Predsjednik Udruženja paraplegičara Bar Slavko Vučićević, kazao je da su, u okviru projekta „Pristupačnost u pokretu“, u saradnji sa Caritasom Crne Gore, analizirali stanje pristupačnosti javnog prevoza i saobraćajne infrastrukture za osobe sa invaliditetom, te da se kroz sprovedenu anketu pokazalo da su iskustva ispitanika u velikoj mjeri negativna.

“Problemi se prvenstveno odnose na nedovoljan broj parking mjesta i njihovu čestu zloupotrebu od strane drugih vozača. Prepoznato je i neadekvatno lociranje parking mjesta, kao i nepoštovanje pravila i nedovoljna kontrola. Kao prioriteti za poboljšanje situacije izdvojeni su povećanje broja označenih parking mjesta na više lokacija, strože kazne, pojačana kontrola, efikasnije angažovanje ‘pauk’ vozila i edukacije o saobraćajnoj kulturi i pravima OSI“, kazao je Vučićević.

Slavko Vučićević i Nataša Borović

Predstavnica Udruženja, Nataša Borović je istakla da je pristupačnost jedan od osnovnih preduslova za funkcionalan i aktivan život osoba sa invaliditetom i jedan od razloga što su odlučili da ponovo pokrenu ovu temu i vide koliko je urađeno u prethodnom i šta je prioritet u narednom periodu, kakva su iskustva samih korisnika i predstavnika organizacija koje se bave zaštitom ove populacije, ali i kakvo je stanje iz ugla institucija i šta se planira.

Fokusirajući se na probleme na terenu, ona je navela da parking mjesta nisu uvijek adekvatno prilagođena potrebama OSI.

“Iako je na nekim mjestima jasno označen prošireni prostor, dešava se da nesavjesni vozači automobile parkiraju na tom dijelu, onemogućavajući potpuno otvaranje vrata automobila koje koriste osobe sa invaliditetom. Problem je i što parking mjesta nekad nisu propisno obilježena, pa ni kaznu nije moguće naplatiti. Kad je u pitanju označavanje prostora za prakiranje bojom, mjesec nakon farbanja, boja je izblijedjela“, navela je Borović.

Kao posebno važno pitanje izdvojila je mogućnost rezervacije parking mjesta za OSI u blizini mjesta stanovanja i mjesta gdje rade.

“Nama je cilj da budemo aktivni građani i građanke, a mobilnost, odnosno pokretljivost, osnovna je stvar. Ako neko ne može da krene iz svog stambenog objekta i dođe na posao, kako ćemo ga motivisati da iskoristi svoje potencijale i mogućnosti i da bude aktivan, da pronađe svoje mjesto u ovom gradu i da se osjeća ispunjeno i sigurno? Da i ne govorimo o odlasku u bolnicu, Dom zdravlja ili bilo koju drugu zonu“, istakla je Borović.

Ona je podsjetila da je Skupština opštine Bar u junu prošle godine usvojila odluku koja uređuje parking zone, vrijeme parkiranja, infrastrukturu i način naplate, te da je predviđeno  i pravo na povlašćenu kartu, kao i na rezervaciju parking mjesta za osobe sa invaliditetom bez naknade.

“To nam je najvažnije, da najzad to počne u praksi, jer će se na taj način mnogo olakšati osobama sa invaliditetom, barem u zoni gdje žive i u zoni gdje rade“, kazala je Borović.

Direktorica doo “Parking servis” Nikica Purlija je podsjetila  da doo „Parking servis” posebnu pažnju posvećuje osobama sa invaliditetom i licima sa smanjenom pokretljivošću.

“Imamo poseban senzibilitet kad su OSI u pitanju”, kazala je Purlija, navodeći da se u saradnji sa Opštinom Bar i Sekretarijatom za komunalne poslove i saobraćaj radi na usklađivanju parking mjesta sa zakonskim propisima, da je to jedan od razloga zbog kojih je usporen početak naplate parkiranja, kao i da očekuje da će se te aktivnosti ubrzati.

Purlija je podsjetila da je planirana izgradnja javne garaže na prostoru starog buvljaka, sa oko petsto novih parking mjesta, što bi trebalo da doprinese rješavanju problema parkiranja.

“Osobe sa invaliditetom neće plaćati naknadu za korišćenje obilježenih mjesta, dok će stanari i zaposleni imati mogućnost povlašćenih karata po nižim cijenama. Početak naplate očekuje se nakon ispunjavanja materijalno-tehničkih uslova”, kazala je Purlija, dodajući da će uslovi za rezervaciju parking mjesta biti precizirani internim aktima.

