Obuku za novinare i predstavnike civilnog sektora iz gradova Južne regije Crne Gore, vodili su trenerski par Milena Bubanja Obradović, novinarka-urednica Radio Berana i Dragoljub Duško Vuković predsjednik Skupštine Media centra Crne Gore. Vesna Rajković Nenadić, programska koordinatorka u Institutu za medije Crne Gore predstavila je analizu na temu “Etičke dileme u izvještavanju o sadržajima sa elementima uvredljivog i govora mržnje prema ranjivim grupama – Analize slučaja sa pogledima i iskustvima novinara/ki iz Crne Gore i regiona”.

Panel je dio projekta “Mediji za odgovorno društvo”, koji realizuju Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope u partnerstvu sa Društvom profesionalnih novinara  i Institutom za medije Crne Gore.

Novinari su često u dilemi kako da izvještavaju o govoru mržnje, da ga prepoznaju i osude, a da pritom ne ograničavaju slododu govora. Cilj obuke upravo je bilo prepoznavanje govora mržnje, bolje razumijevanje njegovih štetnih posljedica po društvo i profesionalno izvještavanje o tom problemu.

Govor mržnje, prema riječima Duška Vukovića, ne nastaje ni iz čega. Razlog su nesređeni odnosi,  politička konfliktnost društva, siromaštvo… a dolazi, uglavnom, iz političke sfere indukujući se na istomišljenike i neistomišljenike, nakon čega, pogotovo tokom izbornih kampanja, eskalira.

“Kroz ovakve obuke”, smatra Vuković, “obnavljamo gradivo. Mi smo prva linija odbrane od govora mržnje. Ne možemo ga spriječiti na ulici ili u kafani, ali možemo kroz svakodnevnu analizu sadržaja, kako medija u kojem radimo, tako i drugih. Ne mogu mediji popravljati društvo, ali mogu i treba da prepoznaju i ukazuju, odnosno, reaguju na slučajeve govora mržnje. Šaljući takve poruke društvenoj zajednici, posebno donosiocima političkih, ekonomskih i drugih odluka, upućujemo ih na to da društvo mora da ozdravi. Zdravo društvo je društvo bez govora mržnje”, jasan je Vuković.

Milena Bubanja Obradović očekuje da će učesnici radionice, namijenjene novinarima, i svima koji se bave medijskom pismenošću, ponijeti znanja koja će im biti korisna u daljem radu.

“Edukacija ne prestaje nakon što izađete iz školskih klupa, naprotiv. Konstantna edukacija, nas iz novinarske profesije, i te kako je važna kako bismo preduprijedili ili smanjili količinu toksičnog govora u medijima. Takav govor nije dio samo javnog diskursa, već dolazi i od nas koji smo poslenici javne riječi. Ono što prenosimo i  govorimo u medijima ima dalekosežnu reakciju i efekat. Na medijima je velika odgovornost  jer, pored toga što je društvo takvo kakvo jeste, imamo moć da javnu riječ širimo, pa je izuzetno važno koji joj kontekst dajemo, koje teme biramo, na koji način ih obrađujemo. Fali nam pozitivnih priča i primjera čak i kad govorimo o problemima. To treba raditi kroz pozitivnu praksu, koristeći ‘novinarstvo rješenja’”, mišljenja je Milena Bubanja Obradović.

Za Bubanju Obradović je bitno da novinari u svojim prilozima ne daju prostora uvredljivom, spornom i govoru mržnje.

Institut za medije Crne Gore okuplja sve koji žele ne samo da se bave novinarskom strukom već i da je izučavaju, prenose svoja znanja i iskustva, i unaprjeđuju ambijent u Crnoj Gori, u smislu poštovanja profesionalnih standarda i etike. Analiza koju je uradio Institut na temu “Etičke dileme u izvještavanju o sadržajima sa elementima uvredljivog i govora mržnje prema ranjivim grupama – Analize slučaja sa pogledima i iskustvima novinara/ki iz Crne Gore i regiona“ obuhvatila je četiri etablirana medija: Vijesti, CDM, Portal RTCG  i 2. program RTCG, kao i dva neregistrovana portala – “IN4S” i “Aktuelno”, koji su u ranijim istraživanjima prepoznati kao platforme za širenje spornog sadržaja.

“U etabliranim medijima, u uredničkom sadržaju nema govora mržnje, ali ima slučajeva spornog govora”, saopštila je Vesna Rajković Nenadić, predstavljajući rezultate analize.

“Za razliku od njih, u uredničkom sadržaju portala ‘Aktuelno’ i ‘IN4S’ vrlo često se generiše govor mržnje koji se širi putem raznih platformi. Bez obzira što ne postoji striktna odgovornost u smislu zakonskih propisa, Zakon o medijima predviđa obavezno brisanje spornih komentara sa platformi za komentarisanje, čemu ne podliježu facebook nalozi. Govor mržnje se najviše širi na facebook stranicama medija, te se vlasnici medija posebno moraju pozabaviti moderacijom komentara, poštujući etičke i  novinarske standarde”, poručila je Rajković Nenadić, dodajući da je kroz ovu analizu obrađeno i nekoliko slučajeva govora mržnje prema ranjivim grupama, koje su temeljene na stavovima iskusnijih kolega, a koje su pomogle da se dođe do ovih zaključaka.

Panel je podržan kroz program “OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika –M’BASE”  koji sprovode Centar za građansko obrazovanje,  Friedrich-Ebert-Stiftung, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

The post Radionica o govoru mržnje i etičkim izazovima u novinarstvu održana u Baru first appeared on BARinfo.