta pasa lutalica, bolesne pse i one iza rešetaka. Naveli su da više nikada neće doći u Crnu Goru, to je bio i naslov članka. Razočarani su bili i zbog toga što su mislili da je Crna Gora ekološka država, a u realnosti to potpuno drugačije. I takva percepcija se širi, a јеdan loš коmеntar se širi sto puta više i brže nego dobar. Moramo imati u vidu i društvene mreže, koje danas oblikuju svijest ljudi i opredjeljenje. Zato moramo da napravimo veoma dobru reklamu koja će to amortizovati i skrenuti pažnju na naše prednosti i dobre stvari.

RB/BI: Kada ste došli u Bar, skrenuli ste pažnju, kao građanski aktivista, na otpad, neadekvatno odlaganje smeća i zalagali se za čistije plaže i okolinu. Da li smo se u tom smislu popravili?

Bader: Što se  tiče toga, uradili smo veliki korak naprijed. Više nema puno divljih deponija pored puta. Sada su tu lijepi vidikovci na kojima turisti mogu da se odmore i uživaju u divnoj panorami. Postavljeni su i podzemni kontejneri, i generalno, prostor, ambijent je mnogo čistiji i uređeniji. Ako to uporedim sa situacijom iz 2007. ili 2009, onda mogu reći da je mnogo, mnogo bolje. Plaže su nam čistije, takođe i odlaganje smeća je, ponavljam, značajno bolje. Komunalno preduzeće u ljetnjim mjesecima veoma dobro servisira sve korisnike i sve naše potrebe u tim dijelu. Prepuni kontejneri dešavaju se i u Berlinu, Minhenu, svuda po svijetu. Znači , možemo , kada govorimo o komunalnom redu, da budemo i bolji, ali smo već postigli značajan napredak.

RB/BI: Imajući u vidu sve ove probleme o kojima smo  govorili i evidentnom padu turističkog prometa  u prošloj  godini, što očekujete u narednoj sezoni, ima li mjesta optimizmu?

Bader: To je dobro pitanje. Iskreno se bojim da će ova sezona će biti još gora od prošle.

RB/BI: Zbog čega?

Bader: Prosto, jer nismo riješili niti jedan od problema koji nas opterećuju. Avionske linije još uvijek nemamo, cijena i dalje rastu, marketing nam još uvijek nije na potrebnom nivou. Nadam se da ću da pogriješim, ali trenutno to tako vidim. Tu je Albanija i Bosna, za koju sam čuo da je postala veoma zanimljiva destinacija, koja na listi Svjetske organizacije, o kojoj smo govorili, iz godine u godinu bilježi rast posjeta.

RB/BI:  Kako  to objašnjavate, kako su oni to postigli?

Bader:  Što se tiče Albanije, 100 posto sam siguran da je u pitanju pravi marketing.

RB/BI: Ali, imaju i dobru avio povezanost, zar ne?

Bader: Naravno, osim dobrih avio linija koje ima Tirana, što jeste podloga za sve, napravili su odličan marketing na njemačkom tržištu. Prošle godine su imali veliki, moderni štand na sajmovima u Njemačkoj, sa puno ljudi, interesovanja. Bili su veoma atraktivni.

RB/BI:  Značajno su unaprijedili, uz podršku EU, i infrastrukturu. Je li to i Vaš utisak?

Bader: Definitivno, oni su se trudili, oni su našli pare, ne znam kako, ali se vidi da su baš dosta investirali u budućnost turizma. Imaju i niže cijene, što je važno, a bolji kvalitet. Možemo da imamo visoke cijene samo ako je kvalitet adekvatan tome, ali ako imamo visoke cijene, a usluga je na nižem nivou, zašto bi turisti dolazili u Crnu Goru, mogu da idu i u Albaniju, Grčku, gdje su cijene iste ili niže, a kvalitet usluge bolji. Čini mi se da Albanija ima i tu prednost što su prilagodili ponudu i za elitnog gosta i za onog sa nižom platežnom moći. Mnogi kamperi sa šatorima i auto prikolicama idu u Albaniju, zato što tamo mogu da kampuju svugdje gdje ne smetaju, po znatno nižim cijenama.

RB/BI: Bili ste na nedavno održanom sajmu u Minhenu, kao član delegacije Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. Kakvi su utisci, ima li pozitivnih impulsa?

Bader: Četvrti put sam bio u Minhenu i mislim da je sajam ovoga puta bio više posjećen nego prošle godine, i posebno, naš štand. Ali, problem jeste u tome da li će svi ti ljudi koji se interesuju zaista doći kod nas, jer kada se odluče, vidjeće da nemaju povoljnu avio liniju i sve ono o čemu smo pričali. Mi smo sve uradili, imali smo odličan promo materijal i dali sve od sebe.

RB/BI:  Sa turističkom organizacijom Bar učestvovaćete ovog mjeseca i na sajmu u Berlinu. Kako ćete se tamo predstaviti?