Milan Andrijašević iz Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj kazao je da je značajan broj parking mjesta izgrađen od raster ploča, zbog čega nisu u potpunosti usklađena sa pravilnikom.

“Imamo problem jer je znatan dio parking kapaciteta izgrađen od raster ploča na kojima nije urađena površina namijenjena za ulazak i izlazak lica iz vozila. To predstavlja glavni nedostatak i činjenicu da parking mjesto nije usklađeno sa pravilnikom”, ustvrdio je Andrijašević pojašnjavajući da je pripremljena tenderska dokumentacija za prilagođavanje parking mjesta, ali i drugih elemenata pristupačnosti, poput rampi na pješačkim prelazima.

“Sva parking mjesta smo obišli, napravljena je specifikacija i pripremljena tenderska dokumentacija. Čeka se odabir izvođača i stručnog nadzora. Realizacijom tog projekta biće omogućeno korišćenje parking mjesta onima kojima su namijenjena”.

Milan Andrijašević i Čedo Popović

Andrijašević je kazao da se problem ne može riješiti samo represivnim mjerama.

“Komunalni policajac ne može da bude u svakom trenutku pored svakog parking mjesta. Problem treba rješavati tako što ćemo povećavati svijest stanovništva, a sa druge strane izvjesnost sankcionisanja. To se može postići uvođenjem savremenih sistema, kao što su ‘scancar’ vozila i kamere”, smatra Andrijašević dodajući da je Opština Bar raspisala tender za nabavku tih vozila i prateće opreme za potrebe Komunalne policije.

Andrijašević je kazao i da je prilikom određivanja parking mjesta za OSI ispoštovana zakonska obaveza da ih bude najmanje pet odsto, odnosno najmanje jedno mjesto tamo gdje nema više od dvadeset parking mjesta. Istakao je da se vodilo računa o njihovoj povezanosti sa pješačkim stazama i bezbjednoj putanji do odredišta.

“Sve primjedbe i sugestije su dobrodošle. Slobodno inicirajte, mi ćemo sagledati mogućnosti. Možda smo mi pogriješili, možda nismo, ali želimo da prihvatimo sugestiju i zajedno sagledamo možemo li nešto unaprijediti”, poručio je Andrijašević.

Jasmina Spahić, zamjenica načelnika Komunalne policije, kazala je da službenici postupaju po prijavama građana, ali i samoinicijativno.

“U početku smo imali problem što se tiče zauzetosti parking mjesta za lica sa invaliditetom, u smislu nepravilno postavljene horizontalne i vertikalne signalizacije. Da bi se to ispravilo, mora da se prođe zakonska procedura, da se izabere izvođač i da se planira planom za tu godinu. Procedura je u toku i nadam se da će biti brzo završena“, saopštila je Spahić.

Jasmina Spahić i Nikica Purlija

Ona navodi da je situacija danas bolja nego ranije, a da su izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja povećane kazne za nepropisno parkiranje sa šezdeset na stotinu  eura.

“Kad god ste u situaciji da je vaše parking mjesto zauzeto, samo pozovite naš Call centar odakle se automatski prenose prijave kolegama na terenu. Mi imamo dvadeset komunalnih policajaca i apsolutno je nemoguće da policajac bude u svakoj ulici i prati svako parking mjesto. Ali prijave su prioritet“, kategorična je zamjenica načelnika Komunalne policije Bar.

Prema njenim riječima, tokom juna, jula i avgusta „pauk“ vozilom je uklonjeno 230 vozila parkiranih na mjestima za OSI, dok je duplo veći broj vozača sankcionisan. I Spahić je najavila nabavku “scan car” vozila koje će omogućiti efikasnije evidentiranje prekršaja.

“Imaćemo podatke i registarske oznake i odmah ćemo znati koje lice je počinilo prekršaj, a prekršajni nalog biće mu poslat na adresu. Veliku negativnu zaslugu u ovom smislu pripisujem nesavjesnosti i nekulturi građana”, poručila je Spahić.

Slavko Vučićević je ukazao na problem zloupotrebe znaka pristupačnosti, procjenjujući da je prilikom donošenja zakonskih rješenja napravljena greška.