Bader:  Što se tiče Berlina, to je druga priča, tamo već imamo razvijene kontakte sa turistima i turoperatorima. Radujem se što idemo tamo, to je najveći sajam na svijetu, ali opet se vraćamo Albaniji, koja je ove godine partnerska zemlja Njemačkoj, što smo mogli i mi da budemo, ali nismo. To je još jedna prednost za Albaniju u odnosu na nas. Mi smo bili partnerska zemlja u Štutgartu 2020. godine, ali to je bilo vrijeme korone i nije bilo očekivanih efekata, ali je bilo napretka. Biti partnerska zemlja, znači da je sve naše brendirano, da su svugdje reklamni panoi sa našom pinudom, da dominiraju cijelim gradom, što je odličan marketing, ali to treba da se plati i to je dodatni trošak. Mislim da se mnogo isplati, jer uz to, imate prostor kao partnerska zemlja na radiju, televiziji, svim medijima.

RB/BI: G-dine Bader, možemo li da rezimiramo – prošla godina je podbacila, kažete da niste optimista ni kada je riječ o ovoj sezoni. Već je mart, ima li šanse da nešto popravimo, promijenimo ili je kasno za to?

Bader:  Nama treba jasna strategija koju nemamo, kako bismo razvijali turizam. Ako  mislimo da možemo u maju da počnemo pripreme za sezonu, onda se veoma varamo. Sada i mnogo ranije, moramo imati ideje za narednu sezonu. Mnogo mi je žao što ne možemo biti bolji, kada već imamo ovakve raznovrsne i velike potencijale. Nisam htio da ne budem optimista, ali ja sam, prvenstveno, realista. Naša velika prednost je priroda, pet nacionalnih parkova, što zanima zapadno – evropskog gosta (80 posto turista koji ih posjećuju su stranci) ali, zamislite, mi na sajmovima često nemamo predstavnika nacionalnih parkova, niti jednu brošuru. Meni to, moram reći,  apsolutno nije jasno. Ljudi su pitali za promo materijal, tražili informacije, a nisu mogli da ih dobiju.

RB/BI: Pričate o Minhenu, da li će biti drugačije sada u Berlinu?

Bader: Ne znam, ali to je nedopustivo. Hrvatski štand je bio odmah pored našeg, oni su imali posebne pultove na kojima su promovisali svoje nacionalne parkove. Moramo ozbiljno raditi, jer nećemo biti konkurentni na turističkom tržištu.

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović je u petak kazao da je pad prihoda od turizma u 2024. godini, crveni alarm za našu ekonomiju i pozvao Vladu da definiše plan mjera sa ciljem oporavka tog sektora.

Michael Bader  je zbog doprinosa promociji Crne Gore dobio status počasnog građanina naše države i dvojno državljanstvo.

The post Bader: I zvanično, turistička sezona u 2024. podbacila, nema mjesta za optimizam ni u ovoj godini first appeared on BARinfo.

Zadovoljstvo što voz kreće nije krio Michael Bader, predsjednik fondacije “Budućnost crnogorskog turizma”.

“Kao što vidite, uspjeli smo da turistički voz ‘Wild beauty express’ krene po planu. Jako sam zadovoljan da je sve završeno kako treba, ovo je jako bitan turistički proizvod. Sad stiže 180 Njemaca koji su na putu iz Budve do Bara, tako da će voz biti pun. To su ljudi koji su ovdje, u Crnoj Gori, samo zbog ovoga voza. Čuli su za ovaj voz i došli. Kada smo prije nekoliko dana dobili informaciju da voza neće biti, to je bio šok za mene, već sam zamislio 180 turista na peronu, a voza nema. Ali, sve je riješeno. Zahvaljujem ministarki saobraćaja, koja je vrlo brzo donijela pravu odluku, da voz mora da ide” kazao je Bader.

Pomoćnica izvršnog direktora za komercijalne poslove i logistiku u Željezničkom prevozu Crne Gore (ŽPCG), Dejana Baošić kazala je da je voz spreman, uprkos svim problemima i poteškoćama koje je ŽPCG imao u prethodnom periodu.

“Ipak je došlo do realizacije turističkog voza, koji inače godinama unazad saobraća i nije novina. Ali, imali smo tu situaciju prije nekoliko dana, nepovoljan period za nas, gdje je bilo dosta otkazanih vozova. Ipak, uprkos svim izazovima, danas će 180 Njemaca uživati u čarima Crne Gore. Ovo je prva tura turističkog voza. Brzi voz, koji je saobraćao do 17. septembra je ukinut, tako da oni tek sad kreću. Interesovanje je ogromno. Najavljene grupe kreću, 21, 26. i 30. septembra. Veliko interesovanje očekujemo u septembru i oktobru. Mi smo iz ŽPCG tu, ali nam nije lako, poznato je kakvim voznim sredstvima raspolažemo, a nemamo ih ni dovoljan broj. Bezbjednost je na prvom mjestu, prioritet imaju naši redovni putnici, tako da nije ovo bilo baš lako organizovati. Ipak, ovo je bila želja i nas iz kompanije i agencija i stranaca koji žele da našu zemlju predstave u najboljem i najljepšem svijetlu”.

PR ŽPCG, Jovana Jovanović istakla je da je vozni park značajne prosječne starosti, što iziskuje veća ulaganja i više posla na održavanju, kako bi bio funkcionalan i bezbjedan za putnike.

“Sva željeznička i vozna sredstva koja koristimo, održavaju se prema važećim pravilnicima o načinu održavanja, pa isključivo ona koja su u potpunosti ispravna, mogu biti puštena u saobraćaj. U prethodnom periodu javnost je bila upoznata sa teškoćama sa kojima smo se suočavali, imali smo tehničke smetnje na elektromotornim vozovima serije ‘Kaf’, koji su noviji u našem voznom parku. To je bio razlog zbog čega smo, prije svega na relaciji Podgorica-Nikšić-Podgorica, morali da otkažemo neke vozove, odnosno da organizujemo prevoz autobusima za putnike. Ta dva elektromotorna voza su u međuvremenu opravljena i sad su u redovnom saobraćaju, tako da se na svim relacijama željeznički saobraćaj odvija potpuno redovno, bez otkazivanja vozova. Pored toga, ulažemo velika finansijska sredstva u redovne opravke i remonte voznih sredstava. Na remontu je jedan elektromotorni voz serije 412416, lokomotiva i više putničkih kola, elektromotorni voz, takođe serije 412416 treba uskoro da bude upućen na remont, što govori da se značajna sredstva ulažu kako bi se vozna sredstva održavala na adekvatnom nivou, a dok remont traje, moramo koristiti ono čime raspolažemo. Nekada neku relaciju moramo ‘pokriti’ autobuskim prevozom, ali trudimo se da saobraćaj organizujemo što efikasnije i što je bolje moguće”, objašnjava Jovanović.

Billi Lange je jedna od 180 gostiju iz Njemačke koji će turističkim vozom upoznati ljepote Crne Gore.

“Gledala sam na njemačkoj televiziji nekoliko emisija, gdje je bio pokazan ‘Wild beauty express’ i zbog toga smo se odlučili za odmor u Crnoj Gori i da se vozimo ovim vozom. Očekujem da to bude spektakularni izlet sa mnogo mostova, kanjona i tunela, kako smo to vidjeli na televiziji”, istakla je Lange.

Mašinovođa Zoran Bošković, koji je aktivan iako je u penziji, jedan je od inicijatora ideje o turističkm vozovima. Prisjeća se da je Badera upoznao kada je njemački javni servis snimao emisiju o ljepotama Crne Gore. Između ostalog, sniman i je voz.

“Mišelu sam predložio da bi bilo lijepo da, po uzoru na neke države poput Švajcarske, uvedemo neki panoramski voz, gdje će ljudi da vide i osjete Crnu Goru na pravi način. Interesantno je, u početku smo se trudili da obezbijedimo klimatizovana kola. Jednog momenta, događa se da mi ta kola nemamo, pa smo angažovali obična kola. Njemački turisti su bili oduševljeni, osjećaju voz, otvore prozor, na nekim stanicama stanu, naprave snimak i nose lijepe uspomene iz Crne Gore. To je korisno za državu, da imamo čime da se pohvalimo, da ti ljudi dožive naše gostoprimstvo na pravi način, ne samo u hotelima i na plažama, nego da obiđu cijelu Crnu Goru, da vide ljepote Kolašina, kanjon… Kao jedan od začetnika ove ideje, ponosan sam da je to zaživjelo, to već traje nekoliko godina, danas će 180 ljudi otići za Kolašin, ostaviti svoj novac i učiniti dobro našoj zajednici”.

Sljedeći “Wild beauty express” iz Bara ka Kolašinu kreće 21. septembra.

The post VIDEO: Wild Beauty Express krenuo iz Bara ka Kolašinu first appeared on BARinfo.

“Turistička promocija je zajednički interes, ali se u paraleli sa realizacijom ovako važnih projekata, mora se voditi računa i o redovnom prevozu putnika. Zajedničkim ćemo aktivnostima napraviti balans u cilju zadovoljenja potreba kako inostranih turističkih grupa, tako i građana koji na redovnim osnovama koriste usluge željezničkog prevoza”, naglasila je ministarka saobraćaja.

Vukićević se osvrnula i na dosadašnje aktivnosti u vezi saradnje ministarstva, koje vrši nadzor nad radom željezničkih preduzeća, i ove fondacije, te poručila da će se u perspektivi itekako voditi računa da, među sadašnjim kompozicijama željezničkog voznog parka, jedna bude sačuvana i korišćena u svrhe domaće turističke promocije ovog tipa, a da nove kompozicije budu namijenjene za redovan prevoz putnika.

Ministarstvo saobraćaja je, još prije nekoliko dana, dalo jasne inpute da će turistički voz ići onako kako je planirano i pitanje donošenja odluke, u ovoj situaciji je predmet u kojem isključivu nadležnost ima Ministarstvo saobraćaja, a ministarka Vukićević je, nakon ispitavanja svih okolnosti informisala javnost da će voz ići po unaprijed dogovorenom redu vožnje.

The post Ministarka Vukićević se srela sa Baderom: Puna podrška projektu Wild Beauty Express first appeared on BARinfo.

Bader je naveo da je ŽPCG ugasio brend crnogorskog turizma koji je bio najpopularniji za turiste iz Zapadne Evrope.

Razlog koji su naveli je nedostatak voznih sredstava.

“Nekoliko turista je odlučilo da dođe u Crnu Goru samo zbog vožnje u ‘Wild Beauty Express’. Ekskurzija je bila nekoliko puta promovisana kroz emisije Njemačke državne televizije i repriziraju se svakih par mjeseci. Vožnja od Bara do Kolasina je navedena kao turistička atrakcija u nekoliko vodiča“, naveo je tada predsjednik Fondacije “Budućnost crnogorskog turizma”.