“Zalagali smo se da se zakon odnosi na osobe sa tjelesnim, a ne samo sa fizičkim invaliditetom. To je dovelo do situacije da osoba koja se tretira kao lice sa invaliditetom parkira vozilo, stavi znak pristupačnosti na vidno mjesto i obavlja razne poslove. Mi smo tu zloupotrebu omogućili jer smo mislili da ne smijemo biti diskriminatorno selektivni, a u stvari je to ključna greška koja nas sada košta i koja je dovela do izdavanja velikog broja znakova pristupačnosti”, zaključio je Vučićević.

Na problem obilježavanja ukazao je i Branko Pepđonović, osoba sa invaliditetom, navodeći da, prema njegovom iskustvu, parking mjesta nisu obilježena po standardu i da bi trebalo da imaju jasno označen prošireni dio, odnosno, „zebru“.

Predsjednik NVO Društvo roditelja djece sa posebnim potrebama Čedo Popović je ukazao na problem sa parking mjestima za OSI kod OŠ “Jugoslavija”  koju pohađa nekoliko djece koja u školu dolaze u kolicima, ukazujući da su sniženi kriterijumi za dobijanje povlastica kad je parkiranje OSI u pitanju, pa je uvećan i broj korisnika tih povlastica, a samim tim su i zloupotrebe u porastu.

The post Od rezervisanog parking mjesta do društva bez barijera – ne zauzimaj mjesto inkluziji first appeared on BARinfo.

Današnjoj konferenciji prisustvovali su predstvanici Opštine Bar i Komunalne policije iz Ulcinja, zatim predstavnici Željezničkog prevoza i infrastrukture Crne Gore, kao i predstavnici Odjeljenja bezbjednosti Bar i osobe sa invaliditetom iz NVO.

Presjednik OSBRUL, Veselin Joketić, istakao je da će Bar u narednom periodu biti pristupačniji za samostalno kretanje osoba sa invaliditetom i potpunim gubitkom vida, kao i za teže slabovide osobe u saobraćaju.

“Implementacija ovog projekta otpočela je 12. juna 2023. godine u trajanju od šest mjeseci. Ovom konferencijom privodimo kraju sprovođenju projekta čiji je cilj doprinos poštovanju ljudskih prava lica sa invaliditetom, kao učesnika u saobraćaju i promociji jednakosti. U okviru projekta izradili smo bonton pod nazivom ‘Pravilna komunikacija sa osoboma sa invaliditetom‘. Željeli smo da na taj način pružaocima usluga u saobraćaju omogućimo da u svakodnevnoj komunikaciji lakše komuniciraju sa osobama koje imaju invaliditet”, kazao je Joketić.

Personalna asistentkinja Ernesa Pelinković je okupljene upoznala sa odredbama Ustava Crne Gore koje se odnose na osobe sa invaliditetom kod kopnenog, drumskog, željezničkog, vodenog i vazdušnog saobraćaja i njihovih usluga.

Marija Božović, sekretarka organizacije je naglasila da se „nada da će građani Bara,koji imaju određenje smetnje, uživati u potpuno pristupačnom saobraćaju“.

“Parkirani automobili po trotoaru meni stvaraju najveću nelagodu, izazivaju mi strah da se samostalno krećem gradom. Nažalost, toga je sve više. Značilo bi mi da se ’zebre’ prefarbaju, da budu uočljivije. Kada je riječ o gradskom saobraćaju, bitna je govorna podrška, odnosno da osobe sa invaliditetom koje koriste gradski saobraćaj imaju mogućnost da čuju koja je sljedeća stanica. Posebno bih naglasila da parking mjesta koja su namijenjena osobama sa invaliditetom često bivaju zauzeta od strane lica koja su potpuno zdrava“, naglasila je Božović.

Član Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Mitar Đukanović, osoba koja se kroz grad samostalno kreće uz pomoć bijelog štapa i pređe svaki dan tri do pet kilometara, naveo je da je iskustvo koje je stekao za sve ovo vrijeme zanimljivo.

“Bahatost je kad se neko, bez zdravstvnih problema, parkira tamo gdje stoji oznaka za invalide. Svaki dan prolazim ulicom gdje je parkirano deset vozila, na nedozvoljenom mjestu. Duž Ulice maršala Tita parkirani su motori ispred kafića, automobili po trotoaru, pa ne može da se prođe. Prelazi na kružnim tokovima, osobama oštećenog vida, predstavljaju veliki problem, jer nema zvučne signalizacije. Tu smo prepušteni volji vozača. Neki stanu, neki ne. Semafori na raskrsnicama ne rade kako treba. Najviše bi nam značilo da imamo govorni automat“, naveo je Đukanović.