Cijena turističkog voza od Bara do Kolašina je 1.500 eura.

“Podijeljeno na 180 mjesta, izlazi cijena od 8,33 eura po osobi ukoliko je svih 180 mjesta zauzeto. Karta ‘običnog’ voza za istu relaciju je 3,80 eura. Znači ŽPCG ima skoro tri puta više prihoda od turističkog voza nego od običnog. Turisti, koji su trentno u Crnoj Gori i bukirali su izlet vozom će ponijeti najgori ‘suvenir’ kući: Neprofesionalnost i neodgovornost države Crne Gore prema svojim gostima”, zaključio je tada Bader.

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević je reagovala na ove objave, istakavši da je “turistička promocija Crne Gore svima interes, ali se mora voditi računa i o redovnom prevozu putnika”.

“Dala sam instrukcije da voz koji je zakazan ide onako kako je planirano. Odbor direktora je imao svoje reagovanje, svoju su odluku donijeli nakon dopisa koji je stigao iz Uprave za željeznicu, sa čim su u svom saopštenju i upoznali javnost”, kazala je Vukićević.

Da će voza ipak biti, potvrdila je radio Baru i Bar Infu Dejana Baošić, pomoćnica direktora za komercijalni sektor u ŽPCG.

“Zahvaljujući zalaganju ministrke Vukićević, koja je ovo putovanje prepoznala kao lijepu mogućnost turističke prezentacije Crne Gore, voz će krenuti kako je i planirano, 19. septembra u devet izjutra. Na put će povesti 180 Njemaca”, navela je Baošić.

Danas je VD izvršne direktorice Željezničkog prevoza Slavica Pavićević potvrdila za RTCG da se vozna sredstva kojima raspolažu nalaze na opravkama koje, kako kaže, “traju jako dugo”. Dodaje i da Željezničkom prevozu nedostaje kadra za popravku vozova. Trenutno se, kako je Pavićević istakla, jedan elektromotorni voz nalazi u investicionalnoj opravci, jedna lokomotiva, dvoje putničkih kola, a jedan elektromotorni voz čeka da ide u investicionu opravku.

The post Turistički voz za Kolašin će ipak ići 19. septembra first appeared on BARinfo.

“Michael Bader je čovjek koji je za 15 godina boravka u Baru puno uradio za Crnu Goru, naročito za naš turizam i promociju u Njemačkoj. Pokretač je i brojnih projekata i inicijativa koje su oplemenile našu ponudu, a jedna od najpoznatijih je “Wild beauty express”. Srećan sam što sam mu danas uručio dugo zasluženi crnogorski pasoš, jer je on to odavno zaslužio”, naveo je Abazović na Twitteru i Facebooku.

Prema njegovim riječima siguran je da će Bader nastaviti svoju misiju i biti još bolji ambasador Crne Gore.

“Crna Gora je zemlja u koju su svi dobrodošli, a ponosni smo na ljude koji su kao Michael! Hvala na svemu i dobrodošao i formalno u svoju državu”,  poručio je Abazović.

“Ja sam stranac! To je bila najvažnija rečenica u posljednjih 17 godina mog života. ‘Vozio si prebrzo’ – Ja sam stranac. ‘Na pogrešnom mjestu si parkirao’ – Ja sam stranac. ‘Neispravno ste ispunili obrazac’ – Ja sam stranac. Zapravo, ta rečenica je bila i veoma praktična jer sam uvijek imao ‘dobar’ izgovor!

Uslijedila je promjena tako da od 26. oktobra 2023. godine nisam više ‘stranac’. Tog dana mi je u MUP-u u Podgorici uručeno rješenje o počasnom državljanstvu Crne Gore. Prijem u crnogorsko drzavljanstvo uslijedio je na predlog predsjednika Vlade Crne Gore kao priznanje za izuzetan doprinos promocije Crne Gore kao turističke destinacije, posebno na njemačkom govornom području.

Crnogorski pasoš mi je danas, 30. oktobra 2023. godine, lično uručio predsjednik Vlade Crne Gore.

U mom slučaju Crna Gora prihvata dvojno državljanstvo i uz prethodno odobrenje koje mi je dao Savezni ured za upravu Njemačke, mogu i dalje zadržati svoje njemačko državljanstvo. Morao sam vratiti dozvolu za stalni boravak jer je automatski postala nevažeća kada sam dobio državljanstvo. Ne brinite, ostajem tačno tu gdje jesam”, istakao je Bader za Radio Bar i Bar Info.

The post Abazović uručio Michaelu Baderu crnogorski pasoš first appeared on BARinfo.

“Predstavnici novog menadžmenta naše kompanije, izvršna direktorica, Ilinka Pavićević, pomoćnica izvršnog direktora za logistiku i komercijalne poslove, Dejana Baošić, kao i predsjednik Odbora direktora, Marko Bertanjoli, na ovom sastanku bliže su upoznati sa idejom uvođenja novog proizvoda, brendiranog voza Wild Beauty Express namijenjenog inostranim turistima na dionici pruge od Bara do Mojkovca, koja svojom atraktivnošću i brojnim turističkim atrakcijama u njenoj neposrednoj blizini zavređuje pažnju poput poznatih željezničkih ruta u Evropi, a povezuje i nacionalne parkove naše zemlje”, ističu u saopštenju.

Prepoznajući značaj ovakvog turističkog projekta i potencijala koje željeznički prevoz putnika ima da postane okosnica crnogorskog turizma za šta u prethodnom periodu nije bilo sluha, novi menadžment Željezničkog prevoza iskazao je zainteresovanost i spremnost da inicira saradnju sa Ministarstvom kapitalnih investicija, Upravom za željeznice i drugim ključnim institucijama kako bismo ovakav proizvod obezbjedili u narednoj turističkoj sezoni.

Novi menadžment ŽPCG već aktivno radi na unapređenju turističkih potencijala naše kompanije, a u narednom periodu biće intenzivirane aktivnosti kako bismo u sljedećoj turističkoj sezoni uvrstili ovaj proizvod u našu ponudu.

“Značajno je i to što su na sastanku održanom u Upravi za željeznice, na čijem čelu je gospodin Denis Lukač, a kojem su prisustvovali gospođa Ilinka Pavićević i gospodin Marko Bertanjoli, shodno Zakonu o budžetu već definisali kao potrebu da se u 2024. godini opredijele sredstva za ovakav projekat. Posebno zadovoljstvo nam čini to što što smo dobili potvrdu da putnici iz Njemačke, za koje više puta mjesečno organizujemo grupni prevoz, nemaju zamjerke na pružene usluge kao i da prepoznaju čari i udobnost starijih tipova putničkih kola. Takođe, osjetili su i značajan pomak kada je u pitanju kvalitet usluge na svim nivoima kao i odnos prema stranim turistima u odnosu na raniji period”, istakli su iz ŽPCG.

The post ŽPCG: Njemački turisti prepoznaju čari i udobnost starijih tipova putničkih kola first appeared on BARinfo.

„Nalazimo se na zapadnom Balkanu. Preko 130 kilometara je dugačka crnogorska obala. Crna Gora je članica Ujedinjenih nacija, WTO, OEBS-a, Savjeta Evrope i NATO-a. Svi me pitaju zašto sam se odlučio na ovaj korak. Odgovor je lak i jasan. Prvo, jer mnogi ne poznaju Crnu Goru i sve njene ljepote. Ja imam stalan boravak od 2017. Ovdje sam ispratio baš sve važne događaje u Crnoj Gori. I na to sam ponosan“, kaže Bader.

Kada njemački mediji izvještavaju o našoj zemlji, Bader je prava adresa…

„Danas se bavim raznim projektima, prisutan sam i na televiziji i samo u superlativima pričam o Crnoj Gori. Izgradio sam veliku mrežu poznanstava, i to igra ključnu ulogu. Važno je iz prve ruke da se čuje o nekoj zemlji. Naročito o ovako maloj. Ja sam i najbolja preporuka za njemačke turiste. Tu sam im na raspolaganju da objasnim sve čari ove zemlje. Odlučio sam se za kratak odmor 2005. baš u Crnoj Gori i zaljubio se na prvi pogled“, prisjeća se Michael.

Drugi dolazak je donio i investiciju, apartman kojem je kasnije pridružio još nekoliko….

„Ovdje sam našao svoj mir i utjehu. Krenuo sam skromno, a sada ponosno mogu da kažem da sam uspio u svom naumu. Imam goste uglavnom iz Njemačke koji su očarani ljepotom Utjehe i Crne Gore uopšte. Živa sam reklama za ove krajeve“, kroz osmjeh govori Bader.

Njegov trud je prepoznat i nagrađen.

„Godine 2014. sam dobio nagradu Worl Beauty Award, kada je moja inicijativa ‘Za još ljepšu Utjehu’ proglašena najboljim projektom, koji pomaže kvalitetu turističke ponude Crne Gore. Dobio sam nagradu i na nacionalnom foto-takmičenju i skrenuo pažnju na čuvanje životne sredine“, dodaje Bader.

Na pitanje šta je tajna uspjeha daje, naizgled jednostavan i u praksi vrlo primjenljiv, odgovor:

„Čini dobro i dobrim će ti se vratiti.Ukoliko pomogneš da se stvari pobolšalju, onda neće izostati ni materijalna dobit“, jasan je Bader.

Michael Bader je interkulturalni posrednik između crnogorskog i njemačkog naroda u pravom smislu te riječi. Pomaže svojim gostima da prožive idealan odmor, što se vraća izvrsnim recenzijama. Tu se ne zaustavlja. Podržava prijatelje u Crnoj Gori da budu dobri domaćini turistima iz Njemačke.

The post Svestrani, harizmatični Njemac u Crnoj Gori živi san first appeared on BARinfo.

Radio Bar i Bar info bili su jutros na Željezničkoj stanici, prije polaska voza sa oko 300 njemačkih gostiju za Kolašin.