Benjamin Sukalić iz Komunalne policije Ulcinj, kazao je da je glavni problem sa kojim se ova ranjiva populacija susreće na svakdnevnom nivou – saobraćajna nekultura.

“Glavni problem je što ljudi u saobraćaju ne obraćaju pažnju ni jedni na druge, a tek ne razmišljaju o osobama sa invaliditetom. Nastojimo da stvari držimo pod kontrolom, da ljudima sa smetnjama izađemo u susret”, naglasio je Sukalić.

Predstavnik Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Opštine Bar, Milan Andrijašević je istakao da putna infrastruktura, u pogledu pristupačnosti osobama sa invaliditetom, nije na zadovoljavajućem nivou.

“Kroz sve projekte koji se trenutno rade ili koji su u planu, vodimo računa o pristupačnosti osobama sa smetanjma, kao i svim elementima koji se podrazumijevaju za ta lica. Činjenica je da neki objekti koji su urađeni prije 40 ili 50 godina, nisu uzimali u obzir te osobe, pa je to sada teško ispraviti. Iako je namjera da u narednom periodu stanje ispravimo, to nije moguće riješiti preko noći. Nepropisno parkiranje jeste izraženo, Komunalna policija svakodnevno sankcioniše nesavjesne vozače, ali svi učesnici u saobraćaju, jednostavno, moraju da mijenjaju svijest, posebno u odnosu na kretanje lica sa invaliditetom”, jasan je Andrijašević, dodajući da će oni, što se tiče zvučne signalizacije, pokrenuti sve aktivnosti kako bi se utvdilo da li je ispravna, a i gdje nedostaje.

Savjetnik za pravne i normativne poslove u Sekretarijatu za komunalno -stambene poslove i saobraćaj u Opštini Bar Ljubiša Tadić, istakao je da lokalna uprava redovno izdaje „znakove pristupačnosti“, ali da se tu javlja problem, jer lica sa invaliditetom ne mogu da dođu do rješenja kojim se utvrđuje procenat invaliditeta.

„Uputili smo poziv resornom ministarstvu, gdje smo tražili pojašnjenja i sugerisali na koji način da se ta oblast na kvalitetniji način može urediti. Javno i transparentno su istaknuti obrasci i procedure, kao i način na koji može da se dobije ’znak pristupačnosti’ u Opštini Bar. Procedura je jednostavna, a gledamo da pomognemo na razne načine. Neophodno je da ljekarske komisije budu mnogo ažurnije, kako bi lica sa invaliditetom mogla da ostvaruju dalja prava”, kazao je Tadić.

Ana Ćeranić i Milica Šikmanović, predstavnice Željezničke infrastrukture, kazale su da je veliki broj staničnih zgrada star preko 60 godina, a tada nije postojao pravilnik koji se tiče lica sa invaliditetom. Situacija na jugu je, za razliku od sjevera, malo lošija. U najavi je rekonstrukcija i zgrada i pruge.

Završnu riječ na današnjem konstruktivnom skupu imao je Rajko Medenica iz Željezničkog prevoza Crne Gore. On je naglasio da „raspolažu sa tri voza prilagođena licima sa invaliditetom, redom vožnje za slijepa lica, a osobe sa invaliditetom imaju i povlastice kada je cijena vozne karte u pitanju. Poručio je i da će se truditi da ubuduće nivo usluga i pristupačnosti bude na još veće nivou.

The post Joketić: Bar će uskoro biti pristupačniji za samostalno kretanje osoba sa invaliditetom first appeared on BARinfo.

Markoč je objasnio da je bilo kakva intervencija na magistralnom putu u nadležnosti Uprave za saobraćaj.

“Da bismo, primjera radi, došli do situacije da postavimo samo jedan pješački prelaz na magistrali, moramo da prođemo prilično komplikovanu administrativnu proceduru. Mi prvo upućujemo dopis Upravi za saobraćaj u kome objašnjavamo lokaciju i razlog za tako nešto, onda oni nama kažu uslove i daju dozvolu da napravimo projekt. Nakon što Opština napravi projekat, on stoji kod njih dok ne daju saglasnost. Poslije saglasnosti, projekat mora ići kroz tendersku proceduru da bismo konačno mogli iscrtati taj jedan pješački prelaz”.

Opština je, kaže, uvidjela postojanje “barem dvije crne tačke”.  

“Iz pravca Ulcinja je najveći problem tranzitni saobraćaj iz Albanije i iz samog Ulcinja, jer vozila prolaze kroz naš centar. Najbolje rješenje bi bila zaobilaznica, ali je to skupo i za sada teško ostvarljivo, imajući u vidu finansijska sredstva, ali i trasu koja je definisana u problematičnoj zoni maslinjaka i izvorišta.