„Ideja o turističkom vozu inicirana je još prije šest godina, jer smo 2017. snimali promotivni dokumentarni film za njemačku televiziju, u trajanju od 45 minuta, a mašinovođa je bio čuveni barski i crnogorski željezničar Zoran Bošković. On je napravio, odnosno pomogao, da napravimo kontakt sa Željezničkim prevozom. Vidio sam da ovo može biti odličan turistički proizvod, a prošle godine njemačka državna televizija je ponovo bila kod nas i snimila priču o turističkom vozu, što je rezultiralo time da već u aprilu ove godine organizujemo rutu Bar – Kolašin. Danas ovdje imamo oko 300 njemačkih turista, a interesovanje je bilo i mnogo veće. Nažalost, nismo mogli svima da izađemo u susret, nije bilo toliko slobodnih vagona“, kazao je, vidno zadovoljan, za naše medije, preduzimljivi Michael Bader, koji je pojasnio da su njemački turisti gosti Bara, ali i Ulcinja, Budve, Bečića…

“Ovo je izvanredno, jer smo goste iz Njemačke imali već u aprilu, i sada u predsezoni, a ono što je važno, iz dana u dan je interesovanje za Bar i Crnu Goru sve veće. Od kada je počeo da saobraća turistički voz, danas imamo najveći broj turista. Za našu grupu, osim razgledanja prirode tokom putovanja, obezbjeđujemo obilazak Nacionalnog parka ‘Biogradska gora’, ručak, a zatim se vraćamo autobusom, zadržavamo u kanjonu Morače, kako bi gosti vidjeli i tu crnogorsku turističku atrakciju“, kazao je za Radio Bar i Bar info Michael Bader.

Poznati barski i crnogorski mašinovođa, Zoran Bošković, iako je u penziji, uvijek je spreman da pomogne da njegov grad Bar i Crna Gora budu turistički prepoznati i razvijaju jednu od strateških privrednih grana. On je bio mašinovođa u prvom turističkom vozu koji je saobraćao na relaciji Bar – Kolašin.

“Imao sam čast, prije svega, da budem dio filma koji je njemački javni servis ‘SAT 1’ snimao u Baru. Njemačka režiserka bila je oduševljena ovom rutom, a film je, očigledno, imao efekta, jer danas vidimo ovdje oko 300 njemačkih turista. Imao sam sreću i da me producenti njemačke televizije pozovu da budem njihov gost. Posjetio sam kolegu Andreasa Hartmana u Njemačkoj i bio u prilici da vozim njemački voz koji ide 300 km na sat. Divno su me ugostili, a sve to zajedno doprinijelo je da nam dolaze turisti iz Njemačke u sve većem broju. Pokazalo se da imaju što da vide kod nas – more, jezero, kanjon Morače, planine. Sezona još nije počela, a mi, na sreću, imamo već ovoliko turista. Nadam se da će institucije naše države malo više pomoći Mišelu Baderu i svim ljudima koji promovišu Crnu Goru, jer to može rezultirati sve većim brojem turista sa njemačkog tržišt. To su kulturni, fini ljudi, koji nisu puno zahtjevni, pa je veoma poželjno da ih imamo što više u Crnoj Gori“, poručio je Zoran Bošković.

Frank Schulte, iz okoline Hamburga, kupio je stan u Dobroj Vodi, i svake godine gost je Bara. Želio je da vidi, ne samo primorje, već i ostale oblasti Crne Gore, a turistički voz za njega je bila zanimljiva opcija. “Moji utisci o Baru i Crnoj Gori su veoma pozitivni, ljudi su prijatni i ljubazni, a posebno volim Bar, jer ima more, jezero i planine u zaleđu”, kazao je Schulte za Radio Bar i Bar Info.

Achim Leutz došao je sa grupom turista iz Berlina. Prvi put je u Baru i Crnoj Gori. “Pokušavali smo da nađemo novu destinaciju u kojoj bi proveli odmor u proljeće. Tako smo došli do Michaela Badera i čuli za ovaj izlet vozom, što nam je bilo veoma zanimljivo, jer ćemo danas odavde stići do 1000 m nadmorske visine i proći najveći željeznički most u Evropi. Bar nam je polazna tačka, ali već smo obišli Durmitor, kanjon Tare, a narednih dana istraživaćemo ponudu vašeg primorja”, kazao je Leutz.

The post VIDEO: Turistički voz sa brojnim njemačkim gostima danas na ruti Bar – Kolašin first appeared on BARinfo.

Bader je nedavno, u okviru Nacionalne turističke organizacije, bio na sajmovima u Minhenu i Beču gdje je i on predstavio ljepote Crne Gore i Bara. Pored ostalog, pomaže građanima Njemačke koji su odlučili da život nastave u Crnoj Gori, u rješavanju problema vezanih za paprirologiju, dobijanje dozvole za boravak, uvoz automobila, otvaranje firmi, itd. Srpski jezik je veoma dobro naučio u spontanoj komunikaciji s ljudima.

RB/BI: Zbog čega se Njemci odlučuju sve više da svoj život i budućnost vežu za Crnu Goru? Prema zvaničnim podacima MUP-a oko 200 Njemaca legalno boravi u Baru, a pretpostavlja se da ih je tri puta više.

Mišel: Situacija u Njemačkoj u protekle dvije godine nije baš dobra. Njemci nisu više zadovoljni njemačkom politikom i politikom Brisela kako se ona vodi u svijetu i traže alternativu. Našli su je u Crnoj Gori, gdje čovjek može da živi svoj život, gdje ima više slobode. Ovdje plaćaju manje poreza i imaju više sunca, nema boljeg motiva od toga. Jednostavno, u Crnoj Gori imaju bolje uslove za život.

Kristijan: Prvi razlog zbog čega je moja porodica došla u Crnu Goru jeste politika posebno u pandemiji korone, sva ona ograničenja koja smo imali, posebno za djecu.

RB/BI: Kako su se djeca snašla u školi u Pečuricama?

Sabrina: Imamo dva dječaka, blizance, i za njih je sve mnogo lakše nego za djevojčicu, jer u svom odjeljenju imaju drugare iz Njemačke. Učiteljica je jako ljubazna, uvidjela je njihov potencijal bolje nego učiteljica u Njemačkoj i, za sada je sve u najboljem redu.

RB/BI: Uz podršku zajednice Njemaca u Baru krenulo se u renoviranje škole u Pečuricama. Već smo izvještavali o tome. Dokle se došlo?

Mišel: Planirali smo da renoviramo staru zgradu pored škole. Uradili smo projekat za jednu prostoriju koja bi trebalo da bude čitaonica za djecu. Sad je u lošem stanju. Mi ćemo obnoviti i pod i plafon, vrata, stolariju, namještaj, Kristijan je po profesiji stolar i dosta toga će sam uraditi, zapravo, sve ono što treba da se uradi.

RB/BI: Čime se Kristijan i Sabrina sada bave u Baru?

Kristijan: Bio sam gazda u svojoj firmi, bavio sam se stolarskim radovima. I ovdje pokušavam, ali osnovni problem je jezička barijera. Probam sa nekim malim poslovima. Još nisam krenuo kako treba, ali imam nadu.

Sabrina: Radila sam kao prodavac inventarije za kupatila. Ovdje imam dosta posla oko djece. Pomažem i suprugu u vezi sa organizacijom njegovog posla, kao i u renoviranju škole u Pečuricama i intenzivno učim crnogorski jezik.

RB/BI: Da li ste se za sve ovo vrijeme pokajali što ste došli u Crnu Goru? Vi Mišel, pretpostavljam, da niste čim ste ovdje 15 godina, ali da čujemo njih dvoje.

Kristijan: Imao sam prijatelja sa Kosova u Njemačkoj i prvo sam mislio da odemo u Albaniju. Onda smo malo istraživali, a i ljudi su nam rekli da ne idemo u Albaniju nego u jednu državu u susjedstvu – Crnu Goru. Zatim smo stupili u kontakt sa Mišelom i stigli smo ovdje. Crnogorski jezik je najveći problem, baš je težak. Ponekad mi se učini da ništa ne funkcioniše, iznerviram se, ali nikad nisam razmišljao o povratku.

Sabrina: Ja se boljem uklapam u ovaj život ovdje od njega. Ipak, ponekad pomislim možda bismo i mogli da se vratimo, ali onda vidim kakva je situacija tamo i ne pada mi na pamet da se vraćamo.

Mišel: Da se i ja uključim: nije samo Crna Gora destinacija u koju odlaze Njemci nezadovoljni životom u svojoj zemlji. U protekloj 2022. godini, 700 hiljada ljudi je napustilo Njemačku. Tamo nije kao što je nekad bilo, sve precizno, uredno. Recimo, vraćali smo se sa sajma u Minhenu. Imali smo avion Minhen – Beč i Beč – Podgorica. I avion iz Minhena je kasnio 40 minuta, niko ne zna zašto i onda smo izgubili let iz Beča za Podgoricu i morali smo da prespavamo u Beču. Iskustva sa „Lufthanzom“ nisu kao što su nekad bila.

RB/BI: Sabrina, da li nagovarate prijatelje u Njemačkoj da vam se pridruže u životu na selu, u Mrkojevićima?

Sabrina: Nisu svi ljudi, kao mi, spremni da počnu iz početka u nekoj drugoj zemlji. I finansije su problem, jer ovdje trošite ono što ste stekli, svoju rezervu, itd. Ali, ima dosta ljudi koji dolaze kao gosti, kao turisti, da vide kako mi ovdje živimo. pa neka sami odluče.

RB/BI: Za kraj, Mišele, na šta ste sad fokusirani kad je u pitanju promocija Crne Gore?

Mišel: Pokrenuli smo, preko naše fondacije, projekat koji se zove „Wild beauty express“. To je turistički voz koji ide od Bara preko Podgorice čak do Mojkovca i nazad. Uradili smo projekat, imali smo podršku barske TO, iz resornog ministarstva, njemačke ambasade, itd, dobili smo i pare na Javni poziv od ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, krenuli smo u akciju, ali, nažalost, Željeznička infrastruktura ima dosta problema, fali lokomotiva, radovi su na pruzi, itd, tako da taj projekat nismo mogli da završimo. To je fantastičan projekat koji može da spoji primorje i sjever Crne Gore i mi ćemo ga nastaviti čim ste steknu uslovi. Idealan je starije Njemce u vansezoni. Ne trebaju nam gosti u julu i avgustu, nama su gosti sada potrebni.

The post Barski Njemci: U Crnoj Gori se bolje živi nego u Njemačkoj first appeared on BARinfo.

Naš medij je kontaktirao više agencija koje se bave prodajom i posredovanjem, kako bi došli do podataka u kom pravcu se cijene kreću, kao i one koje to najviše pogađa – podstanare i predstavnike njihovog udruženja. Vlasnici koji stanove izdaju ne žele da o ovoj temi razgovaraju sa medijskim poslenicima.