Shodno DUP-u Polje, dio magistrale od OŠ ‘Meksiko’ ka bolnici ići će ka bulevarskom tipu, i to je prilično dobro rješenje. Već je u toku sistem izrade projektne dokumentacije, koja će, nadam se, dovesti do toga da, uz saradnju sa državnim organima koji upravljaju tim putem, dođe do poboljšanja saobraćaja jer ima prostora za to”, rekao je Markoč.

Andrijašević tvrdi da je, u konkretnom slučaju skretanja sa magistrale ka bolnici, “tu predviđena klasična raskrsnica”.

“Kod razmatranja varijanti kako da se riješi saobraćajni problem, prvo se uzima u obzir planski dokument, zatim utvrđuju podaci o protoku i kapacitetu saobraćaja, ekonomski kriterijum, pa imovinsko-pravni kriterijum… Moramo biti svjesni izgrađenosti na toj raskrsnici kod bolnice – ima tu dosta poslovnih i prodajnih objekata tik uz magistralu koji ometaju normalno funkcionisanje saobraćaja. Uz to, pristupna ulica iz pravca bolnice nije privedena namjeni u potpunosti prema planskom dokumentu, a u međuvremenu je sagrađeno mnogo objekata”, istakao je Andrijašević.

Mnogo je veći problem, tvrdi Markoč, Ulica IV proleterske brigade u Šušanju, od kružnog toka kod rijeke Željeznice do izlaska ka Sutomoru i dalje.  

“Ta je ulica i ove godine bila ‘čep’, i pored svih manjih aktivnosti koje smo uradili pred sezonu, poput onog postavljanja zaštitne mreže koja je usmjeravala pješake ka određenim tačkama, pa nije bilo tzv. ‘letećih prelaza’. Ovih dana postavljamo i LED znakove i ležeće oznake pješačkih prelaza, a uskoro će i izgradnja pothodnika u Šušanju, pa će se vjerovatno smanjiti gužve, ali teško da će se eliminisati.

Za razliku od dionice prema bolnici, mi smo od Šušanja prema Sutomoru ograničeni prugom i drugim objektima. Ne vidim prostor da se tu nešto značajno promijeni. Ima mjera koje mogu ublažiti gužvu, ali je ne mogu eliminisati. Sem toga, bilo koje mjere kojim se neko na nešto primorava uvijek su nepopularne.

Što god napravili, naše saobraćajnice u ovim gabaritima tokom sezone ne mogu da izdrže toliki pritisak vozila. Ako bilo gdje imamo usko grlo, gdje se saobraćajni protok sužava, stvaraće se kolone”, jasan je Markoč.

Andrijašević je naveo da je kompletna Jadranska magistrala dobila karakter gradske saobraćajnice: “To opterećenje kada je magistrala projektovana, nije ni približno ovom današnjem. Od Herceg Novog do Ulcinja imamo pomiješan tranzitni i lokalni saobraćaj, a kad se to ljeti spoji i multiplicira, postaje jako teška situacija. Potrebno je da se lokalni saobraćaj, ako ikako može, rastereti, da se koristi gradski prevoz i da ne bude u prosjeku u svakim kolima 1,4 osobe, već da racionalno trošimo prostor i vrijeme”.

Markoč to ilustruje primjerom da je na deponiji Ćafe u novembru i decembru količina otpada 50 tona dnevno, a u julu 150 tona.

“To govori o povećanju broja ljudi u gradu, a svemu tome treba dodati i sve koji idu ka Ulcinju ili Albaniji, pa je kolaps saobraćaja na ovim saobraćajnicama neminovan ljeti. Bez tzv. brze saobraćajnice koja bi tranzitni saobraćaj izbacila sa magistralnog puta, nećemo doći do ‘normalnog protoka’, odnosno čekanja ne dužeg od pet ili deset minuta.

Uvođenjem saobraćaja bulevarskog tipa biće donekle riješen problem gužve od Biskupade do uzbrdice za tunel Ćafe, jer tu postoji prostor da se projektuje veći protok saobraćaja, ali takav luksuz na dijelu puta od Rijeke Željeznice do Ratca jednostavno nemamo”, zaključio je Milo Markoč.

The post Gužvu od Biskupade do tunela Ćafe riješiće bulevarski tip ceste, a kroz Šušanj ka Sutomoru zasad nema rješenja first appeared on BARinfo.