Kada je o zakupu stanova riječ, cijene su veće za 20 do 30 odsto. Na njihov porast uticala je povećana potražnja, naročito poslije izbijanja ratnih sukoba u Ukrajini. Iako sve zavisi od opremljenosti i lokacije, generalno, teško je naći stan od 40 kvadrata za manje od 350 eura. Jednosobni stanovi izdaju se za 400 eura i više, cijena zakupa dvosobnih opremljenih stanova je oko 500 eura, a pojedini se izdaju i za 800-900 eura.

Kada je u pitanju kupovina stanova, deficitarni su mali stanovi i garsonjere, pa se kvadratni metar takvih stanova u Baru kreće od 2.000 do 2.500 eura, kvadrat jednosobnog stana je 1.700 do 2.000 eura. Nešto povoljnije, eventualno, mogu se naći stanovi koji su u potkrovlju ili prizemlju. Cijene stanova u novogradnji su, takođe, od 2.000 do 2.500 eura.

Dušan Lekić, koji se nekretninama bavio do penzije smatra da sadašnje cijene, pogotovo zakupa, nisu realne i vjeruje da je ovo stanje samo privremeno.

Iz agencije “Linas” kazali su nam da, što se placeva tiče, kupuju samo urbanizovano zemljište. Njihovi kupci su većinom Rusi i Ukrajinci, a podaci o cijenama koje koje nam je saopštio njihov predstavnik podudaraju se sa onim koje smo već dobili.

U Baru je sve više Njemaca, a spona sa njima je Mišel Bader, koji svojim sunarodnicima, kako kaže, pomaže kada su u pitanju regulisanje boravka i prevod automobila. On ističe da su cijene zemljišta oko Bara dostigle 100 eura po kvadratu, a Njemci zemljište uglavnom kupuju u Mrkojevićima. Neki od njih kupili su kuće i stanove u Baru, Šušanju, Sutomoru… U školu u Pečuricama, ističe on, upisano je petnaestoro djece iz Njemačke. Cijene rastu iz dana u dan, jer je potražnja velika, smatra naš sagovornik.

Naša sagovornica M. M. podstanar je već sedam godina. Živi sa djecom i suprugom u Makedonskom naselju, u stanu koji iznajmljuje od prijatelja.

 “Stanarina je za sada nepromijenjena i za polunamješten dvosoban stan iznosi 220 eura. Srećom, stanodavci su naši prijatelji koji dugi niz godina žive u inostranstvu. Za sve ove godine nijesu podizali cijenu zakupa. Mada i ovo je veliki izdatak za nas. S obzirom na cijene na tržištu nekretnina u ovom trenutku zakup stana je jedina solucija”, priča M. M.

Većina stanodavaca podigla je cijene zakupa. “Gazda nam je rekao da za sljedeći mjesec stanarina skače 100 eura. Mi smo ovdje upisali dijete u školu, stan je teško naći, a sve je skupo. Na kraju, moraćemo da pristanemo na to povećanje, jer novi stan znači i selidbu, promjenu okruženja, možda i škole, našem djetetu”, ogorčena je Č.M, koja živi na Topolici.

“Podstanari smo osam godina, od Makedonskog naselja do Ul. Maršala Tita. Uglavnom, gazde ‘našminkaju’ stan, debelo ga naplate, a tek kad počneš da živiš u njemu, otkriješ, npr. vlagu, problem sa instalacijama ili slično. U pojedinim stanovima zaticali smo namještaj star pedeset godina”, ističe K. L, dodajući da je sada situacija još teža, jer su cijene podignute zbog povećane tražnje.

Iz Udruženja podstanara kažu da je pitanje i šta očekivati od državnog sistema kao mogućeg regulatora cijena i donosioca mjera, a da to dodatno ne ugrozi položaj ove populacije, jer svako uvođenje dodatnih poreza može još više povećati teret na leđima podstanara.

“U ovom trenutku država mora brzo reagovati i uvesti subvencije (socijalne pakete) prema najugoženijim podstanarskim porodicama, subvencije na zakupe nekretnina, na utrošene račune i sve što može trenutno koliko – toliko olakšati život podstanarima. Podgorica je lani pokrenula socijalni servis za 500 podstanarskih porodica, sa po 50 eura subvencija za 12 mjeseci. Slično bi se moglo uraditi i u ostalim opštinama. Država je davno trebalo da pokrene masovnu socijalnu stanogradnju, koja bi pozitivno uticala na cijene nekretnina i njihovo rentiranje. Mora se uspostaviti kontrola u ovoj oblasti”, smatra predsjednik udruženja, Dragan Živković.

“Niti država zna koliko ima podstanara, niti išta radi na tom pitanju. Devedeset posto rentiranih stanova se rentira bez ugovora o zakupu i time se izbjegava plaćanje poreza. Samo zbog toga, država godišnje gubi milione eura. Isti novac bi se mogao iskoristiti upravo za pokretanje socijalne stanogradnje ili subvencioniranje podstanarskih porodica”, dodaje on.

Procjenjuje se da oko 30.000 crnogorskih porodica žive kao podstanari, odnosno da je svaki osmi – deveti građanin podstanar, što ovom problemu daje posebnu težinu.

The post Nerealno visoke cijene zakupa stanova first appeared on BARinfo.